| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Čičin-Šain: 'U Hrvatskoj se živi bolje nego ikad'
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2007.11.03. 20:30
Novinar Jutarnjeg lista Viktor Vresnik vodio je zanimljiv intervju s prof.dr. Ante Čičin-Šainom, prvim guvernerom Hrvatske narodne banke i predsjednikom Upravnog vijeća MedILS-a.
- Ne mali broj mojih prijatelja koji danas žive u inozemstvu smatra da se ovdje danas živi bolje nego u zemljama u kojima se sada nalaze. Kvaliteta života u Hrvatskoj u biti je vrlo visoka. Hrvatska je sigurna zemlja u kojoj se danas živi dobro. Lagali bismo kada bismo rekli da nemamo problema, ali njih ima svugdje i oni nikada neće nestati. A da ne govorimo o tome da čitav niz dobara za koji smo mi navikli da ih smatramo slobodnim s razvojem će biti sve manje slobodan.
Intervju s prof.dr.Čičin-Šainom|
? Koliko su točne teze koje slušamo svaki dan - da se u Hrvatskoj danas živi lošije nego prije?
- To je silovanje činjenica. Danas se u Hrvatskoj živi bolje nego ikad. Mnogo bolje. To vrijedi za Hrvatsku u cjelini, a posebno za ona područja zemlje gdje se bogatstvo povećalo u vrlo kratkom razdoblju - znači za priobalni pojas i otoke, te u cijelom pojasu gdje prolazi autocesta. Danas je cijena zemljišta u Lici ili Dalmatinskoj zagori deset puta veća nego što je bila prije, kada se bogatstvo obitelji mjerilo brojem prosjačkih štapova. Njih danas možete naći jedino u muzejima, a bogatstvo se mjeri u kućama, automobilima i drugim materijalnim dobrima.
Iako cijenim strucni rad ACS (procitao sam njegov nedavni rad na temu politickih demagogija i populizma u RH na temu gospodarstva i ekonomije s cime se potpuno slazem) ipak mi se cini da ovaj odgovor nije tocan. Istina jest da je veci iznos materijalnih sredstava tj. novaca koje gradani RH imaju danas u usporedbi s prije deset -dvadeset godina. No sto ce onda reci bogatasi u svijetu - da oni zive milijun puta bolje- jer su neki i vise od toga bogatiji, kupuju aivone svojim suprugama za rodenade. Da li ih to cini boljim, sretnijim ili im to popravlja stil zivota. - sumnjam-trend u svijetu je teziti kvaliteti zivota, sigurnosti u privatnom zivotu, slobodnom vremenu za sebe, prijatelja i svoje bliznje, slobodi izrazaja i kreativnom okruzenju u profesionalnom zivotu - prema tim parametrima se danas definira bolji ili losiji zivot a ne prema tome da li netko ima 3-300 milijardi ili samo nekoliko stotina tisuca EURA godisnje.
Stoga ukoliko se usporedi kvaliteta skolovanja, vremena koje mozemo odvojiti za sebe, zdravlje, hobije, partnere i djecu, nasuprot stresu i prohtjevima materijalnog shvacanja svijeta onda mislim da se veci broj ljudi u RH ne bi slozio s ovom ocjenom. Mislim da je nepravedno i cesto nezakonito stvoreno raslojavanje bogatstva u RH ozbiljan drustveni problem koji ce opterecivati gradane RH jos dugi niz godina bez obzira na prosjecno povecanje apsolutnog materijalnog bogatstva u RH.
Najbolji pokazatelj za nepostojanje znacajnog skoka u kvaliteti zivota u RH je da i daje najveci broj mladih i skolovanih strucnjaka odlazi u inozemstvo.
Postavlja se pitanja zasto Hrvatska nije postala meka koja privalci, poput Irske, veliki broj prijatelja iz inozemstva koji tvrde da se u RH bolje zivi....Lijepo je iz inozemstva govoriti od ljepotama ljudi i zemlje nakon 2-3 tjedna provedena u RH tijekom ljeta u drustvu prijatelja koji su vrlo gostoljubivi i dragi posebno prema gostima iz inozemstva. Za one koji se odluce doci u RH zivjeti pravo budenje dolazi kada se presele i pocnu raditi svoj posao. Tada slika zemlje izgleda drukcije. Tek tada se vidi kvaliteta adminsitracije, zakonitosti, profesionlanih aberacija, nepravednosti sustava, korupcije, nepovjerenja medu kolegama i drugim trikovima s kojom se svakodnevno bore gradani RH. Ne da je to grozno i nemoguce ali je realnost kvalitete zivota puno niza nego sto se zeli napisati u ovom clanku i potrebno je dosta snage na osobnom nivou da se te stvari rjesavaju s optimizom i smjeskom, zato sam i fasciniran mnogim kolegama-icama u RH koji u tome uspjevaju. |
|
Dobar primjer o kvaliteti zivota vidi se i po tome da u RH uvodima programe Borba protiv korupcije: Vrtići na prvoj crti.
