2007.12.05. 13:53
Ako Sanader formira vladu, Hrvatskoj pretstoji daljni razvoj neprincipijelne integracije interesa političke i gospodarske strukture, umrežavanje pod zajedničku kontrolu svih najvažnijih javno-privatnih resursa, koji bi u narednom razdoblju bili jamstvo prilično komotne dugogodišnje dominacije u Hrvatskoj. Ta dominacija bi, bez obzira na utjecaje standarda EU, koje će Hrvatska usvojiti na deklarativnoj razini, a moći komotno primjenjivati sa zatečenih pozicija nakon svršetka procesa, prekrivajući zaboravom ono što je bilo do trenutka formalne integracije, mogla biti pogubna za svaku vrstu razvoja zemlje.
Politički procesi u zemlji već su odmaknuti iz klasičnih obrazaca, ljevice i desnice, pri čemu ta podjela ostaje samo i jedino na propagandnoj površnosti, oživljavajući s vremena na vrijeme daleke mitove i besmislene dvojbe, a novi tip politike, personaliziran u Sanaderu ili, recimo Primorcu, koji mu je najsličniji po svojoj pragmatičnosti, biće nositelj i kontrolor svih važnijih događaja. Pri tome se glavnina dominacije odnosi na medije, koji su najzornije u ovoj kampanji potvrdili raslojavanje nekadašnjih pozicija tzv. „lijevih“ i „desnih“, u korist započete integracije vlasti i kapitala.
Znanost neće mimoići to raslojavanje, koje je, istina odavno počelo izravnim utjecajem na financijske tokove, premrežavanjem svih važnijih formalno autonomnih agencija, savjeta, zaklada i sl., financiranjem i beneficijama odanim ljudima, čija je osnovna zadaća, uz održavanje stanja i osnovnih funkcija sustava, zagospodariti financijskim tokovima prema znanstvenim institucijama.
Počev od ministarskih pozicija u znanosti i zdravstvu, manje u obrazovanju, koje će svima biti uteg u ostvarivanju namjera, kontrola će biti totalna. Zato je pitanje tko će biti novi ministar znanosti pogrešno. To god bude, odlučivaće Primorac. Pri tome je posve očekivano da čovjek sa tako istančanim nervom za političko samoodržanje i razvoj utjecaja, koji je preživio Hebranga i Kosoricu, neće izravno nastaviti na operativnoj razini započeto premrežavanje.
Pritiscima i ucjenama, kupovinom težih kalibara, pridruživanjem onim najtežim, uz i nadalje bespogovornu odanost Sanaderu, slijedi potpuno podvrgavanje znanosti, sveučilišta i većine instituta. Incidenti kao MedILS će na žalost u toj konstelaciji snaga samo davati alibi europeizacije hrvatske znanosti. Doći će do selekcije financiranja, koje će svojim nebitnijim djelom slijediti standarde i norme, jer će održavati svakodnevne funkcije na sveučilištima i institutima i jamčiti potreban mir u ostvarivanju kontrole nad glavninom investicija, fondova i izvora novca, koji će još zadugo biti vezani za proračunsku strukturu i integraciju javnih i privatnih interesa za polazište u razvoju tzv. znanstvenoga poduzetništva.
Koristeći sebi odane, odavno pripremljene ljude, na mjestima ministara, pogotovo u ova dva resora, Primorac će nastaviti obračun sa svima koji su mu se zamjerili, koji će postavljati pitanja, izlažući pri tome nove ministre i pošteđen dodatne kompromitacije.
Ministri u njemu podređenim resorima biće promjenjiva i vrlo potrošna roba utoliko više što će za njega morati odraditi čitav niz prljavih poslova, koje će on s ciljem stvaranja slike suvremenoga i demokratskoga lidera u javnosti, namjerno denuncirati svojim medijskim kanalima i zatim smjenjivati, uz potporu stranke i javnosti.
Doći će odmah, u prvoj fazi mandata do smjena svih neprilagođenih ravnatelja instituta, čelnika ključnih institucija, makar uz visoku cijenu i formalni uspon karijera.
Nastaviće se trend bjesomučnoga traganja za bilo kakvom pozicijom vani, za stipendijama i institutima, u zemlju će se vraćati probrani kadrovi na interesantne znanstvene institucije i mjesta i dio neprobranih na neatraktivne institucije i mjesta.
