| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Zanimljivo povezivanje znanosti i zdravstva
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Igor Čatić
|
|
|
|
2007.10.15. 08:10
Novinarka Nataša Škaričić iz Slobodne Dalmacije slovi kao izvrsni poznavatelj prilika u hrvatskom zdravstvu. Objavila je 13.10. 2007. zanimljivi članak u SL, Spektar, str. 10, gdje opisuje investiranje u hrvatsko zdravstvo, među ostalim i iz sredstava za znanost. |
|
#1
Tekst za kojeg sam procijenio da je zanimljiv, čitao sam u SD. Te novine nemaju dostupnu arhivu. Netko mi je svojedobno rekao da novinarka Nataša Škaričić vodi izvrsan blog. Možda je tamo, ali ne znam to pronaći. Možda netko zna kako udovoljiti znatiželji autora #1. Nemam mogućnosti skenirati tako veliki tekst iz novina. |
|
Pretpostavljam da se radi o sljedecem blogu. Gospodja Skaricic je objavila cijeli tekst na stranici (kako kaze, zbog upita iz inozemstva):
www.natasaskaricic.bloger.hr |
|
http://www.natasaskaricic.bloger.hr/
web stranica u slobodnoj dalmaciji
Iz teksta,
( Kostović traži 4,5 milijuna kuna za MR, no u toj fazi ne objašnjava na koji će način platiti punu cijenu aparata. Povjerenstvo MZOŠ-a tada odbija i razmotriti Kostovićev zahtjev, tvrdeći da je nepotpun, no na pritiske formira posebnu skupinu koja je o potrebi kupnje MR-a saslušava Kostovića i dekanicu MEF-a prof. dr.Nadu Čikeš.
Izrazivši sumnju u opravdanost kupnje stroja koji će samo sa šest posto kapaciteta služiti znanosti, povjerenstvo tajnim glasovanjem 6. svibnja 2006. godine s 10 glasova protiv i jednim suzdržanim odbija dati sredstva za MR, te ih odobrava projektu dr. sci. Alenke Gagro koja je za fakultet
tražila razvrstač stanica.
Nekoliko dana kasnije, MZOŠ na svojim web-stranicama objavljuje da je projekt dr. Gagro i još jednog istraživača dobio natječaj. MEF, međutim, ne odustaje: dekanica Čikeš odbija potpisati ugovor s ministarstvom i saziva sjednicu fakultetskog Vijeća na kojoj predlaže da se ministarstvu uputi zahtjev za prenamjenom sredstava kako bi se ipak kupio MR.
Dr. Gagro tada u nekoliko navrata šalje dopise ministarstvu, moleći da joj se objasni je li takva procedura legalna, no čekajući na njihov odgovor iz glasila MEF-a u prosincu 2006. doznaje da je na natječaju MZOŠ-a 4,2 milijuna kuna dobio - MR! Autor teksta je Ivica Kostović koji navodi da je dekanica Čikeš "ovlastila Polikliniku Neuron" da realiziraju nabavku MR-a iz izvaproračunskih sredstava, te da su dobivena sredstva polog za operativni leasing kojeg će MR isplaćivati svojim radom. )
Dolazimo ponovno do pitanja koja vode kapitalnoj opremi. Razlog je ocit, to su ogromna sredstva, koja smo u vise navrata vidjeli da se koriste za kupnju uredjaja koji kupe prasinu (microarray oprema). U ovom slucaju nece kupiti prasinu, no financiranje od stane MZOS-a u tolikom iznosu pokrece odredjene upite.
Sto je najtragicnije u svemu, MEF mijenja odluke i odustaje od prvobitno dodijeljene opreme na natjecaju. MZOS k tome, ne odgovara na upite kolegice koja je tim postupkom ostecena. To je sramotno. A ministar je onaj koji obecava a ne ispunjava obecanja. Barem da ce dati odgovor na upit, ako je vec i sam pristao na sutnju.
|
|
Bilo bi dobro kad bi se kolege sa Medicinskog fakulteta ukljucile u ovu raspravu. Pitanja su vazna, i direktno se ticu nacina funkcioniranja MEF-a Zagreb.
Ujedno nikako cuti misljenje Dr. Lauca glede ovog pitanja. Mozda bi on mogao dati odgovor na pitanje zasto Dr. Gagro nije dobila odgovore na svoje upite.
Da i da li je istina da se dvoje kolega povuklo iz povjerenstva za dodijelu opreme vezano uz odluku o dodijeli sredstava za NMR?? |
|
Kako se nitko ne javlja s Medicinskog fakulteta na ovako važnu temu, držim da je vrijeme da se o tome počne govoriti, ali bez emocija i osobnih interesa, nego za boljitak znanosti na Fakultetu. Prije svega, tu su pitanja gđe Škaričić za Connnect, postavljena na njezinome blogu. Moja razmišljanja slijede u drugom postu („Na #5-2“ .
Pitanja s bloga novinarke Škaričić:
Hrvatska šutnja
Od jučer pratim jedini medij koji je ozbiljno shvatio priču o kupnji magnetne rezonancije za Medicinski fakultet u Zagrebu - Connect portal hrvatskih znanstvenika. Zahvalna sam svima koji shvaćaju značaj činjenice da netko zloupotrebljava državne novce za privatne interese, jer se - po definiciji - radi o korupciji, a korupcija je navodno nešto protiv čega se borimo u ovoj državi. U slučaju kupnje MR-a, voljela bih da connectovci razmotre sljedeća pitanja:
1. Kako je moguće da država da 4,2 milijuna kuna namijenjenih ulaganju u znanost, za kupnju aparata koji sa 6 posto kapaciteta služi znanosti?
2. Tko je donio takvu odluku?
3. Zašto "Poliklinika Neuron" kao javna ustanova ne daje javnosti na uvid izvještaje o svom financijskom poslovanju?
4. Zašto "Poliklinika Neuron" po svom statutu svu dobit zadržava sebi, iako bi po Zakonu o ustanovama dobit trebala proslijeđivati svom osnivaču?
5. Gdje je išla dobit "Neurona" od 1999.godine?
7. Zašto država financira polikliniku koja u praksi funkcionira kao privatna ustanova?
Evo, to su ključna pitanja za Connect, ostale medije i, naravno, USKOK. Ja imam odgovore, ali ja nisam dovoljna da se stvari napokon riješe. |
|
Mora li hrvatska akademska zajednica čekati USKOK da odgovori na pitanja gđe Nataše Škaričić?
