| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2007.12.27. 20:36
U novogodisnjem izdanju casopisa Globus objavljena su razmisljanja strucnjaka iz podrucja obrazovanja, znanosti, kulture, regija, sporta i politike o Hrvatskoj u 2008. godini. Moze li netko postaviti pdf tih clanaka na portal?|
|
|
Jos jedan clanak o prakticnim problemima u 2008.
http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/2983410/index.do
ŠOPING-ŠKOLA Zagrebačke osnovce na izvanučioničnu nastavu vode u trgovački centar. Za 45 kuna prvašići na nastavu u Turbo Limac
Pitanje je iz predmeta Priroda i Drustvo?
MZOS postavlja pitanje odgovornosti ravnatelja.
Spas ce i u ovom slucaju biti u jednom obliku zastare.
Naime, za par dana sve ce se zaboravit, vuk sit a sve ovce na broju. Idemo dalje. |
|
Na #2
Sto je to matematicka pismenost ? Clanak u jl-u obilato koristi
neki pojam, ja kao profesionalac iz matematicih znanosti
nikad nisam cuo za njega. |
|
| Na linku Pisa Test, sa mogu skinuti pitanja za 2006 godinu. Ni meni bas nije jasno sto se doista ocijenjuje tim testom, pa je najbolje da ga se u slobodno vrijeme malo pogleda .. |
|
Math pismenost na linku PISA koji ste prilozili.
Meni se cini da je to math orjentirana na model building and problem solving. Nije opterecena formom, teoremima itd kao sto se kod nas radi u skoli. Nas sustav sprijecava razvoj kreativnosti i slobode razmisljanja (thinking out of the box) te razvija i podupire "bubalice" a prave problem solvere smatra manje naprednima. I sam sam prosao slicno, ali sam imao srece da se to danas vidi. Mnogi nisu bili te srece... |
|
Iz linka u #2:
"Kurjak mi se javio uoči Nove Godine i rekao da ide u inozemstvo, te da će zbog obaveza koje ima kao predavač na više sveučilišta u svijetu izbivati gotovo cijeli siječanj", izjavio je Kurjakov branitelj Silvije Degen."
(didn't see that coming...  )
"Na zahtjev Državnog odvjentištva protiv Kurjaka i trojice liječnika koji su bili izravno odgovorni za porod vodila se istraga koja se protegnula na pet godina. "
Ma bilo bi smijesno da nije tuzno....
Sto se tice ovog PISA testa, jako me podsjeca na americke matematicke testove, pogotovo standardizirane koji se gledaju na upisima na fakultet (SAT, GRE, ...). Kako je receno u #6, ne ide se na zadatke u kojima je potrebno rijesit 7 jednadzbi na 5 stranica ili jedan integral na 3 stranice, vec na probleme u kojima je potrebno stat i razmislit i sto manje na memoriziranje svega. Pogledao sam nekoliko pitanja (koliko vidim idu od laksih prema tezim) i meni taj test izgleda sasvim ok... |
|
Jos jedan recidiv iz prosle godine koji ostaje kao problem za 2008.
Eksperimente na đacima - ne žele
Primjer2 koji takoder zahtjeva zurnu izmjenu:
Za 45 kuna prvašići na nastavu u Turbo limač
Na nastavu u Turbo limač već dvije godine
Reagiranje udruge Civitas na odlazak prvašića u Turbo Limač
Udruga Civitas punih osam godina nastoji svojim programima potaknuti jačanje svijesti glede aktivnijeg zauzeća sviju odgovornih u odgoju i odrastanju mladoga naraštaja. Tim više smo zgroženi razno raznim manipulacijama nad djecom, poput odvođenja mališana u igraonice Turbo Limača, k tome perfidno osmišljenih kao „dio nastave prirode i društva“.
U gradu Zagrebu djeluje veći broj edukativnih igraonica i radionica koje vode stručni timovi edukatora, k tome najčešće na volonterskoj osnovi u suradnji s brojnim udrugama. Nažalost, proslijeđivanje informacija o takvoj vrsti edukativnih sadržaja učenicima i roditeljima, predstavlja nekim ustanovama tek dodatno, i prema svemu sudeći, bespotrebno opterećenje.
Tim više postavljamo pitanje sviju odgovornih za zdravo odrastanje našeg mladog naraštaja,
Glede gore navedenog, Civitas se pridružuje Vašem zahtijevu za sankcioniranje odgovornih
U Zagrebu, 3 siječnja 2007.
