| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Clanak o znanosti u HR i EE za Nature Reviews
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2007.11.12. 20:40
Kolega B. Zagrovic i ja pripremamo clanak o znanosti u HR i drugim zemljama J-I Europe za Nature reviews.
Planiramo sljedece: a general overview of the state and direction of Eastern European science (specifically life sciences/cell biology) to set the scene, and then focus on 2-3 succesful examples of institutes/universities, commenting on why these examples have been successful and finishing with what is needed to increase the success rate. We will comment on how joining the EU has made a difference for the EE countries and what Croatia may learn in this process.
Sve je pocelo idejom " write about the incorporation of Eastern Europe in the European scientific scene for a science & society article in Nature Reviews MCB. Svaki komentar, savjet ili ideja su dobrodosli... |
|
Moj kratki doprinos: Mozda bi bilo zgodno definirati internetski upitnik sa pametnim skupom pitanja za hrvatsku znanstvenu zajednicu i onda ga postaviti npr. na ovaj portal i tako dobiti nekakavu direktnu, relevantnu i dobro strukturiranu povratnu informaciju od znanstvene zajednice o kojoj se pise; takvo sto bi se IMHO dalo iskoristiti kao zgodan dodatak tijeku misli clanka. Naravno, treba "samo" odabrati dobra pitanja...  |
|
| Moj doprinos ovoj raspravi je zaželjeti dobrodošlicu kolegici sa stilom. Konačno, mislim da će se autori snaći i bez mene. |
|
Jedan od potencijalno korisnih izvora podataka za ovaj tekst, barem što se tiče rada IRB-a kao za Hrvatsku znanost svakako referentne ustanove (bez obzira na moj nesumnjivi bias, mislim da će se dosta kolega složiti da ova tvrdnja ipak stoji) tijekom posljednjih par godina, može biti arhiva IRB-ovih vijesti.
Također stojim na raspolaganju autorima za proširenje svake pojedine tamo navedene priče dodatnim popratnim dokumentima i podacima koji nisu dostupni u samim vjesticama, kao i za različite druge statističke podatke i analize koje različite službe IRB-a (knjižnica, komercijala, služba za odnose s javnošću) prikupljaju i sistematiziraju.
|
|
Hvala na dosadasnjim komentarima. Zanimaju nas i osobna iskustva u mobilnosti mladih HR znanstvenika u EU, te uspjesnoti projekata poput EMBO YIP, return fellowship etc.
Osobna iskustva o radu u drugim J-I zemljama su takoder dobrodosla (situacija u Poljskoj, Madarskoj, Bugarskoj itd.) |
|
Postovani prof. Djikic
Poslat cu Vam kratki prilog i komentar ako Vas interesira: Iskustvo tromjesecne stipendije organizacije 3DEM Network of Excellance tj njihovog projekta Eastern European Universities Fellowship Programme, hosting lab: Cell Biology and Electron Microscopy (EMSA) University of Utrecht, Netherlands.
|
|
Imate li uopce popis instituta u JI Evropi ? Najprije treba imati mapu, da covjek
ne pise po dojmu onog dijela koji mu je slucajno poznat. |
|
Meni se čini da bi možda ovi potezi mogli biti korisni.
1. Na državnoj (ili EU) razini poticati projekte koji bi se izvodili u EE zemlji, a u kojima bi jedan glavni istraživač bio u EE, a drugi ugledni znanstvenik iz izvan EE. U takve projekte dati dosta novca (npr. 1 milijun kn) kako bi bili privlacni dobrim znanstvenicima. Poticati izmjenu istraživača, te takve projekte financirati nekoliko (barem 4) godina.
2. Poticati povratak izvrsnih, kroz javne natječaje. A ne ova primorčeva sramota (dogovor u 4 oka).
3. Domaće projekte ne treba recenzirati već sredstva davati onima koji su produktivni. Tj. napraviti listu znanstvenika prema publikacijama (i još nekim parametrima) te najviše dati onima koji su prvi na listi, a najmanje onima na kraju. Ili financirati samo gornji dio te liste. Tako se izbjegne skup i dugotrajan proces recenzije, koji kod nas nije pošten. Mislim da bi to bilo od koristi i drugdje. Naravno, vodeći računa o onima koji tek ulaze u sustav,
4. Smanjiti nastavna opterećenja koja su ubitačna. (npr. ja sam u svojoj karijeri predavao kompletnu fiziologiju, imunologiju i biologiju, jer smo mali faks pa nije imao 'ko. To je suludo.) Makar onima koji su znanstveno produktivniji, smanjiti opterećenja. Ili svake godine na sveučilištima ponuditi nekoliko samo istraživačkih (uz minimum nastave) pozicija za najbolje znanstvenike.