Pitanja koja je postavila gđa Škaričić su važna, ali o njima prosječan zaposlenik fakulteta zapravo ne zna, jer nema informacija – financijska izvješća fakulteta nikad nisu bila dostupna njegovim nastavnicima, a nismo imali niti pravi uvid u pravne odnose između ustanova navedenih u novinskom članku – nisu u materijalima Fakultetskog vijeća koji je dostupan na Intranetu, niti su na mrežnim stranicama odgovarajućih tijela ili ustanova. Budući da informacije nije bilo na našem fakultetu, potražio sam je u sudskom registru.
A) Poliklinika Neuron
1. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izgradio je tijekom Domovinskoga rata Hrvatski institut za istraživanje mozga (Šalata 10), koji funkcionira kao organizacijska jedinica Fakulteta, u Zgradi temeljnih medicinskih znanosti. Direktor je akademik Ivica Kostović.
2. Odlukom Vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 14. srpnja 1998. osnovan je Centar za kliničku primjenu neuroznanosti. Centar ima strogo znanstvenoistraživačku i edukacijsku namjenu. Centar se nalazi u zgradi Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, a direktor mu je prof. dr. Marijan Klarica.
3. Centar za kliničku primjenu neuroznanosti osniva polikliniku Neuron. Poliklinika Neuron nema u svojemu programu nikakve znanstvenoistraživačke aktivnosti, nego obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu . Direktorica je dr. Helena Šarac.
4. U Statutu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u članku 178., koji kaže „U Fakultetu djeluju sljedeći centri“, nije spomenut Centar za kliničku primjenu neuroznanosti. Statut je bio na javnoj raspravi dulje vrijeme, raspravljen je na Vijeću Fakulteta, rasprava je bila opsežna i u njoj su sudjelovali vodeći ljudi Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, pa se nikako ne može raditi o propustu ili tipfeleru.
5. Od 1998. na Vijeću Medicinskog fakulteta u Zagrebu nikad nije obznanjen financijski izvještaj o radu Centra za kliničku primjenu neuroznanosti ili tvrtke Neuron (kao i ni jedan drugi financijski izvještaj koji se tiče poslovanja Medicinskog fakulteta), barem da prosječni zaposlenik fakulteta o tome nešto zna.
B) Zloporaba ovlasti i položaja u dodjeli sredstava za kapitalnu opremu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) 2006. godine?
1. Prema članku gđe Škaričić, Medicinski fakultet u Zagrebu i MZOŠ su se udružili da upravo toj tvrtki Neuron, koja nema znanosti u svojemu programu rada, usmjere novac namijenjen hrvatskim znanstvenicima. Uočite da s tim veze ima i Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
2. Tvrtka Neuron a) radi i drugu dijagnostiku osim NMR (gdje?), b) bavi se istraživanjem lijekova (tko, gdje, kome ide novac?).
3. Neuron je dobio DVA NMR-a, jedan (2T) ranije, dok je akademik I. Kostović bio ministar znanosti, i jedan sada (3T). („Manje važna“ pitanja: je li za naplaćene usluge plaćan porez? Jesu li odvajana propisana sredstva za amortizaciju? Tko je uzeo zaradu? Gdje je „otpisani“ 2T NMR?)
4. Natječaj MZOŠ-a za kapitalnu opremu godine 2006. bio je za PROJEKTE okupljene oko zajedničkog prijedloga, a ne primarno za ustanove. Prodekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Miloš Judaš (Hrvatski institut za istraživanje mozga) uvjerio je Vijeće Medicinskog fakulteta da Fakultet MORA ipak donijeti svoj prioritet. U članku su opisani i pritisci na Povjerenstvo MZOŠ-a za kapitalnu opremu, koje je ipak ustrajalo u mišljenju da se novac iz znanosti ne treba dati u dijagnostičke svrhe.
5. MZOŠ je na svojim web stranicama uredno objavilo rezultat natječaja, tj. da su novac za kapitalnu opremu dobili doc. dr. Alenka Gagro i prof. dr. Slobodan Vukičević.
6. Povjerenstvo za znanost Medicinskog fakulteta, u kojemu, usput rečeno, sjedi i glasuje I. Kostović, a na sjednice dolazi i prodekan za znanost prof. Judaš, donijelo je prijedlog Vijeću Fakulteta (podnio ga je akademik Marko Pećina) da se novac koji je MZOŠ dodijelio dr. Gagro i prof. Vukičeviću – dodijeli akademiku Kostoviću. Prihvaćeno.
7. Na MZOŠ-u nastaje nesloga – treba li zatvoriti oči pred otimanjem novca jednima i davanjem drugima; neki članovi Povjerenstva daju ostavke (predsjednik prof. dr. Gordan Lauc također, ali tek 2007., kad se OPET dogodilo nešto vrlo slično). Jedan dužnosnik odbija potpisati ugovor s Medicinskim fakultetom (i daje ostavku). Ministar Primorac zauzima stajalište „mi dajemo novac Medicinskom fakultetu, a ne tiče nas se kome ga oni daju“. To je neispravno, jer je natječaj otvoren i zatvoren PO PROJEKTIMA, a ne po ustanovama. Ministar Primorac je ZNAO da se novac otima dr. Alenki Gagro. Pravnici kažu da po hrvatskom zakonu o znanosti on ima diskreciono pravo odlučiti drukčije nego njegovo vlastito Povjerenstvo, ali valjda to treba biti transparentno i uz navođenje razloga zašto se poništava već objavljeni popis na mrežnim stranicama i daje oprema drugome – upravo onome koje vlastito povjerenstvo izričito nije preporučilo MZOŠ-u.
8. Dekanica Medicinskog fakulteta prof. Nada Čikeš odbija dati svoj potpis suglasnosti (čelnika ustanove) na ugovor dr. Alenke Gagro (MZOŠ-Medicinski fakultet) i, naravno, traži (pozivajući se na Vijeće Fakulteta!) da novac ide I. Kostoviću, iako ga on nikada nije dobio na samom natječaju.
9. Dr. Gagro se žali, više puta, ali MZOŠ ne objašnjava svoju odluku da novac dodijeli drugome – još uvijek je na mrežnim stranicama MZOŠ-a popis odobrene opreme za njezin projekt i projekt prof. Vukičevića. Netko na MZOŠ-u je morao potpisati ugovor s Medicinskim fakultetom, što nije moglo proći bez znanja ministra Primorca.
