2007.11.08. 22:22
Tribina "Gornji grad" Tel. 462-3403 Mob (098) 463-056 gornjigrad@post.t-com.hr, http://www.GornjiGrad.ORG
U utorak, 13.XI 2007. u 19 sati na Kaptolu 27 održati će se javna tribina na kojoj će govoriti prof dr Gvozden Flego "Znanost u Hrvatskoj između posrtanja i nade"
Ulaz je slobodan.
Po želji možete nam unaprijed dostaviti Vaša pitanja i u pismenom obliku elektroničkom poštom na adresu gornjigrad@post.t-com.hr
U očekivanju Vašeg dolaska s poštovanjem Vas pozdravljam,
Marko Melčić, dipl. ing.
voditelj tribine
Znanost u Hrvatskoj između posrtanja i nade
Budući da svakodnevni život većine ljudi na Zemlji ovisi o primjeni rezultata znanstvenih istraživanja, već je na djelu 'ekonomija znanosti' odnosno društvo temeljeno na znanosti (a ne na pukome znanju). Budući da je –stoga- znanost od strategijskog značaja za održanje postojećeg stanja stvari a pogotovo za privredni napredak, odnos prema znanosti je odnos prema vlastitoj budućnosti kao i lakmus dosljednosti svake vlasti, jer se sve političke zajednice zaklinju u brigu za napredak odnosno dobrobit vlastitih državljana.
Smatram da znanost u Hrvatskoj oscilira između posrtaja i nade. Među novije posrtaje ubrajam ogromnu diskrepanciju između deklaracija visokih državnih dužnosnika i njihovih neadekvatnih postupaka.
(1) Umjesto demontaže državne uprave u području znanosti (i visokog obrazovanja), uloga ministarstva je opet ojačala;
(2) Ulaganje u Nacionalnu zakladu za znanost... i širenje njezine uloge posve je zaustavljeno. a integracija nekih javnih instituta i sveučilišta ignorirana;
(3) Projekti i financije: natječaj za znanstvenoistraživačke projekte raspisan je bez jasnih strategijskih odrednica ili pak s anakronim prioritetima, sredstva dodijeljena (pre)velikom broju projekata onemogućava ostvarenje specificiranih projektnih zadataka, smanjena su sredstva za nabavu znanstvenoistraživačke opreme i netransparentno odobravana... Uz to, dužnosnici ministarstva barataju poluistinama i obmanjuju javnost, te ne zadovoljavaju ni elementarne zakonske odredbe o dostupnosti informacijama. Sve ovo, i štošta drugo, onemogućava ozbiljnu znanstvenoistraživačku djelatnost u zemlji.
Nada su međunarodno istaknuti i priznati pojedinci i timovi. Nada je primjena načela izvrsnosti te priznavanje rezultata rada svjetski priznatih pojedinaca kao i usmjeravanje znanstvenog pogona bibliografski najboljima.
Gvozden Flego
Kratki životopis
Rođen 1.4.1946. u Zagrebu.
Obrazovanje:
Školovanje u Zagrebu, studij (filozofija i indologija) na Sveučilištu u Zagrebu.
Nekoliko kraćih boravaka na stručnom usavršavanju u inozemstvu. God. 1983. doktor filozofije, god. 1987-8: stipendija A. v. Humboldt (Frankfurt/Main i Konstanz).
