| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Hrvatska prva u Europi po odljevu mozgova
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2007.10.24. 13:15
Prema clanku u Jutarnjem Listu Hrvatska je 14. zemlja medu 195 zemalja koje su ukljucene u ovu studiju, a prva u Europi po procjenama gubitka/odlaska ljudskog kapitala (podaci Svjetske Banke). Kako i sto dalje? Odgovore je ponudilo i nekoliko clanova connect portala u
Svaki treći Hrvat s diplomom napušta zemlju|
Hrvatske znanstvene institucije prepune su neproduktivnih starosjedilaca ugašenih ambicija, što je rezultat loše ili nikako provedene evaluacije.
Dok god bude tako mladi ce imati samo jednu sansu: odlazak u inozemstvo gdje ce moci ostvariti svoje snove (poput NB).
A njihov povratak se nece samo dogoditi zbog obiteljskih ili osobnih razloga. U najvecem broju slucajeva strucnjaci se ne vracaju jer vec i PhD studenti shvacaju da nacin izbora kvalitete u HR sustavu je stil pretproslog stoljeca u kojem politicarim imaju odlucujucu ulogu:
O povratku u Hrvatsku razmišljat ću tek ću budem znanstveno dovoljno snažna da ne ovisim o financijskoj potpori države. Vratila bih se samo na instituciju koja provodi neovisnu međunarodnu znanstvenu evaluaciju
Bravo Martina za hrabru i jasnu izjavu. Mislim da ovakva svjedocenja mladih govore puno vise nego tisuce zasladenih i narucenih press konferencija ili clanaka politicara i onih koji zele prikazati znanstvenu stavrnost ruzicastijom samo radi politickih i/ili vlastitih interesa. Jedan od ociglednih primjera je bilo sudjelovanje ravnatelja IRB (oko ponoci kada je bar mogao malo iskrenije diskutirati o znanosti i IRBu), a koji je nazalost izrekao toliko nekorektnosti u pola sata da se pitam da li ga je itko s IRBa priupitao da li oni rade u istom institutu. S druge strane TDL i BZ su sudjelovali kao mladi i odgovorni znanstvenici i iako nekada nisu mogli iskreno reci sto zele (TDL) ipak nisu lagali o realnim uvjetima rada u HR. Opet je coigledno da samo mlade i neopterecene generacije znanstvenika mogu HR izvuci iz ocigledne znanstvene krize (koja vec jako dugo traje i trajati ce jos jako dugo ukoliko se nesto znacajno ne promejni u glavama onih koji odlucuju). |
|
Jutarnji zaista lijepo ovim prilogom, kako temom, tako modelom, dajući riječ uglednim znanstvenicima, problematizira položaj znanosti u Hrvatskoj. Vidljivo je iz priloga da su različiti motivi ljudi koji odlaze iz zemlje, a zajedničko im je to što u njoj ne vide mogućnost za ostvarivanje snova.
Riskiram ispasti nepravedan prema ostalima, ali kolegi Saši Zeleniki ovdje želim reći, upravo radi toga što živi i radi u Hrvatskoj, a jasno i bez dvojbi dijagnosticira stanje stvari i negativnosti koje ga metastaziraju u svaku poru društvenoga tkiva i nazad, kako je uz ostale, njegova izjava primjer društveno odgovornoga angažmana i prvi prag za rješavanje nagomilanih problema. |
|
| Članak u JL samo je pokazao na konkretan rezultat manjka vrijednosnog sustava u znanosti u Hrvatskoj. U svijetu se mjeri ono što se naziva "brain drain". Ono što izbjegava mogućnost numeričke kvantifikacije je jednako ozbiljan problem: "brain waste". |
|
Link na originalni članak, koji je iz 2004.
Od istih autora i na istu temu je i novij broj World Bank Economic Review, clanci simpozija "Migration, Remittances, and the Brain Drain":
World Bank Economic Review
Bilo bi dobro da netko od sociologa/statisticara prokomentira kako su dosli do podataka za Hrvatsku. |
|
|
Problem je takve velicine da bi se njime trebali baviti u prvom redu politicari. Sposobni student koji zeli izazov u zvanju nije taj koji bi se trebao boriti da ostane u zemlji. Pametni ljudi su kao i nogometasi imaju svoju cijenu i tko ih zeli treba se oko njih potruditi.
Tvrdim da nijedna partja u Hrvatskoj nije spremna staviti odljev mozgova odnosno bitku protiv iste u svoj program.
SDP nas je iznenadio na izborima 2000 sa nekoliko znanstvenika u
Saboru. No 4 godine kasnije okrece se "sigurnim" vrijednostima kao sto je CroCOP.
Ne bih zelio biti zloban ali afere koje tresu nas mikrokozm mozda i nisu daleko od toga budu planirane da obeshrabre one koji su jos zeljni borbe za "drustvo znanja" u Hrvatskoj. |
|
Quote:
Problem je takve velicine da bi se njime trebali baviti u prvom redu politicari
Kako ih natjerati? |
|
Mislim da je dobro sto se odlijevaju mozgovi.
Naime dogadaju se dvije pozitivne stvari:
1. ti i takvi mozgovi ionako ne trebaju jednoj ne-razvijenoj zemlji kao sto je Hrvatska - Hrvatska je zemlja majstora i konobara, (ne treba se zavaravat da je ikad bila nesto drugo). Na taj nacin oni odlaze jer ionako ne bi nista doprinjeli sadasnjoj situaciji jer bez volje politicara ne mogu.
2. odlaze na bolja mjesta i oplemenjuju svoje znanje, udisu duh zapadnog nacina rada - za razliku od 50 godina komunizma i 15 zadnjih godina jos goreg od toga.
3. Prisiljavaju nase ljude u HR da se malo zabrinu sto se dogada - inace se ionako nista ne bi brinuli - 1 kg mozga = 2 marke, strasna izjava Milasa u Saboru jos davne 1993-4, tako nesto. - I nikom nista i nakon toga jos vise od 10 godina.
4. Prisljavaju politicare barem na ovaj nacin kako se radi na Connectu jer imaju iskustvo i znaju kako treba.
5. Prislijavaju nase drage profesore u Hrvatskoj da se i oni malo zamisle i porade malo na tome da ne skoluju ljude drugima. Dakle, treba radit na vezama s hrvatskom industrijom a ne samo cekat nekog nesto, tj. politicare da kazu - kod nas ljudi slabo preuzimaju incijativu - to je karakteristicno za ex-komu zemlje.