5. Ne dirati osnovne privilegije onih koji su već u sustavu jer je to teško provedivo, te se tako stvara pozitivna klima za promjene.
Ako se sitim još čega, eto me opet. |
|
Jedan oblik postojece suradnje, gdje je i RH, je CEEPUS (link).
Kao izvor podataka o RH, koristan moze biti link.
Na #8 1. i 2., nesto od toga pokusdava se kroz UKF (link).
Sto se pak 3. i 4. tice, nesto od toga je planirano u Akcijskom planu 3% koji je, izgleda, "zaglavio" negdje u Vladi. |
|
Hvala kolegama na komentarima na portalu te onima koji su se javili e-mailom. Podaci su nam bili jako korisni. Clanak je poslan u Nature Reviews i u pripremi je za objavljivanje u veljaci.
Bio je veliki gust raditi s BZ. Ponosan sam na clanak jer prema komentarima koje smo dobili od vodecih svjetskih znanstvenika uspjeli smo na konstruktivan nacin ukazati na uspjehe, probleme i promjene koje su neophodne.
Takoder je impresivno vidjeti kako se brzo uspostavljaju kontakti i kolaboracije s odlicnim institutima u Ceskoj IMG-Prag ili Poljskoj IIMCB-Varsava, te kako EMBO, FEBS i EU pozitivno reagiraju na cinjenice ili potrebe znanstvenika u zemljama istocne Europe.
Uskoro ce EMBO i FEBS objaviti poseban program za Lecture Courseve za zemlje istocne europe uz vec poznata ulaganja u edukacijske programe EMBO-Molecular medicine 2008. Ulaganja EU u edukaciju talentirane djece u Istocnoj Europi u iznosu od 20 mil EURA je famozna vijest, sve zahvlajujuci angazmanu znanstvenika u NYE. Predsjednik Network of Youth Excellence Initiative je K. Korlevic iz Hrvatske NYE itd...
U svakom slucaju bio je uzitak raditi na ovom clanku i uspostaviti vrijedne kontakte i veze za znanstvenike u RH.
|
|
#10
Sto se tice kolaboracija s Poljacima, ocito da zasebnim institutima
ide lakse nego glomaznim akademijama. HAZU nema nikakvih
sporazuma o suradnji s poljskom akademijom, sto stvara probleme prilikom financiranja studenata na odlasku na konferencija-ljetnih skola u organizaciji poljske akademije. Ja sam jednom morao zamoliti da studente koje sam preporucio za konferenciju u poljskoj ubroje medju ruske studente da bi dobili stipendiju, jer ruska akademija za razliku od nase ima sporazum
o suradnji s poljskom akademijom. Kontaktirao sam i neke nase akademike koji su ocijenili da je HAZU prespora da u nekoliko mjeseci potpise neki takav sporazum, kad se ukaazala konkretna potreba.
#10 mi nije odgovorio na #7 gdje sam naveo po meni preduvjet pisanja clanak o kakvom se prica. |
|
Dobili smo jako puno informacija od EMBOa, FEBSa, EU te nacionalnih akademija i institucija u zemljama istocne Europe. Posebno su bile vrijedne zabiljeske sa sastanka EMBO YIP u Estoniji. U njima se nalaze prakticni primjeri problema kroz koje znanstvenici prolaze u svojim maticnim zemljama.
Spomenuli smo nekoliko uspjesnih instituta:
the Institute of Technology in Tartu, Estonia,
the Interdisciplinary Centre for Mathematical and Computational Modeling in Warsaw, Poland,
the Jozef Stefan Institute in Ljubljana, Slovenia,
the Institute of Molecular Genetics of the Academy of Sciences in the Czech Republic
individual Research Institutes run by the National Academy of Sciences in Hungary
a detaljno smo obradili IIMCB i MedILS.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(53 kom., prije 5 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 7 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 15 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 4 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 7 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 7 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 12 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 16 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.06. 05:18h CEST