2007.11.11. 16:21
S obzirom da ni na jednom mediju još nitko nije izgovorio niti jednu riječ o rezultatima aktualne Vlade u proteklom četvorogodišnjem razdoblju u tekućoj preizbornoj kampanji, predlažem da se, usprkos svim ograničenjima i relativno uskom krugu sudionika ovdje otvori rasprava o tome.
Sanader na svome udarnom TV spotu poručuje: „Hrvatska je zemlja znanja“, „uveli smo besplatne udžbenike“, „ostvarili smo mrežu sveučilišta i veleučilišta“, „uvodimo obavezno obrazovanje“, „ uvešćemo internet u svako domaćinstvo“....
Predlažem profesionalnim novinarima logiranim na Connectu da u ovu raspravu uključe koliko mogu svoje matične medije, a onima koji nisu logirani da daju, ako rasprava zasluži kvalitetom, dio prostora stavovima kolegica i kolega.
- Što je u prethodnom razdoblju uradio MZOŠ?
- Što MZOŠ nije uradio a morao je?
- Može li se danas prepoznati politika trenutne opozicije prema pitanjima znanosti i obrazovanja?
- Zašto niti jedno pitanje relevantno za položaj znanosti i obrazovanja ne otvaraju niti nacionalni mediji, niti oproba 15 dana prije izbora?
|
Mozda studentski prosvjed, koji ce se odrzati ovog utorka, nakratko skrene paznju na neke od problema. Ovako to rade Francuzi: net.hr .  |
|
ne trebamo ocekivati od politicara da oni stvore zemlju znanja (jer oni tu karakteristiku rijetko konzumiraju) - poznato tko je odgovoran za podizanje i stvaranje znanja u drustvu, zar ne???
BTW: Histerija i opsesija izborima u RH, a pogotovo sadasnji razovaravajuci nivo kampanje u RH je takav da bi bilo kakva intelektualna rasprava o ovoj temi izgledala kao kazalisni komad kojeg malo tko zeli vidjeti ili cak poslusati.
Ocigledno je, s cisto pragmaticnog stajalista, da je danas politicki unosnije pustiti nogometase, boksace, sportase da govore o zemlji, znanju, uspjesima ...Da li se to nama svida ili ne nije vazno, cilj je pridobiti i najmanji postotak onih koji ce osigurati moc i vlast sljedece 4 godine.
A o zemlji znanja cemo imati priliku diskutirati nakon izbora s novom postavom u MZOSu (nadam se malo konstruktivnije, iskrenije i produktivnije nego do sada). |
|
Na #2:
ID kaže da je poznato tko je odgovoran za podizanje i stvaranje znanja u društvu. Pretpostavljam kako misli da su to sami znanstvenici. Međutim, u zemlji u kojoj znanost financira država a sredstva se ne raspodjeljuju transparentno i prema jasnim kriterijima, znanstvenici neminovno ovise o političarima. Zato mislim da je znanstvenicima u Hrvatskoj teško distancirati se od izbornog "kazališnog komada".
|
|
| Glavna je moja zamjerka MZOŠ-u i Ministru što nisu uspjeli (pitanje jesu li uopće željeli!) u hrvatsku znanost uvesti vrijednosni sustav koji bi bio sukladan onome u znanstveno razvijenim zemljama. Zato su ponovno razbacivali oskudne znanstvene kune. Dopustili su da vladaju nepotizam i korupcija, a o konfliktu interesa nemaju pojma (ili se prave da nemaju). Istodobno su se neprimjereno hvalili velikim i povijesnim iskoracima. Pitam se samo u kojem smjeru. |
|
Na #3. Moj komentar je bio usmjeren prema drustvima koji njeguju znanost i ciji gradani preko znanja podizu svoju gospodarsku snagu. U tim drustvima postoji masa intelektualaca, znanstvenika i profesora ciji se rad cijeni i koji svoje stavove javno prezentiraju.
Nazalost u danasnjoj RH toga nema nego se sportasi koji placaju poreze u Monte Carlu proglasavaju ikonama i nacionalnim herojima, klubove kojima se oprasta 700 mil HRK gubitaka vode superuspjesni menaderi i javni voajeri, a oni klubove koji su financirani iz gradskih proracuna postaju statusni simboli gradova. Ocigledno je da svi skupa imaju puno veci i direktniji utjecaj na javnost i osobe u izvrsnoj vlasti (ili obrnuto) i zato i prevladava misljenje da ce sportasi dobiti izbore .
Zasigurno cemo i u buducnosti gledati isti scenarij (K&I)za podizanje nacionalnog ponosa i image RH u svijetu, dok gradani nece niti primjecivati ili se usuditi zapitati gdje su otisli novci za vrtice, skole, znanstvenike i kulturu. Ne treba cuditi da nas gradani drugih zemalja kao takve i percipiraju (uz komentar da imamo prekrasno more). |
|
| Clanak kolegice Ivane Kalogjere Brkic u danasnjem JL:jutarnji.hr |
|
Iako znam da tržišna novina pokušava plivati na valovima javnoga interesa, čitajući tekst iz #6, a prije toga jutros u print izdanju nisam mogao ne jauknuti. Jedno od šest, ako se ne varam ključnih pitanja za legitiranje stranaka prema obrazovanju jeste: Vjeronauk!!!
Ako isključimo dvije stvari:
1. To da kolegica Brkić-Kalođera zaista misli da je to ključno pitanje i
2. To da je prilog pripreman u vremenskom tjesnacu, onako, na brzinu
jer je i jedno i drugo nemoguće, ostaje pitanje: Je li stvarno našem obrazovanju može jedino dragi Bog pomoći, pa uzimamo vjeronauk kao ključnu stvar ili je posrijedi stvarni ekukativni temeljac koga, evo ja, nisam svjestan?
Kolega #5 Vaš link i komentar najzornije daje odgovor na "zemlju znanja".
|
|
na # 7
Kako nije logirana na Connect, kolegica Kalogjera Brkic odgovara na ovaj nacin:
"Slazem se da buducnost i kvaliteta obrazovanja ne ovise o vjeronauku u skolama, ali isto tako vjeronauk i njegova pozicija u skolama jedna je od rijetkih stvari po kojima se stranke po pitanju obrazovanja razlikuju. Odnos prema vjeronauku pokazuje i njihovu viziju obrazovanja tj. treba li i u kojoj mjeri javno skolstvo mora biti odvojeno od Crkve". |
|
Na #8, citat gđe IKB:
"Odnos prema vjeronauku pokazuje i njihovu viziju obrazovanja tj. treba li i u kojoj mjeri javno skolstvo mora biti odvojeno od Crkve"
Znači li to da u europskim zemljama koje imaju vjeronauk kao izborni predmet u školama (primjerice, moja su djeca u Njemačkoj, u gimnaziji, mogla birati između vjeronauka i nečega poput filozofije) javno školstvo nije odvojeno od Crkve?