6. Kad se jednom vrate (nakon ste se prilike promijene na bolje) oni ce onda napraviti pravi ekonomski procvat nase domovine (ovo zvuci sad bas ono Marksisticki ali vjerujem u to).
itd. jos milion dobrih stvari.
Ionako bi bili u RH samo teski "brain waste - no taste..."
|
|
Na #8:
Štovani kolega, ne bih se nažalost složio s vama osim ako vaš post nije posve ironičan.
"... za razliku od 50 godina komunizma i 15 zadnjih godina jos goreg od toga."
Ako je ovo vaša opcija - na nju imate pravo - ali zvuči malo čudno ... Nostalgija?
"1 kg mozga = 2 marke, strasna izjava Milasa u Saboru jos davne 1993-4, tako nesto. - I nikom nista i nakon toga jos vise od 10 godina."
Kolega, Milas je svojom duhovitošću gostioničara sa bečkog Südbahnhofa htio relativizirati stavove onih zastupnika koji su upozoravali na pogubnost 'odljeva mozgova'. Pravio se kao da se radi o mozgu kojeg kupuje na tržnici. No rekao je točno ono što i vi - da za RH nije uopće važno to da mozgovi odlaze.
"Prislijavaju nase drage profesore u Hrvatskoj da se i oni malo zamisle i porade malo na tome da ne skoluju ljude drugima. Dakle, treba radit na vezama s hrvatskom industrijom"
Kolega, uporno ponavljate ono što tehnološki lobi govori već desetljećima - da znanstvenici koji rade temeljne znanosti i to vrlo uspješno, moraju sve ostaviti i okrenuti se konkretnim potrebama naše privrede. Ovo nam nesposobni tehnolozi poput papiga govore desetljećima i istovremeno dižu milijune kuna kroz razne HITRE projekte, promišljanja, studije, ekspertize, seminare, savjetovanja, radionice, itd.
Rezultat: nikakav.
Kolega, kada ste već tako uspješni u Norveškoj, recite zašto vi i vaši profesori i inžinjeri niste ili niste bili u uspješni u Hrvatskoj? Jeli to netko sve inžinjere drži za ruku i ne da im da 'inžinjaju' (kao što i cilja riječ ingenium) neku profitabilnu novotariju?
-bg-
|
|
#8 Tocka jedan je dosta proizvoljna konstrukcija. MIslim da je moja struka, tj,
netko ko diplomira fiziku svakako u kategoriji ljudi o kojima je ovdje rijec. I dok
gledam one koji su poprilici u mojoj generaciji a koji su ostali u Hrvatskoj, velika
vecina ih je vrlo dobro uspjela u raznim vrstama karijera, daleko daleko iznad
prosjeka populacije, recimo medju njima ima vrlo uspjesnih u poduzetnistvu,
informatici, financijama itd. i uvjeren sam po onome sto sam pricao s vecinom
njih da im je iskustvo jednog dobrog fakulteta i nacina razmisljanja s PMFa
dosta pomogao, te naravno prosjecno visoka inteligencija. Za sad ne znam ni
jednog od njih ko je postao konobar. |
|
Dragi kolege,
Nema nikakve nostalgije kod mene, ni slucajno, moj je otac odavno u offshoru i bivsi sistem je meni i mojoj obitelji samo skodio, takoder moji nisu bili u partiji za raliku od mnogih.
Milas je rakao to i to je tako i ostalo. Mozgovi odlaze i nitko ih ne zaustavlja.
Znanstvenici koji rade remeljne znanosti ne moraju "ostaviti sve" nego je problem upravo u "tehnoloskom lobiju" koji ne radi na zatvaranju rascjepa s industrijom. Oni su to trebali napravit na ne temeljna znanost, stoga ne znam sto oni pricaju ja govorim nesto drugo. Slazem se s vama.
Na kraju, postavljate vrlo sarkasticno "kad ste tako uspjesni u Norveskoj". Poruka "Ne popuj!" Necu se nalutit jer mislim da ste nazalost navikli na samo na zlonamjerne savjete. Moj savjet nije zlonamjeran. Ako me zelite istjerat, nema problema otici su s foruma.
Ja ne razmisljam onako kako mislite i ne pripadam nikakvom "lobiju" nego govorim iskreno sto mislim. Nitko inzenjere ne drzi za ruku nego oni sami. Takoder, moje je misljenje da su kod nas temeljne znanosti uspjesnije od tehnickih-i o tome ne dvojim.
Na#10
Konobari su dragi kolega 50% hrvatskog pucanstva. Vasi prijatelji spadaju u onih 7%. Prema tome Hrvatska jest zemlja konobara.Pitanje je samo hoce li to i ostat. |
|
# na sve dosadasnje komentare
O "brain drainu" pisem od pocetka svoje novinarske karijere tj. od studentskih dana ( a to je sad 20 godina) i ne vidim da se nesto bitno u HR znanstvenoj politici za sve vrijeme promijenilo. Istini za volju, prije je bilo vecih problema s opremom,a za vrijeme rata znanstvenici du rijetko putovali na konferencije. No, posljednjih je godina, cini mi se, stiglo dosta moderne opreme ( neka MZOS, i bivsi i sadasnji ovo shvati kao pohvalu), a cini mi se i da znanstvenici mogu putovati cesce nego prije (internet je, k tome, smanjio opasnost od izolacije kojoj su bile izlozene mnoge generaciej). Ali, mladi ljudi i dalje odlaze, i to ne samo na nuzno usavrsavanje nego zauvijek, i definitivno problem je u sustavu sto su i upozorili sugovornici u tekstu.
Ne ocekujem da ce se u HR nesto jako bitno promijeniti nakon sljedecih izbora, no voljela bih da buduca vlast istinski shvati sustinu problema i da se uhvati u kostac s njima. Stvarno, a ne pozerski.
Ponekad mi se cini da bi malo trebalo da HR znanost zbilja krene naprijed, a ponekad mi se cini da je to u ovakvoj drustvenoj situaciji jako tesko. |
|
> Konobari su dragi kolega 50% hrvatskog pucanstva. Vasi prijatelji spadaju u onih 7%. Prema tome Hrvatska jest zemlja konobara.Pitanje je samo hoce li to i ostat.