Civitas Zagreb
www.civitas.hr
|
|
#6
Ne vidim opravdanost da se nesmotreno koristi i uvodi nekakav pojam
"matematicke pismenosti" za preformansu iz necega sto su klasicne matematicke zagonetke za skolski uzrast. Recimo ako vas neko testira da
li ste klasicno pismeni nikad nece mjeriti vrijeme koliko vam je potrebno
da nesto napisete, a ovi testovi su cini se tempirani na vrijeme.
meni je stvarno termin zbunjujuci i mislio sam da se radi o
necem drugom kad jos nisam pogledao primjere.
Zaista je u nasem skolstvu veliki problem verbalno ucenje ('bubanje").
Razlozi su razliciti, i matematika nije najgora u tom aspektu; u mojoj srednjoj skoli najgora je u ono doba bila obrana i zastita gdje su
se napamet bubali dijelovi gasmaske, puske i nagazne mine, etape
evaukacije i slicno, bez ikakve prakticne nastave.
Losa strana tradicije predavanja same skolske tematike
kod nas je da se podrazumijeva da je
teska i da se onda nastavnici obicno ni ne zabrinjavaju dok su rezultati njihovog poducavanja slabi. Ti isti nastavnici su obicno dosta dobri
dok daju privatne instrukcije, a na satu se ne potrude biti strpljivi, objasnjavati i slicno.
#7
Ovdje se radi o skolskom uzrastu i ne znam gdje ste to u skolskom
uzrastu vidjeli da neko daje integrale (i jednadzbe za rjesavanje
na 7 stranica). Nepopularnost misljenja je drugo pitanje.
S njim je pogotovo bliska nepopularnost grafickog
predstavljanja problema. Americki studenti
jos vise od nasih ne vole kad se pred njih stavi neki graf da ga analiziraju.
Oni preferiraju gotove formule, i ja sam se uzasnuo kad sam vidio
koliko mnogo formula za razne specijalne slucajeve neki americki
profesori stavljaju pred studente. Ja sam svoje studente uvijek ucio
s vrlo malo memorizacije formula i imao bolje rezultate studenata
na istim testovima. SAT i GRE su dosta drukciji -- tamo ima puno vise
takodjer elementarnih zadataka ali koji se odnose na malo skolskije
situacije npr. trokuti i slicno. Ovdje su zadaci vise iz zivota nego
na SAT i GRE. S druge strane SAT i GRE ne moraju pokazivati stvarne
sposobnosti, previse je naglasak na brzini, verbalne formulacije su
dugacke, pa mnogo zavisi o kulturnoj pozadini, a ne testiraju se
dublje analize problema (ne spominjem automatske dugacke probleme
nego one koji zahtijevaju dublju analizu). Ima ljudi koji perfektno reagiraju
na kratke zagonetke, a nisu sposobni na konzistentnu analizu bilo
kojeg duzeg diskursa, i obratno, vrlo dubokih mislilaca koji su spori
na dosadnim glavolomkama za djecu. Ovaj gore test PISA je bolji od
SAT i GRE sto izgleda ima i mjesta gdje se traze dulji odgovori nego
samo oni americki "na zaokruzivanje". U skolskim udzbenicima u
SAD se pak mijenjaju trendovi kako se takvi "prakticki" zadaci
formuliraju. Recimo zbunite studenta kineskim imenom osobe o kojoj
se prica u problemu (kao gore u jednom zadatku u PISA testu) i
drugim kompliciranim a nerelevantnim parametrima
(sjecam se mnogih cudnih rijeci,
imena kompanija, zaseoka u Idahou i slicnih zavrzlami u modernim
americkim udzbenicima matematike; parametara koji nemaju veze
s postavljenim problemom). Ja bih obicno pred studentima
citao postavljeni problem tako da ga ni sam ne bih razumio,
ispisao na plocu relevantne parametre koje bih primijetio u
skracenim oznakama, bacio knjigu sa zadatkom dok je to gotovo
i onda poceo razmisljati o zadatku sa studentima. Supstitucija, skracivanje,
preimonovanje, nepoznata varijabla i slicno su koncepti koje
bih mogao nazvati matematickom pismenoscu, jer su univerzalni.
