2007.11.30. 23:00
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa potpisalo je 30. studenoga 2007. Ugovore o provedbi 11 projekata Programa znanstvene suradnje Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“ (Unity through knowledge Fund - UKF), kojima će tijekom 3 godine biti osigurano gotovo 14 milijuna kuna za hrvatske znanstvenike iz domovine i inozemstva, kroz zajedničke projekte na hrvatskim sveučilištima i institutima  Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa potpisalo jeFond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ ove je godine pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sredstvima zajma Svjetske banke za Hrvatski projekt tehnologijskoga razvitka (5 milijuna eura tijekom 3 godine). Cilj je Fonda poticanje suradnje s hrvatskom znanstvenom i stručnom dijasporom, a financira zajedničke znanstvene i tehnološke projekte hrvatskih znanstvenika i stručnjaka u inozemstvu sa znanstvenicima, institucijama i tvrtkama u domovini
Riječ je o jedinstvenim projektima, kojima se po prvi puta u Republici Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s hrvatskim znanstvenicima sa svjetskih znanstvenih institucija. Ovi projekti izravan su rezultat zaključaka Prvoga i Drugoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. Sličan način suradnje znanstvenika iz domovine i dijaspore imaju još samo Izrael i Indija, po uzoru na koje je i razvijen.
Između 39 prijava odabrano je 11 projekata uz pomoć više od 120 anonimnih recenzenata – vrhunskih stručnjaka za pojedino područje od kojih su dvije trećine iz inozemstva – te dva nezavisna povjerenstva sastavljena od uglednih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka uključujući i sudjelovanje predstavnika privatnoga sektora.
Konačna prolaznost (odnos odobrenih i prijavljenih projekata) u ovom natječaju iznosi 26%, što je osiguranje kvalitete odabranih projekata. Projekti će pokrenuti vrhunska znanstvena i tehnološka istraživanja u hrvatskim institucijama i privući investicije iz međunarodnih fondova i gospodarstva te kroz dijasporu pridonijeti prijenosu znanja i ostvarivanju znanstvenih rezultata u Republici Hrvatskoj.
Odabrani projekti odvijat će se na hrvatskim institucijama: Sveučilištu u Zagrebu, (dva projekta na Medicinskome fakultetu, dva na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu, jedan na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije te dva projekta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva), zatim po jedan projekt na Sveučilištu u Rijeci (na Medicinskome fakultetu), na Institutu Ruđer Bošković, na Brodarskome Institutu i na Mediteranskome institutu za istraživanje života u Splitu (MedILS).
Projekti će se odvijati kroz suradnju s istaknutim hrvatskim znanstvenicima na svjetskim znanstvenim institucijama (u SAD-u, Australiji, Švedskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Švicarskoj) s kojima će naše institucije uspostaviti trajni odnos i bit će usmjereni dodatnom privlačenju investicija kako iz međunarodnih izvora (primjerice Sedmoga okvirnog programa) tako i iz gospodarstva.
Od odabranih projekata za financiranje pet ih je usmjereno razvoju novih tehnologija za koje je zainteresirano hrvatsko gospodarstvo: razvoju novih supravodljivih materijala, razvoju novih računalnih tehnologija ugrađenih u proizvode, modernim tehnologijama pročišćavanja otpadnih voda i razvoju upravljačkih sustava za turbine. Ti projekti uključuju sufinanciranje i surađivanje s privatnim sektorom te prijenos tehnologije u hrvatska poduzeća.
Šest se projekata bavi temeljnim znanstvenim istraživanjima na vrhunskoj svjetskoj razini i usmjereno je privlačenju novih ulaganja iz međunarodnih izvora. Ti se projekti bave proučavanjem molekulskih mehanizama koji uzrokuju tumore, proučavanjem razvoja kognitivnih bolesti, genetskom strukturom virusa, naprednom mikroskopskom analizom stanica, prijenosom genetske informacije na molekulskoj razini i računalnim pristupom biološkim problemima.