Pa to valjda ovisi o tih 7%, ako se oni vec dobro snalaze i iznalaze zanimanja
zanimljivija i uspjesnija od konobarenja, znaci da su potrebni hrvatskoj. Jer kako
nisu lopovi, a dobro zaradjuju, znaci da njihov posao ima reprekusiju i na neke
ljude od onih 93% koji im pomazu na poslu i koji su vezani s njima u nekoj
poslovnoj hijerarhiji. Hrvatska ih nije zaposlila na lagan i idealan nacin, kako
zasluzuju ljudi po svom obrazovanju i kakve bi prilike dobili negdje drugdje, no
jos uvijek su oni potrebni, cak i ako nisu potegli za sobom cijelu Hrvatsku
iznad razine konobarenja.
|
|
Kolega #6 je potpuno u pravu rekavsi:
Sposobni student koji zeli izazov u zvanju nije taj koji bi se trebao boriti da ostane u zemlji. Pametni ljudi su kao i nogometasi imaju svoju cijenu i tko ih zeli treba se oko njih potruditi. Kada odgovorni u RH shvate ovu jednostavnu postavku dobiti cemo vrhunske strucnjake (HR ili strance) kao sto dolaze i u Irsku.
Ne bih zelio biti zloban ali afere koje tresu nas mikrokozm mozda i nisu daleko od toga budu planirane da obeshrabre one koji su jos zeljni borbe za "drustvo znanja" u Hrvatskoj.
U ovome ima dosta istine. Precesto se dogada da mocnici stvaraju afere upravo u projektima koji imaju intenciju pobuditi mlade na slobodu razmisljanja, ostvarivanje talenata i potencijala te profesionalne zahtjeve na koje imaju pravo. No tu borbu su lokalni lustrisimusi ipak izgubili...mladi nisu voljni na takav gubitak svojih talenata i zato odlaze u inozemstvo ukoliko si ne mogu naci odgovarajucu poziciju u RH.
Na #12. nekad mi se cini da bi malo trebalo da HR znanost zbilja krene naprijed, a ponekad... S talentiranim pojedincima i novim generacijama u RH to je lako ostvarivo. Potreban je jaci javni pritisak odgovornih strucnjaka (iz inozemstva i RH) i javnosti na politicare da prihvate da oni ne znaju i ne mogu kontrolirati sve u znanosti, te da je neophodna transparentnost i medunarodna evaluacija u HR znanosti. Nakon toga ce ovo vrlo malo postati stvarnost...
Do tada je neophodno javno istupati, raditi s mladima i pripremati teren da mladi (i oni koji odlaze u inozemstvo i oni koji ostaju u RH) dobiju najbolju edukaciju. Na kraju u njima je najveci potencijal neophodan za brze promjene...
|
|
Jagdish Bhagwati, poznati ekonomista na Sveucilistu Columbia u New Yorku i ekspert za medjunarodne migracije, jednom je izjavio:
Brain Drain is better than Brain in the Drain.
Ova recenica cesto se citira u raspravama oko brain drain koje se vode sirom svijeta. Bhagwati, rodom iz Indije, svojim zivotopisom odlicno potvrdjuje njenu tocnost.
|
|
"Brain Drain is better than Brain in the Drain. "
A često je i prevencija toga.
|
|
Na # 11:
Kolega, ispričavam se ako ste shvatili da sarkastično govorim o vašem boravku u Norveškoj. Tomu usuprot, smatram da ste vrlo uspješni i pravi primjer kako bi u RH tehnolozi/inžinjeri trebali kreativno djelovati.
-bg- |
|
Quote:
No tu borbu su lokalni lustrisimusi ipak izgubili...mladi nisu voljni na takav gubitak svojih talenata i zato odlaze u inozemstvo ukoliko si ne mogu naci odgovarajucu poziciju u RH.
Ja ponekad mislim da previše "mladih" ostaje. "Lokalni lustrisimusi", što je usput sjajan izraz, imaju isuviše materijala u zemlji, koji je nastao kao produkt dugodišnjih društvenih standarda, ili bolje rečeno deformacija.
Dokle god sustav bude mogao generirati podmladak, "mlade buduće lustrisimuse", stvarni "lustrisimusi" će imati svoju ulogu i funkciju.
Kad profesor na sveučilištu javno kaže da "nemamo izgleda ni načina" bilo što promjeniti, to ga dođe kao poziv svima ili da bježe kud ih noge nose, ili da se snađu. A "snalaženje" nas je i dovelo na rub ponora. A u bjegu nam je za sada šansa. |
|
Na # 11:
Hvala, sve je OK. |
|
|
Meni je fascinatno da i nakon 15 godina otkako sam svjestan ove tematike i dalje slusam totalno promasene javne rasprave o "odljevu mozgova".
Kao neka religijska mantra, koju javni mediji obozavaju ponavljati ko suludi, ponavlja se prica o tome kako je to katastrofa sto nasi znanstvenici odlaze u inozemstvo. Pa se onda svi nabacuju pametnim izjavama kako treba zadrzati nase ljude, pogotovo mlade, u Hrvatskoj, kako mi skolujemo strucnjake drugima, itd.
Grozim se takvih rasprava!
Hrvatska treba sto vise ljudi koji ce ici u inozemstvo, a glavno je pitanje kako stvoriti uvjete da sto vise ljudi izvana dolazi u Hrvatsku. Pritom me uopce nije briga koje su nacionalnosti!
Ici po svijetu i stvoriti si network i vidjeti kako se radi drugdje, pogotovo ako su to svjetski centri izvrstnosti, je iskustvo koje se "zlatom plaća". NITKO mi ne moze u Hrvatskoj pruziti ono sto sam dozivio na IAS-u u Princetonu, ne samo sto se znanosti tice, nego i sto se tice ucenja kako jedan takav institut funkcionira "iznutra", kako posluje, kako je administriran...
Ja ZELIM da sto vise nasih mladih ljudi dobije priliku "prosetati" se svijetom! Neka se brain drain poveca! Hrvatska ima velik problem sto je malena i zatvarati se u sebe je najgore sto se moze napraviti.
Ali zato je kljucno pitanje dolazi li itko u Hrvatsku. Tj. kakvi su uvjeti u koje bi ljudi dolazili. Bilo da su to indijci, kinezi, francuzi, hrvati, izraelci,...
A glavni problemi su lokalni - lokalni fakulteti, lokalna sveucilisna administracija, lokalni "moćnici".. ukratko svi koji se boje bilo kakve promjene, pa cak i onih od koje bi i sami profitirali, ili su naprosto uhljebljeni u sustavu, a ne znaju raditi svoj posao za koji su placeni.
