| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Znanstvenice na privremenom radu u SAD-u
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Dikić
|
|
|
|
2007.10.24. 14:33
Divna prica o posvecenosti znanosti, zadovoljstvu rada u kreativnoj sredini, uspjesima, profesionalnim karijerama, partnerima i osobnim razmisljanjima Silvije Gradečak i Tanje Bosak sa MITa u Bostonu
"Hrvatice dr. Silvija Gradečak i dr. Tanja Bosak mlade su znanstvenice koje su dobile status izvanrednih profesorica na MIT-u, njihove se ideje u Americi cijene i svaka ima tim suradnika s kojima postižu izvanredne rezultate.." Piše: Iz Bostona Tanja Rudež |
Nice  ... za Silviju G. i Marina S. sam znao da su na MITu. Za Tanju Bosak sa saznao iz clanka - Iskrene cestitke Tanji na(nedavnom) izboru.
Clanak se dotice i "two body" problema, koji dosta nas ima, pa evo jedan podatak (mozda je vec negdi objavljen na portalu):
"A recent article in Science stated that 69% of married female physicists have scientists as spouses, as do 80% of female mathematicians and 33% of female chemists."
http://research.sun.com/people/slandau/two_body_sigact.pdf |
|
Upravo o podrsci i partnerstvu u privatnom i profesionalnom zivotu znanstvenika zelio sam malo vise razgovarati u emisiji nedjeljom u 2, no nazalost preostalo je malo vremena. Ocigledno je da znanstveni uspjeh velikog broja znanstvenika/-ica ovisi o skladu i razumjevanju partnera.
Upravo sam danas imao intervju sa postdoc kandidatkinjom za EMBO postdoc fellowship koja je dobila bebu prije 8 mjeseci a vec je ukljucena u velike projekte u MPI u Minhenu. Njena karijera velikim dijelom ovisi o suprugu koji razumije njene ambicije i potrebe za uspjehom u znanosti te se brine i pomaze oko njihovog sina. SLican primjer je i Daniela Hoeller moja bivsa postdoktorantica koja je zapocela vlasittu karijeru u Austriji anedavno je dobila bebu.
Stoga iskrene cestitke Silviji i Tanji ali i njihovim partnerima na zajednickim uspjesima... |
|
| Neki su me kolege s Connecta upozorili da se assistent professor, a to je pozicija Silvije Gradecak.Tanje Bosak i Marina Soljacica na MIT-u ne mi trebala navoditi kao izvanredni profesor. Ja sam u par navrata razgovarala s kolegama kako to prevesti, a cini se da je assistent professor pozicija izmedju naseg docenta i izvanrednog profesora. Molim za pomoc, meni je stalo da budem sto preciznija u svojim tekstovima. |
|
cini se da je assistent professor pozicija izmedju naseg docenta i izvanrednog profesora.
Nije uopce izmedju. Assistant professor, kao prva stepenica na tenure-track ljestvici, analogna je zvanju docenta u Hrvatskoj. Bitna razlika je da assistant professor nema tenure a docent ju ima (na zalost). Nokon toga slijedi Associate Professor (sto se postaje kada i ako se dobije tenure - mada ima par sveucilista gdje ni Assoc. Prof. jos nema tenure), koji odgovara zvanju izvranrednog profesora, i konacno (Full) Professor - redoviti profesor u Hrvatskoj. |
|
#3
Prema mom shvacanju HR sustava, meni se uvik cinilo da je:
assistant prof = docent
associate prof = izvanredni prof
(full) prof = redovni prof
|
|
na # 4 i 5
Hvala, ubuduce znam. |
|
| Zasto se clanak zove Znanstvenice na privremenom radu u SAD-u? Jel se planiraju vratiti u Hrvatsku (ili otici u neku drugu zemlju)? |
|
I ovaj prilog kolegice Tanje Rudež je fini model promoviranja znanosti. Osobno ga ponajviše cijenim jer je personaliziran jer nam kroz mlade, uspješne, pametne, lijepe kao žene, žene; donosi u slobodan trenutak uspjeh koji ne počiva na "snalaženju", vezama, procjeni tko će doći na vlast, već na znanju.
#7 -Pronicava primjedba. |
|
na # 7
Ne znam zasto je takav naslov clanka, vec sam nekoliko puta rekla ja ne dajem naslove mojim clancima. K tome, ovo je naslov clanka u on-line izdanju, a u tiskanom je idanju bio drugi naslov. |
|
na #9.