Burzovno mesetarstvo ili bilo koji drugi specificni odabir problematike
bi trebao biti formuliran tako da i student koji nema INTERESA i
predznanja o toj sferi djelatnosti rijesi taj zadatak i shvati o cemu je rijec.
Recimo ako dajete problem s kartama (to ja volim davati studentima)
onda morate biti sigurni da student razlikuje sto je boja a sto jacina
karte (nadju se studenti koji recimo to ne znaju i to na ovakvim
testovima zna biti problem!). Ovaj PISA test ima puno takvih
mjesta gdje stvari zavise od konvencija gradskog stila zivota. Npr.
jedan zadatak pita koliko raznih kombinacija pice s 2 od 4 "extra toppings"
postoji, a da basic pizza ima jednu od 2 "toppings". U rijecima
izmedju stoji da You can ALSO make your own pizza with extra toppings...
sad covjek MORA znati da dok radite tu "your own pizza" toppings
iz basic pizzae nisu ukljucene mada se kaze da su "EXTRA toppings".
Covjek ne zna da li bi vise vjerovao rijeci extra ili rijeci also u ovom
zadatku, jedna navodi na interpretaciju da su extra toppings povrh onih
koji su u basic pizza, a pravilni odgovor je onaj koji podrazumijeva
da je your own pizza stvarno potpuno your own bez obzira sto su
tada own toppings samo own a nista extra povrh ovog.
Slicno je neki dan na "milijunasu" covjek dobio nogu na 64000 kuna
kad je pitanje pitalo kako se zove IZLAZNI nastup kora u grckoj
drami i dobio joker pomoc da je to PROLOG. Ispalo je da izlazni
znaci zavrsni a prolog je pocetni dio/cin. No za mene je to jedno te isto!
Kad kor IZlazi na scenu to je izlazni cin, a zadnji je ODlazni, i slicno
sunce izlazi ujutro, a ZAlazi na vecer, na KRAJU dana. Mislim da je
tako mislila i profesorica koja je bila joker. No u Grckom jeziku
zavrsni dio EXODUS, ETIMOLOSKI zaista znaci izlazak, tj. izlazak
je odlazak u toj etimologiji. No test pitanje mora biti konceptualno
nedvojben, a ne oslanjati se na etimoloske slicnosti. Ocito profesionalci
koji rade ovakve testove prave previse statistike, a premalo paze
na sadrzajnu cistocu/semanticku nedvojbenost svojih pitanja.
U Podravini je klasicna prica o covjeku koji se kladio s prijateljem
da ce pojesti cijlog zeca "z dlakom". I dodju on i njegov prijatelja Dlaka
i pojedu zajedno lijepo pecenog zeca u krcmi, i dobe okladu. Po meni
je to prevara, no sastavlajcima zagonetki je cesto u krvi da
umjesto da bjeze od ovakvih zamki, obilato ih koriste.
|
|
Na #9,
Ne doslovno integrale, ali zadaci su bili slicni u tome sto nisu zahtijevali neko razmisljanje, samo matematicku rutinu. Npr.: prijamni ispiti. Prijamni na FERu, kad sam ja polagao, imao je zadatke gdje sam vrlo brzo mogao postaviti problem (nije bilo nesto pretjeranog razmisljanja), ali je bio potreban ili a) matematicki trik da se taj zadatak brzo rijesi ili b) malo veci racun (s obzirom na vrijeme za rjesavanje) gdje ste mogli pogrijesiti puno puta. prijamni ispit za PMF je bio slican, iako se sjecam da je tamo ipak bio pokoji zadatak gdje je trebalo bas razmisljati.
|
|
na #9 i 10
Ma da, zaista je isto na svim uzrastima tj. od osnovne skole do fakulteta. Sijecam se kad sam u 1. srednje rjesavavao zadatke s razlomcima, svaki preko cijele stranice. Uzas. Danas takve stvari elegantno rjesavam u Mapple, Mathematica, i ostali slicni programi, i naravno jos puno teze stvari. Mnogo toga takoder danas rjesava se numericki direktno.