Osim upravo pokrenutoga Programa znanstvene suradnje, u sklopu Fonda, u tijeku je vrjednovanje velikoga broja prijava za natječaj Programa za mlade znanstvenike i stručnjake (iz domovine i povratnike). Stalno su otvoreni i natječaji Programa povezivanja za potpore putovanja hrvatskih stručnjaka i znanstvenika iz dijaspore te mladih hrvatskih znanstvenika radi pokretanja novih međunarodnih projekata i prijenosa tehnologije. U pripremi su natječaji Programa stvaranja novih vrijednosti za potporu mladih istraživača u hrvatskoj industriji, komercijalizaciju istraživanja te zaštitu intelektualnog vlasništva.
O pokrenutim projektima Programa znanstvene suradnje
 Projekt Emila Babića (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Josipa Horvata (Sveučilište u Wollongong u Australiji) kojeg Fond sufinancira s 183 000 EUR, uz financiranje iz drugih izvora od 68 000 EUR, razvijat će supravodič poboljšanih svojstava na višim temperaturama, uspostaviti prvi laboratorij za proizvodnju supravodljivih žica u Hrvatskoj te pružiti priliku hrvatskoj industriji da se uključi u tehnologiju supravodljivosti.
Hrvoje Banfić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Antonio Bedalov (Fred Hutchinson Cancer Research Center Seattle) tražit će posebne fosfolipidne spojeve koji sprečavaju prenošenje signala u stanicama ljudskoga tijela i tako uzrokuju pogreške kod njihova dijeljenja (tumor). U projekt Fond ulaže 166 000 EUR, a 76 000 EUR predviđeno je iz drugih izvora, a oni će tijekom projekta razvijati istraživanje preko novih međunarodnih projekata financiranih iz američkoga Nacionalnog instituta za zdravlje.
Razvojem „ugrađenih“ programskih računalnih sustava bavit će se dva projekta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt Ivice Crnkovića (Sveučilište Mälardalen u Švedskoj) i Marija Žagara (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) poboljšavat će razvoj softverske podrške za ugrađene sustave koji služe za funkcioniranje raznih proizvoda. Ovaj projekt, uz sufinanciranje od 67 000 EUR, Fond financira s 200 000 EUR te će omogućiti prijenos tehnologije i razvoj prototipa na zagrebačkom FER-u, splitskom FESB-u te u hrvatskim industrijskim partnerima.
Projekt Daniela Gajskog (University of Califorina Irvine) i Vlade Sruka (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) prenijet će cjelokupnu tehnologiju „ugrađenih“ sustava iz grupe prof. Gajskog u Hrvatsku i stvoriti potencijal za daljnji razvoj i primjenu te tehnologije s koja može značajno povećati konkurentnost hrvatskih malih i srednjih poduzeća. Fond u projekt ulaže 173 000 EUR, a ostale strane 65 000 EUR.
Ekološki problem uslijed sve veće količine tzv. novih zagađivala, posebice humanih i veterinarskih lijekova u vodama obrađuje se u projektu Marije Kaštelan Macan (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu) i Mire Petrović (Katalonski institut za istraživanja i napredne studije). Projekt je sufinanciran sa 40 000 EUR, a Fond ga financira s 200 000 EUR. Istraživanje će osim razvoja novih tehnologija rezultirati i pripremom novoga europskog projekta.
Ivica Kostović (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Paško Rakić (Sveučilište Yale) vodit će projekt koji će snažnom međunarodnom suradnjom s uglednim Kavli Institutom s Yale-a, te s neurološkim institutima u Montrealu i Harvardu, s drugim hrvatskim znanstvenicima pomoću naprednih tehnologija (MRI i neurogenomika) pristupiti problemima razvoja kognitivnih bolesti (autizam). Projekt će sakupiti i analizirati podatke o razvoju autizma te potaknuti pripremu nekoliko novih međunarodnih projekata. Projekt se financira s 200 000 EUR koje ulaže Fond, te 95 000 EUR iz drugih izvora.
Na Brodarskome institutu u Zagrebu provodit će se projekt razvoja inteligentnih regulatora za hidroelektrane, regulatore vodnih turbine primjenom neizrazite regulacije i neuronskih mreža. Vodit će ga Ognjen Kuljača (Alcorn State University) i Krunoslav Horvat (Brodarski institut). Tijekom projekta razvit će se i primijeniti novi neuronski i neizraziti regulacijski algoritmi koji će biti novo intelektualno vlasništvo, a jedan od ishoda projekta je i uspostava laboratorija za naprednu industrijsku regulaciju. U projekt Fond ulaže 156 461 EUR a ostali izvori 128 000 EUR.