Znam da ne dajete naslove clancima. Mislio sam da je tiskano izdanje drugacije od on line i da mozda u on line izdanju nema dijela koji objasnjava da ce se vratiti ili nesto slicno. |
|
Na #7, #10:
To je i meni bilo cudno, jer se iz teksta moze zakljuciti da su obje pocele regrutirati ljude za svoje labove. Tako da bih zakljucio "privremeno" = "15-20 godina" ?  |
|
Trebalo bi ostaviti kolegicama da barem budu u uvjerenju da su na privremenom radu.
I nakon mojh deset godina, ja se jos uvijek smatram na privremenom radu.
To sto regrutiraju postdocove i ljude u lab, je sasvim normalno, a kako je pokretljivost znanstvenika velika, opremanje laba, i regrutiranje ljudi ne znaci da ce sljedecih 10 godina biti u tom labu.
No da li ce se vratiti to ce ovisiti o jako puno drugih cimbenika.
|
|
Da, ovisi kako definirate privremeno. Kad se kaze "privremeno" u kontekstu u kojem je to spomenuto u Jutarnjem, sumnjam da se na to mislilo. Pretpostavljam da se mislilo na to da nemaju tenure, no ipak naslov zvuci malo cudno.
U tekstu se niti ne spominje da se namjeravaju vratiti, zapravo moze se zakljuciti upravo suprotno:
- "Na MIT-u su otvoreni za nove ideje."
- "...zasad ne razmišljaju o povratku." |
|
Na#7.
meni se svida dodatak privremenom u naslovu. Prije svega odaje neku dinamiku i pobuduje citatelje da procitaju sam tekst.
osim toga u znanstvenim karijerama osjecam da smo svi negdje privremeno (bar sto se tice projekata koje rjesavamo i idemo dalje) pa mi to dodatno godi.
naposlijetku mislim da smo previse preokupirani temom: fizicki povratak u RH ili ne. Privremenost i kvaliteta (kao komponente stvaranja karijere u inozemstvu (od SAD, Svedske, Japana itd) moze trajati jako jako dugo, a biti od puno vece koristi (kroz suradnju i kolaboracije sa HR znanostvenicima) nego fizicki povratak nedovoljno kvalitetnih ...
|
|
na # sve komentare o naslovu
Ja se uvijek iznova iznenadim kad se kolege na Connectu "uhvate" za neki naslov i tome posvete cijelu raspravu. No, ocito je to je to jako dobar naslov cim vas je toliko zaintrigirao. Inace, koristim prilku da kazem da smo dobili veliko pojacanje na nasem webu jer je sada urednik Djivo Djurovic, koji je bio glavni urednik Iskona. Njegov zamjenik Klen Samarinac takodjer dolazi s Iskona. Neke promjene na nasem webu se vec vide, a mislim da iducih mjeseci mozemo ocekivati veliki korak naprijed. Inace, obojica kolega su fanovi znanosti (i tehnologije). |
|
Slažem se s kolegicom#15. Naslov mora zvati i to je umjetnost redakture i tržišnog umijeća.
S obzirom da sam se posredno umješao u "naslov" primjedbom kolegi #7- da je proniocava primjedba, želim naglasiti da nisam imao nas umu kasniju raspravu o naslovu. U kontekstu svih rasprava, ocjenio sam da je kolega mislio na inače stav kod nas da se svakoga vani, makar od rođenja živio i umoro vani, smatra više politički nego stavrno- na privremenom radu.
Kad je "privremenost" u pitanju sklon sam stavu kolege #14:
Quote:
naposlijetku mislim da smo previse preokupirani temom: fizicki povratak u RH ili ne. Privremenost i kvaliteta (kao komponente stvaranja karijere u inozemstvu (od SAD, Svedske, Japana itd) moze trajati jako jako dugo, a biti od puno vece koristi (kroz suradnju i kolaboracije sa HR znanostvenicima) nego fizicki povratak nedovoljno kvalitetnih ...
jer uopće ne vidim problem u tome da "privremeno" imamo daleko više znanstvenika vani nego sada. Nešto je drugo problem, a to se da iščitati iz njegovoga stava, pa ga ne bih ponavljao. |
|
Opet vi s povratkom nedovoljno kvalitetnih.
Ovim putem bih jos jednom zamolio kolegicu novinarku da napravi objektivnu analizu kvalitete povratnika i da onda mozemo argumentirano o tome govoriti. Do tada bih vas jos jednom zamolio da se suzdrzite od pausalnih i opcenitih ocjena, osim u slucajevima gdje imate konkretne podatke koje mozete izloziti ovdje na connectu, pa onda mozemo govoriti o konkretnim slucajevima i kritizirati njih i one koji su im kumovali. |
|
Kolega FB uistinu ste preosjetljivi i ne vidim zasto se jedite na svaki spomen problema kod povratnika. Sami ste rekli da sam proces nije idealan, ima dosta problema o kojima bi zeljeli razgovarati itd. BTW nitko nije spominjao vas ili bilo koga drugoga od nedavnih povratnika (mislio sam na sve povratnike u zadnjih 15 godina od osamostaljenja).
