Uvjeti korištenja stranica znanost.org.
Connect povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
 
   Edukacija  Gosti  Hrvatska  Inozemstvo  Osvrti  Posao  Razno  Znanost

 
Naslovnica    Linkovi   Urednistvo   O portalu   Pravila   Donacije Baza    Party    Gallery    E-Connect    WikiFF    Science Initiatives
 
Članovi
Korisničko ime

Lozinka

Remember me
Zaboravili ste lozinku?
Niste clan CONNECT-a?

Što je connect::portal?
Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj. Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)

Izdvajamo
Connect::Portal::Gosti

dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)

Akademik Ivan Supek
(opširnije)

Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)

Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)

doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)

Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)

Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize, osvrte, intervjue, ...

Prijašnji prilozi :
Promocija na PMF-u: cijena 2000 kuna!
Sliku prvog ekstrasolarnog planeta obradio hrvatski znanstvenik
Komunikacija znanosti - od industrijskog do informacijskog doba
Povratak znanstvenika iz dijaspore
Marin Soljačić dobitnik nagrade Adolph Lomb iz područja optike
Kultura plagiranja
Interview: Vjesnikovo novo ruho
BBCev Horizon
Dijalog povodom Projekta Družba-Adria o izvozu ruske nafte kroz Jadran
Transfer "know-how" vs. gomilanje informacija
Neuronski kôd - ulazak u Matrix
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (drugi dio)
Razgovor sa Pavom Barišićem, tajnikom organizacijskog odbora Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (prvi dio)
Službeno-neslužbeno sa FER-a
Planeti ponovo postavljaju pitanja
Interview sa Steven Squyresom, voditeljem znanstvenog tima Mars Rovera
Understanding Melodies of Cosmic Strings
Otkriva li Hubble nove planete?


Posao:

Diplomski i doktorski studiji studiji znanosti u RH   PDF  Print  E-mail 
Poslao/poslala: Stjepan Marcelja  
2007.11.28. 22:20
Osnivanje mnogih novih studija u RH odvija se bez jedinstvenih principa. U vrijeme 2. Kongresa napisao sam prijedlog za moguće zajedničke studije za koji nisam našao pravo mjesto za raspravu. Nadam se da će tema zanimati članove Portala.
Zajednički diplomski studiji znanosti u organizaciji sveučilišta i instituta u RH
U suvremenoj znanosti kvalitetni diplomski ili doktorski studij zahtijeva znatni broj nastavnika i studenata i velika ulaganja u opremu. Stvaranjem ‘kritične mase’ dobiva se stimulativno okruženje i potiče kreativna razmjenu ideja i iskustava.
Realno stanje je da je za zemlju veličine RH i broj studenata koji studiraju znanstvene discipline dovoljno imati dva kvalitetna studija. U više znanstvenih grana naša manja sveučilišta ne mogu doseći potrebni broj studenata i nabaviti svu potrebnu opremu, te stoga teško mogu organizirati kvalitetne studije. Iznimka su jedino studiji u kojima je već uspostavljena suradnja s drugim institucijama. PMF u Zagrebu je do neke mjere u boljem položaju, iako bi i za PMF jača suradnja bila izvanredno korisna.
PMF u Zagrebu nudi klasične, vrlo čvrsto organizirane kvalitetne studije. Međutim to je samo jedan od mogućih modela. Prema ovom prijedlogu, skup sveučilišta i znanstvenih instituta RH mogao bi zajednički ponuditi diplomske i doktorske studije iz prirodnih znanosti kao ravnopravnu i kvalitetnu komplementarnu alternativu vrsti studija koje nudi PMF u Zagrebu.
Osim naših manjih sveučilišta u organizaciji studija ravnopravno bi učestvovali Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, Institut za medicinska istraživanja i druge moguće članice, uključujući i privredu. Studenti bi ECTS bodove za položeni kolegij ili za rad mogli dobiti u bilo kojoj od članica saveza. U takvom sustavu, studenti mogu kombinirati rad na više institucija u bilo kojem omjeru, od jednog projekta ili kolegija na suradnoj ustanovi sve do potpuno podijeljenog studiranja na dva ili više mjesta.
Predloženi studij bio bi organiziran s mnogo više fleksibilnosti nego što je to uobičajeno, a prirodno bi bile istaknute mogućnosti interdisciplinarnog rada. Na taj način dobili bismo vitalni, moderni i privlačni studij s dovoljnim brojem studenata za stimulativnu atmosferu rada. Prve tri godine Bolonjskog modela studenti bi većim dijelom proveli na matičnim sveučilištima, iako bi već i tad neki studenti mogu pokušati posebne projekte na drugoj instituciji, posebno preko ljeta. Na diplomskoj razini (4. i 5. godina) studenti bi osim obveznih kolegija mogli sudjelovati u timskim projektima i sticati operativna znanja. Posebno je važno planirati godišnja i polugodišnja zajednička razdoblje kao i ljetne aktivnosti. Cilj je dobiti studij iz bilo koje od prirodnih znanosti koji će biti atraktivan i u međunarodnim mjerilima.
Presedani za zajedničke doktorske studije sveučilišta i instituta postoje i u zemlji i u inozemstvu. U RH nekoliko je sveučilišta uspješno ostvarilo dogovore s Institutom Ruđer Bošković i zajednički doktorski studiji privukli su znatni broj studenata. Sadašnjim prijedlogom suradnja bi se proširila i na diplomske studije a doktorski studiji postali bi još više otvoreni.
Prijedlog se može razmjerno brzo ostvariti u nekoliko koraka. Potreban je:
(i) Sporazum svučilišta i instituta;
(ii) Osnivanje povjerenstava za pojedine znanosti, izabranih između naših najboljih stručnjaka u zemlji i inzemstvu;
(iii) Relaksacija sadašnjih čvrsto definiranih nastavnih programa prenašanjem dijela ovlasti na povjerenstva;
(iv) Razmjerno skromna funkcionalna podrška mobilnosti studenata i nastavnika, kroz Ministarstvo ili Nacionalnu zakladu za znanost.
Prijedlog je potpuno sukladan s principima EU znanstve politike, koja podržava udruživanje i mobilnost. Najveća razlika u odnosu na postojeći studij PMF-a u Zagrebu su elementi prilagodljivosti, mobilnosti i mogućnost interdisciplinarne razmjene znanja. Kroz te elemente može se lako podržati individualne specifične znanstvene planove studenata. Povjerenstva studija bila bi odgovorna pratiti napredak svakog studenta i održavati kvalitetnu razinu rada. U malo duljem vremenu (5-10 g.) shema bi olakšala proširenje udruživanja izvan RH.
Zahvala: Na 2. Kongresu, voditelj Teme 3, prof. Hunjak ljubazno je uvrstio prijedlog u program gdje su sudionici doprinijeli raspravi. Posebno sam zahvalan ravnateljima instituta pomenutih u tekstu i kolegama koji su pomogli u izradi prijedloga.