Ono cemu svakim danom svjedocim su mali problemi na lokalnom mi Fakultetu, lokalnom mi sveucilistu. Opstrukcija svemu novome od strane malenih "kotačića" u sustavu.... Ma koji MZOS!! Koji ministar!! Pravi "bogovi" su sitni lokalni "šerifi"! Koji su JACI od ministra, koji mu pred svjedocima mirne duse mogu lagati u lice jer znaju da im nitko nista ne moze. I znaju da ce svi ti pusti ministri otici prije ili kasnije, a oni, stini kotacici, ostati i dalje gdje jesu.
I zato transfer strucnjaka iz svijeta u Hrvatsku ide na kapaljku! I zato postoji dojam da je brain drain tako velik problem. Zbog tisuca i tisuca sitnih kotačića koji se trude da čitav stroj zaglavi.
|
|
Poznat mi je vas clanak.
Na prvom kongresu sma imao kratku prezentaciju o kvaliteti mladjih postdoktoranada koji su prosli training na Uconn Health centru.
Naime, zakljucak je da se od onih koji su bili manje uspjesniji su imali vecu tendenciju povratku, a oni koji su po publication record i ostalim parametrima imali vis euspjeha imali su tendenciju ostanka.
Moje je pitanje a i zakljucak bio, vracati one koji su upjesniji, nuditi im bolje uvjete. To se jedino moze postici jasnom selekcijom preko natjecaja, nikako obvezivanjem kolega i davanjem im dodatne stipendije koja njih obvezuje na povratak, a u nekim slucajevima obvezuje RH na osiguravanje mjesta za neke koji i ne bi bili odabrani na primjerenim natjecajima, jer su manje uspjesni.
Inace o povrtatku znanstvenika preko NAPUTKA ministra Primorca se zna jako malo, osim sto sse olako u dnevnopoliticke svrhe barata sa brojkama od 25-45-i vise od 60 povratnika. Izgleda da sto izbori idu blize taj broj rapidno raste.
A nigdje jasnih i vidljivih natjecaja
Nigdje jasnih kriterija selekcije
A nigdje javno objavljenih zivotopisa,
|
|
Quote:
od 25-45-i vise od 60 povratnika
Pa i više. Naime, neki dan je ministar izjavio da je "300 naših povratnika na izravan ili neizravan način uključeno u Bolonjski proces u HR" |
|
Ali zato je kljucno pitanje dolazi li itko u Hrvatsku. Tj. kakvi su uvjeti u koje bi ljudi dolazili. Bilo da su to indijci, kinezi, francuzi, hrvati, izraelci,...
A glavni problemi su lokalni - lokalni fakulteti, lokalna sveucilisna administracija, lokalni "moćnici".. ukratko svi koji se boje bilo kakve promjene, pa cak i onih od koje bi i sami profitirali, ili su naprosto uhljebljeni u sustavu, a ne znaju raditi svoj posao za koji su placeni.
Ono cemu svakim danom svjedocim su mali problemi na lokalnom mi Fakultetu, lokalnom mi sveucilistu. Opstrukcija svemu novome od strane malenih "kotačića" u sustavu.... Ma koji MZOS!! Koji ministar!! Pravi "bogovi" su sitni lokalni "šerifi"! Koji su JACI od ministra,
Briljantan komentar kolege #21.
Jedini nacin da se to radikalno promjeni jest da kvalitetni znanstvenici izabrani na natjecajima imaju tocno definirane i potpisane ugovore o detaljima, ponudi, financiranju i prostorijama za pozicije na kojima su angazirani. Ti ugovori se moraju ispostivati i biti garantirani od onih koji raspisuju natjecaj (vodstvo fakulteta ili MZOSa) pa lokalni serifi nece biti toliko mocni.
Iskreno ne mislim da su oni uopce tako mocni nego svi igraju prije dogovorenu predstavu u kazalistu - tako da u toj igri ministar dobro zna sto rade serifi, kao sto i serifi dobro znaju sto zeli ministar. I krug skrivaca za one koji dolaze u taj krug (a neprilagodeni su) i dalje se nastavlja. |
|
Zelio bih komentirati izjavu kolege FB iz druge rasprave:
- ?Moje glavno pitanje je ukoliko imamo organizirani povratak u RH onda se to treba vrsiti preko JAVNIH, MEDUNARODNIH i KOMPETITIVNIH natjecaja (to je dokazani recept za izbor najboljih u znanosti). ? -
Ma to bi trebalo biti tako u idealnom svijetu ali Hrvatska je daleko od idealnog i to ne samo u znanosti. Takvi natjecaji su se mogli napraviti da je netko napravio analizu pa dosao do zakljucka treba nam toliko i toliko biologa, toliko i toliko fizicara, toliko i toliko kemicara, itd. i onda za ta mjesta raspisao javne medjunarodne i kompetitivne natjecaje. Medjutim povratak je ?organiziran? tako da.....
Svi znamo kako je organiziran povratak u zadnje 3-4 godine i mislim da cemo se sloziti ukoliko kazem da je bio daleko daleko od idealnog. Posto kolega FB aludira da ipak nismo idealna zemlja jer se do sada malo ili nista zna o strateskim potrebama drustva u RH moram ga korigirati jer vjerojatno nije dobro informiran. Podsjetio bih na rijeci kolege GP koji je prije gotovo dvije godine na ovom portalu javno upitao zasto MZOS ignorira sluzbene dokumente u kojima su brojni strucnjaci definirali starteske smjernice za razvoj znanosti u RH (pogledajte popis ljudi koji su radili dole prilozeni dokument). Danas je ocigledno da su ministar i MZOS bili upoznati sa svim detaljima zadnje 4 godine, no nisu zeljeli ili nisu bili sposobni ostvariti na kvalitetan naci nesto sto se sluzbeno zove
Odluka Vlade RH - STRATEGIJA RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE ?HRVATSKA U 21. STOLJEĆU? ? ZNANOST
Ukoliko procitate samo paragraf Ciljevi i Mjere (tocno se definira sto se treba napraviti i tko je odgovoran za izvedbu - i danas bih podrzao gotovo sve mjere i ciljeve iz te strategije) a medu tockama stoji:
Mjere
1.5
Uvesti transparentan, međunarodno uvriježen sustav vrjednovanja znanstvenog rada i doprinosa ukupnom društvenom razvoju (mjeriti rast, zrelost, kreativnost, upravljivost, konkurentnost i korisnost hrvatske znanosti). Osposobiti kadrove za trajno praćenje i evaluaciju znanstvenog rada prema svjetskim standardima.