Projekt genetskih istraživanja humanih citomegalovirusa i njegove patogeneze pokreću Joanne Trgovcich (Ohio State University) i Stipan Jonjić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,) koji će svojim in-vivo eksperimentima stvoriti bazu informacija o ekspresiji virusnih gena u raznim stanicama koja će koristiti hrvatskoj i svjetskoj znanstvenoj zajednici, a i služiti kao temelj za pripremu novih međunarodnih projekata. Fond financira ovaj projekt s 190 000 EUR, a 36 000 EUR je prikupljeno iz ostalih izvora.
Igor Weber (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu) i Iva Marija Tolić-Nørrelykke (Max Planck Institut za molekularnu biologiju i genetiku u Dresdenu) provodit će projekt primjene naprednih mikroskopskih tehnika na konfokalnom mikroskopu u biološkim problemima poput mehanizama kako se regulira dinamika i struktura citoskeleta. Projekt će uspostaviti laboratorij za biofotoniku koji će biti na raspolaganju istraživačima u Hrvatskoj. Fond će u projekt uložiti 160 000 EUR, a iz drugih je izvora namaknuto još 35 000 EUR.
Posebne makromolekule - enzime ključne za prijenos genetičke informacije i stvaranje proteina u stanici, proučavat će Ivana Weygand-Đurašević (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,) i Nenad Ban (ETH Zürich). Oni će u ovom istraživanju pokrenuti znanstvenu suradnju koja će rezultirati s objašnjenjem uloge tih makromolekula u prijenosu genetičke informacije. Rezultati mogu imati i potencijalni farmakološki značaj, a pokrenut će i nove europske projekte. Fond će u projekt uložiti 132 000 EUR, a 77 000 EUR prikupljeno je iz drugih izvora.
Po cijelome svijetu raspodijeljenu računalnu mrežu za numeričko računanje simulacija kretanja i strukture bioloških molekula razvijat će Bojan Žagrović (Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu) i Gordan Žitković (University of Texas at Austin). Oni će ovim projektom povećavati računalne mogućnosti (uključivanjem više od 5000 računala diljem svijeta) kako bi simulacije realnih bioloških molekula stale uz bok eksperimentima i omogućile nove uvide u odnose strukture i funkcije tih molekula. Fond će u razvoj projekta uložiti 198 000 EUR, a ostali partneri 90 000 EUR.
Ukupno, Fond pokreće 11 projekata odabranih brižljivim postupkom od 39 prijava koji će trajati dvije i pol do tri godine, a Fond je osigurao gotovo 2 milijuna EUR za njihovu provedbu, dok su oni iz drugih izvora (domaće i strane institucije i gospodarstvo) prikupili 0,8 milijuna EUR.
Više detalja o projektima uskoro na web stranicama Fonda |
Cestitke UKFu na obavljenom poslu. Ocigledna je postovana kvaliteta i transparentnost u cijelom postupku. Samo iz podrucje biomedicinskih znanosti prema imenima osoba koje dobivaju grantove postignuta je neophodna kvaliteta i povezanost odlicnih strucnjaka u RH i svijetu. Samo cu spomenuti N Bana, T Bedalova, P. Rakica, I Tolic. NJihova imena vec dovoljno govore o ozbiljnosti zajednickih projekata.
Ovo je vrlo dobar pocetak transparentnog rada u financiranju znanstvenih projekata u RH... |
|
Upucujem iskrene cestitke UKF-u na izboru projekata.
Prijedlog projekta u kojem sam sama sudjelovala nije prosao ali mislim da su recenzenti i UKF napravili jako dobar posao sa svojim recenzijama, kritikama a istovremeno i poticanju za sudjelovanje na slijedecim natjecajima. Sve najbolje izabranim projektima u ispunjavanju zacrtanih ciljeva! |
|
I Novi list je pisao o ukf-u
(Ima li netko pressclip?)