Komentari (clanova koji su komentirali: 3)
Komentara po autoru:    1 1 1

#1: Glasova: 1 (min. 3)
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-11-29 08:13:43
Prijedlog je vise nego dobar, o tome se dosta prica i neke institucije (npr. preko programa za joint degree studies-e NZZ) su tu nesto i napravile. Problemi su: 
1) inzistiranje na pravnoj a cesto i funkcionalnoj nezavisnosti svih institucija s rezultirajucom rascjepkanoscu kapaciteta (ljudskih, materijalnih, ...) 
2) sadasnji model "dopusnica" koji ne dozvoljava skoru nikakvu fleksibilnost programa 
3) tendencija da svako selo sa slobodnom livadom ustroji vlastito sveuciliste/veleuciliste a ta proliferacija, uz konstantnost osoblja i sredstava, rastura svaku naznaku mogucnosti za ono sto predlazate; 
4) proliferacija "displociranih" studija posebno drustvenog usmjerenja, s istim efektima kao u 3) (uz popunjvanje osobnog budzeta nekih nastavnika); 
5) deklarativna okrenutost mobilnosti, ali bez osnovnih preduvjeta (ja stalno ponavljam: dok student strojarstva u Rijeci nece moci slusati prakticki istu matematiku ili statiku na 200 m udaljenoj gradevini - dakle isto sveuciliste, isto podrucje znanosti, prakticki isti sadrzaji, ...) o mobilnosti mozemo samo "filozofirati"; 
6) nepostojanje naznake prioriteta i u znanosti, i u nastavi, pa tako i u upisnim politikama, investicijskim zahvatima (ljudi a ne zgrade), razvoju ljudskih kapaciteta; 
7) ... 
Sve u svemu, kao i toliko puta dosad, svima je sve jasno, ali je u praksi najlakse drzati status quo i skupljati poene jeftinom retorikom i kozmetickim zahvatima.


#2:
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-11-29 11:25:18
Vrlo lijep konstruktivan prilog i prijedlog (#0). 
 
#1 > sadasnji model "dopusnica" koji ne dozvoljava skoru nikakvu fleksibilnost programa  
 
Dozvoljava medjutim korpuciju.  
 


#3: MOZVAG
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-11-29 14:35:20
Pokušajte unijeti interdisciplinarni ili zajednički studij u MOZVAG. Ne može. Ne možete unijeti nijednog profesora s druge institucije, nijednog gostujućeg profesora. 
 
Sustav je osmišljen kroz fakultete kao autonomne institucije koje su jedini mogući nositelji studija.


Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.


   znanost.org
   CONNECT
   Nebo na Poklon
   Svemirsko ljeto 2007
   Ljetna skola astronomije
   Ljudski boravak u Svemiru
   Sastanak FHA 2007
   Skola Medijskog Pracenja
   Casopis INDECS
   SIWA 2007
Teme:
Dogadjanja
No Latest Events


Rasprave o 2. kongresu hrvatskih znanstvenika

Kalendar dogadjanja
August 2008
M T W T F S S
282930311 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
This month

Zadnje komentirano
ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(18 kom., prije 5 hrs.)
1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(19 kom., prije 1 dan/a.)
Genetska karta Europe
(48 kom., prije 1 dan/a.)
"in honour of my seniority"
(2 kom., prije 4 dan/a.)
Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 5 dan/a.)
Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 8 dan/a.)
Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 9 dan/a.)
Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 9 dan/a.)
Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 9 dan/a.)
Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 11 dan/a.)

Tekstovi proteklih dana
Srijeda
"in honour of my seniority"
Utorak
Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
Ponedjeljak
GDJE PREPORUCITI PRIJATELJIMA I KOLEGAMA LJETOVANJE U HRVATSKOJ?
Nedjelja
Otok znanja - ovih dana
Četvrtak
Genetska karta Europe
Srijeda
GNSS Vulnerabilities and Solutions
Ponedjeljak
Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
Tea Žakula, znanstvena novakinja FSB-a dobila stipendiju od 60 000 USD na MIT-u
Petak
Hrvatski učenici osvojili tri brončane medalje na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi
Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema

 
top


Disclaimer: poslane vijesti ne odražavaju nužno mišljenje Društva znanost.org, već individualnih članova connect zajednice. 2008.08.29. 06:34h CEST

 
johnsmith@fizika.pmfst.hr