Cijeli, nazad četiri godine započeti proces, instrumentaliziranja ministarstva, u ovom slučaju ministarstava, u vlastiti i klanovski interes, biće zgotovljen do 2010. godine, sa faraonskom dominacijom i nesagledivim posljedicama na društvo.
Ako Milanović formira vladu, većina će stvari biti prepuštena sama sebi, pa i znanost i obrazovanje. To će biti najidealnija pozicija za bilo kojega ministra. Moći će, ako ga bude volja učiniti dobre stvari, a moći će, ako mu se prohtije, u miru početi raditi ono što je Primorac počeo nazad četiri godine, za sebe i neku novu strukturu van pogleda zabavljenih lidera vlasti. Jedina zbrka nastaće u srednjoj i visokoj upravljačkoj strukturi, gdje će poltroni i dugovječni birokrati tražiti, uspješno kao i uvijek, skute novih gospodara.
Takva vlada neće ni pokušati razmontirati već integrirane pozicije, niti zakopati ispod površine iza svojih prethodnika, a neće ni uspjeti završiti proces vlastite integracije, jer će zbog nesposobnosti izgubiti naredne izbore. |
Dosta pesimisticka obrada buduceg razvoja odnosa u znanosti u RH.
Cini mi se da dok god vecina znanstvenika u RH bude podrzavala sadasnje odnose u financiranju, izboru kvalitete, losoj i neefikasnoj administraciji, vezama i nepotizmu u napredovanju...apsolutno je svejedno da li ce opcija 1 ili 2 biti u ministarskoj fotelji. Stvarnih promjena nece biti a ono malo novaca koji se odvaja za znanost ce i dalje biti djeljeno kao i do sada.
Meni se ipak vise svida opcija 3 koja nudi uvodenje kvalitetnih odnosa u znanosti u RH te zahtjeva da imamo Vladu koja ima viziju znanosti kao STVARNOG (ne deklarativnog) pokretaca gospodarstva kao npr. Vlada u Irskoj gdje je prosjecna placa znanstvenika danas veca od one u Njemackoj. Medutim ta opcija je nazalost nepostojeca u sadasnjim politickim odnosima u RH.
Kada i ako ikada budemo imali premijera koji ce shvatiti vrijednosti znanosti, tehnologije i originalnih otkrica za dominaciju na medunarodnom trzistu kapitala onda ce i RH umjesto 16 imati 60 tisua Eura godisnju placu za svoje znanstvenike.
Prvi uvjet da se opcija 3 dogodi u buducnosti jest depolitizacija resora znanosti i uvodenje medunarodno verificiranje kvalitete u znanstveni sustav. Mislim da je vrijedno i dalje raditi upravo na tome jer ukoliko to ne ostvarimo nece biti znanstvenika koji ce moci odraditi posao kada (i ukoliko) se pojavi Vlada sposobna odraditi opciju 3.
P.S. Ne slazem se da ce MedILS biti samo ukras za pokazivanje ili incident u opisanim odnosima moci i politike. Uloga MedILSa, medu inima, jest i dokazati da se vrhunska znanost moze raditi i u nedrzavnim institucijama u RH te da kvalitetan znanstveni program moze privuci ogromna novcana sredstva iz medunarodnih izvora. To ce, nadam se, biti poticaj za otvaranje drugih slicnih inicijativa u RH.
Dobar primjer je
IInternational Institute of Molecular and Cell Biology in Warsaw (IIMCB) koji godisnje dobiva preko 2 mil EURA iz medunarodnih fondova. |
|
Primjer kako Njemacka ulaze u znanost. Znacajno je da se raspodjela tog novca najvecim dijelom vrsi preko DFGa, MPI i drugih institucija koje su pod kontrolom znanstvenika a ne politicara. Nature link
Nature 450, 773 (2007) | doi:10.1038/450773a
News
Fund boost for German science
Coalition government ploughs cash into research.
Quirin Schiermeier
Science was the big winner in Germany's budget, approved last week. The Christian Democrat–Social Democrat majority approved a record 9.8% increase in the federal budget for science and education for 2008.
The German coalition government had promised to boost investment in science and, almost uniquely for a budget proposal, this passed through parliament without any cuts. The Ministry for Education and Research (BMBF) will receive €9.35 billion (US$13.7 billion) next year — a whopping €150 million more than the government had initially proposed in July.