Čini mi se da je gđa Kalogjera Brkić još u nekom prošlom vremenu.
-bg-
|
|
Na #2. Mislim da je teza kriva. Netko je rekao:rat je previse ozbiljna stvar da se njime bave generali.
Sav napredak znanosti u svijetu je rezultat politicke volje. SAD je od kraja drugog svjetskog rata imao dvije strategije zadnja je outlocking our futuure nesto sto bi trebalo biti bibilija svakog politicara i u nas a stivo je takodjer zanimljivo za bilo kojeg znanstvenika. Nazalost neznam jednog naseg politicara koji je to procitao...
CERN, ESRF... i druge znanstvene organizacije izrasle su na medjusobnom povjerenju i kadkada prijateljstvu politicara i znanstvenika. Pogledajmo blize IRB koji je jos uvijek oaza znanosti u nas nastao je voljom Bakarica i Tita. Kasnije Institut za fiziku nastao je voljom Tripala i Savke (koja je usput bilo receno znala cesto organizirati rucke u Gradskom podrumu sa sveucilisnim profesorima)da se sprijeci odliv novaca iz Hrvatske u Beograd.
Dakle dkle god se ne uspostavi jedna veza izmedju politike i znanosti na bazi ravnopravnosti i povjerenja nema sanse za .boljitak.
Nazalost ne vjerujem da ce nakon izbora biti bolje jer da bi bilo bolje trebalo bi vec sada vidjeti volju bilo koje stranke za dialogom
Naravno i nasi novinari bjeze od neugodnih tema pa doprinose atmosferi samozadovoljstva.
E sto bi rekao Matros da se ovdje zatekne?
|
|
Kako je JL izišao jutros sa velikim prilogom o obrazovanju, ponukali su me na još neka pitanja kao prilog pitanjima iz "0":
1. S obzirom na tezu o sekularnoj državi Hrvatskoj, može li pitanje vjeronauka biti bitno pitanje legitimiranja političkih stranaka?
2. Po kojim će se postupcima, djelima i riječima, pamtiti ministarski mandat u MZOŠ-u aktualne vlade?
3. S obzirom na proglašenu autonomiju sveučilišta, koji su mehanizmi za promjene u njihovom ustroju i tko ih treba inicirati, s obzirom na puno puta ponovljen stav kako najveće kočnice bilo kakvim promjenama leže upravo na svučilištu? |
|
na #9
Sto znaci vasa konstatacija da kolegica Kalogjera Brkic zivi jos u nekom proslom vremenu? U kojem vremenu, kolegica je mladja od vas barem 10 godina? |
|
na#10.znanstvene organizacije izrasle su na medjusobnom povjerenju i kadkada prijateljstvu politicara i znanstvenika. Pogledajmo blize IRB koji je jos uvijek oaza znanosti u nas nastao je voljom Bakarica i Tita. Kasnije Institut za fiziku nastao je voljom Tripala i Savke (koja je usput bilo receno znala cesto organizirati rucke u Gradskom podrumu sa sveucilisnim profesorima)
Ne cini mi se da su ideje i znanje o stvaranju IRB ili IzF dosle od spomenutih politicara. Vjerujem da bez I. Supeka ne bi bilo niti i od IRBa...SLicno je napravio i bivsi ministar H. Kraljevic pozivajuci M. radmana na angazman u stvaranju MedILSa.
No u ovim konkretnim slucajevima znanje su generirali intelektualci i znanstvenici dok su politicari samo kanalizirali (bolje ili losije) njihovu slobodu u kreativnom stvaranju...
Dakle dokle god se ne uspostavi jedna veza izmedju politike i znanosti na bazi ravnopravnosti i povjerenja nema sanse za boljitak
Odlicna izjava: suvremeni problemi u znanosti u RH nastaju jer politicari misle da sve najbolje znaju i za potvrdu u blizini imaju fikuse-strucnjake zvane savjetnici koji klimaju glavom i kada se rade potpune gluposti (ova vrijedna kvaliteta se naziva prilagodavanje sustavu i dobro se nagraduje). Politicka kasta postala je sama sebi dovoljna i fokusirana iskljucivo na podrsku bilo kojih 25% glasaca te ih gotovo i ne zanimaju kvalitetni projekti i partnerstvo s pametnim sugovornicima i suradnicima, cak naprotiv oni su nepotreban teret jer politicari moraju odgovarati na pitanja o transparentnosti i odgovornosti.
|
|
kad se uspostavi jedna veza izmedju politike i sporta na bazi ravnopravnosti i povjerenja rezultati su brzo vidljivi npr. u ovim osvrtima:
Igram za sve
Nalog sportasima
Kada ministar bude javno izrekao:
"Hrvatski su ZNANSTVENICI Hrvatskoj nebrojeno puta osvjetlali obraz, a mnogi od njih su i moji prijatelji. Zahvaljujem im..  "
Biti cemo sigurni da dolaze i bolji dani za znanost - no za sada od OZS samo sport postize nivo povjerenja i ravnopravnosti u komunikaciji s vodstvom MZOSa. Zasto? Odgovor u #5.
|
|
Na #12:
"Sto znaci vasa konstatacija da kolegica Kalogjera Brkic zivi jos u nekom proslom vremenu? U kojem vremenu, kolegica je mladja od vas barem 10 godina?"
Ciljao sam na doba kad je odredjene politicare, i danas aktivne, smetalo sto netko uopce ide na vjeronauk. Njemacka, po mojem dubokom uvjerenju, nema javno skolstvo povezano s Crkvom samo zato sto je vjeronauk izborni predmet. Tako je i s RH.
Osobno mislim da bi za Crkvu i vjernike bilo bolje da vjeronauk nije u skoli - sveden tako na jedan od predmeta - no ovdje se radi o principu.
Usput, znate li da je u doba komunizma, u izvjesnom periodu, na IRB-u kao znanstvenik radio i jedan isusovac (jezuit). Bez stete po javnu znanost.
Inace, nisam mislio nista lose o Ivani KB. Lijep pozdrav,
-bg- |
|
na #13 Mozda bi se moglo istraziti ali istini za volju mislim da je ideja Medilsa starija od ministrovanja Kraljevica.
Sto se tice Rudjera nije bas tako. Stvorena je Savezna Nuklearna Komisija koja je po ugledu na ostale zemlje trebala ostvariti ulazak u nuklearnu eru. Svakako ta uloga je iz partijskog vrha predana Provjerenim kadrovima - Savicu u Beogradu, Supeku u Zagrebu i Peterlinu u Ljubljani.