Nositelj: MZT
...
Mislim da se na temelju ovog dokumenta mozemo sloziti da su postojale zakonite smjernice putem kojih se moralo bolje i transparentije organizirati povratak (JAVNI, MEDUNARODNI I TRANSPARENTNI natjecaj). Pri tome ne mislim da je bitno fokusirati se samo na izbor najboljih (stranaca ili HR gradana) koji bi dosli raditi u HR nego prije toga osigurati i uvjete za strucni rad za sve kvalitetne znanstvenike u RH, jer ce samo u takvim uvjetima povratnici i moci raditi na priblizan nacin kako su se i navikli u inozemstvu.
Zasto se ne ostvaruje ova strategija u RH???? Odgovor nam moze dati MZOS i Vlada RH....
Medutim meni kao pojedincu je razocaravajuce gledati kako se uporno manipulira i fabricira s podacima o znanstevnim temama u RH od strane odgovornih institucija i neodgovornih pojedinaca, a malo se radi na rjesavanju vaznih pitanja za osobe, odnosno nosioce znanstvenog sustava (ne zgrade i fakultete) nego studente, postdoktorante, voditelje laboratorija, profesore itd.. Na kraju krajeva ljudi i odlaze jer su postali nebitni za cijeli sustav povezanih interesa koji se vide u stalnom gradenju zgrada a ne ulaganju u uvjete da strucnjaci mogu raditi u kreativnom okruzenju. Cini mi se da su gradevinari i politicari, menaderi i nabavljaci postali sam sebi dovoljni i da oni diktiraju ono sto zovemo znanstvena politika u HR.
Odgovor znanstvenika vidimo i u ovoj statistickoj analizi...odlazak je ipak bolji nego brain drain... |
|
Ma kakvih 300, prica se vec o broju od oko 3000.
Ribarska posla MZOS-a
|
|
kolega FB
Sustav ne valja kolega. To je ono o cemu trebate razgovarati, i na sto trebate ukazivati. Do sada niste bas bili kriticni prema nacinu odbora povratnika. Smatram da svojom sutnjom takav nacin po "pozivu odobravate"
Nije uopce bitno da li je nekome omoguceno ili ne, pitanje je sustava koji je u ovom slucaju MZOS postavio naopako.
Tu dijelom lezi dio odgovora jer su svi povratnici odobreni od strane MZOS-a prije nego je Sveuciliste raspisalo natjecaje za kandidate koje je vec potvrdilo ministarstvo.
Postavio sam sljedece pitanje ministru u njegovom gostovanju na portalu,
Da li ce MZOS odobriti otvaranje radnog mjesta za kandidate za koje nije objavljen medjunarodni, jasni i vidljivi natjecaj.
Odgovara nije bilo.
Ovo ujedno znaci da je MZOS svojim naputkom dozvolio raznim lokalnim mocnicima, ili serifima, o kojima kolega u drugoj raspravi prica da rade sto hoce. Stoga je odgovornost ne samo na lokalnom nivou, vec i na samom MZOS-u. |
|
Pogodenu raspravu u #21, DV zavrsava sa:
Quote:
Zbog tisuca i tisuca sitnih kotačića koji se trude da čitav stroj zaglavi.
Problem je da ti kotacici cine stroj, da oni jesu stroj. Kotacici, od najmanjeg do najviseg su, dakle, i sastavni dio, upravo core, ali i glavni proizvod takvog stroja. I tu nema lijeka.
Dokument kojeg citira #25 je bio izvaredan predlozak kako nesto napraviti, sa deadlineima, nositeljima aktivnosti, ... i ostao je u ca. 95% mrtvo slovo na papiru. Nacionalna S&T strategija je opet postavila neko dobro polaziste (ono prije nije bilo dovoljno nase pa dakle niti dobro), pa je trebalo cekati 2 godine da se donese akcijski plan kako je provesti, pa taj nije nikad javno objavljen ... i opet nis. Akcijski plan 3 posto je vec n mjeseci na Vladi ... nis. Potpisi na izjavu s drugog konkresa s "razvodnjenim" ali ipak prilicno konkretnim zakljucima, uz neke vrlo konkretne dokumente iza njih ... nis.
Treba jednostavno takav stroj prepustiti Metisu (tako se barem tu kod nas zovu oni koji skupljaju krupni otpad) i napraviti novi. Ako itko iz "sustava bez sistema" (pre)ostane izvan Metisa.
Vijest iz danasnjeg Vjesnika mozda daje nadu da takvih ima? |
|
Quote:
Ma koji MZOS!! Koji ministar!! Pravi "bogovi" su sitni lokalni "šerifi"! Koji su JACI od ministra, koji mu pred svjedocima mirne duse mogu lagati u lice jer znaju da im nitko nista ne moze. I znaju da ce svi ti pusti ministri otici prije ili kasnije, a oni, stini kotacici, ostati i dalje gdje jesu
Ovo je potpuno pogrešno. Činjenica je da je kaotičan sustav idealan za "lokalne šerife" koji bez straha mogu postati "bogovi". Isto je tako činjenica da sagledavati najvažniji problem u njima, znači isključivo usko gledati oko sebe i voditi računa samo o onomne što izravno šteti onome što neposredno radite. U odnosima među ljudima to bi se moglo nazvati sebičnim, u odnosima prema društvenim problemima neprincipijelnim ili oportunizmom.
Uzimate kao argument kako ministru, valjda kao nekakvom formalnom vrhu moći, lokalni šerifi lažu mirne duše u lice jer znaju da im nitko ništa ne može!?
Zar je jedini i isključivi izraz dobroga sustava to da netko laže ili govori istinu ministru? Ili bilo kome drugome tko čini taj sustav.
Ako ministar ima samo na raspolaganju razgovor sa lokalnim šerifima, onda on NIJE ministar. Ako ipak jeste, ili se tako zove, ONDA JE LOŠ ministar. Naprosto zato što ima cijeli sustav na raspolaganju, prvo da utvrdi činjenice, drugo, da sankciobnira činjenice i treće, da pošalje poruku koja se neće moći tumačiti na "lokalno šerifovski način".