“It's good to see that awareness of the importance of science is on the rise.”
Germany's research council, the DFG, which funds most university research, will see a 3% rise next year in its €1.6-billion budget. Non-university research organizations, including the Max Planck Society, the Fraunhofer Society, which runs centres for applied research, and the Helmholtz Association, which runs Germany's 15 national research centres, will also receive around 3% more money each. The BMBF also directly funds basic and applied science in fields of strategic importance, including health and climate research. Its grants will increase by 18% to €3.5 billion, including €285 million for winning universities in the government's 'excellence initiative' (see Nature 450, 452–453 ; 2007).
But although financial conditions for science have improved, scientific salaries in Germany are not internationally competitive, warns Rudi Balling, scientific director of the Helmholtz Centre of Infection Research in Braunschweig. “There's fresh money available to do many exciting things here, but we run the risk of losing the best people just because they can earn so much more abroad.”
|
|
Izgleda da je konacno vlada pred sastavljanjem,
E sad, kao i prosli put, najveci ce problem biti HDZ-u, koga pronaci tko bi prihvatio poziciju ministra znanosti.
Kako su prosli put odabrali dr. Primorca kao nestranackog kandidata (koji je ipak mozda bio stranacki), mozda ovaj put Sanader ode jedan korak dalje.
Pa ponudi mjesto ministra znanosti Dr. Peri Lucinu. Zasto ne, NZZ za znanost je pokrenuta, i ide putem koji bi i MZOS trebao slijediti.
Eto mozda previse optimisticno gledam na ovu situaciju, no ne vidim zasto ministar ne bi mogao biti osoba koja je bila u igri za ministra od druge politicke opcije, HNS.
Ovakav potez cijelom sustavu ne bi skodio, naprotiv, a mozda bi i Sanaderu bio plus.
|
|
Hrvatska je u poziciji da mora jako brzo trčati da dostigne Europu! Nažalost, realna situacija je takva da će u bilo kojem slučaju to činiti samo s 50% raspoloživog kapaciteta. To je nemoguća situacija jer na taj način naše su šanse jednake nuli, kako u znanosti, tako i u ostalim segmentima. Za usporedbu, to je isto kao kad imate u automobilu motor od 100 kW, a koristite samo 50 kW.
Nikako mi se ne sviđa situacija u kojoj je sve ispolitizirano i u kojoj se stručnjaci koji zaista mogu potegnuti unaprijed nalaze na marginama.
Ne bismo trebali razmišljati o potezima koji jednoj ili drugoj opciji idu u plus, već o tome kako izbjeći situaciju da svi zajedno odemo u minus! Ima li ovdje ikoga tko razmišlja na sličan način? |
|
Hrvatska je jako mnogo izgubila jer se nije smjelo kritizirati pocetkom 90-tih, i kad
su svi koji su bili za cistiju privatizaciju, trasnparentniji MORH itd. bili proglasavani
neprijateljima. Takodjer nekad za bivse socijalisticke SFRJ uvijek je vodeca propaganda bila za "jedinstvo". Gdje je sad onaj val iz kasnih 80-tih kad se
govorilo u cijeloj traznicijskoj Evropi o pluralizmu ? Pomalo mi #4 izgleda kao
poopcavanje dobre i lose kritike u jedan te isti kos ??
Poziv na odgodu razlucivanja zita od kukolja ? Ne svidja vam se situacija ispolitiziranosti i zato zazivate na politicko-znanstveno jedinstvo ?? Pa nema
ispolitiziranijeg stava nego kad znanstvenik zaboravi na kriticnost uma
i drvi motore i traktore (nije cudo da govorite u kilovatima) naprijed udarnicki
za Evropom...molim vas ne spominjite depolitizaciju ovakvim politickim jezikom. |
|
Da vam priblizim i zdravonarodski:
1. ako sam ja u onim 50% koji su vec mobilizirani
onda ne znam cemu vas poklic da me se mobilizira.
2. ako nisam medju 50% mobiliziranih i korupcija i ostale stvari me demoraliziraju onda cu se ili
a) boriti da se to promijeni (dakle nisam za slusanje savjeta suti radi ne talasaj i bratstvo i jedinstvo) ili cu
b)kao debelokozac (veliki dio od ovih 50% u znanosti)
i dalje sjediti da nist ne radim (a bez promjena
uvjeta niko me nece tada izbaciti s radnom mjesta) ili treca mogucnost
c) otici cu u inozemstvo gdje me nece korupcija i ostalo
destimulirati nego ce biti stimulating research environment gdje se rad i nerad jako razlikuju.