Mozda je slika nase znanosti i to sto zapravo ima vrlo malo materijala o tom dobu. Rudjer nema nit slike svojih direktora... |
|
"Zašto niti jedno pitanje relevantno za položaj znanosti i obrazovanja ne otvaraju niti nacionalni mediji, niti oproba 15 dana prije izbora?"
Ko da su druga relevantna pitanja otvorena. Pa i plakati su isti. Jedan veli
Biraj, drugi veli Biraj buducnost sada, treci veli Biraj u Hrvatskoj. Nemas sta citati,
ukupan sadrzaj iznesen na par desetina milijuna vrijednim oglasima zbraja se
do prvih mjesec dana pocetnice, mozda se ni sva slova iz abecede ne pojavljuju
tamo. A prema TV emisijama u suceljavanjima tipicno po 7 ljudi svi papagajski
govore isto tipa ja bih 10% brze u EU, ja bih 7% sporije u EU, ali da penzioneri dobe
1% vise prava na svoj sir. A moze se biti jasan. Recimo da mene pitate o vjeronauku
odgovor je jasan Vjeronauk u crkve. Tako i vecina drugih pitanja. Nemam pojma je
isto dobar poocetak za odgovor (nesto sto politicka svita ne prizna pa daje nekoliko
minuta odgovor ponavljajuci ja bih cekao ipak malo duze da vidim sto kaze EU a onda
bih pitao sto mi sapucu amerikanci i slicno prelijevanje stava u nestav). |
|
Da mislim da je situacija vrlo tocno sazeta. iz vlastitog iskustva znam da je razgovarati s politicarima vrlo tesko. Mozda mozemo baciti ljagu na polticare ali istina je da je zaista nemoguce stvoriti jednu platformu koja bi se predocila politici. U raspravi o takvoj platformi se vrlo brzo stvar razvodni na to da svatko dobije svoj komadic u platformi pa tako ona prestaje vrijedan dokument koji se moze braniti.
Upravo stoga se stavri dogadjaju tako da politicari "izaberu" svog suradnika iz redova znanosti i odlucuju po nahodjenju i savjetu tog savjetnika.
Strucna drustva u nas nemaju stava i nasla bi se u nebranom grozdju kad bi ih se pitalo za misljenje..... |
|
| Pitanje vjeronauka vrlo je zanimljivo, jer, dok je to za politicare vrlo zgodno sredstvo "dodvoravanja" biracima, dotle se sve lomi na onima na kojima doista ne bi trebalo: na djeci u skoli. Jer: taj "izborni" predmet je obavezno usred nastave i oni koji ne idu na vjeronauk sat provode uglavnom potpuno neorganizirano, u nekom drugom - susjednom - razredu gdje ne rade nista i gube vrijeme, izlozeni kao: oni koji ne vjeruju. Sa 7 ili 8 godina nije jednostavno izdrzati takav pritisak. Dakle: to NIJE izborni predmet, djeca koja ga ne pohadaju obavezno su diskriminirana i ne nudi im se nikakav drugi sadrzaj u to vrijeme. I bas bi bilo zgodno da se ipak i to pitanje jednom nekako rijesi. Iako, slazem se, to nije kljucno pitanje za odredivanje Hrvatske kao zemlje znanja. Ali dobro bi doslo malo ucenja tolerancije - barem u osnovnim skolama. |
|
na # 19
Slazem se u potpunosti. I jako mi je drago da se raspravama na Connectu pridruzila jos jedna novinarka. |
|
| Zanimljiv osvrt "Seks, krizevi i ministri" kolegice Elvire marinkovic Skomrlj u danasnjem Novom listu: novilist.hr |
|
| Evo i cjelovitog teksta s presscuta (Nažalost, online izdanje novog lista dostupno je u cijelosti samo pretplatnicima) |
|
Izvrstan komentar. Relevantna analiza. Međutim, nisam čuo odgovor zašto je pitanje vjeronauka i slične stvari, za koje se slažem sa stavom autorice, postalo ključno pitanje preizborne kampanje. Zašto nema suštinske rasprave? Je li moguće da niti jedan kandidat, niti jedne stranke nema ideju i znanje što bi trebalo uraditi?
To je, recimo, pitanje, koje ide na dušu voditeljima predizbornih emisija, novinarima i urednicima u redakcijama, koji naprosto postavljaju to pitanje. Zašto ne postavljaju druga pitanja? Jer, ovako, mi možemo samo nagađati, znaju li i jesu li sposobni ti kandidati voditi Ministarstvo znanosti, jer nisu kvalitetno prestavljeni niti razotkriveni. |
|
| Nije mi uspjelo biti prvi koji će ukazati na izvanserijski napisani tekst članice Connecta, ali koja piše tamo gdje to i treba napisati, u svojoj, najboljoj znanstvenoj rubrici u zemlji. To tvrdim već odavno i zato nedjeljom kupujem Novi list, ali i da pročitam dvije izvanserijske kolumne, one Z. Zime i D. Pilsela. To moje mišljenje su potvrdile i svojedobne ankete. Takvo novinarstvo si želim. Koje piše o stvarnim problemima ove zemlje. Zato bi bilo šteta da to bude samo jedna lasta. |
|
|
Da je Hrvatska zemlja znanja i da se u studente i studentski standard stvarno puno ulaže, vidi se i u zagrebačkim studentskim domovima, čiji se broj, usput budi rečeno, nije povećao u zadnje četiri godine.
U nedjelju se tako u SD Lašćina srušio strop, a ni drugi domovi nisu u mnogo boljem stanju... |
|
#na 26
Doista tragicno mi je bilo vidjeti devastaciju studenskog doma na Cvjetnom prosle godine. U zelji da ponosno pokazemo prijateljima i familiji gdje smo studirali i proveli studenske dane mene i moju suprugu je zaprepastio izgled devastiranih zgrada sa razbijenim prozorima i daskama na istim, no ocito da je to u skladu sa misljenjem o rentabilnosti proizvodnje mozgova od 2 ex DM/ kg. |
|
Nije li Cvjetno bilo elitni studentski dom, gdje su se van skolske godine povremeno smjestavali gosti raznih manfiestacija u Zagrebu, cak i nekih konferencija ?? Ovo nije
retoricko pitanje, stvarno ne znam KADA se desilo da se uopce krenulo nanize. |
|
#9
> Znači li to da u europskim zemljama koje imaju vjeronauk kao izborni predmet u školama (primjerice, moja su djeca u Njemačkoj, u gimnaziji, mogla birati između vjeronauka i nečega poput filozofije) javno školstvo nije odvojeno od Crkve?
