| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Valerije Vrcek
|
|
|
|
2007.12.13. 10:04
ZERP je svakako područje odgovornosti znanstvenika. Posebno, onih hrvatskih.
Evo jednog primjera:
Davor Vidas o ZERP-u|
Riječ je o klasičnoj Kuhnovskoj promjeni paradigme. Vidas je, naravno, u pravu iz perspektive međunarodnog prava. Međutim iz perspektive prava EU stvari izgledaju drugačije. U pravu EU, nesporno je da države članice ne smiju poduzimati ništa što bi moglo kompromitirati ostvarivanje ciljeva EU. To proizlazi iz Čl. 10 Ugovora o EZ, ali i iz prakse Europskog suda. Vidi npr presudu Inter-Environnement Wallonie ASBL v Région wallonne (Case C-129/96).
U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju isto je uređeno čl. 120 koji propisuje:
"Stranke će poduzeti sve opće ili posebne mjere koje su potrebne za ispunjavanje svojih obveza prema ovomu Sporazumu. One će se pobrinuti da se postignu ciljevi utvrđeni ovim Sporazumom."
Drugim riječima, Hrvatska temeljem SSP-a ne smije činiti ništa što bi moglo ugroziti ostvarivanje ciljeva pridruživanja.
Ukoliko nam je cilj ući u EU, tada se moramo uskladiti sa zajedničkom politikom ribarstva, a ne bismo smjeli poduzimati peremptorne akcije.
Slikovito, Hrvatska se ne bi trebala ponašati poput mladoženje koji prije prve bračne noći odlazi na momačku večer u bordel opravdavajući se da još nije u braku.
Što se tiče političkih interesa, naravno da su oni u igri. To nije sporno. Ali moramo izabrati želimo li biti dio političkog procesa u okviru EU ili se želimo izolirati i inzistirati na međunarodnom pravu. To nam nitko ne brani. Proglasimo ZERP i povucimo molbu za prijam u EU. Kako je rekao O.W. Holmes (sudac Vrhovnog suda SAD): "If my fellow citizens want to go to hell, I will help them, that's my job." |
|
Gledao sam večeras emisiju sa Tončijem Tadićem sa ZERP-om u središtu interesa.
Ovome što je kolega "1 napisao pogotovo prezentaciji pravnih normi i međunarodnih obveza RH prema EU, nema se što dodati izuzev zahvaliti na stručnoj informaciji.
Tadić iznosi kako gospodarski pojas imaju sve zemlje EU izuzev Grčke. Sve. Neke imaju i ribolovni i ekološki, neke samo ribolovni, neke samo ekološki. Finska, čije su teritorijalne vode daleko manje zagađene utjecajem tankera prije svega, nego Jadransko more, unilateralno je bez ikakvih problema proglasila ekološki pojas. Bez primjedbi.
Italija je također unilateralno proglasila, doduše kao članica EU u okviru ribolovnih kvota, gospodarski pojas sa svoje strane Jadrana, a Slovenija je mimo povelje UN proglasila ribolovni pojas, iako na to, s obzirom da nema otvoreno more, nema temeljno uporište.
Tadić tvrdi da Hrvatska, bez obzira na parav na zapisniku koji je potpisao Biščević ima pravo proglasiti ekološki pojas, jer jednostavno on nije sastavnica pregovora o pristupanju EU, što na žalost nije moguće s ribolovnim pojasom.
Iznio je zanimljivo političko-pregovaračko stajalište. Naime, ako Hrvatska ne proglasi ekološki pojas usprkos tome što izvještaji same EU u zagađenosti Jadrana ukazjuju na to da je to odavno nužno, naprosto ZERP neće biti formalna i faktička činjenica u prestojećim pregovorima. Time će Hrvatske pregovaračke pozicije biti značajno lošije, a smisao pritisaka EK, Italije i Slovenije, jeste upravo u tome.