Dakle u sve tri opcije mobilizirate nemobilizirano tako da promijenite tu nemobiliziranost. A kako da promijenite demagogijom ? Nikako.
Mozete samo stvarnoom promjenom. Necete prvo dobiti vase kilovate, onda
imati luksuz da mijenjate. Prvo mijenjajte onda cete imati vase kilovate. |
|
Koja god Vlada bila, bilo dobro da promijeni način donošenja odluka. Za svako bi ozbiljno pitanje trebalo najprije dobiti stručno mišljenje neovisnih stručnjaka (dakle ne stranačkih nego neovisnih) koji mogu predložiti i više mogućih rješenja od kojih bi političari trebali odabrati ono koje se najbolje uklapa u njihovu političku filozofiju. Time bi se moglo doista iskoristiti ono malo stvarnih stručnjaka koje Hrvatska ima. Za sva pitanja za koja ih nema, trebalo bi potražiti pomoć u dijaspori pa i (ako je nužno) i izvan nje. Donošenje svih odluka u stranačkim krugovima, smanjuje mogućnost pouzdanih ekspertiza, jer (neka se naši političari ne uvrijede!) ali se njihove stranačke elite ne mogu baš pohvaliti velikim brojem stvarnih (prema svjetskim mjerilima) stručnjaka.
Ima još samo jedan bitan dodatak. Odabrani bi stručnjaci trebali biti etični ljudi. Posebno bi trebali imati razvijenu profesionalnu etiku; NIKAKO NE BI SMJELI SVOJE EKSPERTIZE PRILAGOĐAVATI OČEKIVANJIMA POLITIČARA već ih sastavljati po vlastitoj savjesti.
Naime, jedna je od pogubnih korupcija u Hrvatskoj ona koja se razvija u sprezi između neetičnih stručnjaka i istih takvih političara.
Tako se veoma često loše političke odluke pokrivaju naručenim mišljenjima "prilagodljivih" stručnjaka; političari dobivaju što im "treba" a Hrvatska glavinja. |
|
> Prvo mijenjajte
Sad je dakle najvaznije napraviti pritisak na buducu vlast, ma koja to bila, da
ide na promjene u svim sektorima u kojima stvari ne valjaju, od pravosudja
na dalje, a u znanosti najprije od SIZovske neselektivnosti, koja je jos uvijek
na nivou glavarina i brojanja radova bez obzira na kvalitetu. |
|
| U potpunosti se slazem s ovim sto je napisao Marko. Stovise, neke stvari vidim jos i mracnije od njega. No, i dalje vjerujem da se puno moze uciniti javnim angazmanom poput inicijative koju je danas na Connect stavio kolega Zelenika. |
|
|
Još jedni izbori su iza nas. Hrvatsko biračko tijelo je reklo svoje. Osobno smatram da na ovim izborima nisu pobjedile stranke niti pojedinci, već Hrvatska. Svijetu smo pokazali tri bitne stvari:
- našu političku zrelost (nije bilo nikakvih problema, niti sumnji u regularnost izbora)
- našu pro-europsku orijentaciju (glavne stranke su za ulazak RH u EZ i NATO savez)
- našu visoku političku kulturu (desni i lijevi su nestali)
Posebno smatram važnim istači činjenicu kako su ovi izbori dokazali Europi i svijetu da u Hrvatskoj ne postoje ekstremne političke ideje niti stranke. Na tu činjenicu moramo biti ponosni, jer upravo oni koji nam često neutemeljeno znaju prigovarati, u svojim parlamentima imaju i te kako snažne ekstremiste. Nadajmo se da će nas sada ostaviti na miru kako bi se mogli posvetiti rješavanju ozbiljnih problema, a ne nas prisiljavati da rješavamo nepostojeće probleme i da tako budemo zaokupljeni godinama sami sa sobom.
Drago mi je da su ispali iz igre oni koji su sebe nazivali desnima, jer pored tolikih Napoleona, puk je bio dezorijentiran.