Cestitke voditelju UKFa H. Meštriću na dobro obavljenom poslu. Čini se da uz NZZ imamo i još jedan vrijedan fond za znanost i tehnologiju u Hrvatskoj! |
|
| Pridružujem se relevantnim pohvalama, a htio bih posebno naglasiti meni osobito drago uvažavanje javnosti, pa i ove na ovome portalu. HM je objavio natječaj ovdje a zatim i rezultate natječaja. Lijepo je suočiti se sa čistoćom poruke iz #2 radi izravnoga interesa. Bravo! |
|
|
| Iz komentara #1 neupuceni bi mogli shvatiti da samo vanjski suradnici na projektima garantiraju "ozbiljnost zajednickih projekata". Koliko ja poznajem neka od imena, sigurno je da i domaci suradnici barem jednako koliko i vanjski garantiraju za navedenu ozbiljnost. U nekim slucajevima domace specificne tezine rekao bih i vece. |
|
Quote:
Iz komentara #1 neupuceni bi mogli shvatiti da samo vanjski suradnici na projektima garantiraju "ozbiljnost zajednickih projekata".
Neupućen sam, ali ova Vas rečenica posve demantira:
Quote:
Samo iz podrucje biomedicinskih znanosti prema imenima osoba koje dobivaju grantove postignuta je neophodna kvaliteta i povezanost odlicnih strucnjaka u RH i svijetu.
Zbilja ne treba uvijek i u svemu, naročito kad je tako jednostavno i jasno, tražiti skrivenu poruku, a iz Vašega komentara se to iščitava. |
|
U nekim slucajevima domace specificne tezine rekao bih i vece.
Ti slucajevi bi me posebno veselili. Mozete li navesti nekoliko primjera?
U biomedicinskim granama koje sam i spominjao to ipak nije slucaj, ali to ne znaci nista lose, nego naprotiv ukazuje da su se okupili vrhunski strucnjaci iz RH i svijeta na zajednickim projektima sto je ogromni strucni pomak u financiranju projekata u RH. |
|
| Nastavak na 8. Jedan vrijedan primjer je projekt istrazivanja citomegalovirusa kolege S. Jonjic koji kao senior znanstvenik u suradnji s kolegicom J Trgovcich sa Ohio University (Link) ima vrijedan projekt. |
|
| Može se i u Hrvatskoj dobro raditi, samo posao treba dati u ruke pravim ljudima! |
|
Posebno je ohrabrujuce da su u ovom odabiru sansu dobile i mlade generacije od 30+.
|
|
Ja nisam tražio nikakvu skrivenu poruku u vašem komentaru, samo sam iskazao dojam koji bi iz njega mogli izvući, pogotovo neupućeni.
Što se tiče provjere specifične težine, siguran sam da relevantne baze podataka znate pretraživati jednako dobro kao i ja. |
|
u komentaru 1 uopce nisam pokusavao razmisljati o specificnim tezinama znanstvenika niti ih usporedivati nego sam izrazio zadovoljstvo da su spomenuti vrhunski znanstvenici iz inozemstva ukljuceni u program sto uistinu govori ( a ne garantira kako se implicira u #6) o ozbiljnosti projekata. Bez odlicnih suradnika iz RH kolege iz inozemstva ne mogu garantirati nista..
Posto ste vi spomenuli specificnu tezinu u vasoj tvrdnji #6 zaintrigiralo me to pitanje pa sam vas i upitao na koga ste mislili. Svakako mi nije u interesu pretrazivati baze podataka zbog toga jer nisam o tome niti razmisljao do vaseg posta. |
|
Čestitke kolegi H.M. na odličnom obavljenom poslu i izvrsnom programu ! Ovo je odličan put za razvoj naše znanosti.
Moja zamjerka je da informacije o UKF programu nisu došle do mnogih znanstvenika. Tako sam u siječnju 2007. (puno prije UKF deadlinea) prijavio projekt MZOŠu na istom principu (suradnje s vrhunskim znanstvenikom iz inozemstva). Tada kao ni poslije (iako su me zanimali mogući projekti) nisam imao pojma o UKF grantovima.
Usput pitanje kolegi H.M.: Kad će biti ponovni krug natječaja za UKF grantove? |
|
#14: Moja zamjerka je da informacije o UKF programu nisu došle do mnogih znanstvenika.
