| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Svi s četverogodišnjim studijem postaju magistri
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Željko Babić
|
|
|
|
2007.10.24. 10:49
U novom Vjesniku izašao je članak pod naslovom "Svi s četverogodišnjim studijem postaju magistri".|
"Svi s četverogodišnjim studijem postaju magistri"
Quote:
Na snagu, naime, stupa Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (objavljen je u Narodnim novinama), pa se usklađivanjem starih i novih akademskih naziva svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv - magistar struke.
|
|
|
|
Nisam shvatio što je konkretno užas?
|
|
Odluka da se prakticki izjednacavaju nekadasnji magistri i nekadasnji dilpomandi.
|
|
Izmedju ostalog nekad vam je za upis na magisterij trebao izvjesni prosjek
ocjena, a medju diplomandima je uvijek bilo diplomanada s 10 godina studiranja
i prosjekom oko 2.5. Samo idiot moze proglasiti nekog takvog magistrom. |
|
| Vidite kolega kako je važno imati osjećaj za pravac razvoja svoga društva. Znao sam ja da ću postati magistar nazad desetak godina kada sam jednoga uvaženoga profesora uljudno "otkantao" riječima kako ću doći kasnije na postdiplomski. Dapače, samo Bože zdravlje, bez muke, eto mene i u doktore, za koju godinu. A možda i u profesore odem. |
|
| Postdiplomski croato-bolognese. |
|
| Slažem se s kolegom #6 i #8, i izgleda da nećemo više pod takvim nazivljem moći misliti na isto. Već ćemo se morati razvrstavati na one prije i one poslije paste croato-bolognese. |
|
Privatni biznisi, za razliku od drzavnog sektora, ce moci praviti distinkciju i dalje,
ako oni to smatraju relevantnim kod trazenja zaposlenika. Upravo zbog te
opasnosti, da se zvanje ne izjalovi, u Njemackoj mnogi studenti ne zele upisivati
bolonjske studije i idu na one univerzitete u Njemackoj koji produciraju tradicionalne njemacke diplome, u koje zaposljivaci vjeruju i s kojima sigurno
ima posla. Zbog toga su mnogi univerziteti ostali na starom sustavu, jer tako imaju
vise musterija (studenata). Naime u Njemackoj je odluka na saveznim drzavama
i mnoge su donijele odluku da je pitanje prijelaza stvar samog univerziteta, u nekim
je pak drzavama prijelaz mandatorni. |
|
Zaista jest ogroman promasaj za sve nas koji smo "gulili" na magisterijima po najmanje 3 godine uz posao (najcesce na faxu) sto ce sad netko s 4 god imat svih mojih 7.
Medutim, ja sam za to, ako ce to omogucit mobilnost, lakse napredovanje, te povecanje u konacnici dr.sc. - jer je put kraci.
Trebali bi ostaviti fakultetima da oni odluce: naprimjer strojarstvo straje 4.5 godine i priznaje se u svijetu kao MSc. Tako bi trebalo sagledati sve fakultete, pojedinacno a ne donijeti birokratsku odluku za sve jednaku. |
|
Nisam procitao orginalni tekst u Narodnim novinama, ali nisam pod dojmom da se ovom odlukom izjednacavaju "nekadasnji magistri sa nekadasnjim diplomandima"... Barem sto se moje struke tice. Naime, nekadasnji magistar je bio magistar znanosti (MSc) a ja, koji sam zavrsio cetverogodisnji studij molekularne biologije, ovom odlukom stjecem titulu magistar molekularne biologije (MMolBiol), a ne magistar znanosti. Znaci, razlika postoji i kuzi se na prvi pogled...  |
|
Ma nije promašaj kolega, naročito za Vas koji ste "gulili" na magisterijima. Jednostavo došli ljudi na ideju, kako Brdo primaknuti Muhamedu, kad već neće nikako Muhamed brdu.
Kao ilustracija Vic:
Bagerist
Pitali Muju na zavodu za zapošljavanje što je po zanimanju, a on odgovori:
- Pomoćni bagerista.
- A što vam je to?
- Pa ono što bager ne može, ja to lopatom...