U biti, uspoređujući međunardono pravo, koje moramo bespogovorno poštovati, za razliku od prakse u Hrvatskoj, zatečeno stanje trilateralnih interesa i poziciju EK sa administracijskoga stajlišta, sa interesima Republike Hrvatske, očito je da je hrvatska javnost gadno prevarena nazad tri godine. Očito je premijer Sanader i njegov diplomata Biščević uradio tešku pogrešku, koju, sada umjesto da u jednom djelu, u kojem je to moguće ispraviti, isprave, opet pokušavaju zataškati dovodeći Hrvatsku u izgubljenu poziciju za sva vremena kada je upravljanje Jadranskim morem u pitanju. A na godišnjoj razini radi se o izlovu procjenjenom na oko 300 miliona eura ribe samo za Italijansku flotu, te daleko veće multiplicirane štete, odnosno, koristi, na ukupne gopspodarske i sve druge potencijale Jadrana.
Bravo Vlada! |
|
Prema Čl. 3 novog Lisabonskog ugovora EU ima isključivu nadležnost za "conservation of marine biological resources under the common fisheries policy".
Drugim riječima, elementi ZERPA, u dijelu u kojem se odnose na zaštitu morskih bioloških resursa, biti će nakon članstva u isključivoj nadležnosti EU, tj. Hrvatska će morati o tome donositi odluke u institucijama EU.
Budući da već sada pregovaramo o članstvu, jedina ispravna politika bi bila pregovarati o režimu koji će vrijediti ulaskom u članstvo, odnosno kako od točke A (danas) doći do točke B (ugovor iz Lisabona). Zato nam kažu da ne smije biti jednostranih odluka.
Jedino se meni čini da Slovenija zloupotrebljava naše nedovoljno znanje i pokušava iskoristiti situaciju da bi dobila povoljnije razgraničenje, što je čisto bilateralno pitanje i nema veze s EU. Ali tu nema pomoći, oni to koriste zato što mogu, a mi ne možemo. I ne treba se ljutiti nego učiti.
|
|
Quote:
Drugim riječima, elementi ZERPA, u dijelu u kojem se odnose na zaštitu morskih bioloških resursa, biti će nakon članstva u isključivoj nadležnosti EU, tj. Hrvatska će morati o tome donositi odluke u institucijama EU.
Ako sam Vas pravilno razumio, ZERP je usprkos tome što je proglašen u Saboru, mrtvo slovo na papiru? U svim svojim segmentima. Naravno u kontekstu integracije sa EU. Zanima me čisto zbog političkih implikacija, a osobno mislim da za biološke resurse Jadrana nije loše da budu u nadležnosti EU, kad već mi gospodarimo kako gospodarimo. |
|
Nije sasvim mrtvo slovo. Nakon ulaska u članstvo, zaštita bioloških resursa (ZBR) biti će u isključivoj nadležnosti EU, a zajednička ribarska politika osim ZBR-a u podjeljenoj nadležnosti EU i država članica. Zajednička politika ribarstva regulira se također na razini EU (na inicijativu Komisije u redovnom zakonodavnom postupku suodlučuju Europski parlament i Vijeće ministara). Državama članicama ostaje mogućnost regulirati ono što nije regulirano na razini EU. Ali moram se ograditi, nisam se nikada stvarno udubio u zajedničku politiku ribarstva i o tome mogu govoriti, za sada, samo načelno.
Kako ja vidim stvar, nakon ulaska u EU u ZERPU će vrijediti režim zajedničke ribarske politike. Što to konkretno znači, morao bih proučiti. |
|
Do sada su u javnost dolazile informacije, nema razloga ne vjerovati im jer nisu bile još plod političkih igrica doma, da se u pregovorima polazi od zatečenoga stanja na koji se, primjenjuju procentualne stope planiranja razvoja na razini EU, odnosno država članica. Ako je to slučaj sa ribolovom, onda će Hrvatska, koja i onako ima izuzetno nedostatnu flotu i nerazvijen ribolovni sektor u cjelini, postotke primjenjivati, na gotovo zanemariv prag, čime će zaostajanje u izlovu u odnosu, recimo na Talijane biti sve veće i veće.