Ako vas vec zanima to nisu pausalne ocjene nego su temeljene na pracenju karijera znanstvenika vec 15 godina i nadam se da mi dopustate pravo na izjavu iza koje stojim. Osim toga procitajte podatke Svjetske banke koji su nedavno izneseni u JL o odlasku visoko educiranih kadrova u inozemstvo. Puno kvalitetnijih znanstvenika je ostalo u inozemstvu nego onih koji su se vratili (po tome su oni manje kvalitetni - bez uvrede). Za tu izjavu imam i vise nego dovoljno dokaza samo iz svoje vlastite generacije (onih koji su ostali u inozemstvu) od onih koji su se vratili u RH.
Zelim vam puno uspjeha u vasem radu u HR posebno da svojim znanstvenim radom potvrdite da medu povratnicima ima i vrlo vrlo kvalitetnih znanstvenika. Kolega BL je lijepo rekao trebate pricekati 5-6 godina i vidjeti koliko ste uspjesni u HR sustavu u usporedbi s onim sto ste radili u inozemstvu. Good luck.. |
|
Postovani kolega,
Jedim se jer vasim izjavama tipa “u Hrvatsku se vracaju drugoligasi” stvarate probleme nama koji smo se vratili s najboljim namjerama i koji mozemo i zelimo nesto napraviti u Hrvatskoj. Ovakvim izjavama samo dajete “papa in boca” onima koji tipicno hrvatski misle “da su nesto vrijedili ostali bi vani.” Ovakav stav sam i ocekivao od ovih uhljebljenih u sustavu, ali ni u snu nisam ocekivao da cu imati problema od onih kvalitetnih a pogotovo ne od kolega koji rade u inozemstvu. Siguran sam da i medju kolegama iz vaseg polja ima kvalitetnih znanstvenika koji su se vratili i uprkos sustavu koji je takav kakav je kvalitetno rade ili nastoje raditi u Hrvatskoj. Ne ulazim u raspravu da li medju onima koji su ostali vani ima jos kvalitetnijih. Sigurno da ima (naravno kako u kojoj grani i specijalizaciji), ali isto tako ima i onih koji nisu na MIT, Harvard, ETH... Bitno je samo da li su se u Hrvatsku vratili kvalitetni ili nekvalitetni znanstvenici, drugim rijecima lokomotive ili vagoni.
Ako imate dokaza da je i ovaj proces povratka znanstvenika izigran i da su se umjesto onih kvalitetnih koji mogu i zele nesto napraviti, kako je bilo najavljeno (i cemu sam ja naivno povjerovao) uz podrsku MZOSa vratili oni nekvalitetni koji se samo zele uhljebiti onda vas molim da te dokaze podijelite sa nama na Connectu. Predlazem da se napravi objektivna analiza svih povratnika a pogotovo ovih iz ovog vala potaknutog ministrovom okruznicom (idealan posao za novinara-istrazivaca). Pa da vidimo je li laze koza ili rog.
Zasto ne bi ovakve intervjue kojim je otvorena ova tema radili i sa kvalitetnim znanstvenicima koji rade u Hrvatskoj. Ili to urednici misle da nije zanimljivo siroj publici? Ili nitko nije narucio tako nesto? Sto se zapravo zeljelo postici takvim clankom? Potaknuti i druge mlade da razmisljaju o odlasku u inozemstvo ako vec dosad nisu o tome razmisljali? Pa je li to ono sto hocemo? Zasto im ne dajemo i pozitivne primjere o uspjesnim znanstvenicima u Hrvatskoj, ako takvih ima, a slozit cete se da ipak ima, uprkos sustavu? Naravno ne zalazem se da se stvori ruzicasta slika o sustavu koji to ne zasluzuje. Ali nije ni vani sve ruzicasto kako se ovakvim intervjuima stvara slika.
|
|
Quote:
Sto se zapravo zeljelo postici takvim clankom? Potaknuti i druge mlade da razmisljaju o odlasku u inozemstvo ako vec dosad nisu o tome razmisljali? Pa je li to ono sto hocemo?
Nekoga informirati o tome da postoje ti ljudi. Potaknuti i druge mlade stoji, ali tek u smislu da, ako u jednoj fazi svoga školovanja zaista budu tako dobri, da mogu birati, nemaju razloga vezati svoju budućnost za bilo KOGA, već odabrati između više privlačnih mogućnosti.