Ima jos jedna razlika koja ovdje nije spomenuta a to je i financiranje. Clanstvo u vjerskoj zajednici u Njemackoj znaci da ide jedan dio dodatnog poreza na to.
Ako se meni oduzima od place financiranje vjeronauka za one koji to zele, a
oni ne placaju dodatne poreze na svoju orijentaciju to je izrabljivanje. Malena
primjedba u odnosu na druge razloge zbog kojih mislim da je bolje da vjeronauk ide
u crkve
(1. bolja atmosfera za vjerski dozivljaj, 2. smanjenje pritiska na manjinu djece
koja nedu na vjeronauk (psihosocioloski razlog),
3. obavezni predmet dovodi do toga da su u mnogim
skolama djeca opterecena strebanjem svetaca i slicnim prevelikim zahtjevima dodatnog predmeta, 4. nepostojanje mogucnosti za neke druge vjere ukoliko su
djeca u manjini).
No mada malena primjedba principijelna je. Zasto bi zajednica poklonika
Alaha ili Jahvea imala veca prava nego recimno zajednica poklonika
cuvanja prirode. Zasto ne bi drzava financirala vegetarijanski svjetonazor
kao mogucu alternativu u nekim zajednicama vjeronauku ? ne pojedi
bliznjega svoga ). |
|
Na #29:
Kolega, nabacili ste svega i svašta u isti tekst.
Prvo, ne treba miješati različite probleme ili pitanja.
1. Financiranje Crkve ili drugih vjerskih zajednica je po meni bolje rješeno u Njemačkoj, gdje RK financira Katoličku crkvu, i tako redom. S druge strane, mnoge djelatnosti koje ima Crkva, od Caritasa do dječjih vrtića ili sveučilišta, služe općem dobru i nisu samo za katolike, pa ima smisla da ih potpomaže i država.
2. Plaćanje poreza na 'svoju orijentaciju' je glupost. Jel' bi i homoseksualcima nabili porez na nihovu 'orijentaciju'? Ili nekoj trećoj grupaciji?
3. Vjeronauk nije obvezatan predmet.
4. Svaka zajednica može organizirati vjeronauk ili slično za svoju grupaciju. Financiranje vegetarijanskog svjetonazora slobodno predložite vladi koju ćemo uskoro dobiti (vi kao da ne znate što je to svjetonazor).
Na #19:
Štovana kolegice, vi ukazujete na nešto što je možda problem i što se s malo dobre volje (ili tolerancije, kao što vi kažete) može lako riješiti. Primjerice
A. Sat vjeronauka može biti prvi redovni sat ili posljednji.
B. Ili bi se mogao neki nastavnik pozabaviti djecom i naći im zanimljivi sadržaj.
C. Ili bi se mogao uvesti predmet (njemački ekvivalent vjeronauku) koji bi ne-vjerujućoj djeci bio na korist i zadovoljstvo.
D. Ili bi se moglo djeci prikazati zadnja zbivanja iz Big Brothera.
E. Ili bi bi neki nastavnik popularno prepričavao Dawkinsovu knjigu.
Iako rješenje D jest šala, moram vam reći i slijedeće:
- djeca koja imaju 'rupu' obično su jako vesela zbog toga, a ne trpe užasne duševne muke. Duševne muke trpe obično političari ako im nešto kažete ili ih kritizirate.
- ja bih se osobni puno više brinuo (i brinem) zbog temeljite kretenizacije djece zbog gledanja Big Brothera (masovno ga gledaju) zaslugom slobodnog RTL medija. Ako imate vremena, poslušajte rječnik tih curica i mladih djevojaka (na ulici su dovoljno glasne).
Usput, drvlje i kamenje se (s pravom) obrušilo na g. Mamića zbog prostačkog jezika a koji je ipak blaga varijanta onoga što nam Big Brother servira. Hipokrizija?
-bg-
|
|
Štovani kolega, definitivno se slažem s Vama - taj bi se problem (doista se radi o problemu) mogao riješiti s malo dobre volje i tolerancije. Šteta što ponekad - često - nedostaje i to malo.
Naravno da bi to mogao biti posljednji ili prvi sat i da bi djeca mogla raditi nešto drugo (korisno) u to vrijeme, ali to se, eto, ne događa.
I uvjeravam Vas, ta djeca koja imaju "rupu" u nastavi nisu nimalo sretna zbog toga.
Osobno stvarno nemam ništa protiv vjeronauka u školama ali bilo bi bolje da to doista bude izborni predmet (uostalom, odličan za učenje jednog važnog dijela opće kulture).
Što se tiče Big Brothera - to nije uzrok kretenizacije već posljedica. |
|
| Pardon - ispravak - trebalo je pisati: to nije uzrok "kretenizacije" već posljedica. |
|
na # 30
Mozda bi umjesto vjeronauka, u skole trebalo uvesti sat vjerske kulture na kome bi se djeca ucila sarolikosti religija na ovom planetu i kako da postujemo razlicitosti medju njima, primjerice medju krscanima i muslimanima. |
|
Na # 33:
Quote:
Mozda bi umjesto vjeronauka, u skole trebalo uvesti sat vjerske kulture na kome bi se djeca ucila sarolikosti religija na ovom planetu i kako da postujemo razlicitosti medju njima, primjerice medju krscanima i muslimanima.
Kolegice ovo što predlažete je izvrsna alternativa vjeronauku - da budem jasan, ne da izbaci vjeronauk, već za one koji ne slušaju vjeronauk.
Inače, barem bi katolički vjeronauk, koliko mi je poznato, morao sadržavati i ovo što vi predlažete kao svoj sastavni dio.
Naravno da me veseli što isto mislimo o poštivanju različitosti među različitim religijama, kao i agnosticima ili pak ateistima.
Na #31:
Veseli me vaš odgovor, kolegice. Slažem se i da Big Brother nije uzrok već posljedica ali takva koja i dalje povećava 'kretenizaciju'.
-bg- |
|
Definitivno.
A kao i kod vjeronauka - tu se pojavljuje problem edukacije nastavnika. Jer, iako se kroz povijest kršćanstva može sjajno učiti primjerice povijest umjetnosti, nevjerojatno je malo povjesničara umjetnosti među svećenicima pa, pretpostavljam, i među vjeroučiteljima. (bit će mi vrlo drago ako me netko demantira)
Što se tiče "izbornosti" predmeta i alternative, zašto ne znanost? Postoji još jedna mogućnost na koju već godinama ukazuje prof. Krešimir Mikić (ADU), a to je medijska kultura i film. Nemoguće je zabraniti gledanje televizije - treba klince pripremiti na ono što ih čeka u toj "kutiji". Nakon takve vrste obrazovanja možda mogu gledati i sve komercijalne užase televizije bez posljedica. A o upoznavanju filmskih klasika koje više ne mogu vidjeti gotovo nigdje da i ne govorim.