C) Upitna dodjela sredstava za opremu - godine 2007.?
Na natječaju za opremu godine 2007. stvar se ponovila: dekanica Medicinskog fakulteta prof. dr. Nada Čikeš pokazala je Vijeću Fakulteta jednu listu, imena i iznose novca, a MZOŠ-u je poslala DRUGU, gdje su na popisu promijenjeni redni brojevi i nekima povećani iznosi tražene potpore (i akademiku Kostoviću). Zakinuti se žale, ukazuju na netransparentnost postupka Fakulteta jer se „pravila“ nisu znala prije prijave na interni natječaj, a MZOŠ i opet ne odgovara na meritum žalbi. O tome je stidljivo netko pisao na Connectu.
I što sada? Netransparentnost u demokraciji ne smije postojati, a skrivanje iza akademske nezavisnosti („fakultet ima pravo raditi unutar sebe što hoće“ ne može biti izlika za nepoštivanje zakona i propisanih postupaka, ni Medicinskom fakultetu niti MZOŠ-u. Ovaj je slučaj idealan primjer da svi polože račune, dakle je možda i početak novih odnosa u hrvatskoj znanosti! I možda u hrvatskom novinarstvu, jer čudi činjenica da o slučaju nitko ne piše osim novinarke Škaričić, pa ni novinari koji su članovi Connecta. Nije valjda da su telefoni radili kao u drugim slučajevima – vidi komentar #9 u raspravi o reformi pravosuđa? A ministrica Lovrin tvrdi da je primarni zadatak vlade postići nulti stupanj tolerancije prema korupciji (Jutarnji list). |
|
( a korupcija je navodno nešto protiv čega se borimo u ovoj državi)
Slazem se u potpunosti, a dodajem da je naglasak uglavnom na rijeci NAVODNO.
Uz ovo jos vlada i nepotizam, veze i poznanstva. U tim slucajevima placanje je u raznim oblicima dugovanja, ne u novcu. Sprega i povratna sprega je nacin djelovanja vecine struktura.Ovisnost o nekome, i ucjenjivanje vlada u sustavu.
Sto se znanosti tice, pocelo je sve sa odabirom clanova NVZ-a, a onda se nastavilo dalje sa biranjem clanova podrucnih vijeca, pa prosudbenih skupina, pa recenzenata za projekte.
A onda nam se nije cuditi da je kad je u pitanju veliki novac, ovakvo ponasanje potpuno ocekivano.
Ima nesto sto ipak daje tracak nade. Kolegica Gagro se zalila, i postavljala pitanja, a neki su se clanovi povjerenstva povukli.
Znaci postoji onaj tracak nade da se moze drugacije i bolje. |
|
Kao netko tko o stvari zna toliko koliko nam je kolega #7 dao znati, a vjerujuci da kolega nema razloga "pakirati" Neuronu i njegovim osnivacima, uz podatak jednog bivseg clana povjerenstva MZOS za opremu koji je javno rekao da je netko mimo i nakon sve procedure dobio 4 milijuna kuna, slobodan sam se zapitati:
Quote:
4. U Statutu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u članku 178., koji kaže „U Fakultetu djeluju sljedeći centri“, nije spomenut Centar za kliničku primjenu neuroznanosti. Statut je bio na javnoj raspravi dulje vrijeme, raspravljen je na Vijeću Fakulteta, rasprava je bila opsežna i u njoj su sudjelovali vodeći ljudi Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, pa se nikako ne može raditi o propustu ili tipfeleru.
Zasto netko (kolega #7?) nije na FV postavio to pitanje? Ako je, kakav je odgovor (vaznije, kakve argumente) dobio?
Quote:
5. Od 1998. na Vijeću Medicinskog fakulteta u Zagrebu nikad nije obznanjen financijski izvještaj o radu Centra za kliničku primjenu neuroznanosti ili tvrtke Neuron (kao i ni jedan drugi financijski izvještaj koji se tiče poslovanja Medicinskog fakulteta), barem da prosječni zaposlenik fakulteta o tome nešto zna.
A zasto bi ako formalno Centar pa niti Neuron nisu dio MFa (vidjeti gornju tocku 4)?
Quote:
B) Zloporaba ovlasti i položaja u dodjeli sredstava za kapitalnu opremu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) 2006. godine?
Nagradno pitanje za #7: tko je po vasem misljenju od navedenih (MF, MZOS, Min. zdravstva, HZZO) zloupotrebio svoj polozaj, tj. tko je stvarno donio odluku o "prekrajanju" liste ("mimo i nakon sve procedure")?
Quote:
6. Povjerenstvo za znanost Medicinskog fakulteta, u kojemu, usput rečeno, sjedi i glasuje I. Kostović, a na sjednice dolazi i prodekan za znanost prof. Judaš, donijelo je prijedlog Vijeću Fakulteta (podnio ga je akademik Marko Pećina) da se novac koji je MZOŠ dodijelio dr. Gagro i prof. Vukičeviću – dodijeli akademiku Kostoviću. Prihvaćeno.
Sto je FV na to reklo? Sto sve vi kao clan FV na to rekli?
Quote:
7. Na MZOŠ-u nastaje nesloga – treba li zatvoriti oči pred otimanjem novca jednima i davanjem drugima; neki članovi Povjerenstva daju ostavke (predsjednik prof. dr. Gordan Lauc također, ali tek 2007., kad se OPET dogodilo nešto vrlo slično). Jedan dužnosnik odbija potpisati ugovor s Medicinskim fakultetom (i daje ostavku). Ministar Primorac zauzima stajalište „mi dajemo novac Medicinskom fakultetu, a ne tiče nas se kome ga oni daju“. To je neispravno, jer je natječaj otvoren i zatvoren PO PROJEKTIMA, a ne po ustanovama. Ministar Primorac je ZNAO da se novac otima dr. Alenki Gagro. Pravnici kažu da po hrvatskom zakonu o znanosti on ima diskreciono pravo odlučiti drukčije nego njegovo vlastito Povjerenstvo, ali valjda to treba biti transparentno i uz navođenje razloga zašto se poništava već objavljeni popis na mrežnim stranicama i daje oprema drugome – upravo onome koje vlastito povjerenstvo izričito nije preporučilo MZOŠ-u.