Vaša je kritika pogrešna jer stvarni centar moći izuzimate od odgovornosti, pokušavajući je naći na stotine disperziranih adresa, koje se institucionalno ne mogu identificirati. A to su "lokalni šerifi". U praktičnom smislu takav pristup je podrška datome stanju. |
|
Dokument kojeg citira #25 je bio izvaredan predlozak kako nesto napraviti, sa deadlineima, nositeljima aktivnosti, ... i ostao je u ca. 95% mrtvo slovo na papiru. Nacionalna S&T strategija je opet postavila neko dobro polaziste (ono prije nije bilo dovoljno nase pa dakle niti dobro), pa je trebalo cekati 2 godine da se donese akcijski plan kako je provesti, pa taj nije nikad javno objavljen ... i opet nis. Akcijski plan 3 posto je vec n mjeseci na Vladi ... nis. Potpisi na izjavu s drugog konkresa s "razvodnjenim" ali ipak prilicno konkretnim zakljucima, uz neke vrlo konkretne dokumente iza njih ... nis.
Upravo ovakav ishod je najgori scenarij jer svi koji su se trudili od S&T do kongresa su razocarani jer je njihov kvalitetni rad odbacen bez pravih razloga. To je ipak ogromni gubitak i samo politicari, dobavljaci, gradevinari i lustirsimusi dobivaju s ovakvim ishodima. Upravo da ne izgubimo toliko dragocjenog vremena i energije mnogih strucnjaka koji su radili na svim dokumentima potrebno je zauzeti stav znanstvenika u RH i inozemstvu sto zajednicki zele za poboljsanje polozaja znanstvenika u RH te koje konkretne poteze ocekuju od bilo koga tko ce uci u Vladu i voditi ovaj resor.
Vjerujem da bi definiranjem zahtjeva od strane znanstvenika bio dobar znak i pritisak na buducu Vladu (bez obzira na ishod izbora) a da bi nam to svima dalo i snazniji glas (odvojen od politike) sto zelimo ostvariti za znanstvenike u 2008 i u buducnosti. Tada cemo moci i traziti konkretne pomake s rokovima i kritizirati one koji to ne ostvaruju. Vjerujem da bi javnost podrzala sve konkretne i konstruktivne zahtjeve koje mozemo argumentirati podacima o uspjesnosti u inozemstvu.
Vjerujem da bi ovaj forum bio dobar za izradu jednog takvog dokumenta. Trebati ce nam mozda 4 tjedna za finaliziranje zajednickog dokumenta - sto ce biti tocno nakon izbora - te ga mozemo i prezentirati u javosti nakon izbora ali prije postavljanja novih clanova Vlade. Osim toga najveci interes i angaziranost trebaju pokazati upravo kolege koje su se nedavno vratile i uvidaju sto se odmah treba mjenjati da bi mogli zajedno s drugim kvalitetnim grupama u RH uspjesnije raditi.
Pokrecuci jednu ovakvu inicijativu pokazati cemo da nam je svima u interesu: napraviti Hrvatsku boljim mjesto za bavljenje znanoscu. |
|
nullCode:
Dokument kojeg citira #25 je bio izvaredan predlozak kako nesto napraviti, sa deadlineima, nositeljima aktivnosti, ... i ostao je u ca. 95% mrtvo slovo na papiru.
Taj dokument (Strategija) prihvatila je prijašnja vlada. Očigledno, sadašnja vlada ju je napustila. U područjima koja su meni relevantna bitni ciljevi ove strategije nisu ostvareni, pa čak, upravo suprotno onemogućeni su. Primjerice: interdisciplinarnost, tč. 3.2 Strategije je spriječena metodologijom prijavljivanja znanstvenih projekata koja nije dopustila prijavu interdisciplinarnih projekata već je trebalo navesti jednu disciplinu, inače sistem nije prihvaćao prijavu. Zatim 4.4. internacionalizacija i suradnja obrazovnih institucija. To se sustavno suzbija kroz postupak akreditacije. Primjerice, predloženi međunarodni i interdisciplinarni diplomski studij 2. bolonjskog ciklusa Master of European Studies već 2 godine ne dobiva akreditaciju jer je interdisciplinaran i na engleskom jeziku. Zatim, dopuštanje isključivo vertikalne mobilnosti uz zabranjivanje horizontalne. Studenti koji su stekli diplomu po 4-godišnjem studiju prije bolonjske reforme NE SMIJU upisati drugi bolonjski ciklus.
Zaključak: strategija je implicitno, iako ne i eksplicitno, odbačena i mjere koje se donose ili provode idu upravo u suprotnom smjeru. |
|
Quote:
Zaključak: strategija je implicitno, iako ne i eksplicitno, odbačena i mjere koje se donose ili provode idu upravo u suprotnom smjeru.
Upravo zato što nije bila strategija. Ne nacionalna stretegija, možda da neka stranačka. Ne može se strategija odnositi na razdoblje od četiri godine, a ne sjećam se ničega u Hrvatskoj, ako isključimo rerefendum o samostalnosti zemlje, za što je postojao politički koncenzus. Bez fige u džepu.
Zato je svaka strategija bez potpunoga koncenzusa, samo "strategija". |
|
| Potpunog koncenzusa ne može nikada biti, osim u jednoumlju. Ono što treba je "permissive consensus", odnosno, barem da ne postoji "blocking minority". Bojim se da je kod nas nešto drugo u pitanju. Nitko ne želi stvarne promjene pa se kroz dokumente "odrađuje posao" bez stvarne namjere da se to i realizira. |
|
Quote:
Potpunog koncenzusa ne može nikada biti, osim u jednoumlju
Dobri stari Staljin. Il' ode glava ili misli kako Bog, dakle, ja zapovjedam!
Vjerujte mi da nisam mislio na takav "koncenzus". Ja Vama vjerujem da niste mislili na jednoumlje kada kažete:
Quote:
Nitko ne želi stvarne promjene pa se kroz dokumente "odrađuje posao" bez stvarne namjere da se to i realizira.
Naravno da želi. Samo je pitanje figure u izražavanju. Ali kad govorim o potpunom koncenzusu, mislim na vrlo malo pitanja od nacionalnoga značaja, među koje svakako spada i usvajanje i razvoj znanja za koje je nužno imati stručnu elaboraciju, održivu pred neovisnim recenzentima, ocjenjivačima, tjelima, kako god hoćete, a nakon toga jasnu i javnu potporu najvažnijih političkih stranaka u zemlji. Potvrđenu u Saboru. Pri tome svečano izjavljujem da ne bih hapsio onih 96 stranaka i njihovih stotinjak članova, koji se ne slažu ni sa čim. |
|
Molim Vas, nemojte se zamarati dokumentima.