Ja sam Tadića shvatio, kad je spominjao uvođenje ekološkoga pojasa, zapravo u tom pravcu, kojim bi se jednim drugim mehanizmom pokušalo izlov ribe u Hrvatskim vodama staviti pod kontrolu, makar pod zaštitom bioloških resursa. |
|
Jedan kolega Slovenac mi je rekao da su kod njih pregovori s EU o ribarstvu tekli ovako:
Komisija: Koliko imate ribarskih brodova?
Slovenski pregovarač: 26
Komisija: Dobro, poglavlje je zatvoreno!
Stvar je u tome da će ulaskom u EU naši ribari dobiti kvote koje će moći koristiti bilo gdje u vodama EU. Mogu ići loviti i bakalar. Ali kvote će se određivati prema nekim ekonomskim pokazateljima. Ne možete sad reći, mi bismo izgradili 500 brodova i lovili. Nego se kreće od postojećih kapaciteta i nekakvog održivog razvoja.
Ja studentima ponekad dajem primjer s vinovom lozom. EU se temelji, između ostalog na komparativnoj prednosti. Mi možemo reći, gledajte, otok Hvar je jedinstveno mjesto na svijetu za uzgoj vinove loze i mi imamo najbolje vino i želimo cijeli Hvar pretvoriti u vinograd. Onda bi Komisija rekla, dobro, idemo vidjeti tko će obrađivati taj vinograd. Prema našim računima vama treba 10.000 radnika. Gdje će oni živjeti? Osim toga, na kojem ćete tržištu prodati to vino koje mislite proizvesti? Gdje su vam vinarije? itd. itd.
Drugim riječima, realno je očekivati da se može ispregovarati nešto za što postoji realna podloga a ne neki wishful thinking.
|
|
Problem je u tome što kod nas ni država, često ni struka, pojma nema koje su nam stvarne a ne na pamet nabubane komparativne prednosti. Sjajan Vam je i slovenski i hvarski primjer.
Ali, ako mi imamo na ovoliku obalu, toliku populaciju koja bi mogla, bez obzira je li sada, biti orjentirana na ribarstvo, pri čemu mislim na cijelu industriju, 26,5 brodova, a neosmišljenu niti jednu komparativnu poziciju, ne samo potencijalnu prednost, onda će nama umjesto Zagreba potpunim razvojem upravljati EK, što i ne bi bilo crno, koliko je crno da nam upravlja Italija, poznata po poštivanju normu u ljutoj muci.
Uzima li se u obzir u pregovorima i realna nerazvijenost zemlje, kako u zatečenom stanju u pojedinoj oblasti, još više u odnosu na poželjan standard razvijenih europskih zemalja, kojima težimo po razvojnim ciljevima?
Ne legitimira li EK takvim pristupom s jedne strane vrlo visok pol razvijenosti, a s druge strane stalne autsajdere, koji u biti neće imati šanse čak ni po formalnom osnovu, dostići prvu europsku ligu?
Dajući hrvatskim ribarima, koji zbog stanja flote ne smiju isploviti niti do Visa, pravo izlova u Sjevernom moru, EK ne nudi u biti ništa. Može li Hrvatska u pregovorima polaziti s tih pozicija? Je li to stvar pregovora sa svakom zemljom pojedinačno, ili samo sa EU administracijom? |
|
Pregovara se s državama članicama a Komisija je posrednik. Ali ima nešto drugo. Članstvo u EU podrazumijeva slobodu kretanja svih faktora proizvodnje - kapitala, radnika, dobara. Englezi su pokušali spriječiti španjolske ribare da koriste engleske kvote za izlov pa su propisali određena ograničenja s obzirom na državljanstvo. U nastavku slijedi što je presudio Europski sud (presuda Factortame, posebice tč. 2). Ukratko, nije sigurno da će hrvatske kvote za izlov koristiti samo hrvatski ribari. Možda će hrvatski ribari prodati ili iznajmiti svoje kvote nekom drugom.