Jeste li celniku stola na kojem dijelite janjetinu postavili pitanje s time u vezi? Jeste li mu rekli da je to neispravno? Sto i kako je on na to argumentirao?
Quote:
9. Dr. Gagro se žali, više puta, ali MZOŠ ne objašnjava svoju odluku da novac dodijeli drugome – još uvijek je na mrežnim stranicama MZOŠ-a popis odobrene opreme za njezin projekt i projekt prof. Vukičevića. Netko na MZOŠ-u je morao potpisati ugovor s Medicinskim fakultetom, što nije moglo proći bez znanja ministra Primorca.
Ne volim se ponavljati, ali ipak: "Jeste li celniku stola na kojem dijelite janjetinu postavili pitanje s time u vezi? Jeste li mu rekli da je to neispravno? Sto i kako je on na to argumentirao?"
Quote:
A ministrica Lovrin tvrdi da je primarni zadatak vlade postići nulti stupanj tolerancije prema korupciji
To bi bila ona koja koja otvara porno-barove? Ministrica resora po kojem nas usporeduju s Afrikom? Je, stvarno relevantno misljenje.
Pa, za kraj, kao odgovor na vase pitanje:
Quote:
Mora li hrvatska akademska zajednica čekati USKOK da odgovori na pitanja gđe Nataše Škaričić?
moj educated guess bi bio da mora, pod pretpostavkom da je USKOK toliko nezavisan da te odgovore moze dati, i to javno, a ne proslijediti ih nekom sucu za kojeg ce to sve biti "ekvivalentno rukovanju".
Pametnima dosta. |
|
Zaista mi je tesko vidjeti sto se dogadja u domovini u pogledu znanosti jos od osnutka Medilsa, prozivanja ministra znanosti, podmetanja, prepiski u vodecem svjetskom casopisu Nature kao i ovo cjelokupno natezanje i ocrnjavanje moje maticne institucije, Medicinskog fakulteta u Zagrebu, buduci da se na istu vracam iduce godina sa sveucilista Yale.
Vjerujem da ce mozda ofaj paragraf ovo biti kao otkrivanje tople vode, ali doista osjecam potrebu glasno ovo izreci - Ne znam da li je itko ikada spomenuo vama, starijoj generaciji hrvatskih profesora, da svako izazivanje javnih skandala neizmjerno steti reputaciji hrvatske znanosti i nama mladjim znanstvenicima u Europi i svijetu. Npr. mi, hrvatski znanstvenici, vrsimo prepiske i ogovoramo jedni druge u znanstvenom casopisu Nature!!!! Isticem jos jednom, Nature, ne SD. Doklem nam susjedna Madjarska objavljuje u casopisu Nature o renesansi znanosti na Dunavu kod njih. Naravno da ce oni dobiti prednost pri financiranju od strane Europe.
Tu vam zelim samo spomenuti jednu cinjenicu --- nitko od nas devetnaestoro mladjih znanstvenika iz Hrvatske koji smo aplicirali za Europski – “ERC Starting grant” nije prosao niti u drugi krug natjecanja, iako su neki od nas dobili i ocjenu 7,9 (a 8,0 je bilo potrebno za prolaz).
Starijoj generaciji zelim spomenuti da ce uskoro biti i natjecaj za “ERC Advanced Investigator Grant”, i TO je nesto sto savjetujem na sto da starija generacija ulozi svu svoju energiju i dar pisanja, koje im ocito ne manjka.
Nadalje, samo je jedan od nasih starijih znanstvenika bio medju ljudima koji su ocijenjivali ERC Starting grantove, sto je vrlo ponizavajuce za zemlju koja se dici sa nobelovcima i vrhunskim znanstvenim otkricima. Buduci da svi znamo da se u znanosti sve gleda, ovim putem molim stariju generaciju hrvatskih znastvenika i profesora da prestane sa javnim prepiskama i ocrnjavanjima i da upotrijebi svu svoju ”moc” i poznanstva da uvjeri Europu i ljude koji nas ocjenjuju da je ovo tlo puno nadarenih i radisnih mladih znanstvenika koji zasluzuju priliku a za to im treba novcana potpora, a potencijalne pravne probleme i prekrsaje neka ostavi pravnim institucijama!!!
Mislim da mladja generacija to sve shvaca, a starija ocito jos uvijek mora shvatiti da hrvatskih znanstvenika nema u svijetu u tolikom broju kao znanstvenika u pojedinim drugim zapadnim i istocnim zemljama, ili bar nismo toliko povezani. Upravo i zbog toga, svaka prepiska, optuzba, podmetanja i poticanje afera samo unazadjuju cjelokupan napredak naseg drustva i ne dopusta toliko puta u zadnje vrijeme spominjan prijeko potreban mir znanstvenika za otkrica.
Doista sam i dojma da je u domovini doslo vrijeme da se u potpunosti otvore vrata mladjoj generaciji, neoptercenoj osobnim interesima a zeljnih znanosti, dovlacenja inozemnih ulaganja i financiranja grantova, a ne pozicija i moci. Na primjer, nema covjeka sretnijeg od mene nego kada vidim objavljeni rad znastvenika iz domovine u “high impact” casopisima, jer iskreno receno, ja tada mogu kazati s punim ponosm mojim inozemnim prijateljima da se u mojoj domovini radi kvalitetna znanost, a ne samo da imamo “najlipsu obalu na svitu”.
Sto se tice samog teksta #7 I clanka “Slobodne dalmacije”, razmisljajuci logicno, ja ne razumijem zasto se nije cekalo da USKOK obavi svoj posao i dade sluzbenu izjavu ili prijavu, nego se opisuje cijela prica iz jednismjerne perspektive i odmah daju etikete ljudima? Na taj nacin se utjece i na sam pravni proces i postupak istrage. Uvjeren sam da upravo zato i postoji pravna drzava a ne kao sto je kolegica #9 duhovito opisala ”samo drustvance, okrugli stol i janjetina”, a i uvjeren sam da je prica iz perspektive poliklinike ”Neuron” potpuno drugacija. Ukoliko je cak i istina da su svi ovi manevri izvedeni, o kojima ne mogu suditi niti znam jer nisam bio tamo, meni je to sve pomalo cak i zalosno. Ukoliko je istinint, ovaj tekst mi je u stvari pokazao koliko su tuzni i porazavajuci hrvatski znanstveni uvjeti za uspostavljanje strukture ukoliko su potrebni toliki manevri i zakidanja da se dobije financiranje za takav vrhunski instrument kao sto je nabavljen a toliko je napredan, i osnova za modernu funkcionalnu znanost, kao i nestetne pretrage svih organskih sustava. Ja sam na primjer sretan da domovina ima tako nesto jer time moze konkurirati na brojnim funkcionalnim znanstvenim poljima, potrebno je smao pravilno organizirati vremensko iskoristavanje iaparat.