Prije strategije koju spominjete, jednu je strategiju napisala skupina od nas osmero. Strategija je tražila korjenite promjene. Napisali smo hrvatsku i englesku verziju te provedbeni plan. Na žalost, za gospodina Gorana Granića (potpredsjednik vlade) nije bila prihvatljiva jer je tražila korjenite promjene (pred dosta vremena bio sam postavio tu strategiju na Connectu) . Nakon što smo odbili napisati drugu verziju koja bi se gospodinu Graniću sviđala, sastavljena je druga skupina koja je napisala Strategiju o kojoj govorite. Ta je skupina imala "primijenjeno" težište ali je zadržala (i preuzela iz naše strategije) dosta važnih dijelova.
Napisao sam ovo da bude potpuno jasno da je dokumenata bilo i da ih ima, ali je sve uzalud. To su samo bili pokušaji da se čini kao da se nešto ozbiljno radi. Za političare bi jedina prihvatljiva strategija bila ona koja bi tražila samo kozmetičke zahvate a ne bitne promjene. |
|
| Znači, preostaje nam sepuku |
|
Na #35 istaknut je jedan jako bitan element kod vecine koji su zeljeli nekakve promjene. A to je: kako provesti promjene a sto manje se zamjerit.
Naravno da se mora netko naci povrijeden kod donosenja promjena ali mislim da bi se bol provodenja promjena mogla umanjiti ako bi se mogla prodvidjeti dinamika uvodenja promjena. Hocu reci, mnogi koji su zeljeli pozitivne promjene su se definitivno nasli iznenadeni reakcijom vecine kod donosenja promjena. Sjetimo se samo okrsaja predsjenika i nekih ministara bivse vlade s nasim generalima. Nakon malo prvobitnog neposluha i cistke je i on zakljicio da vecina u Hrvatskoj bas se i ne slaze sa svim promjenama.
Pa ih je prestao provodit i preuzeo vise diplomatsku ulogu. Sadasnja je vlast brzo shvatila da promjene uopce nisu dobrodosle (u narodu) i vise se koncentrirala na kozmetiku iako moram priznati da su se pozitivne promjene dogodile od obje dosadanje vlade - ali ne u dovoljnoj kolicini (nikog ne osudujem i nemam preferenci).
Dakle, treba predvidjeti dinamiku promjena tj razraditi detalje i predvidjeti stanje "svijesti" kako se ne bi dogodilo da cilj opravdava sredstva jer ce se u tom slucaju stvoriti suprotni efekt i od promjena opet nece biti nista.
|
|
| ...drugo je rjesenje cekati dok "nas" ne bude vise od "njih" a to je bojim se malo predugo.... |
|
| Revolucije su rijetko dobre, a cesto "jedu svoju djecu". Treba biti svjestan trenutne situacije, sto nikako ne znaci i prihvatiti ju. Dakle, znati 0-to stanje (skoro pa doslovno) i zeljene ciljeve, te puteve njihovog postizanja. Pri tome treba imati jasne prioritete (nemamo ni ljudskih ni materijalnih resursa sve odjednom gurati), te, svakako, jako konkretne planove kako i u kojem vremenu ciljeve postici (tko, sto, gdje, s cim, ...) . Najvaznije, treba onda i puno manje pricati o njima a nemjerljivo vise na njima raditi. Politicka volja vise-manje postoji (svi se deklarativno zalazu za drustvo znanja), iako treba biti potpuno svjestan cinjenice da znanost nece jos dugo biti dovoljno vazna (5552 dr. sc. u RH je ca. 2 promila izbornog tijela) da bi se politika time previse bavila. Sto, nadajuci se pozitivnosti druge strane medalje, mozda znaci i da nije niti dovoljno vazna da bi netko trosio previse vremena na blokiranje promjena, ako se one pokrenu. Puno je veci problem da vecina onih kojih se promjene ticu, ne zele nikakve promjene. Taj segment politicke volje najvise "steka" i najteze ce ga biti preokrenuti. Naci tu pravi put je million dollar question svega o cemu tu pricamo. I zasto imamo i brain drain i, na ogromnu zalost, tisuce brains into the drain. Bright ideas? |
|
Code:
Politicka volja vise-manje postoji
Ne znam odakle vam taj zaključak. Protivnici reforme zauzimaju javni prostor reformskom retorikom. Code:
Puno je veci problem da vecina onih kojih se promjene ticu, ne zele nikakve promjene. Taj segment politicke volje najvise "steka" i najteze ce ga biti preokrenuti.
Slažem se, zašto bi i htjeli kada im je dobro.
Zaključak: reformi nema i neće ih biti. Da ih je trebalo biti već bi se dogodile. Mi ovdje na forumu poput ona dva starca iz Muppet Showa lamentiramo bez učinka. Prije 1991 bi nas davno uhapsili, a sada nas samo ignoriraju.
|
|
Prije 1991 bi nas davno uhapsili, a sada nas samo ignoriraju.
ova Vam je dobra, u pravu ste.
Mene se osobno uopce vise ne tice sto nekog smeta ili ne smata moje misljenje. Previse sam se nervirao s takvima "kocnicarima" i jednom sam sebi rekao "dosta je bilo".
Naravno, skromno tvrdim da moje misljenje nije uvijek ispravno (kao sto znanstvenik uvijek dvoji o otkricu i presipituje opcije) pa zelim usavrsiti stavove pozitivno komentirajuci s kolegama. Previse je ljudi koje sam osobno poznavao izgubilo zivot, dijelove tijela ili razum, da bih imali slobodu govora danas (izmedu ostalog) - stoga, zelim koristit izboreno pravo... |
|
| reforme ce sigurno doci kad Hrvatska dotakne samo dno tj nakon sto dodje do krize, a do krize vec dolazi jer nas covjek sve teze zivi. Pitanje je hoce li onda biti kasno jer ce do tad vanjski dug biti toliki da ce sav napor svih biti usmjeren samo na otplatu dugova - nazalost vec vidjeno u mnogim latino zemljama.... |
|
Quote:
Zaključak: reformi nema i neće ih biti. Da ih je trebalo biti već bi se dogodile. Mi ovdje na forumu poput ona dva starca iz Muppet Showa lamentiramo bez učinka. Prije 1991 bi nas davno uhapsili, a sada nas samo ignoriraju.