Mislim da u RH nije nikad postojala ozbiljna podjela na lijeve i desne, jer su ti pojmovi nama podosta nejasni. Naime, ako ste rekli da ste za Hrvatsku, tada ste bili desničar, a ako ste upotrijebili i riječi poput slobodna i nezavisna Hrvatska, onda ste već bili ekstremist. Podjela je postojala na komuniste i na one koji to nisu bili. No danas je i ta podjela besmislena. Prema tome praktične podjele na lijeve i desne ili na komuniste i na one koji to nisu, u Hrvatskoj nema.
Podjela na lijeve i desne možda jedino postoji u filozofskom razmišljanju. Pokušat ću to praktično objasniti. Netko će reći da je HDZ desno, a SDP lijevo orijentirana stranka. Prije bih rekao da je obrnuto, jer SDP nije učinio ono što je trebao u približavanju EZ kad je bio na Vlasti, a HDZ jeste.
I jedna i druga stranka su prošle fazu evolucije. Dok SDP nije ni sjena stranci iz 1990. već moderna politička stranka širokih pogleda, HDZ je iz pokreta 90. izrastao u danas već ozbiljnu političku stranku priznatu u Europi i svijetu. Možemo slobodno reći da nam je politički sustav stabilan.
Ono što me zabrinjava jeste ponašanje prosječnog političara, jer je identično ponašanju političara od prije dvadeset i više godina. Naime on je samo političko glasačko tijelo u funkciji vrha stranke, ne odlučuje o ničemu, jer politički vrh odlučuje o svemu, ali mu je za uzvrat dopušteno sa strane namiriti svoje potrebe. Praktično to znači: Indiferentno gledajući vas u oči, govori jedno, misli drugo, radi treće, spreman je satima govoriti o prijedlogu zakona kojeg nije pročitao, smatra se autoritetom za sva područja ljudskog djelovanja, pa i šire, a u stvari je zauzet samo i isključivo svojim životnim potrebama, pa puku što ostane. Pjesnički bi to izgledalo ovako:
Medna je riječca, srce otrovno,
oči ognjene, prsi od leda;
ljubit kaže, mrzi skrovno,
vijek ne želi, sveđ te gleda;
jedno misli, drugo čini:
vara, izdaje, laže i hini.
Razumijem da sjediti u Saboru nije lako, no to je još uvijek puno bolje nego biti, recimo nezaposlen. Stoga sam sasvim opravdano zabrinut za sudbinu onih koji su godinama bili u Saboru, jer što će dalje raditi u životu, tj. od čega će živjeti sad kad nisu uspjeli ponovo ući u Sabor. Jedno je sigurno, da nitko od njih ne može raditi posao zapovjednika na brodu, a svatko od nas njihov posao može. Pokušavam reći da u Saboru moraju biti ljudi intelektualnih sposobnosti koji su se u svom području djelovanja u praksi dokazali, a ne profesionalni političari. Ako je novi saziv Sabora takav, nitko sretniji o nas!
Malo kome bih danas povjerio mandat da me u politici zastupa. Mislim da bi ta osoba mogao biti moj imenjak, jer je to Premijer, kojeg se ne moramo sramiti. Sjećam ga se prije petnaestak godina dok je nezainteresirano pogledavao na sat pitajući se kad će doći njegovo vrijeme. To vrijeme je došlo i sa pravim ljudima, na pravim mjestima, ovo će biti njegov trenutak za pamćenje. On ne smije ponoviti propust čovjeka kojemu se nikad neće moći odužiti, a koji je popustio neumjesnom podilaženju onih koji su volili sebe, a ne Hrvatsku. Ponovi li gospodin Premijer njegov propust, okrenut će mu leđa upravo oni na koje je najviše računao, a kasnije i svi ostali. Posljedice, kao i uvijek, snosit će hrvatski narod, a tada ni suze sina razmetnoga neće pomoći. Ako je do sada gospodin Premijer bio sputavan u odabiru svojih suradnika zbog tko zna kojih razloga, pa je zbog toga uspješnost dosadašnje Vlade bila relativna, smatram da je nakon ovih izbora njegova odgovornost u sastavu Vlade apsolutna.
Važno je svima, posebno političarima, uvijek imati na pameti vječne riječi Kralja od pjesnika koji reče:
Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli, gori ustaje.
Obzirom da je imenjak i pjesnička duša, pa me stoga i razumije, koristim ovu priliku da mu u interesu Hrvatske poželim pameti, mudrosti i sreće!