Niti je članak svoje junakinje prestavio kao nekakve "nesretnice i žrtve kakvoga progona", niti je poruka da sada svi navale preko granice. Pa valjda postoje kriteriji za odlazak. Čini mi se za sada značajno zahtjevniji nego za povratak. Bar kad je o priči iz naslova riječ.
U tom smislu članak je najširoj javnosti lakše percipirati kao stimulans za rad i vrijednosti nego antivrijednosti. |
|
na # 19
Kolega, sad sam u guzvi pa samo kratko. Krajem rujna bila sam u Bostonu na konferenciji Emerging Technologies koju je organizirao MIT, a na kojoj e mladi Ivan Krstic dobio nagradu TR 35, a Marin Soljacic bio voditelj sekcije o metamaterijalima. Pisala sam o njima obojici. Kako sam ja novinarka, a u Bostonu sam bila cetiri dana zeljela sam iskoristiti priliku i napisati clanak o dvije briljantne mlade znanstvenice. I ne vidim sto je tu sporno.
Moja redakcija me cesto salje na putovanja po svijetu, i ja smatram da je sasvim profesionalno da kad negdje otputujem ( a to redakciju dosta kosta), napravim sto vise mogu zanimljivih prica. I ne vidim ni u tome nista sporno.
Nadalje, kolega ja sam najmni radnik u privatnim novinama koje su snazne trziske orijentacije. Dakle, dopustite nam da imamo svoju uredjivacku politiku. Ne mora vam se svidjati, no imate pravo na izbor: u HR izlazi sest dnevnih novina na nacionalnoj razini. |
|
Niste me razumijeli. Moj post nije bio reakcija na vas clanak nego na post uvazenog kolege #14 i #18. Ja vas nisam kritizirao radi ovog clanka, dapace poslao sam vam e-mail koji zapocinje s recenicom "s uzitkom sam procitao vas clanak o nasim uspjesnim mladim znanstvenicima na MIT".
Naravno da imate pravo na svoju uredjivacku politiku. Ali i siroka publika ima pravo na objektivno informiranje. A to znaci raznovrsnost i tema i misljenja i kuteva gledanja. Ali dozvolit cete i ja imam pravo pitati pitanja i iznositi svoje misljenje. Pogotovo na ovakvom forumu. I imam pravo primijetiti da niti su svi povratnici nizerazredni niti su svi oni koji su ostali vani prvorazredni. Imam pravo primijetiti da je povratak znanstvenika u Hrvatsku pozitivna stvar koja se na ovom forumu iskljucivo (i rekao bih neargumentirano) prikazuje kao promasaj.
I samo zato sam postavio ona pitanja u postu #19.
Zelim da na ovome forumu raspravljamo i o pozitivnim stvarima. Zasto svaka pozitivna stvar, kao sto je vas clanak, mora prije ili poslije zavrsiti s negativnim stavovima kakvi su nepotrebno izneseni na kraju posta #14?
OK, i kolega #14 ima pravo na svoje misljenje o "fizickom povratku nedovoljno kvalitetnih" ali i ja imam pravo na to reagirati i traziti ne samo razmjenu misljenja nego i razmjenu cinjenica.
Ne vidim u tome nista sporno. |
|
na # 22
Sve je u redu, kolega. Meni je drago da mozemo diskutirati i slobodno izrazavati svoja misljenja. Nekako mi se cinilo da kolega # 14 ne moze znati odgovor na pitanje sto se htjelo postici ovim clankom jer niti je novinar u nasoj redakciji niti je clan naseg uredjivackog kolegija. No, bit ce mi drago s vama nastaviti raspravu uzivo kad dodjete u Zagreb. Takodjer, bit ce mi drago pokazati vam redakciju i malo pojasniti kako radimo.
|
|
Na #19 i 22.
...Uporno me pokušavate dovesti u poziciju nekoga tko ima nešto protiv "povratnika". Znanstvenike ne djelim na povratnike i one koji to nisu, na one u zemlji ili one u iznozemstvu, već na dobre i manje dobre znastvenike. Na žalost u Hrvatskoj imamo još puno podjela koje znanstvenicima ne trebaju a nametnute su od sustava i intriga koje vladaju sustavom.
Sve moje primjedbe su usmjerene na sustav koji potiče i zadržava neproduktivnost. Daleko od toga, a to činim svim svojim angažmanom u Hrvatskoj, da ne cijenim jako puno kolega u zemlji. To pokazujem, pa i ovdje, na ovome portalu. Primjerice kolega SV u Rijeci je dokazao da se moze raditi na vrhunskom nivou u RH i o njemu sam nekoliko puta pisao, spominjao, osim toga strucno (zajednicke publikacije) i financijski pomazem kad god mogu takve znanstvenike u RH.