Ukuca li se UKF u Portalov pretraživač, on izbacuje 21 članak objavljenih na Connect::Portalu s praktički svim važnim detaljima nastanka UKF-a, uvjetima prijava i ostalim detaljima. Koliko se sjećam, bilo je i dosta medijskih napisa o UKF-u. Štoviše, prema informacijama na Webu UKF-a, na natječaj 3A i 3B se prijavilo čak 88 projekata, što ipak svjedoči o vidljivosti cijelog Fonda među znanstvenicima. Zbog toga mislim da ne stoji Vaša zamjerka, iako je naravno uvijek poželjno imati što bolju vidljivost. |
|
Očito mi je promaklo iako sam redovito na connectu. Ne kažem da je netko drugi kriv, ali svejedno...
Ne mislim da je 88 previše (usprodivši s tisućama koje su išle prema MZOŠu u zadnjem krugu).
Možda bi bilo dobro da MZOŠ izdaje nekakvu elektronsku brošuricu svaka 3 mjeseca u kojoj bi bile najvažnije informacije o različitim grantovima i slične važne info za znanstvenike (a da ne bude politički pamflet). Mogli bi je poslati e mailom svim znanstvenicima.
Znate li kad će druga runda ukf projekata? |
|
Quote:
Možda bi bilo dobro da MZOŠ izdaje nekakvu elektronsku brošuricu svaka 3 mjeseca u kojoj bi bile najvažnije informacije o različitim grantovima i slične važne info za znanstvenike
Odlična ideja.
Nekakav oblik newslettera već postoji. Pretplatite se na stranicu MZOŠ-a pod "prijava za informacije" i dobivate obavijest e-mailom prilikom svake promjene u rubrici na koju ste se pretplatili.
Na žalost ne postoji mogućnost filtriranja samo informacija iz znanosti/znanstveni projekti nego ukoliko se pretplatite na naslovnicu dobivate sve obavijesti objavljene na webu Mzoš-a.
Vidjet ću može li se što napraviti da se filtriraju informacije.
|
|
Bilo bi nuzno filtriranje jer se ljudima ne čita gdje je bio ministar i što je jučer radio, već želimo koncizne i korisne informacije.
Znate li kada će biti dovršene recenzije projekata ? (Čekam od siječnja.) |
|
Quote:
jer se ljudima ne čita
Jednako kako vi znate osobe koje takve vrste informacija ne zanima ja znam osobe koje itekako zanima.
Osim toga da ste se samo malo ali zaista malo potrudili i pogledali što se sve nalazi po rubrikom URL=http://public.mzos.hr/Default.aspx]novosti[/URL] empirijski biste utvrdili da je svega jedna vijest vrste kakvu spominjete.
Zbog toga moj savjet nije drugi put bolje provjerite prije nego što nešto napišete nego jednostavno lakuu noooć.  |
|
Rubrika novosti na stranicama MZOŠa sada izgleda dosta drugačije nego na početku mandata ministra (kad je pola vijesti bilo o njemu). Zbog toga sam izbjegavao odlaziti na te stranice.
jednostavno lakuu noooć
Jel' se vi to sa mnom izrugujete ?
Ili mi tom porukom šaljete rezultate recenzije mog projekta?
Poštovani kolega, znanstvenici se mjere njihovim znanstvenim rezultatima (nadao sam se, očito pogrešno, da to ne treba objašnjavati glasnogovrniku ministarstva).
Tako sam ove godine objavio 3 CC rada, a još su dva u postupku recenzije.
I to, bez ijedne kune MZOŠa !!!
Očito ne spavam, kako bezobrazno sugerirate.
Kao glasnogovrnik ministarstva mogli ste to provjerit prije nego me napadnete. No vi se ponašate kao glasnogovrnik ministra (ne ministarstva) te u vašem postu proviruje njegova mržnja prema meni.
Gospodine glasnogovorniče molim vas recite mi:
1. Kada će biti dovršena recenzija mojeg projekta (prijavljenog u siječnju 2007.),
2. Kada će biti drugi krug UKF grantova?
Usput, budući ste vrlo bliski ministru koji ne odgovara na pitanja, budite ljubazni pa ga upitajte sljedeće:
3. Zašto ministar laže hrvatsku javnost o svojoj komunističkoj prošlosti,
4. Od kuda ministru milijuni kuna za stan?
U moje ime i u ime hrvatske javnosti unaprijed vam zahvaljujem na odgovorima.