I na kraju, doista je tesko sa logicnog stanovista povjerovati da MM (kolega #7) nema poseban interes da “pakira” kada je u pitanju "Neuron" i osnivaci jer je s nekima od njih u sudskom procesu, gdje opet starija generacija nepotrebno gubi vrijeme i energiju. Navesti cu vam primejr: Znanstvena je cinjenica da na danasnji dan MM ima prosjecno 6.9 citata na 169 objavljena rada, dok prozivani IK ima prosjecno po 34.9 citata na 70 objavljena rada. Koliko sam uvidio, u inozemstvu, stariji znanstvenici u principu dobivaju financiranje na dvije osnove, kvaliteta aplikacije i dotadasnja uspjesnost u znanstvenom radu.
Osobno jako cijenim MM i smatram da je vrlo talentiran znastvenik, ali je ocito da svu svoju energiju i vrijeme upotrebljava na potpuno krive stvari za jednog ozbiljnog znanstvenika, a postoje pravne institucije koje dobivaju placu i predodredjene su za to. Zamislite da se profesori na sveucilistu Yale i Harvard bave jedni drugima...ne bi niti jedan bio toliko uspjesan! Oni znaju da postoje pravne institucije koje ce rijesiti stvari ukoliko postoji problem, a i imaju ti svijest da to nije njihov posao za sto su placeni.
No da se vratim na bit mojeg apela - dakle, molim starije znanstvenika da usmjere svu svoju energiju, znanje, poznastva i moc na trening mladjih znanstvenika, prenosenje znanja a ne stvaranju neprijatelja i omogucavanju uvjeta i mira za danonocni znanstveni rad.
Takodjer, molim stariju generaciju da aplicira i osvoje u sto vecem broju ”ERC Advanced Investigator Grant” (web stranica: http://erc.europa.eu/index.cfm?fuseaction=page.display&topicID=66) te zapocnu sa podrzavanjem jedni drugih kao sto i dostoji skupini intektualaca, umjesto da se rascjepkavaju na ”ove” i ”one”! Naravno, svaka kritika je dio intelektualizma i ne smije biti pogresno shvacena doli kao savjet za napredak.
Na proslost ne smijemo vise gubiti niti trenutka, jer nam pati buducnost, a kvalitetni ljudi odlaze i ne vracaju se!
|
|
| Potpisujem #10. Kad je bio natjecaj za ERC StG, tada sam na ovom portalu trazio pomoc starijih izvrsnih kolega, narocito iz inozemstva, u smislu iskustvenih sugestija koje bi vodile boljim projektima. Na tu moju zamolbu mi se javilo tocno 0 (citaj: nula) cijenjenih kolega. Kako bi moja baba rekla - o jado jadni. |
|
1. Kod nas se dragi kolega ocito ne dogadja renesansa. Jedna od rijetkih stvari koju je ovaj ministar uspio obaviti, je upakirati stanje u znanosti u Hrvatskoj u celofan.
Tu je uspjesan, a kako vi kazete afere ne poticu oni koji ukazuju na njih, vec oni koji ih stvaraju. Zar afere treba prikrivati, a time lagati, ne samo sebe, vec i Europu. Da li to zelimo. To imamo vec godinama. Lazemo sebe I druge, I nigdje nas to ne vodi.
2. ( Doista sam i dojma da je u domovini doslo vrijeme da se u potpunosti otvore vrata mladjoj generaciji, neoptercenoj osobnim interesima a zeljnih znanosti, dovlacenja inozemnih ulaganja i financiranja grantova, a ne pozicija i moci.)
S ovim vasim komentarom sam potpuno suglasan. Treba I tu biti opreza, evo pa I sam ministar nam je iz te sredina, povratnik, mladi, pa je na kraju ispao jako opterecen I sad vec mozemo reci kompromizer.
3. ( na kraju, doista je tesko sa logicnog stanovista povjerovati da MM (kolega #7) nema poseban interes da ?pakira? kada je u pitanju "Neuron" i osnivaci jer je s nekima od njih u sudskom procesu, gdje opet starija generacija nepotrebno gubi vrijeme i energiju.)
Nisam siguran da je I vas komentar bez posebnih interesa. Naime, neuroscience i vas grupa prijavljuju zajednicke projekte sa Dr. Kostovicem, a ujedno I vase publikacije su na radovima gdje su profesori sa Neurona senior autori.
Ne kritiziram, cestitam vam na aplikacijama I suradnji.
I stoga ne razumijem zasto mijesati kruske I jabuke, te optuzivati Dr. MM da ima osobni interes. Mozda I vi tako imate osobni interes.
4. (Zamislite da se profesori na sveucilistu Yale i Harvard bave jedni drugima/)
Da, ne bave se koliko u Hrvatskoj, ali ocito za to nema potrebe u USA. No u Hrvatskoj gdje je sustav nakrivo nasadjen, potpuno je razumljivo da se znanstvenici jave I kritiziraju. To nas vraca pod tocku jedan ovog komentara. Da li treba sutiti, da li treba sutiti Matko ili Ivo ili netko treci ili treba jasno govoriti I arugumentirano.
5. ( Na proslost ne smijemo vise gubiti niti trenutka, jer nam pati buducnost, a kvalitetni ljudi odlaze i ne vracaju se! )
Suglasan, no bez rijesavanja temeljnih problema, to ce I dalje ostati tako.
|
|
Na #10:
Slažem se s s odgovorom kolege #12. Samo još da dodam:
Quote:
Navesti cu vam primejr: Znanstvena je cinjenica da na danasnji dan MM ima prosjecno 6.9 citata na 169 objavljena rada, dok prozivani IK ima prosjecno po 34.9 citata na 70 objavljena rada. Koliko sam uvidio, u inozemstvu, stariji znanstvenici u principu dobivaju financiranje na dvije osnove, kvaliteta aplikacije i dotadasnja uspjesnost u znanstvenom radu.