Moje glavno pitanje je ukoliko imamo organizirani povratak u RH onda se to treba vrsiti preko JAVNIH, MEDUNARODNIH i KOMPETITIVNIH natjecaja (to je dokazani recept za izbor najboljih u znanosti). Nazalost to do sada nije bio slucaj u RH i samo to kritiziram, a ne pojedince i kolege koje su se vratile.
Osim toga mislim da nije bitno hoće li se netko fizički vratiti u Hrvatsku ili ne, pogotovo danas, kada postoji tisuće načina da, gdje se god nalazio izravno sudjeluje u znanstvenom razvoju zemlje. Zato mi je tako i drag ovaj clanak o kolegicama na MITu. Jednostavno, ako netko ima potencijal uspjeti vani, afirmirati se, što nije nimalo lako, on za Hrvatsku nije izgubljen. Ja o tome govorim. Zar Vi ne mislite tako?
|
|
( Ako imate dokaza da je i ovaj proces povratka znanstvenika izigran i da su se umjesto onih kvalitetnih koji mogu i zele nesto napraviti, kako je bilo najavljeno (i cemu sam ja naivno povjerovao) uz podrsku MZOSa vratili oni nekvalitetni koji se samo zele uhljebiti onda vas molim da te dokaze podijelite sa nama na Connectu. Predlazem da se napravi objektivna analiza svih povratnika a pogotovo ovih iz ovog vala potaknutog ministrovom okruznicom (idealan posao za novinara-istrazivaca). Pa da vidimo je li laze koza ili rog. )
Slazem se s vama kolega. Ovo je prvi put da ste vi a ujedno i jedini od povratnika otvoreno i direktno kritizirali MZOS, koji do dana danasnjeg nije objavio jasan nacin odabira znanstvenika.
Nije niti objavio zivotopise povratnika.
Da bi se netko zaposlio, vratio, kako hocete, ocito je trebao poslati CV nekome. Dakle, ministarstvo, je barem trebalo imati zivotopise svih kandidata da bi ih potvrdilo i odobrilo otvaranje radnog mjesta odnosno otvaranje formalnog natjecaja (sedam dana NN i localni list), nakon sgto su kandidati vec predlozeni MZOS-u.
Stoga razumijem i vasu kritiku nepostojanja jasnih podataka o povratnicima, iz koje bi se djelomicno mogao procijeniti status tih znanstvenika prije povratka, i naravno sa zvanjima u koja su birani nakon povratka.
Smatra vaznim da to treba uciniti MZOS a ne Dr. ID ili netko drugi.
Samo necinjenje od strane MZOS-a i nejasni kriteriji, i sami provodjenje postupka u kojem nema jasnij i dugotrajnijih i vidljivih natjecaja daje pravo na sumnju.
|
|
Na #19 Zasto ne bi ovakve intervjue kojim je otvorena ova tema radili i sa kvalitetnim znanstvenicima koji rade u Hrvatskoj. Ili to urednici misle da nije zanimljivo siroj publici? Ili nitko nije narucio tako nesto? Sto se zapravo zeljelo postici takvim clankom?
Mislim da niste u pravu s ovim izjavama. KOlegica TR stvarno promovira znanosti u RH. Za to postoje brojni primjeri: fizicara na IRB, uspjesima Tomislava Domazeta itd.? Zar vam ovaj clanak o povratniku u RH nije jako lijep, pozitivan i stimulativan. Intervju s BZ. Cini mi se da je vazno jedino da postoji strucni uspjeh u RH i da se o tome pise puno vise nego u razvijenim zemljama gdje je znanost puno vise marginalizirana.
Sumnjam da su kolegice sa MITa isle narucivati ovaj clanak preko veza ili radi samopromocije. One su jednostavno toliko dobre da privlace interes novinara i javnosti.
Doticne kolegice svojom zivotnom pricom pokazaju kako se moze uspjeti u znanosti, kako se moze biti skorman iako zive i rade na vrhunskim institucijama, kako se rekrutiraju najboljji kandidati u SADu samo zbog svoje kvalitete, te kako se moze organizirati profesionalni i strucni zivot znanstvenika koji zive i rade kao parovi. Sve to su odlicne poruke koje bih zelio da moja djeca citaju. |
|
Quote:
Da bi se netko zaposlio, vratio, kako hocete, ocito je trebao poslati CV nekome. Dakle, ministarstvo, je barem trebalo imati zivotopise svih kandidata da bi ih potvrdilo i odobrilo otvaranje radnog mjesta odnosno otvaranje formalnog natjecaja (sedam dana NN i localni list), nakon sgto su kandidati vec predlozeni MZOS-u.