PS. Valjda vam ne trebam kazati da je davanje odgovora na ta pitanja vaš posao. |
|
Quote:
U moje ime i u ime hrvatske javnosti
A vi ste službeni ovlašteni predstavnik hrvatske javnosti?  |
|
Zar ste vi predstavnik glasnogovornika MZOŠa?
Njega sam pitao i molim ga da mi odgovori.
Pretpostavljam da hrvatsku javnost zanima zašto je ministar laže (puno me je ljudi pitalo jel li istina da je ministar bivši partijski sekretar, te da je o tome lagao na TVu).
Kao javna osoba, ministar bi trebao kazati od kud mu novci za kupnju extremno skupog stana. Ovako ostavlja veliki prostor za sumnje.
Autora prethodnog posta molim da ne skreće diskusiju na nebitne detalje iz posta 20.
Moja 4 pitanja su tamo jasno formulirana te čekam odgovor. |
|
| S obzirom na uvjerljivost argumentacije u raspravi, očito ste u krivu kolega. Ne možete zanemariti da će ministar o čijim podvizima govorite i postavljate pitanja, možda postati potpredsjednik Vlade, što je sasvim dovoljan signal podanicima usmjeriti glave u mjesec. K'o da je bitno tko je glasnogovornik, jer, svi smo mi DP. |
|
| #20: Dobar dio UKF natjecaja je otvoren i sada. Programi kod kojih je prvi call formaliziran (ne i zavrsen - jer smo si mi dali zadacu projekte "majcinski" slijediti i pomagati im do kraja) ce biti opet raspisani pocetkom sljedece godine. Ritam nam je zadan ogranicenjem u ljudkim resursima i planiranim proracunom. Sve informacije su u svakom slucaju rapolozive na www.ukf.hr, a nas Hrvoje ih promptno prenosi i ovdje. Inace, odluke iz i oko UKF nisu u domeni MZOS nego nezavisnih povjerenstava koje taj program vode. |
|
Dragi Kolega,
Puno havala na vrlo korisnim informacijama.
Sve pohvale UKF programima ! |
|
Quote:
Rubrika novosti na stranicama MZOŠa sada izgleda dosta drugačije nego na početku mandata ministra (kad je pola vijesti bilo o njemu). Zbog toga sam izbjegavao odlaziti na te stranice
Zahvaljujem na pohvali! |
|
Quote:
Poštovani kolega, znanstvenici se mjere njihovim znanstvenim rezultatima (nadao sam se, očito pogrešno, da to ne treba objašnjavati glasnogovrniku ministarstva).
Tako sam ove godine objavio 3 CC rada, a još su dva u postupku recenzije.
I to, bez ijedne kune MZOŠa !!!
Očito ne spavam, kako bezobrazno sugerirate.
Kao glasnogovrnik ministarstva mogli ste to provjerit prije nego me napadnete. No vi se ponašate kao glasnogovrnik ministra (ne ministarstva) te u vašem postu proviruje njegova mržnja prema meni.
Čestitam! |
|
Cestitam Hrvoju na vodjenju UKF projekta.
Imao bih dvije sugestije, za koje ce mozda i ostale kolege dati misljenje.
Naime, broj recenzenata je varirao, za neke projekte su dobivene dvije recenzije neke cetiri recenzije. U slucaju dobivanja dvije recenzije, povjerenstvo je uzelo vecu ulogu.
1. Mislim da bi osiguravanje tri recenzije za svaki projekt olaksalo posao Steering Committe-a pri odlucivanju.
2. Pohvalno je da je 65% recenzenata iz inozemstva. No mislim da bi bilo bolje povecati broj clanova SC-a sa 6 na recimo 12 pa i vise, te u taj broj ukljuciti ostalih sest clanova iz inozemnih znanstvenih institucija.
Udio SC-a u odlucivanju je relativno velik, posebno u slacajevima gdje su postojale samo dvije recenzije, stoga i dajem ovaj savjet koji bi mozda olaksao posao SC-a, i ucinio ga jos jasnijim.