Sve može, samo ne ta "rupa" u nastavi. To stvarno ne razumijem. |
|
"Definitivno" se odnosi na komentar pod br. 33.
|
|
na # 34
I meni je drago da isto mislimo o postivanju razlicitosti medju razlicitim religijama, kao i agnosticima i ateistima. No, ne slazem se s vasom sintagomom "nevjerujuca" djeca iz # 30. Kakva su to djeca? Inace, ostali ste duzni osvrt na Dawkinsovu "Iluziju o Bogu". Stavit cu sada na tu raspravu link i na Harrisovo "Pismo krscanskoj naciji" pa bih voljela da komentirate i jednu i drugu knjigu. |
|
Vjeronauk u školi je stečeno pravo i obveza po međudržavnom ugovoru. Ja mislim da to pitanje nije smjelo biti jedno od ključnih za "razlikovanje" političkih stranaka, jer pokazuje svo siromaštvo i prazninu njihovih programa za oblast obrazovanja.
Osobno iskustvo mi je da se održava nakon redovnoga nastavnoga programa, da se na satima vjeronauka, naročito u srednjoj školi / gimnaziji/ izučavaju ostale religije, a kao alternativa postoji etika.
Bez obzira na moguće implikacije na ukupan socijalni status svih sudionika obrazovnoga procesa, ne vidim vjeronauk kao problem u bilo kojem segmentu poželjnih vrijednosti Hrvatske.
S obzirom da ne vidim niti njegov presudan utjecaj u razvoju Hrvatske, mislim da je to pitanje nezasluženo dobilo javni status, pa pošto sam o političarima rekao stav u odnosu na to, želim istaći kako ukazuje i na nekompetentnost kreatora medijskoga praćenja kampanje u samim medijima.
|
|
> S druge strane, mnoge djelatnosti koje ima Crkva, od Caritasa do dječjih vrtića ili sveučilišta, služe općem dobru i nisu samo za katolike, pa ima smisla da ih potpomaže i država.
Za razliku od Crvenog kriza ? (koji je usput transparentniji i neutralniji) |
|
30 "Financiranje vegetarijanskog svjetonazora slobodno predložite vladi koju ćemo uskoro dobiti "
Ovaj stavak je samo pritisak ironijom, i ne sadrzi argumentaciju bilo kakvog tipa.
> Plaćanje poreza na 'svoju orijentaciju' je glupost.
Moja teta koja je njemacki gradjanin placa taj porez u Njemackoj. Ona uziva
odrzavanje i razvoj crkvi iz budzeta, pa onda njen novac, pravedno, ide
za njenu crkvu. Onaj koji je u evangelistickoj placa za evangelisticku.
Time onaj postotak koji je postotak vjernika za neku vjersku
zajednicu daje indirektno
zapravo u pomoc vlastitoj zajednici na globalnom nivou. To je dosta
racionalan sustav. "Orijentacija" je mozda bio moj nespretan izraz za
odredjivanje pripadnosti jednoj zajednici sa svojim benefitima, ceremonijama,
trsokovima, zahtjevima i slicno.
"Vjeronauk nije obvezatan predmet."
Ko da je. Djeca su 90-tih znala imati traume s tim ostati ili ne ostati na vjeronauku. Znam dosta slucajeva gdje je vjeronauk bio jako tezak
sa puno strebanja, a neku djecu nije ni zanimao, no isla su da se ne bi razlikovala od svojih vrsnjaka. Peer pressure je takodjer vrsta obaveze.
Ne treba se tu praviti slijep. Sad je situacija puno laksa, u praksi je
jako smanjen taj pritisak.
> Svaka zajednica može organizirati vjeronauk ili slično za svoju grupaciju.
Sad kad piostoji vjeronauk u skoli katolicka crkva u mnogim mjestima
dozvoljava dolazak na vjeronauk samo onoj djeci koja idu i na vjeronauk
u crkvi. Zasto bi neko isao na dva mjesta ? Ako vec postoji i vjeronauk u crkvi, a postoji u mnogim crkvama, zasto dijete koje zeli ici tamo gdje je ambijent bolji
i mozda predavac bolji biva trazen od crkve da se opterecuje s oba vjeronauka. Na zalost u skolskom vjeronauku se ne uci dovoljno
zanimljiva vjera, vrlo rijetko. Dolaze razni vjeroucitelji, neki filozofiraju pred
djecom o znacenju rijeci, rijec je smisao rijec je bog, traze djecu da uce
takve fraze neprimjerene uzrastu, a da istovremeno recimo zagrebacka
djeca ni jednom ne budu povedena na posjecivanje sakralnih objekata,
tako da uopce ne poznaju spomenike sakralne kulture u svom mjestu,
sto je lose i sa stanovista opce kulture i sa stanovista vjerskog
dozivljaja i sa stanovista turisticke osposobljenosti naseg stanovnistva.
Stranci dodju u Zagreb, imaju u svojim katalozima vise podataka nego
smo mi ikad culi ako nismo neki izuzeci...
|
|
> (vi kao da ne znate što je to svjetonazor).
Vjernik je po mojoj terminologiji osoba svjetonazora izvjesne religijske grupacije.
Neko je budist. Jedan moj prijatelj vjeruje da ljudi reinkarniraju i da djeca dok su
mala jos imaju sjecanje na prijasnji zivot no onda jos ne mogu govoriti. Jedan
drugi kolega, sveucilisni profesor vjeruje da su biljke zive i misle. Postoji neka
literatura i tradicija u tim njihovim podrucjima. Zasto ne bi njijhova djeca dobila
pomoc bibliotekara da umjesto vjeronauka sjede u biblioteki i da im ovaj da literaturu o toj vrsti svjetonazora. Ako se financira citanje Biblije zasto se ne bi
dalo citanje zen budizma ili uticajne knjige "Tajanstveni zivot biljaka" ? Nema
bitne razlike ako ste tolerantni.
|
|
> da postujemo razlicitosti medju njima, primjerice medju krscanima i muslimanima.
> Kolegice ovo što predlažete je izvrsna alternativa vjeronauku -
da budem jasan, ne da izbaci vjeronauk,
već za one koji ne slušaju vjeronauk.
Zasto ?? Zar nije vazni imperativ da SVA djeca budu svjesna razlicitosti ?