Mislim da u prakticnosti lezi srz problema hrvatskog napretka u znanosti i u primjeni, napr. inzenjerskom poslu. Bez prakticnog znanja, nema problem solvinga. Onda se cudimo kako Zapad rjesava probleme i zaraduje na patentima a nasi studenti i djaci su puno bolji i sposobniji u srednjoj skoli i na fakultetu - kad mjerimo opce znanje.
|
|
| Ovaj clanak M.Bibica, IZ MJESECA U MJESEC 2008. GODINE, ne samo da me nasmijao, nego je u nekim temama dobro predvidio dogadanja u 2008 godini...nazalost nista o znanosti ali tako i treba biti u zemlji znanja. |
|
#11 Svakako da neka "znanja" grubo govoreci zastarjevaju. S druge strane
nemojte se prenagliti sa zakljuccima. U SAD vec niz godina provode tzv. calculus reform gdje se ide na izostavljanje racunskih tehnika i na trosenje istog vremena na uporabu racunala. Nakon nekoliko godina borbe i svakojakih argumenata pred nekoliko mjeseci objavljena je
velika studija rezultata, i pokazalo se da su uspjesi studenata
koji su prosli takav tretman slabiji. Osobito su losi rezultati
u orijentaciji "na prste" u redovima velicina u prakticnim problemima.
Za primjenu nije dovoljno znanje, bolje primjenjeno nego ne primjenjeno,
potrebna je i motivacija, pravo ljudi na pravim mjestima i slicno. U nasim firmama tipicno studenti koji dodju nakon fakluteta ne smiju raditi drukcije nego
njihovi obudovjeli sefovi, pa na kraju umjesto primjene onog sto su naucili
trose najblje godine na savladavanje prakticnih dogmi tehnoloski zastarajelih
postupaka. K tome jos i strani savjetodavci cesto namjerno daju krive savjete
kod odabira tehnoloskih investicija. Npr. jedan moj kolega radi u firmi koja
je proizvodila bandere za struju. Zapad je vec neko vrijeme presao na
betonske bandere koje dulje traju itd. Zapadni pak konzultanti su toj firmi
rekli da ako predje na betonske bandere da to nije dobro za nasu
elektroprivredu jer se beton korodira na kisi. Naravno postoje sredstva koja
tu koroziju, gubitka elasticnosti itd. usporavaju, kao sto postoje i
sredstva za usporavanje truljenja drveta kod drvenih bandera. To su
slusali i investitori u nasoj elektroprivredi i shvatilo se tek dok se
veliki kapacitet u prozivodnji takvih bandera razvio u susjednoj
Madjarskoj iz koje se uvozi dosta tih bandera danas dok i nasa
elektroprivreda ipak ide na betonske zamjene bandera. Slicno je
i s uporabom plasticnih cijevi kod kanalizacije u ulicama; sad se
konacno pocelo potrazivati netosnke cijevi sve vise i kod nas.
To da su nasi studenti bolji nego vani po "opce znanju" ne razumijem
bas. Prvo ne vjerujem u neki dobro definirani koncept "opceg znanja".
Drugo nasi studenti cijelo vrijeme vise po kantinama, tako je bilo
dok sam ja bio student, studosi imaju vremena najvise u zivotu. Nikad
toliko vremena ko dok si dodiplomac u Zagrebu. ima izuzetaka, mislim
elitne discipline, recimo studenti medicine koji su kroncino neispavani.
No u SAD u toku semestra je ogromna vecina studenata opterecenija,
uce mnogo vise nego nasi studenti. Kod nas recimo na pravu, vecina
studenata pocinje uciti tek pod kraj semestra; sad se to malo ispravlja
sa Bolonjom. No ta ista djeca moraju obicno u SAD raditi dio vremena
za novce i dok su studenti, imaju kolege koji nesto investiraju, od malena
su okruzeni kulturom poduzetnistva i to ih vise tjera u poslovnu
inovativnost nego prakticnost ucenja. Prava prakticnost ucenja
u SAD krece tek pod kraj fakluteta, sa strucnim prakticnim
kolegijima i labosima, koji su naravno bolje opremljeni. Na zalost, moje
je iskustvo da iz srednje skole Amerikanci dodju s navikom da puno rade
no da u samim labosima imaju jako malo inicijative, tj. uglavnom pisu
reporte i spitavaju cijelo vrijeme "what do you want us else to do", sto
bas nije neka odlika prakticnosti s tehnickog stanovista, no prakticnosti
sa stanovista njihove borbe za ocjene i slicno. Ja sam obicno jako malo
paznje posvecivao zato u labosu iz fizike na to koliko ce dugacki i detaljni
biti reporti studenata a puno vise na logiku njihovih obzervacija, dizajn
eksperimenta i slicno; onda kad bih dobio neku sekciju od nekog
kolege koji je poducavao po inerciji, onda bih vidio da mi je poslao
studente koji samo pisu, a niko ne vrti po osciloskopu.