Sve Vam je u statistici. Mali broj znanstvenika, jednostavno ćemo značajno povećati broj, pa makar i lopatom. I onako nije važno što znanstvenici rade, jel tako? |
|
> a ja, koji sam zavrsio cetverogodisnji studij molekularne biologije, ovom odlukom stjecem titulu magistar molekularne biologije (MMolBiol), a ne magistar znanosti. Znaci, razlika postoji i kuzi se na prvi pogled
Halo ? Nije stvar u kuzenju povijesti
nego u zakonskoj vrijednosti pri zaposljavanju. Nekadasnje
titule nisu vise sluzbena stvar, dakle ako se zaposljavate npr. u drzavnoj firmi koja
slijedi pravila titula po zakonu, ili AKO UPISUJETE ZVANJE U RADNU KNJIZICU, onda vam vise nekadasnji magisterij znanosti nije nikakva prednost
i moze vam dvojkas s diplomom uzeti radno mjesto na natjecaju bez obzira sto
ste gulili "znanstvenI" magisterij. To sto se to kuzi da ste nasamareni nema
veze. Kuzi se i da su neki dobili tvornice za 1 kunu, pa sudovi dodjeljuju isprave
da je sve u redu a vi pojedite svoju kapu sto vi nemate tvornicu iz doba financijskog inzenjeringa. I ja imam ugovor s PTTom iz 1989 da sam suvlasnik
PTT mreze, i uplatio sam 2700 maraka za prikljucak, pa svejedno nemam nikakav
udio u Telecomu danas. I to se kuzi, pa mi ne pomaze, i to sto kuzim nepravdu
mi nije satisfakcija, ne znam kako to vama je. |
|
Taman kad sam ja bio magistrirao, "oni" eto donesu zakon da se izjednacavaju place svim novacima, tj. onima s 4 god i onima s magistrijem. Kao da su znali 
I tu je isto bilo "Pa cemu ovo!?" |
|
#15 Ljudi dopustaju da se gaze nihove zasluge. Dosta uobicajeno za Hrvatsku.
Npr. kad su u cijelom svijetu bile demonstracije protiv rata u Iraku u Zagrebu
prakticki niko nije izasao na Trg (nije bitno sto mislite o tome, indikativno je
da nikog nije briga).
Za razliku od Beca, Berlina, Praga, Pariza,
Londona, Budimpeste...nase ljude se nista ne tice, cini se.
S druge strane big brother kandidati dobivaju stotine tisuca mobitelnih
glasova angaziranih obozavatelja.
> ako ce to omogucit mobilnost, lakse napredovanje, te povecanje u konacnici dr.sc.
Kako to mislite da ce proglasavanje magistara od dipomanada od pred 10 godina
povecati broj dr sc ? Ocekujete da ce sad odjednom postavsi magistri, uspavali diplomandi od pred deset godina u naletu uzbudjenja upisati doktorski studij ? |
|
#16:
Ma da, imate pravo. Uspavali diplomanti nece nastaviti dalje.
Hocu reci nesto drugo. Nama je prijeko potrebno povecanje effikasnosti studiranja koja je po svemu sto vidimo ovako otprilike definirana:
etta = znanje / (ulozen trud +god studiranja)
sad je pitanje kako to ostvarit.
Drugi je problem sto se ovim birokratskim potezima skracuje diretno godine studiranja bez povecanja Znanja. |
|
Kolega #12, po meni, ima pravo. Nekadašnji magisterij znanosti je ukinut, a ne izjednačen s novim magisterijem struke. Sličnost u imenu je malo nezgodna, no te dvije stvari nisu iste. Magisterij struke, barem onoliko koliko ja razumijem (a ako sam u krivu, volio bih da mi netko to naravno argumentima pokaze), dakle magisterij struke nije znanstveno zanimanje. Magistri struke, odnosno MSc nisu znanstvenici automatski zato što su magistri. Magisterij struke kod nas je master of science vani. Ime zbunjuje, al treba znati razliku.
Što se tiče nepravde navedene u #14, to se uvijek može dogoditi (kod nas) i nije nužno vezano uz titulu. Tko garantira da će osoba s većom titulom (pa i dr. sc.) biti primljena prije nekog dipl.ing (odnosno po novom mag. struke)? Vjerojatno znate da postoji i zakon koji u javnoj upravi daje prednost braniteljima. Naravno, svaka čast braniteljima, no činjenica je da postoji zakon po kojem poslodavac (u javnoj upravi) mora zaposliti nekog branitelja čak i ako ima manje kvalifikacija, a ne osobu koja ima veću titulu i možda je kvalificiranija za posao. Ne znam detalje, no može se provjeriti.
