| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Bilanca političke regionalizacije: rastuće nejednakosti, veća neodrživost?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2007.10.26. 13:22
Fondacija Heinrich Böll u Hrvatskoj organizira razgovor "Bilanca političke regionalizacije: rastuće nejednakosti, veća neodrživost?" povodom predstavljanja publikacije "FORUMI O REGIONALIZACIJI I
ODRŽIVOM ŽIVLJENJU" koji će se održati 7. studenog u prostorijama Novinarskog doma, Perkovčeva 2, Zagreb, sa početkom u 11 sati.
Zbornik će predstaviti Vedran Horvat, voditelj ureda Fondacije Heinrich Böll u Hrvatskoj, a o njemu će govoriti dr. Vladimir Lay kao jedan od protagonista projekta te dr. Ivo Šimunović i akademik Velimir Pravdić, i sami autori nekih od radova.Publikacija donosi zbir radova koji iz različitih aspekata osvjetljavaju dosadašnja ograničenja i pogreške u koncipiranju modela regionalnog razvoja i koncepta regionalizacije u Hrvatskoj, uz kontinuirani naglasak na pitanja održivosti i zaštite okoliša. Oni nastoje odgovoriti i na dilemu da li je danas u Hrvatskoj moguće smanjiti štetne učinke političke regionalizacije, ali i regionalnih nejednakosti koje iz nje proizlaze te povećati razvoj, uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša i odgovorno upravljanje raspoloživim prirodnim resursima. Osim teorijskih i empirijskih radova, publikacija kroz izbor iz diskusija održanim u Puli, Splitu i Osijeku reflektira i sve oštriji otpor određenih krajeva Hrvatske prema pi-tanju političke regionalizacije kao i rastući kontrast naspram centralističkog modela upravljanja koji utemeljen na kratkoročnim interesima upravljačkih elita ugrožava održivo življenje budućih generacija.
Zbornik će predstaviti Vedran Horvat, voditelj ureda Fondacije Heinrich Böll u Hrvatskoj, a o njemu će govoriti dr. Vladimir Lay kao jedan od protagonista projekta te dr. Ivo Šimunović i akademik Velimir Pravdić, i sami autori nekih od radova.
Nakon razgovora sudionici su pozvani na kratki domjenak, a svatko će dobiti i besplatan primjerak publikacije.|
sve oštriji otpor određenih krajeva Hrvatske prema pi-tanju političke regionalizacije kao i rastući kontrast naspram centralističkog modela upravljanja koji utemeljen na kratkoročnim interesima upravljačkih elita ugrožava održivo življenje budućih generacija.
Ovo mi se svidja. Dobro je sto se i ovom pocelo mislit i izvan (mozemo reci) struke onih koji se bave takvim pitanjima.
Tako se naprimjer moze postaviti pitanje zasto se sve "slupa" u Zagreb a u dalmaciju i slavoniju manje.
Pa gospon. bandic treba helikopter da nadgleda...
A, zato sto tamo zivi 1 mil. ljudi.
A zasto se onda nisu stvorili uvjeti da ih zivi u drugim krajevima vise? Svi mi gravitiramo Sveucilistu u Zagrebu. Sad radim u gradu koji je najsjevernije od svih norveskih vecih gradova - a ima glavno tehnicko sveuciliste i svi se norveski inzenjeri ovdje skoluju.
Kad bi se vise racuna vodilo o regijonalnom razvoju bilo bi i narkomanije manje. To se pitanje stalno gura pod tepih, skrivaju ga politicari.
|
|
Jel mi netko moze dati link na jednu ili dvije studije (duljina teksta po mogucnosti manja od 15 strana) za koje smatraju da su dobro napravljene i koje pokazuju da su decentralizirane zemlje bolje (npr. jaca ekonomija, bolji zivotni standard) od centraliziranih?
Volio bih to procitati. |
|
Na #1:
Quote:
Kad bi se vise racuna vodilo o regijonalnom razvoju bilo bi i narkomanije manje.
Je li Vam Norveška primjer za to? Izgleda da nikad niste bili u Bergenu... Narkomanije je jezivo puno i sve više. NE zbog regionalizacije ili nedostatka iste nego zbog imbecilne državne nanny-politike koja ovisnike ne samo da oslobađa od bilo kakve odgovornosti pred zakonom nego im daje besplatan stan u centru, besplatnu zubnu zaštitu i besplatan pribor za drogiranje. (Doduše, norveški narkomani su najbezopasniji na svijetu, jer ne moraju krasti ni pljačkati da bi došli do droge - samo trebaju ispuniti formular i država će u njihovu korist opljačkati sve porezne obveznike koji nešto zarađuju.) Time narkomaniju praktički pretvara u career choice za luzere. Regionalizaciji usprkos. |
|
Već danas je postalo normalno da zbog političkih i interesnih sukoba, jedan dio regionalnih, naročito iz Splitsko-Dalmatinske županije, prestavnika institucija, NE SMIJU bez posebnoga odobrenja doći u funkcionalno srodne institucije u Zagrebu.