1. As Community law stands at present, it is for the Member States to determine, in accordance with the general rules of international law, the conditions which must be fulfilled in order for a vessel to be registered in their registers and granted the right to fly their flag, but, in exercising that power, the Member States must comply with the rules of Community law;
2. It is contrary to the provisions of Community law and, in particular, to Article 52 of the EEC Treaty for a Member State to stipulate as conditions for the registration of a fishing vessel in its national register: (a) that the legal owners and beneficial owners and the charterers, managers and operators of the vessel must be nationals of that Member State or companies incorporated in that Member State, and that, in the latter case, at least 75% of the shares in the company must be owned by nationals of that Member State or by companies fulfilling the same requirements and 75% of the directors of the company must be nationals of that Member State; and (b) that the said legal owners and beneficial owners, charterers, managers, operators, shareholders and directors, as the case may be, must be resident and domiciled in that Member State;
3. It is not contrary to Community law for a Member State to stipulate as a condition for the registration of a fishing vessel in its national register that the vessel in question must be managed and its operations directed and controlled from within that Member State; |
|
Nemarom i neznajem hrvatska se uvalila u situaciju, iz koje političari pokušavaju popuštanjem i podilaženjam moćnima u EU pronaći kakvo-takvo rješenje.
Mnogi u raspravi o ZERP-u ne mare za stanje naše okolišne (environmentalne) legislative. Ona nije dobra. Novi Zakon o zaštiti okoliša, u čiju nadlenost bi trebao ući i problem ZERP-a, primjenjuje neadekvatan princip naredi-i-kontroliraj (command and control). Koliko mi možemo, ili ćemo moći, naređivati EU, odnosno njihovim ribarima ili prijevoznicima nafte, ne znam. O kontroli da i ne govorim: o tome se u drugom kontekstu mnogo raspravlja.
Naši zakonodavci, koji vjerojatno obožavaju pendrek, nisu se ni potrudili uočiti činjenicu da se EU stvara sustav adaptivnog gospodarenja okolišem, od kojeg je gospodarenje ekosustavom (ecosystem management) važna odrednica. Domisliti način kojim bi se na tom načelu mogli ostvarivati ciljevi, koji su barem deklarativno, podlogom našim nastojanjima oko proglašenja ZERP-a, za sada je našoj administraciji strano.
Imam osjećaj da to g. Rupel dobro zna. |
|
U #9 dobili smo zanimljivi točni opis EU legalne strukture koja regulira ribarstvo.
Kako to izgleda u provedbi?
Svake godine u prosincu sastaju se EU ministri zaduženi za ribarstvo da bi odredili kvote za slijedeću godinu. Svake godine, na tim sastancima ignoriraju se znanstvene upute za održivi ribolov i odobre više kvote. Prije nekoliko godina čak se i Blair osobno umješao da povisi kvote.
Ribarstvo u Sjevernom moru je na granici kolapsa. Svejedno, i ove godine sastanci koji su upravo završeni nisu bili različiti i znanstveni savjeti su zanemareni.
Pogledajte na primjer:
Time
The Independent
Norveška, koja nije članica EU, uspjela je sačuvati ribarstvo u morima koje kontrolira, iako se i tamo šteta od piratskog ribarenja povećava.
|
|
Kolega 11, je li slabost sustava kvota argument da ne ulazimo u EU kako bi naši ribari mogli loviti više? Ili da ne ulazimo u EU kako bi sve ostalo kako je, tj. kako bi naši ribari ostali nerazvijeni? Ili je to argument da uđemo u EU i svoj glas pridružimo onima koji žele zaštititi riblji fond?
Rekao bih da sami ne možemo zaštititi ribu u Jadranu. Talijani će uvijek moći loviti sa svoje polovice. Treba ući u EU i onda kroz politički proces izboriti svoje.