I da nemate osobnih interesa u cijeloj priči (što nisam znao dok kolega #12 na to nije ukazao), gornji argument Vam je nesuvisao do bola. Samo par analogija:
- Kao što kolega #7 kaže, slijed događaja je bio: a) projekt P1 osobe A je nakon recenzije dobio od MZOS-a sredstva za kapitalnu opremu X; b) Matična institucija osobe A odlučuje na nekakvom vijeću da se ta sredstva oduzmu osobi A i dodjele osobi B za kapitalnu opremu Y. c) MZOS šutke prihvaća taj potez.
Halo? Vi ZAISTA mislite da je to normalno? Vidim da ste na Yaleu. Zamislite istu situaciju, samo za matičnu ustanovu stavite Yale, a umjesto MZOS-a recimo NIH. ZNači profesor A dobi sredstva od NIH-a za svoj projekt X, a Yale interno odluči da ne ne, ta sredstva se trebaju oduzeti osobi A i dodijeliti osobi B. NIH kaže "hajde dobro".
Ponavljam: halo? Oprostite, ali to je SULUDO. Prije nego Hrvatska iskorijeni takve pojave i i same takve IDEJE u glavama njihovih trenutnih provoditelja (ili iskorijeni same takve provoditelje, whatever), nemate nikakvo moralno ni logičko pravo očekivati da jedan Nature više ne piše o takvim cirkusima. Obratite se rečenoj gospodi koji izvode takve svinjarije. Dobro Vam je kolega #12 rekao, probleme treba rješavati, a ne skrivati od svijeta.
|
|
#13 (i njemu slicni), ne talasajte!
Ups, jesam li to upravo prepricao kako sam dozivio vecinu teksta u #10(Osim dijela o hrvatskim nobelovcima(1,2) koji su hrvatsku znanost proslavili radeci na institutu u... Svicarskoj).
Natrag na posao...
P.S.
Savjet za prijavu za "ERC Advanced Investigator Grant" je dobar i trebalo bi ga poslusati. |
|
odgovor na #11, #12 i #13:
veliko Vam hvala na vasim odgovorima i drago mi je da diskutiramo i korigiramo jedni druge. A i smatram da izmjena misljenja izmedju vas starijih znanstvenika i nas mladjih mora biti jedna konstanta i doista bih volio ostati u kontaktu sa svima. To i jest upravo sto sam trazio od vas starijih znanstvenika - savjet vodilju, pohvalu kao i korekciju i upozaravanje na nepravilan tijek, kako misli tako i eksperimenata i svega ostaloga sto stariji mentori po definiciji obavljaju. Kao sto mi znanstvenici znamo - diskusija vodi k cilju i rijesenjima.
Ja bih na primjer vise volio da mi kolega #13 kaze da li Norveska daje mogucnost da Hrvatski znanstvenici uspostave suradnju sa norveskim znanstvenicima, te da li nasi znastvenici u suradnji s njime ili drugim norveskim znanstvenicima mogu dobiti grant i financije. Ili da li kolega #12 ima RO1 u USA i time moze omoguciti nekome iz Hrvatske da aplicira s njime RO3? To je bila bit mojeg posta na #10, pomoci nasima!!!!
Ja cu navesti samo jedan primjer, ako ljudi ne znaju, Njemacka dopusta oblik suradnje Njemackih znastvenika sa znanstvenicima u Hrvatskoj, gdje Hrvatski znanstvenik u Hrvatskoj moze dobiti izmedju 35,000-70,000Eur (web stranica: http://www.dfg.de/en/international/international_context/koop_reg/entwicklungslaender.html; Hrvatska je uvrstena da moze aplicirati). Nije puno, ali nije ni lose! Ako bi bila takva opcija u Norveskoj, jos bolje itd...
STo se tice direktnih odgovora, u principu se slazem i zahvalan sam na vecini vasih odgovora i uputa, iako mi se cini da ponekad moja pisana rijec zvuci drugacije nego sto je pisac htio reci, a vise bude shvacena onako kako citalatelj iscitava.
Mozda sam ja mali romanticar jer mene apsolutno i jedino zanima znanost i razumijevanje prirodnih procesa oko nas. Istina jes da smoi mi znanstvenici (pot)placeni da prvenstveno i jedino radimo znanost, mentori da mentoriraju, a eticke komisije, te USKOK i sud da hvataju nepravilnosti. Nama mladima i svima u Hrvatskoj bi doista bilo od vece koristi da se vi svi stariji u potpunosti pomirite, a ako i postoje osobne netrepeljivosti da kao visoko intelektualne osobe uspostavite profesionalni odnos, i na kraju da ako ne zbog sebe pa bar zbog nas – VASE ZNASTVENE DJECE – se pomiirite u svrhu buducnosti Hrvatske znanosti.
Ponoviti cu jos jednom zakljucak sa posta #10 ako nije bio jasan:
Pozivam starije znanstvenike da upotrijebe svoje znanje, energiju, poznanstva i moc, te pomognu jedni drugima kao i nama mladjima u prikupljanju inozemnih financija, kao i da svu svoju energiju utrose na svoje aplikacije jer ce nam svima biti bolje.
Takodjer mislim da je potrebno je da imamo tu jednu pocetnu vjeru jedni u druge, mladi u starije i stariji u mlade, da ne mislimo odmah na zlo i govorimo da nema sanse da nesto uspije a nismo ni probali -- potrebno je da maksimalno upotrijebimo onu kolicinu dobrote sto cuci u svakom od nas i sve ce ici lakse.
Ali bez pogovora je da --- ako je netko radio ilegalno treba biti kaznjen prema zakonu --- ali takvimma se treba baviti pravosudje jer oni imaju i vremena i novaca da to urade a i to je njihov posao, a ne da svi mi koji se danas ovdje dopisujemo trosimo nepotrebnu energiju koja je uistinu mogla biti iskoristena za poneki (ne)uspjesan eksperiment ili mentoriranje vasih studenata.
Moje je misljenje da zato i postoje zakoni i pravosudni organi. Ali, ako pravosudni organ dokaze nekome prekrsaj tada NARAVNO da ne smije biti iznimke niti prikrivanja slucaja. Tada treba to staviti na sva zvona, kako zbog ukazivanja na prekrsaj tako i da se ne ponovi. Pokusavam jos jednom reci - postoji jasna crta razgranicenja izmedju znanstvenika i njegove zivotne zadace od pravosudja.