Za banalan ulazak u te institucije traži se provjera NADLEŽNIH jer postoje poćudne i nepoćudne osobe.
Moje pitanje:
1. Kako se postaviti u takvoj situaciji? Žaliti se, prekinuti svaku suradnju ili se praviti da se to ne događa?
2. Tko je pozvan u zemlji da zaustavi taj čisto politički anatagonizam, koji sa racionalnim interesima nema nikakve veze?
3. Može li se takav trend prenijeti i do znanstvenih institucija?
4. Koliko je centralna Država odgovorna za to?
|
|
#3:
Ne nisam bio u Bergenu.
Jesti li Vi bili u Dalmaciji, u Splitu, Dubrovniku, na Koruculi?
Tamo imate puno sto vidjet goreg nego u Bergenu.
Ne znam znate li kakva je politika Hrvatske oko toga. I kod nas se daje narkomanima sve samo da ih se rijese. Naravno, nemaju novaca da im daju jaku "socijalu" ali norveska to ne daje samo njima nego svima koji nemaju posao. Isto tako Vama i meni garantira da ako ostanete bes posla da mozete dobijat placu sve dok Vam se ne nadje prikladan posao-znam par ljudi koji su tako bili placneni 6 mjeseci. Ne znam sto je lose u tome.
Ne znam za Vas ali meni se bas svidja Norveska - mislim da je puno bolja od Hrvatske u mnogo cemu. Da li je to zbog nafte ili ne, kako bilo da bilo, Norveska je meni omogucila puno bolje uvjete rada i zivota nego bilo koja druga zemlja nadaleko. Isto tako i mojoj djeci.
Jedini problem koji ja ovdje vidim je sto kad malo bolje zaradujete morate platit 50% poreza drzavi. Pa neki, kao sad napr. moj sef, odlaze zivjet nepr. u Singapur. Ali to je za one koji jako dobro zaraduju. Prosjek ne placa puno porez i zbog toga srednja klasa dobro zivi - u biti imaju najbolji standard u Europi. Zbog toga moj jedan drugi kolega kaze da je on jako zadovoljan platit 50% poreza ako zna da moze mirno hodat ulicom.
|
|
Na #4
Ne bi mi nikad palo na pamet da postoji tako sto u Zagrebu.
Taj centralni sistem je preuzet iz komunizma a isto tako i podjela na pocudne i popocudne (preuzeto iz srpskog: = podobne i nepodobne) 
Vjerujem Vam da je tako, ali to je onda stvarno zalosno.
Odogovri:
1. ako se u Hrvatskoj nesto svadjate gledat ce Vas kad da nesto s Vama nije u redu jer su svi navikli na poslusnost.
2. a valjda su politicari prozvani, ne znam. njih je laske okrivit, ali postoji tu i sira odogovornost za to.
3. siguno moze. uvjerio sam se da sve "diktira" zagreb, negdje posredno, negdje malo neposrednije.
4. puno je centralna drzava odgovorna.
Mislim da centralizacija u konacnici nije u interesu niti Zagrebcanima, jer ne poboljsava niti njihiv standard individualno a smanjuje mogucnosti razvoja cijele zemlje. |
|
Quote:
3. siguno moze. uvjerio sam se da sve "diktira" zagreb, negdje posredno, negdje malo neposrednije.
Pri tom "zagrebu", valja razlikovati "zagreb" ovisan o Državi i Zagreb ovisan o svome vodstvu. Postoji i treći Zagreb. Koji to uglavnom posmatra. E sad, koji je pravi?
Ja mislim da postoji takva i "rijeka" i Rijeka, i "split" i Split. Samo to ne znam točno, jer nisam neposredno na tim mjestima.
|
|
Tako je, naravno da postoji.
Lokalna centralizacija provodi centralizam u gradu i zupaniji vodeci racuna najvise o svojim lokalnim interesima.
To se preslikava s globalne cenralizacije na razini drzave gdje stranka koja je na vlasti provodi svoje interese. Ma dokad ce to tako vise? Veliki je problem sto vecina "suti" i prihvaca...tj. reagira svako 4 god. a to nema bas previse smisla jer opet jedni uce od drugih...  |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(18 kom., prije 4 hrs.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(19 kom., prije 1 dan/a.) | | Genetska karta Europe
(48 kom., prije 1 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 5 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 8 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 9 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 9 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 9 dan/a.) | | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 11 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.08.29. 06:01h CEST