Mislim da ce roditelji (bogatasi i manje bogati gradani) rade zivjeti u zemljama u kojima vrtici nisu na prvoj crti obrane od korupcije. Kada u HR drustvu prihvatimo da korupciju generira vlast i interesni lobiji koji za to trebaju odgovarati pred zakonom onda cemo poslati clanove izvrsne Vlasti u vrtice na dodatnu naobrazbu o korupciji i zakonima, a djecu cemo ostaviti da uzivaju u svom svijetu bezbriznosti i razigranosti. |
|
na # 1
Ja sam na temelju brojnih putovanja u posljednjih sedam godina stekla dojam da je u mnogim aspektima kvaliteta zivota u HR veca nego na Zapadu. No, takodjer mislim da to nije realno i samo cekam dan kad ce sve to doci na naplatu. Primjerice, zabrinjava me nas golemi vanjski dug. Takodjer, ne svidja mi se vrlo rasireni stav u HR drustvu da se na radu nitko nije obogatio te stoga treba "zgrabiti sto vise, a ako bas moras, onda treba raditi posteno". Nekako, mislim da to na duzi rok nece ici. No, mozda sam naivna. |
|
| Ja sam mislio da je pismo Šeiku "podvig" kakvog je teško nadmašiti. Ali, u prilogu koji ste postavili, koga sam na žalost pročitao i prije toga, očito je da se sve može. Ne znam je li još koga ali mene je već sramota stvaralaštva aktualnoga Ministra. |
|
Nekad su ljudi drzali novce u banki, a danas banka drzi njihove nekretnine
koje su na hipoteki. Toje prva vazna razlika u zadnjih nekoliko godina -- svi
zive na kredit, dakle po definiciji trose vise.
Druga vazna razlika je da su danas ducani prepuni nekvalitetnih
artikala iz Kine i slicno, pa si je lako priustiti telefonski
aparat, busilicu, ves masinu itd. To sto se busilica slomi brzo za razliku od nekadasnjih Stihlova, a gace se razderaju nakon dva pranja drugo je pitanje.
Treca vazna razlika je da Hrvati danas imaju mnogo bolje aute,
i bolje ceste, osim u gradovima tipa Zagreb gdje je brze pjesice nego autom,
a nekad jeftini i dostupni parking je daleko iznad danasnjeg standarda. Sinoc je na TVu bila reportaza koja je iznosila tvrdnje onih koji to analiziraju da ima sve vise odjece s kancerogenim bojama. Glavno da je jeftino.
Cetvrta vazna razlika je da je prosjecan covjek pod ogromnim dojmom neprestanih reklama koje su mnogo profesionalnije, i stvaraju dojam luksuza, kupovanje petparackih gaca koji se zdrapaju za dva dana u ducanima s trimetarnim screenovima koji pokazuju polunage "modele". Tako imate dojam
da kupujete bolje gace nego zaista kupujete.
Uz taj postoji i ona nasilna primitivna reklama, recimo mene
u kvartu budi ujutro zvono reklamonosca koji ne shvacaju da zakljucana vrata znace ne ulazi za one koji nemaju kljuc pa nas bude. Jedne subote se naljutih
na intrudera kojem sam rekao da po kojem pravu on mene ima pravo buditi. Odgovorio je da je vec deset sati, dakle Konzum ce odlucivati kad ja imam
pravo u svojem stanu na odmor bez uznemiravanja. Peta vazna razlika
je propadanje klasicnih trznica zbog velikih lanaca.
Dakle standard se vise sjaji danas, izvana huj a iznutra fuj, bar kad se tice
onih osnovnih stvari koje se TROSE. No standard nije samo ono sto se kupuje
i trosi nego i kulturna ponuda, kvaliteta stanovanja, vrtici, skolovanje,
penzionerski domovi, dostupnost groba itd. Ponuda u zagrebackim kinima
se drasticno srozala u zadnjih 20-tak godina
i uglavnom se svodi samo na holivudske blokabastere.
Vrtica ima danas vise, ukljucujuci privatne, no i zivot je danas takav da
je teze raditi u turnusima, skoro svi radeu sredini dana i dvoje roditelja
se rijetko mogu izmijenjivati po smjenama i vrtici su potrebni.
Na penzionerske domove u Zagrebu se ceka 8 godina. Cijena groba je
prakticki nedostupna vecini smrtnika u vecim gradovima.
Skolovanje je po meni negdje na istom nivou ko pred 15-tak
godina, u necem bolje u necem losije. Kulturna ponuda, ne znam, ima
novih tipova dogadjaja, recimo srednjovjekovne parade u nekim manjim gradovima, kao npr. varazdinski spancirfest. Hrvatska rok scena je
po samim vatrenim ljubiteljima (nisam medju njima) dosta anemicna u
odnosu na 80-te. Danas su narodnjaci istocnog tipa mnogo popularniji
medju omladinom nego je moja generacija to ikad mogla zamisliti. Ne znam
kako je s "visokom kulturom" tipa kazaliste, balet i slicno, uz znanost ja prakticki ne stignem da posjecujem takva mjesta, a nije ni trivijalno. Recimo
prosli tjedan sam htio ici na meni nekad omiljenog jazzista Chica Coreu i
ispalo je da su karte bile rasprodane tjedan dana unaprijed, dakle za
nekog ko se ne razumije puno u kupovanje karata i nije "in", veliko iznenadjenje. Znalci su mi rekli da su organizatori dali pola ulaznica
sponzorima sto mi je nelogicno ukoliko je za koncert postojali toliko interesa. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(13 kom., prije 1 min.) | | cross citations
(9 kom., prije 1 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 12 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 23:04h CET