Druga stvar koja se tu javlja prilikom izjednačavanja nekadašnjih dipl.ing i mag. struke je to što različiti fakulteti nemaju različitu "težinu" studija. Ne bih volio navoditi nikog konkretno, no činjenica je da neki fakulteti imaju stari, dodiplomski studij na razini novog bakalaureata (bez obzira na trajanje studija), a neki pak na razini novog magisterija. Mnogim dipl. ing. sa starih studija koji su na razini novog magisterija struke je to neizravno i priznato- prilikom odlaska na poslijediplomski/doktorski studij u Europu (ne SAD) diploma im se priznaje kao master.
Osim tog, na web stranicama npr njemačkih doktorskih studija (kao što je recimo prestižni Max Planck Research School) možete jako lako vidjeti da se njemačka diploma (Diplom) priznaje kao novi master of science. Naša stara diploma sa nekih studija je ekvivalentna toj njemačkoj diplomi, dakle i masteru.
Kao što rekoh, veći problem je to što se sad svi dipl. ing stavljaju u isti koš, zanemarujući kvalitetu ili nekvalitetu pojedinih studija.
Druga stvar, koja isto zapravo govori o ekvivalentnosti magistra struke i starog dipl. ing., a zapravo je tužna po našu izvedbu Bolonje, je činjenica da se neki studiji zapravo uopće nisu promijenili, već su stari programi prepisani pod nove... |
|
| Nazivi su naravno zbunjujući, a razlog je teško objašnjiv. Naime, piscima "Fleginog zakona" nije se sviđao latinski naziv "baccalaureus" (iako je on bio nekoliko stoljeća prisutan i u upotrebi i u našim prostorima) pa su tražili od Tomislava Ladana da on sugerira adekvatan hrvatski naziv. On je naravno sugerirao "pristupnik". No onda se to nije sviđalo prof. Jerenu, pa je prihvaćen njegov prijedlog naziva "prvostupnik". Ono što je meni neobjašnjivo: kako to da se pisci tada nisu sjetili da umjesto latiskog "magister" uvedu naziv "drugostupnik". Zašto ih nije smetala druga latinska riječ, posebno jer ona nikada prije nije bila u upotrebi u ovom smislu, nego damo za magisterij znanosti (a propos, ne tako davno se u Hrvatskoj poslijediplomski studij zvao "studij trećeg stupnja"). |
|
Ispričavam se što ponovo kršim jasna pravila ovog portala i ne pročitam pažljivo prije nego što "kliknem" na "Pošalji".
Nije "..., nego damo..." nego "..., nego samo...". |
|
Stvar je u slijedećem:
Prvostupnik (bachelor) mora imati kvalifikacije razine 6 European Qualifications Frameworka. Magistar, razine 7, a doktor razine 8. To se sve vidi u dokumentima EU i drugih relevantnih europskih institucija. Razine se razlikuju po ishodima učenja. Da pojednostavim:
6 EQF = učenje iz udžbenika
7 EQF = nadogradnja i nešto samostalnog istraživačkog rada u poznatom području, pod nadzorom mentora
8 = potpuna autonomija u dizajniranju originalnog znanstvenog istraživanja i provedbi.
Stoga 6 odgovara prvostupniku, 7 magistru, a 8 doktoru.
Možemo mi oktroirati akademske nazive zakonom, ali oni će se prosuđivati prema kompetencijama koje su ishod učenja. Ako diploma magistra ne bude odgovarala razini 7, nitko u EU je neće priznati kao diplomu magistra. To se ne može propisati zakonom
|
|
| Potpuno se slažem. Moj osvrt se nije odnosio na suštinu, nego samo na zabunu koju kod nas izazivaju nazivi. |
|
Tek jedno osobno iskustvo. Kada sam 1991. aplicirao za poslijediplomski studij u SAD, moja četverogodišnja diploma prava bila je prevedena od sudskog tumača s "Bachelor of Laws". S takvom diplomom primljen sam na magisterij (University of Michigan Law School) i u roku od godine dana postao "Master of Laws".
Sada država kaže da je netko poput mene tko ima istu četverogodišnju diplomu, a nije se dodatno školovao isto tako magistar kao i ja. Nešto tu ne štima. |
|
| Naravno da ne štima. Ne nešto nego gotovo ništa! |
|
| Ima li života prije smrti? |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(18 kom., prije 4 hrs.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(19 kom., prije 1 dan/a.) | | Genetska karta Europe
(48 kom., prije 1 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 5 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 8 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 9 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 9 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 9 dan/a.) | | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 11 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.08.29. 06:23h CEST