Zasto bi neslusanje jedne odredjene legende obavezivalo covjeka na svijest
o cijelom dijapazonu religija, iliti slusanje jedne jedine legende oslobadjalo
svijesti o svim drugim ?
Stav kolegice je stav ucenja o vjerama koji se prakticira
u americkim skolama. |
|
> ali bilo bi bolje da to doista bude izborni predmet
Dok sam ja isao u srednju skolu bila je distinkcija izmedju FAKULTATIVNIH
i IZBORNIH predmeta. Izborni su oni gdje morate uzeti jedan od, a fakultativni
oni koji su jednostavno dodatna mogucnost obrazovanja. Ja sam recimo imao
latinski kao fakultativni, a ruski kao izborni (alterantiva je bio francuski).
Ideoloski predmeti, recimo marksizam u ono doba, pa "Ekonomika" (marksisticka)
i posebno "Opcenarodna obrana i d.s.zastita" bili su mi najveca muka,
a jedno vrijeme sam morao trositi na ucenje napamet
nesuvislih nabrajanja iz ONO i DZS upravo koliko na sve druge
predmete, i bio su jedini premet koji sam mrzio u skoli. "Etika" i slicne alternative
su svakako mnogo bolje, no sve je to opet pitanje indoktrinacije neke vrste.
Prava etika recimo postenje i samilost se vise nauce u porodici,
iz citanja lijepe literature, filmova o drugim narodima, od prijatelja i slicno.
Etiku u ranim 1990-tim u Hrvatskoj su
kao predmet izmislili oni koji su trazili IZGOVOR da zadrze vjeronauk kao izborni
a ne kao fakultativni predmet. To je jako neiskreno, dakle i neeticno,
traziti nekog da uci formalni kolegij nazvan etika, samo da bi obranili
jacu poziciju vjeronauka. Da su dali da je vjeronauk fakultativni onda bi
se vidjelo ko stvarno uzima vjeronauk DOBROVOLJNO. Ja bih dobrovoljno
uzeo muziku, ona takodjer oplemenjuje covjeka. Ko pjeva zlo ne misli.
Ili u planine, tamo nema zime.
|
|
tek sada sam primjetio clanak u #25.
Zalosno je koliko nepotizma i arogantnog neprofesionalizma postoji u HR akademskoj zajednici. A najzalosnije je da to velikoj "sutljivoj" vecini potpada pod opis: NORMALNO. Ukazivanje na takva aberantna stanja ostaju obaveza ponekih novinara koji imaju hrabrosti to iznijeti u javnost, dok strucna zajednica to prihvaca bez ijedne kriticne rijeci (mozda se nesto i spomene tijekom traceva ujutro na kavi, ali nikada u ozbiljnim raspravama). Nazlost hrabrost je rijetka osobina u HR: Zviždi ti, Tanja, samo zviždi
Ukoliko u jednoj Vladi dva ministra napreduju u strucnoj karijeri u zvanje profesora, dok zene drugih ministara postaju asistentice na Sveucilistima s najmanje receno sumnjivim zivotopisima onda sto ocekivati od mladih: da se bave znanoscu ili politikom??? ILi je ipak mozda najbolje napustiti ovakvu nemoralnu sredinu? |
|
Kakve veze ima Big Brother sa skolstvom ? (kao da je sugerirano gore da ima)
Pa nisu to oni u skoli naucili. Mediji,
firme koje rade enciklopedije, muziku,
softver, igrice, filmove, internetske stosove
i slicno daleko vise uticu na djecu nego skola.
Pa onda jos chat rooms na internetu i slicno.
Mislim da je zaista Big Brother
totalno van dometa rasprava o skolstvu.
To se u americkoj raspravi o
"curriculum reform" za sveucilista
koja bi bila relevantna u 21om stoljecu
stalno navodi kao problem. Posebno
je to problem europskog miljea, gdje s
ujedinjenjem zemlje gube smjer
nacionalnog obrazovanja, a kreatori politike
u Bruxellesu ne znaju sto da
stave kao cilj, ideju, moto, princip
odabira zajednicke obrazovne osnove.
Dzabe puno malih dobro osmisljenih
predmeta ukoliko nema zajednickog cilja.
Multinacionalne kompanije, internet, market
pressures, itd. takve strukture se u sklopu americkih diskusija o
Curriculum reform nazivaju "networks".
Zanimljivo je da je Musolini poslao 1942 u Njemacku jednog sociologa
da prouci uspjesnost njemackog sustava. Report je bio negativan:
naime sociologov report je
tvrdio da je da je prosireni treci rajh bio jako kvalitetno tehnicki organiziran,
no dzabe sve to ako pokorene nacije nemaju
motivacije za istu misiju koju si je
zadala njemacka nacija (cak i da nema problema s vojnim
otporom; no ovdje se nije govorilo o Rusiji nego o tada anektiranim
podrucjima tipa Francuska, Poljska, Austrija, Ceska...gdje nije
bio tako vidljiv (barem ne Musolinijevim socilozima) vojni otpor).
To je vrlo zanimljiva (istinita) povijesna anegdota koja se lako pamti.
Nedostatak misije.
U SAD svaka firma stvori svoju misiju, cak je cesto formuliraju kao jedan slogan.
Recimo jedna firma zeli "to deliver
affordable cars for common men", druga pak radi "quality cars for elite".
Forme koje rade sve i svasta postanu
nespretne, glomazne, a rukovodstvo
(novohrvatski: menedzeri)
je cesto neodlucno sto napraviti kad
se pojave alternative u odlukama.
Zato americki studenti biznisa uce potrebu
za MISIJOM. No to je sve teze traziti
od kreatora obrazovnog sustava.
Mozete uciti ljude razne kanone,
recimo latinski jezik, no kad ta djeca zavrse obrazovanje, recimo negdje
2020. godine, potrebe ce se jos vise
promijeniti. Kako uciti znanje koje
nije zastarjelo (molim vas ne govorim
ovdje u kontekstu ovih postova o vjeronauku gore,
nego o tehnickim, jezicnim, kulturnim znanjima i vjestinama) ?
Covjek se moze privremeno malo pokusavati oduprijeti,
i svakako mozemo dosta recimo na nivou postdiplomskog
(studenti zavrsi ubrzo, stvar je ionako uska struka), no
u srednjoj skoli i dodiplomskoj nastavi to je jako tezak problem
bez jednostavnog rjesenja.
|
|
| Je! Svi smo postali "magistri". Fakulteti upisuju po 120 doktorskih studenata odjednom. Kako nije. |
|
Na #37:
Sintagma 'ne-vjerujuća djeca' (ne-vjerujuća', ne 'nevjerujuća') označava, kako vidim nejasno, onu djecu koja nisu katolička, tj. ne slušaju vjeronauk. Ništa posebno nisam htio reći. A način pisanja s crticom ostao mi je od mog omiljenog filozofa Martina Heideggera - onako kao ... wovor die Angst sich aengstet, ist das In-der-Welt-sein selbst.