Sjećam se kao i Vi toga "prije 1991. godine". I ne bi nas uhapsili. A znate zašto? Pa zbog rečenice na samome početku:"Reformi nema i neće ih biti"! Zašto bi netko hapsio, ako želi sačuvati nedirnut sustav, svoje pozicije, ljude koji slobodno "kritiziraju i samokritiziraju" u duhu VI. Kongresa SKJ, 23. Plenuma CK SKJ na Brijunima i što je najvažnije, jedinstvenih zahtjeva radničke klase, radnih ljudi i građana, poštene inteligencije, pionira i omladine, nekoga tko izvanredno upozorava na apstraktne probleme i ničim ne dovodi u pitanje konkretne nosioce devijacija.
Čak je i CK vješto podržavao takve kritike i njegovao takvu intelektualnu klimu. |
|
Pa to je odlična vijest. Dakle, ne moramo se bojati.  |
|
Ma dajte Profesore! Ja Vas mogu razumjeti kao čovjeka, koji se usprkos svemu nekako snalazi i u datim okolnostima. I izbjegava izlagati se nesigurnosti koja dolazi izlaganjem u bilo čemu, pa tako i u borbi za promjene. Bilo kakve. S obzirom da se vi očito zalažete za poboljšanje sustava u kojemu radite, jer tako pišete u svojim komentarima, neshvatljivo mi je da možete prije svega, kao profesor na Svučilištu reći kako je nemoguće bilo što mijenjati.
Nije Vam to neko predavanje! A puno pozvaniji od mene su mi Vas hvalili kao vrsnoga profesora i znanstvenika.
Kolega Vam je naveo 1991. godinu i sve što ona simbolizira. Što mislite da je tada bilo reći: "Promjena nema i neće ih biti!" Bilo je lakše, zar ne?
Hoćete li se bojati ili ne, stvar je Vašega praga podnošljivosti i odgovornosti, osobne naravno u sustavu u kojemu se dragovoljci rata, invalidi, majke, seljaci, radnici, zaštitnici životinja, biljaka, udruge homoseklsualaca, nacionalne manjine i sve Bogom dane civilne udruge, sa daleko manjim raspoloživim znanjima, izbore za svoje interese, a Vi kažete kako Vi ne možete.
Trerba onda postaviti pitanje: "Koji su Vam stvarni interesi?"
Očito ovo o čemu pišete ne želite dovoljno snažno niti doživljavate kao pitanje i svoga interesa. Inače, našao bi se neki način, zar ne? |
|
| Možda sam samo izgubio svaku nadu |
|
minisar snosi najvišu odgovornos za upropašten projekt povratka znanstvenika i stvaranje "čudne" klime u znanstvenoj zajednici jer:
1. je dao naputak (primaj koga hoćeš) umjesto javnih natječaja
2. jer progoni najuglednijeg HR znanstvenika.
Mnogi u svijetu to gledaju, kao i moja prijateljica BR, profesorica u USA koja mi je rekla: "pa nisam luda da se vratim, vidim što činite Đ.-u."
ministar tako čini, da se nebi vratio nitko dobar, 'ko bi mu eventualno proturiječio kad tvrdi da smo laponci i kad posredno pušta laži da je profesor na tri sveučilišta, a nije nigdje.
Posljednji ministarski mandat je:
jedna od najvećih nesreća hrvatske znanosti !
(Posebno za propušteni razvoj vrhunske znanosti, makar u skromnom obimu.) |
|
Quote:
Pokrecuci jednu ovakvu inicijativu pokazati cemo da nam je svima u interesu: napraviti Hrvatsku boljim mjesto za bavljenje znanoscu.
Potpuno se slažem sa elaboracijom koja je prethodila zaključnoj rečenici. To je jedan vid, model, kako je moguće ponešto uraditi.
Ne spadate u "kritičare" koji lamentiraju nad zlom sudbom svakidašnjom, pa zato i jeste često meta svakovrsnih napada.
Pokušavam se sjetiti većine rasprava na ovom Portalu i što god više razmišljam, sve sam manje siguran da je moguće uraditi aktivnu platformu koju bi podržalo ili izradilo puno onih koji su se vratili. A reći ću Vam i zašto.
Zato što se daleko više istraživačke energije troši na ostvarivanje osobnih kontakata sa državnim uredima ili samim MZOŠ nego na stvaranje načelnoga odnosa korisnoga najboljima. Svima svakako ne i bilo bi štetno.
Najveća šteta zbog neizgrađenoga sustava koji bih nazvao znanstvena politika jeste u tome što je odavno usmjerio ljude da se snalaze ne obazirući se previše oko sebe. |
|
na #30
Primarno je uvidjeti da Strategija nije bila partijski dokument i da je prosla kroz Sabor. Ako ne zelimo od jednog do drugog saziva Sabora postovati izglasano pokazujemo koliko smo konfliktno drustvo. Nitko ne moze u dansnjim uvjetima ponuditi Startegiju koja ce biti bitno drugacija!
Ja sam svoje prijedloge za ozivotvorenje Strategije pismeno poslao i premijeru i Dr Lucinu.
Podrzavam prije u #30 i ako se smatra da mogu biti od koristi spreman sam suradjivati na takvom dokumentu.
Jos uvijek smatram da bi bilo korisno otvoriti u medijima jedan prostor u kojem bi se do izbora takodjer "ventilirali" stavovi znanosti u direktnim suceljavanjima s predstavnicima stranaka "zaduzenih" za znanost (ako takvih i ima) 
Dapace bilo bi zanimljivo znati da li takvi postoje - nasi novinari bi mogli pomoci... |
|
Na #49.
Cini mi se da nije potrebno pisati neke velike dokumente jer su vec dosadasnji koji su doneseni u Saboru ili na kongresima vrlo vrijedni i sadrzne brojne detalje (cak i previse detalja koji se nece svi moci ostvariti u kracem roku).
Ono sto bi trebali jest konsensus o 10-15 neophodnih promjena koje nova ministrica/ministar znanosti moraju rjesiti za prvih 6 mjeseci 2008. godine jer je to najbolje vrijeme za radikalne (i prijeko potrebne) promjene.
O zajednickom stavu i snazi znanstvenika ovisi koliko cemo uspjeti u tim nakanama.
Najvise ocekujem od povratnika i mladih znanstvenika u RH koji mogu svojim znanjem i entuzijazmom progurati ovaj proces u pravom smjeru. Vjerujem da mi znanstvenici iz inozemstva mozemo pomoci svojom podrskom i savjetima ali inicijativa i zelja za promjenama moraju doci iz RH!!!! |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
Edukacija