Ne znam kako drugi "povratnici", ali ja sam slao prijavu na obican natjecaj Zavoda za fiziku (UniSt). Radno mjesto se nije otvaralo posebno za povratnike, niti sam u bilo kakvoj statistici "ministrovih povratnika" kojom se tako cesto Ministar i MZOS vole hvalisati. Nisam se vratio na njegov poziv niti mi njegov poziv ista znaci u zivotu, nego sam se vratio na poziv ljudi sa Zavoda za fiziku koji su jos 2004. odlucili da ih zanima pokrenuti studij astrofizike.
Vi se kolege možete na ovom Portalu do besvjesti opravdavati na koga ste mislili ili niste mislili u svojijm ocjenama tko je "vrijedniji" ili "kvalitetniji", no ostaje tužna činjenica da ste se svojom retorikom uhvatili ruku pod ruku s onom "domaćom" ekipom koja koristi isto takvo omalovažavanje "povratnika" da bi opravdali opstruiranje bilo kakvih reformi ili rada tih povratnika, ukljucujuci i moj rad. Bravo.
|
|
Postovani kolega,
Drago mi je da i vi kritizirate statistiku i nacin povratka prema Naputku ministra Primorca. A i baratanje brojkama povratnika u dnavnopoliticke svrhe.
Milsim da postoji potpuno pravo kritiziranja modela povratnistva po Naputku minsitra. Drago mi je da i vi to vidite. Kolege povratnici su taj nacin prihvatili, a vecina gotovo svi od njih, ne dizu glas da je to jedan potpuno neprihvatljiv modus u znanstveno razvijenim sredinama.
Stoga, kritika sustavu, modelu i ministru,
A o povratnicima se moze tek onda kada se ima dovoljno informacija.
|
|
Ocjena: Naporno (-1)
Promašili ste poantu kritike #27 i #19/22. Ocjenu "Naporno" vam dajem jer mislim da shvaćate pravu kritiku, ali svejedno trubite u totalno desetom smjeru. Znam da je vase misljenje vase pravo, ali ocjena vaseg komentara je moje pravo.
Stoga, dozvolite, "Naporno". |
|
- “...Uporno me pokušavate dovesti u poziciju nekoga tko ima nešto protiv "povratnika". “ -
Ne dovodim vas ja u tu poziciju nego vase izjave. Da je vasa izjava iz posta #14 o "fizickom povratku nedovoljno kvalitetnih" bila osamljeni slucaj shvatio bih je onako kako ste (hocu vjerovati) i mislili. Ali u kontekstu vasih raniji izjava morao sam (opet) reagirati. Ja vjerujem da vi nemate nista protiv povratnika ali nam vasim izjavama zasigurno ne pomazete.
- “Na žalost u Hrvatskoj imamo još puno podjela koje znanstvenicima ne trebaju a nametnute su od sustava i intriga koje vladaju sustavom. “ -
Ni nama ne trebaju ovakve rasprave jer vjerujem da imamo isti cilj – napraviti Hrvatsku boljim mjesto za bavljenje znanoscu.
- ”Moje glavno pitanje je ukoliko imamo organizirani povratak u RH onda se to treba vrsiti preko JAVNIH, MEDUNARODNIH i KOMPETITIVNIH natjecaja (to je dokazani recept za izbor najboljih u znanosti). “ -
Ma to bi trebalo biti tako u idealnom svijetu ali Hrvatska je daleko od idealnog i to ne samo u znanosti. Takvi natjecaji su se mogli napraviti da je netko napravio analizu pa dosao do zakljucka treba nam toliko i toliko biologa, toliko i toliko fizicara, toliko i toliko kemicara, itd. i onda za ta mjesta raspisao javne medjunarodne i kompetitivne natjecaje. Medjutim povratak je “organiziran” tako da je upucen javni poziv za povratak a onda su se oni koji su se javili ocijenili na nivou fakulteta. Fakulteti koji su odlucili primiti takvog povratnika su preko sveucilista zatrazili od Ministarstva da se otvori radno mjesto. Ne znam ni za jedan slucaj da Ministarstvo nije odobrilo otvaranje takvog radnog mjesta. E sad ako su se po vama na poziv javili uglavnom nekvalitetni (po svjetskim standardima) znanstvenici to nije grijeska sustava. Ako su fakulteti odlucili primiti i takve po svjetskim standardima nekvalitetne znanstvenike mozda su procijenili da su im i takvi bolji od nikakvih ili da su po hrvatskim standardima zadovoljavajuci. Zasto se oni najkvalitetniji nisu odazvai pozivu je tema za sebe i razlozi su sigurno mnogobrojni bas kao i razlozi zasto su se neki odlucili vratiti. Mi koji smo se vratili znali smo (ili barem naslucivali) da nece biti isto kao i vani, i prihvatili smo to kao (jos jedan) izazov. Ako pak znate za slucajeve da su se kvalitetni znanstvenici odazvali pozivu a fakultet, sveuciliste ili Ministarstvo ih je odbilo ili umjesto njih uzelo manje kvalitetne onda iznesite te slucajeve. Dosada smo ovdje na connectu culi samo o jednom takvom slucaju, ali nikad nismo saznali razloge zasto njegov povratak nije realiziran. A ne mozemo radi tog jednog slucaja generalizirati.