U matematici pak, jako stvari zavise od pomoci; sve ostaje u zraku
ako se ne proba, pokaze, vjezba, primjenjuje itd (pazite : ne samo 'primjenjuje', ima tu vise aspekata!). Tako su i nasi nastavnici efektivni
kad daju instrukcije. Sami studenti kod nas se ne usude pitati. Americki
studenti su platili studij i ako ne vide da imaju stvar u rukama, odma
zanovijetaju, dolaze na konzultacije da im objasnis, trebas im
dati overview, review session itd. I na kraju neko ko je krenuo od jako
malo pod kraj semestra radi dosta dobro metode iz kursa. Mislim
dobijete studenta koji ne zna sto je sinus a na kraju semestra radi
dvostruke integrale; efekt koji ne bih predvidio iz zagrebacke
perspektive. S druge strane ti isti americki studenti su jako
nepismeni. Mislim u testovima su naviknuti da za bilo kakve
parcijalne nemuste crckarije dobivaju "partial credit" (instruktori
se boje ne dati ga) bez obzira sto nema ni repa ni konca u njima.
Slicno ne znaju procitati zadatak i rijecima opisati sto ne znaju
u zadatku kad vas pitaju za pomoc. Mada znaju recimo dio zadatka, obicno
oni citiraju cijeli zadatak od rijeci do rijeci i to je "pitanje". Zapravo tipicno
pitanje je broj zadatka. Numebr 31. Ja bih na ti pitao what about number 31, what is not clear about 31 ? A ovaj na to pocinje citati sve ispocetka.
Ono malo koji su pismeni i artikulirani ce imati fleksibilnije poslove i vrlo
brzo ce napredovati. Jedan moja studentica iz 1997. koja je bila
jedva malo iznad prosjeka u labosu kao studentica negdje 3e godine
je doktorirala vec 2002 (nesto u vezi s kriminalnim pravom) i sad vidim
na webu da je direktorica nekakvih programa u vezi s kriminalom u
civilnoj zajednici, za obuku delikvenata i ne znam sto. Sto bi takva da
dodje pod papucu nekome u nasoj drzavnoj upravi ko bi rekao kusaj
dok ne dodjes do 20 godina staza, da joj se gleda po babi i stricevima
i slicno.
Tako da mislim da je stvar uspjesnosti u primjeni daleko vise od
odabira gradiva u temeljnim znanostima, koji je sam po sebi
na pristojnom nivou kod nas. Problemi krecu od potplacenih i
neukih natsavnika u skoli, preko prilika na poslu,
korupcije na faklutetima, neradu profesora nadalje. Dok
god imate Djapice koji kupuju magisterije nece niko imati
motivaciju da uci niti razlomke niti Maple, osim ako je udaren
od roditelja, slucajnog karizmatskog ucitelja ili majke prirode.
A medju inzenjerima u SAD najbolje mahom prolaze stranci
koji su u sonovnoj skoli prosli tajvanski, hongkoski, ruski ili drugi
nesto klasicniji dril (uz mnogo vecu i ozbiljniju potporu nego
u Hrvatskoj) u prirodnim znanostima nego americki calculus reform.
|
|
" The rising cost of employee training threatens the competitiveness of many American companies and finding qualified employees has become a daunting challenge for even the largest employers. Citicorp Savings Bank of Illinois, a subsidiary of Citibank of New York, for example, each week rejects 840 of every 1,000 applicants for entry-level teller and clerical positions. "
http://www.heritage.org/Research/Education/BG801.cfm |
|
ispustio sam u #14 trecu recenicu koja je kljucna :
"The reason: applicants cannot complete the application forms. (Patrick J. Keleher, Jr., "Business Leadership and Education Reform: The Next Frontier," Heritage Lecture No. 257, April 28, 1990, p. 1.)"
|
|
|
Malo i o onima koi su obiljezili 2007 godinu. Cestitke kolegi Viktoru Zmegacu i Tomislavu Domazet Losi koji brane boje znanosti i obrazovanja.
Globus link 1
Globus link 2 |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(15 kom., prije 23 min.) | | cross citations
(11 kom., prije 26 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 13 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 23:56h CET