Npr. nećemo ratificirati Ugovor o pristupanju Srbije dok se ne smanje kvote na izlov ribe u Jadranu. Pa takvo što nam Slovenija radi. |
|
Obzirom da mi je more odredilo životni put, smatram se pozvanim iznijeti svoje osobno mišljenje glede ZERPa (Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas). Dok sam studirao učio sam međunarodno pomorsko pravo i ekologiju mora. Dok sam godinama ribario sa mrežama, vršama, parangalima itd. upoznao sam bogatstvo Jadranskog mora. Na brodu sam primoran pridržavati se međunarodnog pomorskog prava, a posebno paziti na ekologiju mora, koja nije u nijednoj drugoj industriji toliko naglašena kao u pomorskoj u dijelu zaštite od zagađivanja. Želim reći da su mi svi ti pojmovi glede ZERPa poznati, kako s teorijske, tako i sa praktične točke gledišta. No nisam posve siguran može li se naziv ZERP prevesti na engleski jezik u duhu međunarodnog pomorskog prava (Economic Zone, Exclusive Economic Zone, Fishery Zone, itd.). Taj problem prepuštam pravnicima.
Mislim da se svi u Hrvatskoj slažu kako se Jadransko more mora zaštititi i u tome zasigurno imamo podršku sve jačeg pokreta svugdje u svijetu za zaštitu naše planete Zemlje. Pitanje je bilo samo imamo li mi pravo proglasiti ZERP ili ne. Naši neosporni pravni autoriteti rekoše da imamo, te stoga nije potrebno dvoumiti se glede našeg prava na proglašenje ZERPa.
Proglasimo ZERP i završimo ovu priču koja nam nepotrebno oduzima dragocjeno vrijeme. Dozvolite mi ipak objasniti pod kojim uvjetima.
Iz prakse znam, govorim za neupućene, kako na papiru postoji granica na moru, no na moru je ne vidite, a ne postoje ni carinici ni policija na rubu teritorijalnog mora ili epikontinentalnog pojasa koja bi kontrolirala tko ulazi, a tko izlazi. More je golemo prostranstvo. Postoji mogućnost kontrole obale i mora sa brodovima lučkih kapetanija, pomorske policije, obalne straže ili ratne mornarice i iz zraka, no za to morate imati dovoljno brodova, helikoptera i zrakoplova, razvijen radarski sustav motrenja s kopna, stručnih ljudi i financijskih sredstava, a koliko mi je poznato tu veliku nepreglednu pučinu od juga do sjevera Jadrana nismo u mogućnosti uspješno kontrolirati, posebno ne danas kad je Hrvatska otvorena za svakoga. Znam da ni Italija nije u mogućnosti uspješno kontrolirati svoj dio Jadranskog mora, a i ne trudi se u tome, jer joj to nije u interesu, bar ne u dijelu ribarstva, zbog ribarske flote koja lovi do, a koji put i unutar granica našeg teritorijalnog mora.
Jadransko more je more svih, kako država na njegovim obalama, tako i svih država koje imaju more. Ipak najveću odgovornost imaju one države koje imaju najdužu granicu na moru, a to su u slučaju Jadranskog mora, Italija i Hrvatska. Prije svega o njihovom zajedničkom nastupu ovisi koliko ćemo Jadran uspjeti sačuvati za generacije koje dolaze. Kad bi se dogodila tragedija tankera u našem dijelu Jadrana, i kad bi tom prilikom u more završile velike količine nafte i kemikalija, sami nebi mogli taj problem riješiti, te bi se morali obratiti međunarodnoj zajednici, a sigurno bi nam prva u pomoć priskočila Italija, jer bi to tada bilo u njenom interesu.
Na svom sam životnom putu morao učiti povijest Italije i Slovenije, tako da su mi mentaliteti naših susjeda poznati. Stoljećima su s obala Italije stizali na naše obale oni koji su htjeli gospodariti nama i našim bogatstvima. Za to postoje brojne povjesne činjenice. Prema tome, mentalitet naših zapadnih susjeda je poznat i neće se preko noći promijeniti.