- ”Osim toga mislim da nije bitno hoće li se netko fizički vratiti u Hrvatsku ili ne, pogotovo danas, kada postoji tisuće načina da, gdje se god nalazio izravno sudjeluje u znanstvenom razvoju zemlje. Zato mi je tako i drag ovaj clanak o kolegicama na MITu. Jednostavno, ako netko ima potencijal uspjeti vani, afirmirati se, što nije nimalo lako, on za Hrvatsku nije izgubljen. Ja o tome govorim. Zar Vi ne mislite tako?” -
Apsolutno se slazem! |
|
A što je to poanta kritike #27, #19, 22? To u biti nije kritika nego prigovaranje nekomne tko ima drugačiji stav. Koliko se razumijem u kritiku ona počiva na argumentima. Navedite mi jedan u tim "kritikama". Ako ih već podupirete, onda recite da podržavate te stavove, s tim što u tom slučaju nije korektno isticati niti ocjenu "naporno".
I kad ste već u isti koš strpali stavove u #27, #19, 22; ne bih rekao da su toliko istovjetni da ih se može pod jednu "poantu" svrstati.
|
|
Na #27:
Quote:
Vi se kolege možete na ovom Portalu do besvjesti opravdavati na koga ste mislili ili niste mislili u svojijm ocjenama tko je "vrijedniji" ili "kvalitetniji", no ostaje tužna činjenica da ste se svojom retorikom uhvatili ruku pod ruku s onom "domaćom" ekipom koja koristi isto takvo omalovažavanje "povratnika" da bi opravdali opstruiranje bilo kakvih reformi ili rada tih povratnika, ukljucujuci i moj rad. Bravo.
Sami ste više puta izjavili da znate kamo se vraćate. Iz vašeg (po mom mišljenju izvrsnog) komentara u paralelnoj raspravi (link) se dade naslutiti da ste u međuvremenu doznali još i više. Kada uporno ukazuje na očite patološke pojave u sustavuolega #28 koji se nije uspio vratiti pod suvislim uvjetima nije dužan misliti na one kojima je to uspjelo. Ni Vi vjerojatno ne mislite na njegovu dobrobit. Umjesto da se suprotstavljajte njemu, ukoliko želite učiniti nešto dugoročno dobro trebate imati petlje suprotstaviti se "onoj domaćoj ekipi" koju spominjete. Ministrov model povratka Vam u tom nastojanju, na žalost, neće pomoći. Naprotiv, odmoći će Vam puno više nego sve izjave kolege #28 zajedno. Onaj kome je to posao treba početi rješavati prave probleme, inače ćete do kraja života biti primorani prolaziti kroz labirinte zabreklih kotačića. |
|
- ?Na žalost u Hrvatskoj imamo još puno podjela koje znanstvenicima ne trebaju a nametnute su od sustava i intriga koje vladaju sustavom. ? -
Ni nama ne trebaju ovakve rasprave jer vjerujem da imamo isti cilj ? napraviti Hrvatsku boljim mjesto za bavljenje znanoscu.
Potpuno se slazem i krivo mi je da je rasprava o uspjehu znanstvenica s MITa koje sam zelio naglasiti ovim postom skrenula u ovom nezeljenom smjeru (od znanosti, profesionalnih i partnerskih odnosa preko privremenost u znanosti do problema povratnika). SToga cu nastaviti raspravu o jednoj vasoj izjavi iz #30 u postu o odlasku visokoskolovanih. |
|
Sustav ne valja kolega. To je ono o cemu trebate razgovarati, i na sto trebate ukazivati. Do sada niste bas bili kriticni prema nacinu odbora povratnika. Smatram da svojom sutnjom takav nacin po "pozivu odobravate"
Nije uopce bitno da li je nekome omoguceno ili ne, pitanje je sustava koji je u ovom slucaju MZOS postavio naopako.
Tu dijelom lezi dio odgovora jer su svi povratnici odobreni od strane MZOS-a prije nego je Sveuciliste raspisalo natjecaje za kandidate koje je vec potvrdilo ministarstvo.
