| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Nacionalno vijeće za znanost predložilo novi sustav financiranja znanstvenih istraživanja
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2007.12.17. 12:32
ZAGREB, 14. prosinca 2007. (Hina) - Nacionalno vijeće za znanost (NVZ) razradilo je i predložilo, na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, novi sustav financiranja znanstveno-istraživačkih projekata u RH, kojim bi se bitno povećala efikasnost i kvaliteta hrvatske znanosti.
Predsjednik NVZ-a Krešimir Pavelić i državni tajnik za znanost Ministarstva znanosti Dražen Vikić-Topić izvijestili su u današnjem priopćenju kako je, u okviru predloženih načela, NVZ predložilo povećanje ukupnih sredstava za znanstveno-istraživačke projekte. Također, navode da projekte koji nisu znanstveni, ali su važni za razvoj pojedinačnih struka u RH, treba prepustiti drugim ministarstvima.
Uvođenjem osnovnog financiranja znanstvenika ("hladni pogon" za znanstvenike) potrebno je racionalizirati broj znanstvenih projekata. Potrebno je bitno smanjiti prolaznost predloženih projekata jačanjem izvrsnosti, kako bi se projekti financirali u iznosima sukladno europskim standardima.
U suradnji s Nacionalnom zakladom za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj RH potrebno je uvesti sljedeće kategorije projekata: 1. uspostavni projekti za mlade istraživače, 2. kolaborativni projekti i 3. nacionalni projekti koje bi, uz Ministarstvo znanosti, financirala druga ministarstva i privredni subjekti. Potrebno je, navodi se u predloženim načelima, uvesti predpozive i pozive za znanstvene projekte, odvojeno po znanstvenim područjima.
Zajedno s Nacionalnom zakladom, NVZ je izradilo kriterije za pokretanje navedenih projekata te evidenciju baze recenzenata, sukladno najrazvijenijim svjetskim znanstvenim sredinama.
NVZ je odlučilo uputiti Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu zahtjev za podrškom da se ustanove, na kojima su odobreni znanstveni novaci, oslobode od poreza na opremu i potrošni materijal za realizaciju znanstvenih projekata u istraživačkim laboratorijima te da novčana sredstva koja bi tvrtke davale za znanstvene novake ujedno budu i porezna olakšica u njihovoj godišnjoj bilanci poslovanja.
Sastavlja se i prijedlog Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu da se 1 posto financijskih sredstava dobivenih privatizacijom usmjeri na financiranje zajedničkih projekata Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj i Ministarstva znanosti u jednakom omjeru, navodi se u priopćenju.|
| Prijedlog zvuci dobro. Vidjet cemo kakva ce biti realizacija. |
|
| Prijedlog ide u dobrom smjeru i, koliko mogu ocijeniti, temelji se na tzv. Akcijskom planu 3% kako je on bio predstavljen na Drugom kongresu u Splitu. Ono sto je tu svakako potrebno doraditi je sustav rada znanstvenih novaka, jer ili ce svi u hladnom pogonu moci novake dobiti, ili cemo imati velikih problema u nastavi. Alternativa koju neki od nas predlazu je da se znanstvena i nastavna kadrovska politika kod maldih treba odvojiti i posebno tretirati. |
|
| Budu li "nova pravila" provodili isti ljudi, ne nadam se napretku. Jer: tko ih je priječio da i do sada rade po tim "velikim inovacijama", po kojima cijeli razvijeni svijet posluje već desetljećima. |
|
Ovo su svakako dugoočekivane vijesti. Međutim, čini mi se da je i pri zadnjem ciklusu financiranja krajem 2005. (npr. prilog na Connect::Wikiju bilo govora o smanjivanju prolaznosti, o usklađivanju s međunarodnim normama i sl. Na kraju smo dobili fijasko s tim ciklusom prijavljivanja (cf. Web stranice MZOŠ-a za projekte) zbog netransparentnosti, sukoba interesa, prekoračivanja svih mogućih rokova i sl. Bio bih puno sretniji da je ovo priopćenje bilo popraćeno bar odgovarajućim dokumentima na Web stranicama Nacionalnog vijeća za znanost . Međutim, te Web stranice nemaju niti čak ovo priopćenje!!