U ovoj zadnjoj fazi pregovora prije ulaska u EZ Hrvatskoj treba stabilna Vlada. Prednost dajem HDZu, jer je osvojio više mandata, a i bolje je upućen u pregovore obzirom da je na vlasti već zadnje četiri godine. Čak bih podržao Vladu HDZa uz participaciju recimo dva ministara i jednog potpredsjednika Vlade po izboru SDPa, ako bi to značilo stabilnu Vladu. Novu Vladu već čeka neugodan ZERP, a odmah nakon toga problem brodogradnje, zbog kojega svaka Vlada može pasti. Ponovljeni izbori ili prijevremeni izbori nam nisu potrebni, jer vrijeme ne radi za nas. U pomorskim krugovima se očekivala Hrvatska u EZ 2009., a danas se očekuje 2010. Vidimo da već kasnimo, stoga krenimo rješavati, po meni, četri ključna problema u Hrvatskoj: pravni sustav, zaduženost, gospodarstvo te znanost i obrazovanje.
Ako postoji politička volja, problem funkcioniranja pravne države je rješiv.
Ako se ograniči, a po potrebi u nekim slučajevima i zabrani zaduživanje banaka, države, poduzeća i pojedinaca, i taj je problem rješiv.
Ako se gospodarstvo povjeri osobi koja zna što hoće i zna što može, a sve je u životu stekla velikim trudom i ne preko noći, onda se i problemu gospodarstva vidi rješenje.
Temelj svakog društva su znanost i obrazovanje, tj. primjena znanja u praksi. Ako se znanost i obrzovanje povjere vrhunskom intelektualcu praktičnog duha, onda je budućnost Hrvatske izvjesna.
Dr.sc. Ivica Tijardović |
|
Naravno da nema lijevih i desnih, imate sad vec samo borbu za vlast.
U Hrvatskoj politika nije vise ideologija, no na ekstremizmu ideologija
su neki dosli na pozicije i sad jos uvijek
dobivaju glasove na temelju svojeg starog imidza. Sad vise nije
bitna njihova originalna ideologija nego samo ostati na vlast. To ja ne smatram
zreloscu, niti mislim da je Hrvatska ista time svijetu pokazala. Ovo je bila jedna bijedna kampanja, BEZ PROGRAMA, nravno da nema lijevih i desnih ako nema ni programa.
Imate samo beskrajni bessadrzajni marketing. Marketing koji je sam sebi bio vazan i
u zaljubljenosti u sebe samog predicirao svoju veliku popularnost, predicirao veliki
izlazak mladih i velikih postotak izlaska na izbore uopce. Na kraju se pokazalo velikog
izlaska nije bilo. Na izbornim plakatima je bilo dosta lazi. Ja sam dobio na dan izbora neke profesionalne poruke na mobitel interno od VIPa koje nisu smsovi i nema posiljalca, stvar unutarnjeg softvera VIPa, dakle profesionalno krsenje izborne sutnje da glasam za HDZ (Nisam glasao ni za kog). Glasao bih mozda da sam imao kao i dijaspora mogucnosti da glasam i u subotu. UI nedjelju mi nije odgovaralo (nisam bio u Zg). Ne znam zasto dijaspora ima veca prava od mene. |
|
|
| "Ne znam zašto dijaspora ima veća prava od mene". Pa zato što niste tako "pouzdano opredijeljen". |
|
na #12
Svidja mi se to sto ste napisali.
No, trebali ste svakako naci nacina da izadjete na izbore. Svima koji su nezadovoljni rezultatima izbora, a nisu glasovali, kazem da u tom slucaju nemaju pravo zaliti se. |
|
#15 > Svima koji su nezadovoljni rezultatima izbora, a nisu glasovali, kazem da u tom slucaju nemaju pravo zaliti se.
Ja nisam rekao da sam nezadovoljan rezultatima izbora. Nezadovoljan sam prije
svega uvjetima izbora i kampanjom. Rezultati su bili prediktabilni. Npr. moj kolega
s politickih znanosti koji je strucnjak za izbore mi je rekao jos pred godinu dana
da ce Glavaseva stranka biti iznenadjenje na ovim izborima i da dobiva
oko 4 mandata.