Nisam zaboravio na komentar Dawkinsove knjige, no vremenski ne stignem. Moj komentar nije samo komentaar knjige već je u širem kontekstu - zahtjeva usporedbu s djelima Nietzschea, Akvinca, Hansa Kuenga, itd.
Za Harrisa nisam ništa obećao. No mogu reći da mi se kao osoba baš i ne sviđa. Čitao sam njegovo protestno pismo na objavljeni prikaz knjige Francisa Collinsa (Nature ili Physics World ?) koji je unfair i američki primitivno. Napada redakciju koja donosi prikaz knjige koja sadrzi neznanstvene opise Francisovog religioznog doživljaja. Ta knjiga nije znanstveni textbook. To je bitno različito u usporedbi s raspravom Collins-Dawkins u magazinu Time, koja u zadnjem dijelu članka postaje gotovo prijateljska - svakako uz uzajamno poštovanje unatoč razlikama.
Na #39, 40, 41, 42, 43, 45, ... ad infinitum.
A.
> S druge strane, mnoge djelatnosti koje ima Crkva, od Caritasa do dječjih vrtića ili sveučilišta, služe općem dobru i nisu samo za katolike, pa ima smisla da ih potpomaže i država.
Za razliku od Crvenog kriza ? (koji je usput transparentniji i neutralniji)
Kolega, nigdje ne velim da treba financirati samo Katoličku crkvu a ne i Crveni križ. Izmišljate problem.
Čuli ste da Crveni križ osniva sveučilišta?
B.
Slažem se s vama da je njemački model bolji - ali zaboga, to sam već ranije napisao.
C.
Vjernik je po mojoj terminologiji osoba svjetonazora izvjesne religijske grupacije.
Vjernik je onaj koji vjeruje (lat. credere). Ne mora biti religiozan. Ali netko može biti religiozan a da i ne vjeruje.
D.
...itd. Da možda ne zamaramo ostale kolege nečim što je of the topic ove rasprave, možda možemo privatno nastaviti. Ali da vam ukažem na delikatnost ovakove rasprave:
- gotovo je pola stoljeća vladajuća partija na prostorima bivše Jugoslavije maltretirala, kinjila, ponižavala, izrugivala djecu koju su roditelji slali na vjeronauk u crkvene prostore. Mislite da ta djeca nisu zbog toga patila i imala traume? Nakon pada diktature 1990. ta djeca (a to su današnji roditelji) su jako osjetljivi na sve što ih podsjeća na ta vremena. Stoga bi i taj elemenat trebalo uzeti u obzir pri ovakvim raspravama.
Osobno mislim da je kolega MLj vrlo razborito sumirao ove rasprave koje su ponešto zasjenile pravu temu. Stoga me veseli da štovani profesor u postu #46 ponovno vraća u zbilju "zemlju znanja".
-bg-
|
|
> gotovo je pola stoljeća vladajuća partija na prostorima bivše Jugoslavije maltretirala, kinjila, ponižavala, izrugivala djecu koju su roditelji slali na vjeronauk u crkvene prostore. Mislite da ta djeca nisu zbog toga patila i imala traume?
Ne znam di, u mom selu u Podravini to nije bilo tako. Vecina djece iz mojeg
razreda su hodali na vjeronauk. Npr. sadasnji potpredsjednik vlade je hodao
na vjeronauk, a da je bio i predsjednik omladinske organizacije u istom rezimu
i mislim da nikad nije bio napadan tamo zbog vjerske tradicije svojih roditelja
koji su posteni i simpaticni ljudi. Probleme su mozda imali oni
u krajevima di su "vladali" primitivni komesari, slicni komesarima koji su se nakon
1990-te pojavili kao direktori nekih skola koji su maltretirali suprotnom vrstom.
To ako je neko jadnik i ima vlastite traume, ne ovlastava ga nikakvim argumentom
za uvodjenje trauma drukcijeg tipa nad trece osobe. |
|
48 > komesari
Tu je i pitanje podloznosti. Dosta maltretiranja je u svakom rezimu na zalost i zbog toga sto fali otpora prema glupostima pristicima i raznim uvodjenjima raznih
"gradjanskih duznosti". Savez komunista/KP je 1952 sisao s vlasti i sluzbeno je
dalje na vlasti bio Socijalisticki Savez. No KP ljudi su tamo ulazili uz par izuzetaka
po defaultu, i cesto si umisljali razne nezakonske ovlasti. Npr. moj ujak je bio
u svojoj firmi prozvan jednom da dodje za svoje antikomunisticko ponasanje
na raport partijskoj celiji (oko 1980!). On je naravno odbio, rekao je ja nisma vas
clan i nemam za sta odgovarati. I nista mu naravno nisu mogli.
47 Heideggera cijenim kao filozofa, no u kontekstu stavova o drustvu ga je tesko
citirati bez primisli, medju ostalim i zato sto je otvoreno podrzavao nacizam (nista
lose o vasem citatu, no da ne bismo krenuli dalje...). |
|
Quote:
Ne znam di, u mom selu u Podravini to nije bilo tako. Vecina djece iz mojeg
razreda su hodali na vjeronauk.
Nije potrebno za neke stavove navoditi pojedinačne dokaze. Ako se možemo složiti da je komunistički režim bio antiteza vjerskoj slobodi, a bio je po svojoj politološkoj matrici, onda je samo izuzetak to što se događalo u Podravini, ili bilo gdje.
Quote:
To ako je neko jadnik i ima vlastite traume, ne ovlastava ga nikakvim argumentom
za uvodjenje trauma drukcijeg tipa nad trece osobe.
Posve ispravan načelan stav. Ja mislim da nepotrebno oko ovakvih stavova pokušavate polemizirati, jer usprkos šarenilu stavova na portalu, vjerujem da će se svatko i oko ovoga složiti.
Općenito mislim, u kontesktu rasprave, važnije je polemizirati sa sjanim stavovom koga iznosite u:
Quote:
Tu je i pitanje podloznosti. Dosta maltretiranja je u svakom rezimu na zalost i zbog toga sto fali otpora prema glupostima pristicima i raznim uvodjenjima raznih
"gradjanskih duznosti".
Mani se čini krajnje relevantnim pitanjem za ovu raspravu, ali i za ozbiljnu analizu događaja u kojima na ovakav ili onakav način sudjelujemo i na koje možemo pokušati utjecati. |
|
Ja znam "di", npr. u Zagrebu. Ja sam (kao i mojih petnaestak suučenica/ka) bio zbog toga što sam pohađao crkveni vjeronauk bio svaki (doslovce svaki dan dan u školi bio maltretiran - naravno, ne fizički, ali zato puno gore i vrlo perfidno psihički.