A sada evo i odgovori - Osvrt na komentare - pogresno shvacene izvatke iz konteksta mojeg posta #10:
Nisam u postu izjavio da bi se trebalo bilo sto skrivati. ako se vratite na moj post, vidjet cete da je moja poruka bila da ako je vec USKOK tamo, to znaci da je vec netko ukazao na mogucu aferu i da se proces vodi, te da je trebalo pricekati njihovo izvjesce. Daklem, trebalo je samo pricekati izvjestaj USKOKA i vidjeti sto se doista dogodilo. Ukoliko je bilo nepravilnosti, tko je sudjelovao NARAVNO da treba biti kaznjen po zakonu i snositi propisane posljedice. Ali to je doista po mojem misljenju do pravnih institucija i organa Republike Hrvatske, a ne nas znanstvenika.
Dati cu Vam jedan primjer, izlozen sam do sada mnogim tracevima o ovoj osobi ili onoj, ali dok nesto nije dokazano JA ne osudjujem niti odbacujem tu osobu, gledam cinjenice jer to prihvacam kao "interesantnu hipotezu"! Mozda sam potpuno u krivu, ali to je moje misljenje! Ali, ako se ne varam, prema adresama od kolega #12 i #13 pretpostavljam da imaju slican uvid u situaciju kao i ja - u principu informacija u inozemstvu, iz novina ili od suradnika iz domovine.
Takodjer, ako pazljivije procitate moj post, ja nisam izjavio da je navodna situacija koja se opisuje normalna, nego ukoliko je istina, da je to zalosno i tragicno, vi ste upotrijebili puno zescu rijec - SULUDO.
Naravno, opet ponavljam, ukoliko je bilo malverzacija i nepravilnosti treba biti kaznjeno, a zakinuti ljudi dostojno subvencionirani.
Takodjer se u potpunosti slazem da probleme treba rijesavati, a ne skrivati od svijeta, ali to u datom slucaju znanstvenici ne mogu jer nisu zavrsili pravni fakultet niti su na poziciji da donose te odluke.
Interes-non inters. Iznimno sam Vam zahvalan za tu primjedbu. Upravo je to bila i poanta, mi znanstvenici se moramo kloniti neznastvenih tema, jer gubimo SVI, a i sve se moze interpretirati kao neciji interes!!!
Iz mojeg dosadasnjeg iskustava, znanstveni zivot je prekratak, mi smo premalo placeni, nema placanja prekovremenskog rada, uzimanje dva tjedna godisnjega u ozbiljnoj znanosti moze biti katastrofalno jer konkurancija objavljuje isto otkrice, i jedino sto stvarno ostaje nama je uzitak otkrica i taj zarazni intelektualni izazov svima nama koji nismo otisli u ekonomiju, pravo, itd. I sada gubiti svu energiju na nesto cime se vec bave mjerodavni organi mi nije bas logicno, a projekti i studenti stoje!!!!
Da zakljucim, moja logika me vodi da cekam izvjestaj pravosudnih organa Hrvatske u datom slucaju i ostalima, a ostatak dana i zivota provedem u uspostavljanju izvrsnosti u znanosti i pokusaju dovlacenja novcanih izvora i donacija iz inozemstva, ma koliko mali ja bio...
|
|
Kolega #9 postavio je vrlo važna pitanja, hvala i čestitam. Na NJIH treba odgovoriti. Predlažem da se ni po koju cijenu i ni s kojim motivom ne mijenja tema ove rasprave. Ona je važnija od naših odnosa i uspoređivanja znanstvenih postignuća. U TO ime, evo kratkih odgovora, da pojasnim moju poziciju:
1. Dao sam informacije koje sam imao, jer je kolega #5 tražio da se javi netko s Medicinskog fakulteta. Javio sam se (prilog #6 i #7). Sada bi bio red na drugima.
2. Ja od 1994. nisam član Vijeća Medicinskog fakulteta.
3. Moj poziv „na janjetinu“ bio je simboličan i potaknut željom da se pomire moji prijatelji, učenici i ljudi koje volim i cijenim.
4. Nikad nisam s ministrom Primorcem jeo janjetinu, niti išta drugo. Nikad s njim nisam bio na piću. Najdulji susret imali smo ljetos u Splitu na otvorenju kongresa sudske medicine, u društvu s 200 ljudi. Na nekim projektima jesmo surađivali, a primjedbe uvijek jasno kažem, i uvijek službeno.
5. Ministru Primorcu i njegovim službama uputio sam brojne službene dopise upozoravajući na nepravilnosti i dokumentirajući ih, ali zapravo nikad nisam dobio odgovor. Iz MZOŠ-a se NE dobivaju odgovori. Kao i u akademskoj zajednici, najviše se vole usmeni dogovori i sastanci. Dobiti meritorni odgovor na upućeni dopis zapravo je nemoguće. Vjerujem da svi koji su to probali dijele moje iskustvo.
6. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu borio sam se protiv nepoštenja i pod strašnim udarima čuvao svoje poštenje. Uputio sam dekanici Čikeš barem 20 dopisa, a nikad nisam dobio odgovor. Tako su prošli i svi oni koji su se probali oprijeti korupciji, kršenju zakona, prjevarama, krivotvorenjima, lažima. Tamo se ne dobivaju odgovori, samo anonimne optužbe i curenje izvitoperenih informacija u medije. Pozivam kolegu, i sve druge, da, na primjer, pišu dekanici Čikeš i traže (npr.) financijsko izvješće poliklinike Neuron, koje bi moralo biti javni dokument ako to nije privatna ustanova. Ili NJOJ (a ne meni, ja to ne znam!) postavite pitanje je li Neuron vlasništvo Medicinskog fakulteta ili nije. (Ako jest, gdje je novac, ako nije, kako je onda Neuron „OVLASTILA“ da kupi 3T NMR? – pogledajte časopis mef.hr, str. 27 i 28 . Pa onda opišite svoje iskustvo na Connectu. Kolega koji raspravu svrće na scientometriju (#10) neka nas izvijesti koliko je, i kakvih, znanstvenih članaka ekipa prof. Kostovića objavila (desetogodišnjim!) radom na 2T NMR, koji je još 1998. kao ministar znanosti I. Kostović kupio iz sredstava MZOŠ.