Kampanja osim sto je bila neprogramska bila
je i jako
financijski netransparentna
i procjene troskova su se kretale na dan
izbora od 30 mil kuna za sve stranke zajedno do 100 milijuna samo za najpotrosniju
stranku. Sam raspon pokazuje da je ocjena #11 o "zrelosti" izbora sve samo ne
tocna. #11 je nasjeo na vrlo povrsnu propagandu medija koji su samodopadni
svojom strucnoscu za poslovima kampanjskom managementa. Npr. mediji su
izlazili s raznim poll procjenama u na dan izbora popodne tvrdili da su njihove
procjene na visokom naucnom nivou, i da je moguca greska do 2%. U praksi se pokazala greska iznad 12% globalno na nivou Hrvatske i mnogo vise lokalno, dakle
samodopadnost medijskih "strucnjaka" ne vrijedi pisljivog boba. |
|
|
|
Tko god sastavio novu vladu nakon ovakvih izbora ocigledno je da ce to biti vlada u kojoj ce sjediti poslusni clanovi stranke, koji ce braniti svoje stranacke interese, a ne strucnjaci koji svojim moralnim i profesionalnim integritetom mogu ostvariti zacrtane projekte u svojim resorima.
Nekorektnosti tijekom kampanje (poput primitvnog, laznog i poptunog neinteligentno svadanja i napadanja protivnika) i nakon izbora se nesmiljenom zestinom nastavljaju (tocno se zna koga i zasto treba napadati i kada). Ocigledno je da je medijski prostor pretvoren ili preslozen za javne obracune bez obzira na cijenu. Gotovo je sokantno citati clanke u ozbiljnim medijima koji opisuju samo jednu stranu price kao da je zivot jednodimenzionalan i podlozan jednom cilju, potpuno ignorirajuci objektivnost, cinjenice i na kraju istinu. Ono sto je dozvoljeno jednoj osobi spocitava se drugoj bez imalo srama. Stoga osim sto necemo imati kvalitetnu vladu veliki gubitak na izborima je i ocigledni pad objektivnosti i kriticnosti medija u RH. |
|
Quote:
Stoga osim sto necemo imati kvalitetnu vladu veliki gubitak na izborima je i ocigledni pad objektivnosti i kriticnosti medija u RH.
Upravo to i jeste najveća opasnost za hrvatsko društvo. Nikada, od osnutka hrvatske države mediji nisu bili pod snažnijim utjecajem političara. Tu se ne može govoriti o politici, jer nje nema, niti o sprezi jedne ili više politika sa medijima, već o izravnom utjecaju djela interesno određenih struktura vlasti, koje su, čak i u okviru jedne politčke grupacije, često krajnje neprijateljski određene jedna prema drugoj.
Razlika između utjecaja politike na medije u vrijeme komunizma, a svjedočio sam joj, i danas je jedino u tome što je tada utjecaj bio izravan i društveno legalan, a danas neizravan i nelegalan, ali, prihvaćen kao nužnost, kao i korupcija, recimo. |
|
Editorial u Nature Cell Biology objasnjava koliko kvalitetnih promjena moze dobra ministrica znanosti napraviti u dvije godine mandata:
During Annette Schavan's two-year reign as Germany's science minister a number of significant developments have come to fruition:
- nine universities were selected from a national competition administered by the Deutsche Forschungs Gemeinschaft (DFG) and the German Science Council to attain 'elite status'. They will receive over 200 million euros annually from an additional investment package of 1.9 billion euros until 2011 for research and graduate education
- Germany's federal government has set out a 'High-Tech Strategy' that aims to foster strategic alliances between industry and research; the programme is set to attract almost 15 billion euros in investment by 2009 and benefits from new tax concessions. The federal budget for 2008 confirmed an unprecedented increase of 9.8% for science and education
- A rather laudable development is an apparent willingness of the government to consult with science practitioners for guidance on its research priorities. To this end the GFR, which advises the BMBF in matters of health research (and is composed of representatives of research organizations, hospitals, funding agencies and ministries), was asked to draft a 'roadmap' for health research. This exercise, which was informed by feedback from 900 scientists and health practitioners, was delivered to the BMBF in September 2007. The report highlighted six disease areas for prioritized study, including cancer, infectious, neurological and cardiovascular diseases.
- Another example of the science minister's penchant for unilateral decision-making was her announcement in November last year, in a radio interview, that she has drawn a line under a decade-long debate and decided that the Leopoldina (the world's oldest science academy, with its headquarters in Halle) should be elevated to a national academy responsible for both the natural sciences and the humanities.