Radna iskustva, aktivnosti:
- član redakcija časopisa: "Praxis", "Kulturni radnik", "Filozofska istraživanja", "Synthesis philosophica" (1971-91);
- asistent, docent pa prof. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1974-);
- tajnik (1976-78) potom predsjednik (1984-86) Hrvatskog filozofskog društva;
- suosnivač i kourednik različitih biblioteka ("Psiha", "Suvremena filozofija", "Enciklopedija filozofskih disciplina" – 1984-1989);
- suorganizator i organizator više od desetak međunarodnih filozofskih skupova, u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuskoj, Italiji, Njemačkoj - 1980-97);
- kodirektor trinaest sesija međunarodnih poslijediplomskih tečajeva u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (1984-2002);
- Međunarodni suradnik (correspondant international), Collčge International de Philosophie (Paris, 1992-98);
- član pa predsjednik Komisije za visoko obrazovanje Instituta otvoreno društvo Hrvatska (1994-2000);
- član međunarodnog Izvršnog odbora Higher Education Support Program (HESP), Open Society Institute (OSI), Budapest/New York, u kojem obavljao različite funkcije (1994-8);
- gostujući profesor na Central European University, Budimpešta (1995-6);
- šef Katedre za političku i socijalnu filozofiju te filozofsku antropologiju, Odsjek za filozofiju (1997-2002);
- član međunarodnog Savjeta Interuniverzitetskog centra (IUC), Dubrovnik (1998-2002, 2004-7);
- član pa predsjednik (1998-2002) Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti (HUDHZ);
- član Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora (2000-2);
- vanjski član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora (2001-2002);
- direktor 1. clustera poslijediplomskog studija The European Regional Master in Democracy and Human Rights in South-East Europe, Sarajevo – Bologna (2000-2, 2004-);
- ministar znanosti i tehnologije (2002-3);
- predsjednik Savjeta za obrazovanje, znanost i kulturu SDP-a (2004-);
- kao gost odsjeka za filozofiju, nacionalnih stručnih društava ili međunarodnih organizacija gostovao i držao predavanja u Austriji (Grac i Beč), Francuskoj (Lille, Paris, Strasbourg), Italiji (Bologna, Rim), Mađarskoj (Budimpešta), Njemačkoj (Darmstadt, Frankfurt, Hannover, Tübingen), Portugalu (Lisabon), Švicarskoj (Basel, Bern), SAD-u (Chicago, Columbia (Mo));
- u zadnjih petnaest godina objavio desetak članaka i dvije knjige na hrvatskom te desetak članaka u inozemstvu (u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, SAD-u).
Čita, govori i piše engleski, francuski i njemački.
Adresa Zagreb, Rockefellerova 16, e-mail: gvozden.flego@zg.t-com.hr|
Nekoliko napomena za članove Connect-a uz najavu ove tribine.
Profesor Flego posljednjih mjeseci nastupa kao član SDP-ovog tima u predizbornoj kampanji iako sam nije član stranke.
Nije mi uspjelo organizirati kvalitetno sučeljavanje različitih opcija, pa sam se ipak odlučio da profesor Flego sam kaže što ima.
Njegovo predavanje na našoj nestranačkoj tribini nije dio rečene kampanje nego prilika da nastupi pred građanima i zainteresiranim pripadnicima znanstvene zajednice i odgovori na njihova pitanja.
Mi na tribinu u pravilu ne zovemo aktualne ministre i dužnosnike stranaka. Ipak, prije četiri godine na početku mandata sada odlazeće Vlade pokušao sam dovesti na tribinu tada novoustoličenog ministra Primorca, koji je obećavao kao mlad znanstvenik i nestranačka osoba kako bismo čuli njegov program. Nažalost ti pokušaju su završavali na tome da bi mi tajnica javila da ministar nema vremena. To me uvjerilo da s ministrima općenito ne treba ni pokušavati.
Kako ima nekih 50% izgleda da i profesor Flego postane ministar u novoj vladi, odlučio sam iskoristiti ovu možda zadnju priliku da ga predstavimo na našoj tribini i suoči se s našim posjetiteljima.
Zbog toga još jednom pozivam zainteresirane kolege da nam se pridruže u utorak i uzmu učešća u kulturnom dijalogu na tribini Gorji grad koji na njoj njegujemo već šestu godinu.
|
|
"integracija nekih javnih instituta i sveučilišta ignorirana"
Kad sam u vrijeme ministra Flege na jednom sastanku pokušao ishoditi veću ulogu u nastavi za IRB, Ministar Flego se na mene izderao kao što nikad prije ili poslije nisam doživio u profesionalnom poslu. |
|
| Na #2 i inače: Ovo je jako dobro znati. Prof. Flego, čini se, koristi (brojne i prebrojne) negativnosti sadašnjeg ministra znanosti da predstavi svoju "platformu" - no ne treba zaboraviti da je malo tko bio zadovoljan njegovim vlastitim ministarskim radom. Nisam siguran da bi njegov ponovan izbor za ministra znanosti bio bajno rješenje za Hrvatsku, naprotiv. |
|
I zbog toga, i zbog još nekih razloga, ne mislim da bi ovo mogla bit dostojna opcija. Ne može se ozbiljna kampanja vodit po principu nabrajanja što sve kod prethodnika nije valjalo. To je inače loš kontekst. To je nedostatak "supstance".
No, naravno, nipošto ne želim podcijeniti angažman kolege #0 u čije dobre namjere mislim da nitko ne sumnja. |
|
Da sam u ZG svakako bih otisao na tribinu i trazio konkretne odgovore na prakticna pitanja koja me zanimaju kao znanstvenika u RH (npr kako je to moguce da u RH ne mozemo registrirati PhD studenta iz inozemstva te kada ce se to promjeniti itd...?