Da bi se ostvario napredak u tom pogledu, a poučeni vrlo pozitivnim iskustvima NZZ-a i UKF-a, smatram da bi NVZ i MZOŠ (zapravo još bolje, Sabor) trebali pod hitno imenovati 1 (jednu) odgovornu i operativnu osobu (upravitelja - menadžera) koja će uz odgovarajuću strukturu (kao npr. Povjerenstvo za upravljanje UKF-a ili Upravno vijeće NZZ-a) koordinirati provedbu financiranja znanstvenih projekata po najvišim standardima. |
|
NVZ nema nikakve ovlasti za sprovodjenje bilo kakvih reformi. Sve ovisi o sluhu
drugih tijela; ako je zajedno organizirano/orkestrirano onda ce i proci; da je samo do
NVZ ne bi bilo na zalost nista, a ako su zvuci s jos nekoliko strana vladajucih
struktura u znanosti mozda ce se desiti...Ocekivati i da ce NVZ pokazati neku
infrastrukturu, web, dubinsku studiju. itd su takodjer bez pokrica. Tipicno
ljudi tamo dodju na satsanak jednom na par mjeseci, a nekad se usvoji nesto sto
je netko indvidualno pripremao. Mozda neko moze reci informacije...stil
priopcavanja o necemu bez javne rasprave i svodjenje informacije na proglase, ukaze,
priopcenja, naputke i slicno je dosta jadno i barem znanstveni sektor ne bi
smio spadati na to. |
|
Ovdje se ponovo prica o BAZI RECENZENATA
sto je bio promasaj u proslom ciklusu.
Postoje svjetske baze performansi renomiranih znanstvenika. Nuditi im treba
recenzije neovisno o nacionalnosti i postupkom koji ukljucuje slucajni odabir.
Svodjenje na nekoliko susjednih zemalja, nije rjesenje. To je samo podilazenje
atmosferi ogranicene zajednice, licnih poznanstava i uzajamnih usluga. Cemu sad
produbljivati tu gresku i popisivati recenzente ? Urednik casopisa najrpije pogleda
clanak a onda po temi clanka nadje recenzenta. Ako nadjete recenzenta unaprijed
kako znate da ce biti kompetentan ? Za neke teme imate jedva
sacicu kompetentnih ljudi na svijetu, i nula u Madjarskoj i Sloveniji npr.
Znam da i EU ima neke baze no razmjeri, funkcija itd. su daleko siri i fleskibilniji
nego je model 4-5 susjednih zemalja u proslom ciklusu MZOSa pokazao.
Podjela "uspostavni projekti, "kolaborativni projekti" je nekakva cudna terminologija
ko da nasi dosadasnji projekti nisu nista uspostavljali, ko da su samo mladi istrazivaci
pocinjali nove smjerove ili labose i ko da nacionalni projekti nisu cesto trosili novce
cesto uglavnom na kolaboracije s inozemnim i domacim grupama. U svijetu
takodjer postoje posebni grantovi za mladje ljude i drugi ciljani natjecaji, od
networka do zajednickih izgradnji velikih laboratorija. Po meni jedina podjela
koja je razumna je na REDOVNO financiranje (nacionalni projekti) i na
sve drugo. A ovo sve drugo neka bude inovativna dinamika osmisljenih
natjecaja kao sto to radi FP7 sa mnostvom callova za razne svrhe. Ne mladi
i kolaborativni nego i 10-tine drugih "akcija". Inace se ideja sablonizira i pocinju
ulaziti administrativni kriteriji pa bi lako doslo do toga da uspostavni
postanu nispostavni i pretpostavni...(gdje je lektor hrvatskog jezika??).
|
|
Evo primjera kako funkcionira sustav «susjedskog» recenziranja. U institutu u kojem sam do nedavno bio zaposlen sudjelovao sam u pisanju prijedloga projekta. Nekoliko mjeseci nakon što je prijedlog poslan MZOS-u voditelj budućeg projekta mi je priopćio da ima informaciju kako će projekt «sigurno proći» jer da je za recenzenticu određena njegova znanica iz jedne nama susjedne zemlje. Nekoliko dana nakon toga voditelj me zamolio da napišem recenziju (!) za naš projekt jer da je to recenzentica od njega zatražila («vi sami najbolje znate čime se bavite» . Odbio sam. Projekt je «prošao», a nedavno je na projektu odobrena novakinja. Siguran sam da navedeni primjer nije niti jedini niti najgori. Čak mislim da je tipičan. |
|
Karte su odavno pale. Po dosadasnjem ponasanju MZOS-a, koje je najodgovornije za imenovanje clanova NVZ, bolje se nije ni moglo ocekivati.