Postavio sam sljedece pitanje ministru u njegovom gostovanju na portalu,
Da li ce MZOS odobriti otvaranje radnog mjesta za kandidate z akoje nije objavljen medjunarodni, jasni i vidljivi natjecaj.
Odgovara nije bilo.
Ovo ujedno znaci da je MZOS svojim naputkom dozvolio raznim lokalnim mocnicima, ili serifima, o kojima kolega u drugoj raspravi prica da rade sto hoce. Stoga je odgovornost ne samo na lokalnom nivou, vec i na samom MZOS-u.
|
|
| Komentar 30 cu prebaciti u drugu raspravu. |
|
Potpuno se slazem - da se malo vratimo na raspravu o uspjehu znanstvenica s MIT-a: prekjucer je u Denveru odrzano svecano otvaranje 119. godisnjeg skupa Geological Society of America, najveceg i najvaznijeg americkog (a vrlo vjerojatno i svjetskog) skupa geoznanstvenika - priblizno 8000 sudionika iz SAD ali i stotine znanstvenika sa svih kontinenata.
Pored tradicionalnog izlaganja predsjednika drustva glavni je dogadjaj svecane sjednice bila dodjela godisnjih nagrada u vise kategorija, a jedna od najvaznijih bila je nagrada '2007 Subaru Outstanding Woman in Science Award': dobitnica je, kao sto je vec najavljeno u clanku u JL, dr. Tanja Bosak za svoju disertaciju 'Laboratory Models of Microbial Biosignatures in Carbonate Rocks' na California Institute of Technology.
Tanja je u kratkom govoru vrlo lijepo zahvalila svojim kolegama i mentorima, a spomenula je i odakle je krenula u svijet vrhunske znanosti - bilo je vrlo ugodno na domjenku slusati sve najbolje o '...so young Croatian scientist...' Kad bismo barem tako nesto mogli cuti cesce...
Jos jednom najiskrenije cestitke na izvanrednom uspjehu, Tanja! |
|
Hvala na informacijama u 36. Uspjesi Tanje i Silvije su vrlo cijenjeni u svijetu i to s DOBRIM razlozima. NJihovo prisustvo na MITu znaci za HR promociju puno vise nego sto zelimo priznati u domovini. Stoga me i zalosti da svaki drugi komentar na portalima u RH koji se moze procitati glasi: lako je njima uspjeti jer su vani!!!So what?
Nazalost vrlo malo ljudi u RH zeli priznati da je konkurencija u SADu ogromna (prakticno najbolji znanstvenici na svijetu konkuriraju za vodece pozicije u SADu) i da dobiti tenure track professorship na MITu moze osigurati samo vrhunski znanstveni uspjeh. Stoga je T&S najbolje gustati u svojim ostavrenjima i posvetiti se svom poslu i partnerima, a ne obazirati se na one koji nisu vrijedni dalje rasprave... |
|
Metodologiji izrade ljestvice 500 najboljih sveucilista na svijetu sigurno se moze naci dosta zamjerki, no vjerojatno konacan rezultat nije bas predaleko od istine: Tanja je doktorirala, obavila postdoc i dobila tenure-track na 3 sveucilista koja su prema tim ljestvicama medju prvih 6 na svijetu!
Vjerojatnost da je to bilo '...samo zato jer je vani...' je otprilike jednaka onoj da nam sutra tijekom setnje sumom na glavu padne vrhunski koncertni klavir...
Drugo je pitanje jesu li takve rijeci zapravo tek dijelom posljedica onog naseg tradicionalnog hrvatskog jala, a vise rezultat frustracije raskorakom izmedju nasih realnih uvjeta i rezultata koji se od nas ocekuju, no tome je stvarno mjesto u nekoj posve drugoj raspravi: ovdje uzivajmo u velikom priznanju |
|
| Na Portalu Croatia.org izasao je prilog o Silviji Gradecak:croatia.org |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Zakljucak vijeca casti HNDa
(12 kom., prije 7 hrs.) | | Drzavne nagrade za znanost
(25 kom., prije 1 dan/a.) | | Izjava o recentnim postupanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
(43 kom., prije 1 dan/a.) | | Prvi magistri inženjeri Sveučilišta u Zagrebu
(7 kom., prije 2 dan/a.) | | Zločin je etanolom »hraniti« vozila
(68 kom., prije 2 dan/a.) | | Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a
(74 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost, nogomet i nacionalni identitet
(93 kom., prije 3 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(188 kom., prije 3 dan/a.) | | Tekst za godišnju novinarsku nagradu
(43 kom., prije 4 dan/a.) | | Upit o kriterijima za izbor kandidata na suradničko radno mjesto asistenta
(11 kom., prije 5 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.07.20. 09:17h CEST