Na kraju cestitke u nastojanju da se posao ocjene projekata obavi sto je bolje moguce.
|
|
Zahvaljujem se svima na čestitkama i pohvalama, no za pokretanje i dosadašnji rad UKF-a (još je rano govoriti o uspjehu) zaslužni su i svi članovi Povjerenstva za upravljanje (Stjepan Car, Mile Dželalija, Astrid Krmpotić, Andrea Tomljenović, Donatella Verbanac i Saša Zelenika), zatim Povjerenstva za verifikaciju te Ministarstvo (koje je pokretač i "vlasnik" UKF-a), Bicro (koje UKF-u daje administrativnu podršku) i Svjetska banka (koja pomaže savjetima i kontrolira poslovanje). Svi odgovorni u tim institucijama daju punu podršku i slobodu UKF-u, što je vrlo važno.
Ispričavam se svima (poglavito aplikantima) kojima još nisam odgovorio na mailove.
Slijede odgovori na neka pitanja:
#14
Jako mi je žao da informacije nisu došle do vas, no "promotivna kampanja" UKF-a još je u razvoju, pa je nažalost moguće da su vas informacije zaobišle. Osobno ipak mislim da su informacije došle do mnogih, a vas da su slučajno zaobišle. To svjedoči i broj prijava (koji je ipak velik u odnosu na raspoloživa sredstva i u odnosu na NZZ i na tehnologijske projekte - z-projekti nisu baš dobra usporedba), zatim velik broj upita koje svakodnevno primamo, te broj posjeta www.ukf.hr stranicama (prosječnpo 50-ak jedinstvenih posjetitetelja dnevno od lipnja 2007). Nekoliko puta su informacije o natječajima objavljivane u većini hrvatskih dnevnih novina, pa na stranicama MZOS-a, na internetskim stranicama svih sveučilišta i mnogih fakulteta, poslovnim i drugim portalima, cak i npr. na grantsnet.org (google)
Drugi krug natječaja za 1A i 1B potpore otvorit će se vjerojatno početkom sljedeće godine, kada odluči Povjerenstvo za upravljanje.
#28
1. Važno je napomenuti da NIJEDAN projekt nije imao 4 recenzije, nego najviše 3, kako je i propisano pravilnikom. Neki su projekti završili s 2 recenzije, no Povjerenstvo je tu preuzelo veću odgovornost te je utjecaj ocjene Povjerenstva značajaniji nego inače (iako ne ocjenjuju iste stvari). Naravno da bi bilo najbolje da su svi imali 3 recenzije, i još da smo tražili njihov međusobni konsenzus, no morao se napraviti trade-off između poštivanja rokova i kvalitete postupka odabira.
Nitko ne tvrdi da je ovaj postupak najpravedniji, i da neki dobri projekti nisu otpali - imali smo bar još toliko vrlo kvalitetnih projekata. No iz perspektive UKF-a važnije je da su NA VRIJEME pokrenuti SAMO dobri projekti, a ovakav evaluacijski postupak postigao je taj cilj.
Možda ćemo se u drugim natječajima odlučiti drugačije napraviti evaluaciju (npr. s panel diskusijama poput NZZ-a), ali moramo se kretati unutar naših "Operativnih postupaka".
2. Samo da napomenem (da ne bi bilo zabune): 65% recenzenata iz inozemstva uopće ne znači da su to recenzenti hrvatskog porijekla, baš naprotiv, ti su ljudi birani isključivo po kriteriju stručnosti (i njihove volje da odrade taj posao, naravno).
Što se tiče strukture i sastava Povjerenstava, to je pitanje u nadležnosti Ministarstva i Svjetske banke, koji su se dogovorili oko takve strukture. No iz perspektive direktora Fonda, Povjerenstvo za upravljanje je tijelo koje ima jako puno operativnog posla i često se sastaje, te je pitanje koliko bi veće Povjerenstvo bilo "upravljivo" te bilo u stanju donositi odluke konsenzusom.
Hrvoje Meštrić, voditelj UKF-a |
|
Pohvala Hrvoju Meštriću i na otvorenost i pozive širokoj javnosti (poziv je bio i na konektu, a mnogi smo dobili i attachemente privatno) za sugestije u fazi kad su se pripremali kvalitetni pravilnici za UKF koji su jedan od faktora koji su omogućili kvalitetnu proceduru.
Zoran Škoda |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.11.19. 22:47h CET