Medutim posto nisam zelio bih komentirati ovu recenicu iz sazetka:
"Nada su međunarodno istaknuti i priznati pojedinci i timovi. Nada je primjena načela izvrsnosti te priznavanje rezultata rada svjetski priznatih pojedinaca ..."
Znanstvenicima ne trebaju verbalna i javna priznanja i nade (kao niti prevare i anonimni sukobi koji su postali modus operandi rasciscavanja sa neposlusnima zadnjih par godina) nego ozbiljne promjene i potpisani ugovori koji ce vodiiti stvaranju kvalitetnih uvjeta za rad te omoguciti slobodu i solidno financiranje u laboratorijskom radu.
Zanima me na koji nacin nova Vlada misli privuci medunarodno istaknute znanstvenike na rad u uvjete koji momentalno vladaju u HR znanosti (pri tome mislim samo na profesionalne, administrativne, kolegijalne i financijske uvjete za kreativan rad, tj. standard na koji su priznati strucnjaci nauceni u inozemstvu).
|
|
Godine 2000. skupina znanstvenika na čelu s akademikom V. Silobrčićem, a u kojoj je bio i kasniji ministar prof. G. Flego, organizirala je u HAZU vrlo posjećeni skup o znanstvenoj politici. Sve je bilo na liniji današnjih promišljanja o znanosti u Hrvatskoj: izvrsnost, međunarodna suradnja, ugled Hrvatske i njegovih znanstvenika u znanosti itd. Jedino su se javila dva disonantna glasa. Onaj prof. A. Šolca i mene. Pitali smo, a gdje je dio znanstvene politike u funkciji povećanja bruto domaćeg proizvoda (čatićevski "trbuh"). Svoje stavove sam opširno objasnio u "Vijencu" u svibnju 2000. Poslije gotovo 8 godina mogu samo ponoviti pitanje. Pa ako netko bude na Tribini sličnog, recimo jako prizemnog načina razmišljanja, može postaviti i to pitanje. Hoće li, hipotetički druga opcija i dalje podupirati HIT, Tehnologijsko vijeće, Bicro? Ili razvoj industrijskih instituta.
Igor Čatić |
|
Na post #6:
Štovani kolega,
Prvo pitanje:
!. A gdje je bilo povećanje brutto domaćeg proizvoda u zadnjih 50-60 godina. U istom je razdoblju, znanost začeta naporima akademika Supeka i ostvarena kroz IRB, itd., uspjela u puno pravaca doprinjeti na svjetskoj razini. Naivno je misliti da se može znanstvenike usmjeriti i reći im: napravite hrvatsku Nokiu, IBM, BMW, itd. Žao mi je da vi, koji ste u raspoloživim uvjetima dali maksimum, branite one koji nisu načinili ništa.
Drugo pitanje:
2. Možete li navesti par visokoprofitnih (svjetski konkurentnih) tehnologija koje su proizišle zaslugom institucija kao što su HIT, Tehnologijsko vijeće, BICRO, Centar za transfer tehnologija (CTT), HITRA, tehnološki centri u RH, ...? Znate li, a zasigurno znate, koliko je stotina milijuna kuna uloženo u projekte koji nisu dali gotovo ništa?
3. Naši znanstvenici uspješno sudjeluju u aplikativnim programima FP6, FP7. Što mislite, tko od rezultata istraživanja ima koristi, RH ili zemlje poput Njemačke. Znate li i jednu dobrobit za proračun RH proizišlu iz takve 'mudre' politike ove i ranijih vlada?
Molim vas da mi date samo kratki odgovor iz pitanja br. 2. Navedite par visokoprofitnih (svjetski konkurentnih) tehnologija, koje je 'stvorio' CTT ili HITRA ili HIT ili ...
Sa štovanjem,
Branko Guberina
|
|
Izvrsna raščlamba problema. Hvala za Vaš komentar o meni. A sada o pitanju 2.
HIT, Centar ta tehnologiju, BICRO su jedno, HITRA i Tehnologijsko vijeće su drugo a tehnološki centri treće.
HIT je tek osnovan. Izvrsna je zamisao. Na provedbu treba još čekati. Tek je potpisao prvi ugovor o odobrenom projektu, umjesto ranije Ministra, odnosno MZOŠ. S radom BICRO-a nisam upoznat, jedino znam da je dosadašnji direktor napustio tu dužnost. Što se tiče CTT-a ne bih se javno izjašnjavao jer je to organizacija nastala kao "kćer" FSB-a. Ali sam o nekim aktivnostima javno pisao. O tehnoloških parkovima ne znam što rade jer nikada nisam bio povezan s njima.