Da li smijemo ocekivati od nove ministrice ili ministra u HR Vladi bar maleni dio (2 ili 2,5%) ovakvih rezultata u 4 godine mandata, mozemo li ocekivati bar uvazavanje misljenja struke umjesto ego-vizionarstva politicara u znanosti? Vidjeti cemo kada se formira Vlada ...no dosadasnji pregovori i afere ne daju mjesta velikom optimizmu, no ipak...nada umire zadnja...netko je javno rekao...??? |
|
Ntko ne zeli biti ministar znanosti u RH. Zasto? Cini da u ovom resoru treba dosta raditi i potrebne su strukturalne i nepopularne mjere ukoliko se bilo sto ozbiljno zeli provesti. Ocigledno je na djelu sindrom lijenosti, sto manje raditi a vise putovati i slikati se...sve je to jos zacinjeno medijskim licitacijama, moralnim lekcijama i ucjenama. Sajan materijal za sastavljanje strucne vlade...
Cak ni bivsi ministar koji bi trebao imati bar profesionalni izazov zavrsiti ono sto je zapoceo u ove 4 godine lakonski odgovara:
"Dosadašnji resor obrazovanja Primorcu nije zanimljiv jer smatra da je dao svoj maksimum . Zanimalo ga je mjesto potpredsjednika Vlade, kao i fotelja šefa diplomacije, međutim, kako su ta mjesta obećana drugima, Primorac namjerava političku karijeru zamijeniti znanstvenom."
link
Ako nekoga zanima samo znanost i medicina, cije su to onda ambicije biti ministar vanjskih poslova?
kakva iskustva u diplomaciji i medunarodnim odnosima trebaju imati politicari koji pretendiraju na takve pozicije? |
|
Ntko ne zeli biti ministar znanosti u RH. Zasto? Cini da u ovom resoru treba dosta raditi i potrebne su strukturalne i nepopularne mjere ukoliko se bilo sto ozbiljno zeli provesti. Ocigledno je na djelu sindrom lijenosti, sto manje raditi a vise putovati i slikati se...sve je to jos zacinjeno medijskim licitacijama, moralnim lekcijama i ucjenama. Sajan materijal za sastavljanje strucne vlade...
Cak ni bivsi ministar koji bi trebao imati bar profesionalni izazov zavrsiti ono sto je zapoceo u ove 4 godine lakonski odgovara:
"Dosadašnji resor obrazovanja Primorcu nije zanimljiv jer smatra da je dao svoj maksimum . Zanimalo ga je mjesto potpredsjednika Vlade, kao i fotelja šefa diplomacije, međutim, kako su ta mjesta obećana drugima, Primorac namjerava političku karijeru zamijeniti znanstvenom."
link
Ako nekoga zanima samo znanost i medicina, cije su to onda ambicije biti ministar vanjskih poslova?
kakva iskustva u diplomaciji i medunarodnim odnosima trebaju imati politicari koji pretendiraju na takve pozicije? |
|
( Primorac namjerava političku karijeru zamijeniti znanstvenom )
Nije to lako, napustiti politiku nakon 4 godine. Jos je teze natrag u znanost nakon 4 godine izbivanja. Vjerojatno bi kolegi Dr. Primorcu dobro dosao jedan dvogodisnji postdoc position u kvalitetnom labu.
Iako je vec poceo davati tako rezignirane intervjue, sumnjam da ce mu trebati pomoc pri pronalazenju posla. Vec s enesto bude naslo za njega.
Eto pa zbog toga sta ga zanima medicina mozda mjesto ministra zdravstva.
|
|
i na kraju ove male teatralne predstave ocekivani rasplet. Sve zahvaljujuci Politici, interesima i javnoj igri na/do-govaranja
"Bilo je nekih navoda da je ministar Primorac umoran, pogledajte ga, izgleda li vam tako?", upitao je danas Sanader novinare upirući prstom u kiselo nasmiješenog Primorca. "Ministar Primorac je stalno tu", kazao je Sanader. I doista, dosadašnji je ministar znanosti i obrazovanja posljednjih dana nerijetko viđen u prostorijama HDZ-a.
|
|
| Treba li se uopće čuditi mijenama ljudi "nahvao" (Marin Držić)? |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.11.20. 00:01h CET