Sa druge strane, tijekom povijesti sa Slovenijom nismo nikad imali ozbiljnijih problema i uvijek smo živjeli u dobrim odnosima. Trenutne nesuglasice su prolaznog karaktera i s našim sjeverozapadnim susjedom ćemo sigurno pronaći rješenje, ili zajedničko ili posredovanjem treće strane. Uvjeren sam da su Slovenci svjesni kako ih Italija, a čini mi se ne samo Italija, koristi za postizanje svojih ciljeva, jer na kraju krajeva, nije nepoznata činjenica da je najveći zagađivač Jadrana upravo Italija sa svojom snažnom industrijom i da s ribarskom flotom pustoši dno i dubine Jadrana. Praktično to znači da Italija priznaje podjelu Jadrana između Italije i Hrvatske, želi zajedničku kontrolu, ali i želi pravo na ribolov do vanjske granice našeg teritorijalnog mora. I mi priznajemo podjelu Jadrana, no želimo samostalno kontrolirati naš dio Jadrana i ne dozvoljavamo ribarenje drugima u našem dijelu Jadrana.
Nama je prvenstveni interes ući u EZ i to što prije moguće, a bilo bi dobro znati pod kojim sve uvjetima. Pitanje ulaska Hrvatske u EZ je danas uglavnom političko pitanje, a svjetska politika nažalost mnogo puta nema ništa zajedničkog sa pravom i poštivanjem prava. U politici nešto za nekoga vrijedi, a za nekog drugog ne vrijedi. To nam Veliki iz dana u dan, iz godine u godinu, svojim djelima dokazuju. Upravo ti koji pravo ne poštuju, drugima oduzimaju pravo braniti se, zatvaraju nevine, a oslobađaju krive. Nemilosrdnost međunarodne politike smo i te kako osjetili u zadnjih petnaestak godina. Sad kad imamo životno iskustvo, znamo tko su nam susjedi, potrebno je razgovarati i pregovarati. A kad jednog dana EZ prestane biti zemlja čudesa i kad međunarodni pravni zakoni budu vrijedili jednako i za Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, tada moramo imati dovoljno činjenica glede pomorskog prava, ribarstva, ekologije, itd. koje svjedoče u naš prilog, a koje će jedno od međunarodnih pravnih tijela uvažiti.
U pregovorima nikad ne treba brzopleto potpisivati sve i svašta, posebno ne ono što nije u skladu s međunarodnim pravom, već jasnim argumentima zastupati svoje interese, ali nikada na štetu drugoga. Nama ne treba tuđe, a vjerujem da je sve oteto, na kraju ipak prokleto. Moramo stalno težiti na ravnopravnosti i jednakosti sugovornika, što je univerzalno načelo koje nitko u teoriji neće osporiti. Iako se praksa često razlikuje od teorije, ipak je bolje uporno inzistirati na tom univerzalnom načelu; možda se naš glas ipak jednog dana čuje.
U pravu koje se odnosi na more trenutno postoje brojne nesuglasice između prava EZ i međunarodnog prava, tj. prava koje zastupa Međunarodna pomorska organizacija. Nesuglasice između Japana i Australije glede lova na kitove plijene pozornost svjetskih medija. Treba biti pošten pa reći kako nemamo samo mi problem oko utvrđivanja granica na moru. Te probleme imaju Španjolci i Portugalci, Grci i Turci, itd. A što će tek biti između Kanade, SAD, Danske, Norveške i Rusije glede Arktika, tek je za vidjeti.
I na kraju da zaključim. Smatram da bi Hrvatska morala proglasiti ZERP, s tim da se pregovori oko ključnih nesuglasica između Hrvatske, Italije i Slovenije oko Jadranskog mora moraju nastaviti u duhu dobrosusjedskih odnosa. S tim činom nedvosmisleno dokazujemo da smo svjesni što imamo, da poštujemo međunarodno pravo koje vrijedi za svakoga, pa tako i za nas, da nam je stalo do zaštite Jadranskog mora, ali i do dobrosusjedskih odnosa i do ulaska u EZ.
Dr.sc. Ivica Tijardović
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 8 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 1 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 5 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 8 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 8 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 13 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 17 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 18 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.07. 04:30h CEST