Ostaje ono što znam. Program HITRA, dio TEST je za svoje provedbeno tijelo osnovao Tehnologijsko vijeće. Nisam u mogućnosti navoditi pojedinačne uspjehe, jer bit ću uvijek "u krivu". Znam recimo da je jedan financirani projekt koji je bio zaista veliko terensko mjerenje i rezultirao s dva patenta, i metodički vrlo zanimljiv. To potvrđuje i činjenica da se sada metoda rada prevodi na engleski i bit će uvrštena u obrazovni program dvaju američkih sveučilišta. Jedan drugi projekt već je izveden u Hrvatskoj, prodano je rješenje za izradnju projekta u Švedsku i Njemačku i ima njemačkog zastupnika za svjetsku prodaju. Usput ima i vrlo zanimljivo rješenu intelektualnu zaštitu. Samo jedan od autora zna načiniti konkretno rješenje.
Ako kolega #7 želi mogu mu staviti na raspolaganje, ali privatno listu projekata koje sam ja odvojio kao zanimljive. Ta je lista objavljena u prvom broju jednog časopisa o proizvodnom strojarstvu kojeg u Hrvatskoj izdaje izdavač iza kojeg stoji slovenski kapital. Naime Hrvatska nešto slično nema. Pritom je nejasno je kako će taj segment izgledati u budućnosti obzirom na reorganizaciju postojećeg hrvatskog časopisa koje pokriva cijelo područje časopisa i mametnute "izvrsnosti" (npr. IF) pa sve mora biti na engleskom.
|
|
Dobro uocena bit. Tehnologijski dio politike u odnosu na znanstveni sustav je najmanje transparentan i efikasan dio sustava (u nemaloj konkurencije za takav "laskavi" naslov). CTT je prakticki propao, jedna garnitura Bicroa (koji, NB, postoji vec 10 godina a nitko ne pita uz koje konkretne rezultate) je u zatvoru ili blizu njega, druga u previranju i cesto, nazalost, sluzi kao poligon za "uhljebljivanje" politickih kadrova. HIT pokusava mnoge stvari ali, eto, nakon 2 godine i nepoznatih ulozenih sredstava uz barem 10-ak zaposlenih potpisao je slovima i brojkom 1 ugovor. A pod tehnologiju nam se onda prodaje mjerenje prsa, pakiranje piljevine kakvo se u svijetu prakticira desetljecima, janjci, otvaranje "Hrvatskih" (s vrlo definiranim titularima profita) instituta za ono od 2 marke, pa za ono na Peljescu, pa za ono kad ispituju krv i ostale izlucevine, ... U FP programe onda ulazemo a ulozeno u jednoj godini usporedujemo s povratom kroz 5 godina, dobit nesumnjivo zavrsava vise u Njemackoj nego doma, uskoro cemo ulagati i nemala sredstva u programe mobilnosti dok ne mozemo osigurati mobilnost studenta strojarstva na fakultet gradevine udaljen 200 m od strojarstva "jer nismo dostigli tu razinu integracije" a i "to nije u nasim dobrim tradicijama". Itd. itsl.
Sredstva? Pa po "Znanstvenoj i tehnologijskoj politici Republike
Hrvatske 2006. - 2010.” citiram: "U razdoblju od 2001. do 2005. godine, uloženo je oko 222 mln kn (30 mln eura) u
tehnološke projekte u sklopu programa HITRA, a rezultat je nekoliko projekata blizu tržišne iskoristivosti.". Tamo inace i stoji da: "U Republici Hrvatskoj postoji duga povijest zaštite intelektualnoga vlasništva (od 1884.) i značajna legislativa, u čemu je Hrvatska vodeća u regiji." dok po Crosbi-ju cijela znanost u Hrvata registrira godisnje u zadnjih 10-ak godina izmedu 16 i 47 patenata a, za usporedbu, firma Bosch ih registrira 12 dnevno. Pametnima dosta. |
|
| Kolega u tekstu pod #9 rekao je sve što bih i ja rekao. Zato samo moja podrška onome što je on napisao. Podcrtao bih samo moju veliku dvojbu o tome koliko bi od naših tehnologijskih projekata bilo financirano u zemljama koje imaju ispravan vrijednosni sustav za razlikovanje onoga što je doista novo u svjetskim razmjerima od onoga što je novo za naše "lokalne (ne)prilike". |
|
| Dodajem link na tekst jednog konektovca o GF nakon njegovog prvog imenovanja na mjesto ministra. |
|
|
| Sadržaj linkova (osobito #12) odlično objašnjava kako ide prava sprega- izmiješani identiteti, pretakanje jednog u drugog, sve u funkciji vječnog opstanka i besmrtnosti. |
|
Moze li mi netko reci gdje je Kaptol 27? Hvala.  |
|
http://www.gornjigrad.org/GornjiGrad.nsf/stranice/kakodonas
http://www.gornjigrad.org/gornjigrad.nsf/stranice/impresum  |
|
Ja nikad necu Flegi oprostiti da je pred kraj svog mandata dozvolio da se 100 milijuna kuna iz fonda znanosti dodijeli ministarstvu obrane za pokrivanje gubitaka (tadasnja
ministraica Antunovic). Ljudi su mi rekli da to radi za mir u vladi da bi zauzvrat dobio
podrsku da mu prodje onaj nacrt novog zakona (za znanost i visoko obrazovanje).