Ipak, smatram da je Katolička crkva pogriješila što jue inzirtirala (i dalje inzistira) na vjeronauku u školi. Mislim, da to doprinosi eroziji onog ne samo lijepog nego predivnog u vjeri - dobroti, ljubavi, toleranciji... |
|
| Ispričavam se na "tipfellerima" - očigledni su pa ih ne ću ispravljati. |
|
> Ako se možemo složiti da je komunistički režim bio antiteza vjerskoj slobodi
Vjera se destimulirala, mozda u neka ranija doba i krajevima
i esktremnije nego sam ja ikad upoznao,
ali u moje doba (ne znam o 40-tim, 50-tim i 60-tim)
sigurno nije bilo pritiska na djecu u skoli (opet ne znam za jug zemlje)
na to sto rade u crkvi, van skole. Jedan djak dvije godine stariji od mene
od djetinjstva je htio postati svecenik i sve slike i skolske zadace koje
su imale slobodnu temu uvijek je radio u skoli na religiozne teme. Slika "Moj
san" kao zadatak -- a on crta san u kojem mu se ukazao Isus Krist.
Tomislav je uvijek bio dobro dijete, spor i zanesen,
istaknut clan skolskog zbora.
Danas je svecenik, na zalost s blagim PTSPom iz rata (jer je dozivio traume
u Posavini u toku rata). Posve sam siguran da bi potvrdio moje
rijeci, dapace godinama nakon skole je svojim uciteljima i uciteljicama
slao razglednice s mjesta koje je posjecivao.
Broj #51 je bio u skoli (prema zivotopisu koji je svojedobno javno obznanio)
valjda negdje mnogo ranije nego ja, kad je primitivizam "ratnih komesara"
bio na nivou, na nivou koji je mojoj generaciji skolaraca 70/80-tih
nepojmljiv. Odnos svecenika i ucitelja kod nas u Podravskim selima je
bio odlican u 70/80-tim, mogu poblize opisati konkretno
barem 10-tak sela oko mojeg.
Mislim da jedini koji bi mogao imati neprilika zbog vjeronauka
u ono doba je ucitelj da se slucajno bio zaputio tamo. Nikako djeca.
Obratno, crkva tolerira razne svjetovne grijehe svecenika, recimo
u mnogim selima svecenici imaju neku vrstu nesluzbene porodice
(recimo dijete/zenu) i to se tolerira, bez obzira na
sluzbene propise o celibatu.
Ne znam zasto #50 naziva moje svjedocenje tako ozbiljno, "dokazima".
Dozivio sam vrlo tolerantnu okolinu u djetinjstvu,
i svjedocim o tome, jer sam ponukan
uopcenim tvrdnjama da je normalno inzistirati na
institucionaliziranom vjeronauku
i da je to sukladno tome sto se "prije" inzistiralo suprotno. Tolerancija
i neprisila nije nesto sto je u Hrvatskoj izmisljeno 1989. godine;
u nekim je sferama medjutim tolerancija i sloboda bitno unaprijedjena
(recimo u nacionalnim slobodama!) upravo tada i poslije
i to dobro, tu "stecevinu/tekovinu", po meni treba
komplementirati SUZDRZAVANJEM od stvaranja novih nesloboda
i novih "gradjanskih duznosti".
Tek onda imamo punu slobodu. |
|
Quote:
Ne znam zasto #50 naziva moje svjedocenje tako ozbiljno, "dokazima".
Istina Bog, mogao sam se i suptilnije izraziti. Prihvaćam kritiku. |
|
Hvala Vam 54; jos jedno pojasnjenje, da me se ne shvati krivo u 53.
> bio antiteza vjerskoj slobodi, a bio je po svojoj politološkoj matrici,
APSOLUTNO se slazem, no moja namjera nije bila
da govorimo o teoriji politologije i filozofiji nego o svakodnevnom pritisku na djecu,
vrlo prakticnom aspektu institucionalnih i drustvenih pojava.
Govorim o realnim pozitivnim i negativnim traumama djece i
njihovim razmjerima i nerazmjerima; ukljucujuci kolicinu gradiva,
primjerenost programa i razne iskljucivosti; te usporedbama s
inozemstvom (Njemacka, SAD, do sada).
[Ne o Marksu, Tome Akvinskom, Marcuseu, Heideggera, Weberu i drugima. ] |
|
Quote:
Govorim o realnim pozitivnim i negativnim traumama djece i
njihovim razmjerima i nerazmjerima; ukljucujuci kolicinu gradiva,
primjerenost programa i razne iskljucivosti; te usporedbama s
inozemstvom (Njemacka, SAD, do sada).
[Ne o Marksu, Tome Akvinskom, Marcuseu, Heideggera, Weberu i drugima. ]
Jasno ste rekli a pogotovo zadnji pasus u #53 lijepo napisali. Dakle i mislili. Moja intervencija je vođena namjerom pokazati da niste u djelovima polemike isključivali stavove kolege bg pod #47 D, te kolege #51, jer su druga strana jedne društvene pojave. koliko je relevantno Vaše zapažanje, toliko je isto tako utemeljeno i njihovo, pri čemu ističem da su oba na svoj način otvorili nove dimenzije iste teme, vrlo interesenatne.
Slažem se i u citiranom sa Vama, jer to držim bitnim doprinosom raspravi koju sam namjeravao otvoriti. |
|
| Biskupi ce danas zatraziti da se udvostruci satnica vjeronauka u srednjim skolama:jutarnji.hr |
|
| To je međudržavna obveza. A s obzirom da sam postavio pitanje -Je li ova vlada napravila....; odgovor se naslućuje. nije, ali pravi. Evo, gledam danas Jutarnji, koji na naslovnici ima: 1. Duplo više vjeronauka?, 2. Predsjednik za ćirilicu u školama, 3. Još jedna pobjeda do polufinala, a iz prikrajka Hlo lupa po Zmagi i Stankoviću. Ako u grubo Zmagu, kao povjesničara novoga europskoga kursa odnosa među susjedima svrstamo u narodno-znanstveni okvir, do jedan naslov spada pod djelatnost MZOŠ. Zaključak-Pravimo zemlju znanja. |
|
> u Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama, a koji su još 1999. potpisali Vlada i HBK
#58: > To je međudržavna obveza
Od kad je Hrvatska biskupska konferencija drzava ? |
|
| Dašta je, jadna nam majka. Vatikan! |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