Da, vas komentar je tipican. Odredjenoj gospodi u Hrvatskoj je potpuno normalno da sjede u komisiji koja im odobrava projekte. Vrlo slicno vasem primjeru u # 7.
Pa nakon toga imate projekte koji mijenjaju institucije, voditelje, a najvaznije je pitanje gdje su ulozena sredstva zavrsila. Na takva pitanja se gotovo nikada ne dobije odgovor. Ako netko ustraje s pitanjima treba biti jako oprezan kako ih formulira jer slijedi mu tuzba.
Sto ocekivati u takvom sustavu.
U potpunosti sam suglasan s komentarom # 3.
|
|
Na post #6
Apsolutno se slažem. Briljantno napisano.
-bg-
|
|
| Temu znanstvenih novaka treba dobro pretresti. Jedan od velikih problema jest ako hoćete zaposliti novaka na projektu koji traje npr. tri godine. U tri godine on možda i može u dobroj grupi pripremiti rezultate za doktorsku disertaciju. No, ne stigne položiti ispite poslijediplomskog/doktorskog studija. A bez njih kod nas ništa ne vrijedi (i prijava teme je problematična). Problem je posebno izražen s projektima FP7 ili UKF npr. na kojem možete zaposliti nove ljude neovisno o ministarstvu, ali oni tu ne žele doći jer neće stići u tri godine doktorirati. A pitanje je da li bi nakon tri godine ministarstvo i ostala administracija odobrilo mjesto za tu istu osobu na domaćem projektu istog (ili različitog) voditelja. |
|
Dok ce god u NVZ vecinom glasova odlucivati isti ljudi koji s jedne strane predlazu teorijske promjene a u isto vrijeme donose ovakve prakticne odluke sumnjam da mogu racunati na povjerenje i podrsku sire znanstvene baze...
|
|
Na #10:
Ima tu jako puno akpekata:
- Doktorski studiji (barem svi novo-ustrojeni i "dopusteni" (s dopusnicama) i traju 3 godine pa ako su oni prilagodeni studentima (a po Bologni bi trebali biti) ne vidim zasto ih nasi studenti, poput njihovih kolega u EU, ne bi i zuavrsavali u 3 godine.
- UKF projekti, kao djelomicno i NZZ pa i FP nisu za to namjenjeni. Cak stovise, jedan od ciljeva UKFa je da se istrazivaci potaknu na puno jacu suranju s gospodarstvom ali i u europskim mrezama (pa i FP projektima) od kuda onda mogu dogorocnije financirati dokotorande i druge suradnike.
- Vise zemalja ima model stipendiranja svih doktoranada, s primjenom kvota pri upisu. To stipendiranja je nezavisno od znanstvenih projekata mentora, ali i ograniceno u vremenu (cesto bas na 3 godine).
- Sve to na stranu, opterecenost novaka u nastavi s jedne, te nepostojanje nastavnog podmlatka s druge je pitanje koje svakako treba rijesiti. |
|
Svi u državi znaju da su to samo fraze.
Čak ako se nešto i namjerava promjeniti to je nakon što osobe na vlasti sebe (i svoje) višestruko osiguraju kroz dugoročne državne projekte, opremu, novake...
Ko što je već rečeno (#3), kako vjerovat onima koji godinam rade upravo suprotno od onog što sada deklariraju. |
|
Ako sam dobro shvatio, predlažu se "sredstva za hladni pogon znanstvenika". Ne znam što bi to trebalo značiti, osim da će oni koji su za državu znanstvenici (dakle imaju mb znanstvenika) dobivati neki paušal, radili nešto ili ne.
Idem korak dalje. Predlažem da taj paušal bude veći od novca za projekte. Tako da se isplati ne predlagati projekt. Onda bi projekte predlagali oni koji doista imaju nešto za predložiti.
Dodatno, budući da sredstva za paušal ne smiju biti manja od sredstava za projekte, oni koji ne predlažu projekte imali bi poticaj ne blokirati tuđe projekte nego ih poticati, jer bi tako i sami dobili više novca.
Sretni blagdani! |
|
Dodatno,
ako na nekoj instituciji nitko ne bi predložio i dobio projekt, onda nitko na toj instituciji ne bi dobio paušal. To bi potaknulo one koji ne žele raditi da ipak daju šansu onima koji žele, jer bi njihovi prihodi izravno ovisili o tome da barem netko ima uspješan projekt. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | cross citations
(9 kom., prije 22 min.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 2 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 11 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 22:09h CET