Da je to uspio to bi se zvao Flegov zakon. Ja mislim da je preskup akt koji kosta
100 milijuna kuna u vojno divljanje.
Na 2
Kao novopeceni Rudjerovac glasno sam galamio da sindikat i Vi morfate
protestirati kod Flege za ovih sto milijuna gore i napisao otvoreno pismo Svima
na IRBu. Niti jedan jedini email odgovora nisam od nikoga dobio a sef sindikata
dr Pisk je pricao kako nam ti novci zaprfavo ne trebaju jer da nismo ni to potrosili.
Ja se ne slazem ni s jednim od tih argumenata. Nije cudo da je Flego na Vas vikao
ako niste trazili nesto za sta sam ja htio ici vikat na TRg republike ali mi ni jedan#
jedini Rudjerovac nije dao podrsku. |
|
Ovo sto nazivam vojno divljanje su na primjer slucajevi otpisivanja vojnih landrovera
starih samo dvije godine i slicno rasipnistvo u vojsci krajem 90tih i jos kasnije u nesto manjoj ali jops uvijek dviljackoj mjeri u doba Antunovicke. Meni je bilo nevjerovatno
kako znanstvenici mirno gledaju kako neko pokriva te gubitke mimo proracuna
donesenog u Saboru iz sredstava namijenjenih znanosti i visokom obrazovanju.
Flego je cuvao svoju stolicu pa progutao to za svoj zakon, ne znam pak zasto ste vi nize to takodjer progutali i zasto je to sindikat progutao. Sindikat uglavnom misli na place i onu jadnu vuzemsku sunkicu i salje spam o sunkicama
i nama koji nismo u sindikatu i nismo podmitljivi sunkicama.
|
|
Ja nisam trazio u svom otvorenom emailu na IRBu, da se IRB moze suprotstaviti tadasnjoj Vladi u vezi sa 100 milijuna kuna, no nevjerovatno mi je da znanstvena
zajednica, ukljucujuci kompletnu tadasnju upravu instituta moze ne protestirati. Da to
barem neki trecerazredni list zabiljezi. Cemu onda podrske Feralu i drugim izrazima
hrvatske glasnosti ? Ja nisam plakao za Feral, a pogotovo ne javno, no bunim se
za konkretnu nepravdu. To sto neko sad vozi otpisanog landrovera umjesto da je moj Zavod kupio nekoliko kompjutora meni je veca nepravda nego da se jedan nerentabilni list ugasio. A prelijevanje novaca iz jednog u drugi fond bez podrske
poreznih obveznika spada u tu grupu. Od tekuce vlade spomenut cu jedan manji
grijeh istog tipa: kod nesreca u inozemstvu, dodjeljuje se pomoc trecim zemljama.
Umjesto da se to daje crvenom krizu, daje se karitasu koji posluje manje
transparentno, ima unutarnje troskove koje uziva vlastita svita i koristi se propagandom, tj tudjim perjem. Npr. kod cunamija u Indoneziji, nasa Vlada je dala karitasu 3 milijuna kuna, da se tim perjem dici u Indoneziji i tamo pomogne. Mi
smo laicka drzava, a crveni kriz posluje mnogo transparentnije. Ignoriranje najkorisnije
svjetske organizacije u zadnja dva stoljeca u ime crkve koja je poznata po stoljecima
pljackanja naivnih je izmedju ostalog i uvreda. |
|
| Može li netko od konektovaca opisati što se govorilo i događalo na tribini? |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.11.19. 22:39h CET