U èetvrtak, 18.X 2007 u 19 sati na Kaptolu 27 odr¾ati æe se javna tribina na kojoj æe govoriti:

Ulaz je slobodan. Po ¾elji mo¾ete nam unaprijed dostaviti Va¹a pitanja i u pismenom obliku elektronièkom po¹tom na adresu gornjigrad@post.t-com.hr

U oèekivanju Va¹eg dolaska s po¹tovanjem Vas pozdravljam,
Marko Melèiæ, dipl. ing.
voditelj tribine

Sa¾etak izlaganja

Na¹e je pravosuðe predmet vrlo o¹trih kritika, kako hrvatskih graðana, tako i na¹ih prijatelja iz EU. Stanje u pravosuðu obilje¾avaju nea¾urnost, problematiène odluke, upitna struènost pojedinih sudaca te sumnje (vjerojatno pretjerane) u politièke utjecaje i korupciju. Iznimno negativnu percepciju pravosuða potièu i mediji izno¹enjem uglavnom problematiènih aspekata djelovanja pravosuða. U svojim izvje¹æima i opservacijama na hrvatski put u EU, europske institucije permanentno stanje u pravosuðu i korupciju istièu kao ponajva¾nije opstruktivne elemente. Oèigledno je da slabosti u pravosuðu predstavljaju ozbiljnu prepreku svestranom razvoju hrvatskog dru¹tva, ne samo na planu za¹tite osobnih prava i sloboda graðana, veæ i razvoju ekonomije. Pojedine sudske odluke kompromitiraju Hrvatsku kao zemlju vladavine prava i demokracije. Dugugodi¹nje „reforme“, za koje se mo¾e reæi da se uglavnom fingiraju, ¹to zbog razlièitih interesnih lobija, ¹to zbog otpora iz samog pravosuða, ne daju ozbiljne rezultate. S druge strane, nedvojbeno je da u hrvatskom pravosuðu djeluje znaèajan broj kvalitetnih, èak i izvrsnih sudaca. Njihov rad nije dovoljno priznat ni u samom pravosuðu ni u dru¹tvu. Oportunizam u pravosuðu, koji ne promovira kvalitetu, niti sankcionira nerad i neznanje, jedan je od razloga za tezu kako su danas za lo¹e stanje u pravosuðu vi¹e odgovorni kvalitetni, nego nekvalitetni suci. Glavni ciljevi reforme: znatno podizanje kvalitete i a¾urnosti suðenja mogu se postiæi samo podizanjem kriterija struènosti i odgovornosti sudaca za rad, jaèanjem njihove neovisnosti u suðenju, osjetnim podizanjem uvjeta rada sudova, reorganizacijom mre¾e sudova prema kriteriju funkcionalnosti te drugim mjerama koje æe pobolj¹ati objektivne pokazatelje kvalitete rada. Oèekivano pobolj¹anje rada, uz primjerene aktivnosti podizanja ugleda sudova i sudaca, trebalo bi hrvatsko pravosuðe uèiniti uspje¹nim i prema europskim mjerilima. Reforme bi trebale uèiniti da hrvatsko pravosuðe od koènièara razvoja hrvatskog dru¹tva postane faktor razvoja.

O predavaèu:

IVO JOSIPOVIÆ (1957.) profesor je na Pravnom fakultetu Sveuèili¹ta u Zagrebu gdje predaje kazneno procesno pravo i meðunarodno kazneno pravo. Na Sveuèili¹tu u Zagrebu doktorirao je pravo i zavr¹io studij kompozicije na Muzièkoj akademiji. Autor je veæeg broja znanstvenih i struènih radova od kojih se izdvajaju oni s podruèja meðunarodnog kaznenog prava. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim i struènim skupovima u zemlji i inozemstvu. Predstavljao je Republiku Hrvatsku kao promatraè pri Meðunarodnom kaznenom sudu i suzastupnik je Republike Hrvatske pred Meðunarodnim sudom pravde u postupku koji je Hrvatska pokrenula zbog genocida. Sudjelovao je u pripremi brojnih zakonskih projekata od kojih se izdvajaju oni vezani uz implementaciju prava meðunarodnih kaznenih sudova. Bio je ekspertni èlan hrvatske delegacije na Diplomatskoj konferenciji za osnivanje Meðunarodnog kaznenog suda a sudjelovao je i na pripremnim konferencijama. Èlan je vi¹e domaæih i meðunarodnih organizacija s podruèja prava i za¹tite ljudskih prava. Izmeðu ostalog, èlan je World Academy of Art and Science, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatskog pravnog centra i Hrvatskog udru¾enja za kaznene znanosti i praksu. Neovisni je zastupnik u Saboru na listi SDP-a.