Ne zaboravite, na Medicinskom fakultetu još postoji zabrana komunikacije s javnošću „za predmete koji na Fakultetu nisu završeni“. Nikad i ni jedan predmet na fakultetu Kostović-Čikeš nije završen i ni o čemu se ne smije govoriti. Primjerice – što je bilo sa slučajem Kurjak? Što je bilo s međunarodnim ekspertizama stanja na Fakultetu? Što je bilo s dokumentacijom o natječaju za opremu 2006.? Što je s dokumentacijom za natječaj za opremu 2007.? Pitajte Fakultet i MZOŠ tko se žalio, zašto, i što su na žalbe odgovorili.
7. Nikakav sudski proces nemam s I. Kostovićem. Najbliže sudsko iskustvo jest tužba prof. dr. H. Banfića (Hrvatski institut za istraživanje mozga!) Općinskom sudu u Zagrebu protiv prof. dr. Ane Marušić (moje su-urednice i supruge) „zbog klevete“ – jer je „Jutarnji list“ donio intervju s prof. A. Marušić, gdje je navedeno da je na Medicinskom fakultetu zbog ljubomore progone I. Kostović i H. Banfić. Prof. Banfić je tužbu izgubio.
Ponavljam: budimo pošteni i usredotočeni: kolega #9 postavio je inteligentna i fokusirana pitanja. Na TA pitanja treba dobiti odgovore. Ja sam u svemu tome potpuno nevažan. A s konkretnim podatcima javio sam se na Connect upravo zbog toga jer od Medicinskog fakulteta i MZOŠ-a nisam dobio odgovore na takva pitanja. Molim vas, sada probajte vi.
|
|
hvala za odgovor #16, pojasnjenja i pitanja.
zao mi je cuti sa svih strana o situaciji u koju se vracam na Medicinski fakultet u Zagrebu...ali sada sam jos vise uvjereniji u ovo sto sam napisao u prvom postu:
" Doista sam i dojma da je u domovini doslo vrijeme da se u potpunosti otvore vrata mladjoj generaciji, neoptercenoj osobnim interesima a zeljnih znanosti, dovlacenja inozemnih ulaganja i financiranja grantova, a ne pozicija i moci. Na primjer, nema covjeka sretnijeg od mene nego kada vidim objavljeni rad znastvenika iz domovine u “high impact” casopisima, jer iskreno receno, ja tada mogu kazati s punim ponosm mojim inozemnim prijateljima da se u mojoj domovini radi kvalitetna znanost, a ne samo da imamo “najlipsu obalu na svitu”. "
iznio sam i svoje misljenje koje jos uvijek stoji, da pravosudni organi moraju rijesavati situacije i ukoliko ima nepravilnosti korigirati.
ispod su izlistani radovi koje sam nasao na Pubmed-u a koristili su MR u Zagrebu.Vidi se da nije IK jedini koji je publicirao u casopisima koristeci MR.
U iducem postu cu kopirati mail koji mi je u medjuvremenu stigao sa HIIM-a i time cu se ja povuci iz diskusije...Hvala svima
Radovi:
Kostović I, Judas M, Rados M, Hrabac P. Laminar organization of the human fetal cerebrum revealed by histochemical markers and magnetic resonance imaging. Cereb Cortex. 2002 May;12(5):536-44.
Judas M, Rados M, Jovanov-Milosevic N, Hrabac P, Stern-Padovan R, Kostovic I. Structural, immunocytochemical, and mr imaging properties of periventricular crossroads of growing cortical pathways in preterm infants. AJNR Am J Neuroradiol. 2005 Nov-Dec;26(10):2671-84.
Rados M, Judas M, Kostović I. In vitro MRI of brain development. Eur J Radiol. 2006 Feb;57(2):187-98.
Baric I, Fumic K, Glenn B, Cuk M, Schulze A, Finkelstein JD, James SJ, Mejaski-Bosnjak V, Pazanin L, Pogribny IP, Rados M, Sarnavka V, Scukanec-Spoljar M, Allen RH, Stabler S, Uzelac L, Vugrek O, Wagner C, Zeisel S, Mudd SH. S-adenosylhomocysteine hydrolase deficiency in a human: a genetic disorder of methionine metabolism. Proc Natl Acad Sci U S A. 2004 Mar 23;101(12):4234-9.
Pavić L, Gregurek R, Rados M, Brkljacić B, Brajković L, Simetin-Pavić I, Ivanac G, Pavlisa G, Kalousek V. Smaller right hippocampus in war veterans with posttraumatic stress disorder. Psychiatry Res. 2007 Feb 28;154(2):191-8. Epub 2007 Jan 26.
Brinar M, Rados M, Habek M, Poser CM. Enlargement of the spinal cord: inflammation or neoplasm? Clin Neurol Neurosurg. 2006 Mar;108(3):284-9. Epub 2005 Dec 22
|
|
OBAVIJEST ZA JAVNA GLASILA I TISKOVNU KONFERENCIJU KOJA ĆE SE ODRŽATI
U UTORAK 11.09.2007. u 10.00 SATI na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, Šalata 12, Zagreb, kao uvodni događaj za
POČETAK SLUŽBENOG RADA UREĐAJA ZA MAGNETSKU REZONANCIJU 3 T PRI MEDICINSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU U POLIKLINICI NEURON
Poštovani,
11.09.2007. u 11.00 počinje s radom uređaj za magnetsku rezonanciju 3 Tesla (Magnetom 3.0 T Trio – Siemens) kao zajednički poduhvat Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u okviru ustanove Poliklinike Neuron osnovane od Centra za kliničku primjenu neuroznanosti. To je nastavak zajedničkog projekta slikovnog prikaza (neuroimaging) za potrebe vrhunske dijagnostike i istraživanja mozga i drugih organskih sustava ljudskog tijela, a koji ulazi u desetu godinu izvođenja od osnivanja Odjela za slikovni prikaz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Uređaj snage 2T koji je do sada korišten u Odjelu za slikovni prikaz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i Kliničkog bolničkog centra bio je nabavljen zajedničkim projektom Ministarstva zdravstva i Ministrstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske 1998 godine.
Novi uređaj 3 T, koji će raditi na Šalati u prostorijama Medicinskog fakulteta uz znanstvenu podršku Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta i klinika Medicinskog fakulteta, jedini je takav uređaj u Hrvatskoj i spada u tehnički najnaprednije i najmodernije dijagnostičke uređaje u svijetu. Istodobno je i najskuplji uređaj koji će se koristiti u zdravstvu i znanosti na razini Hrvatske. Jedan od parametara koji najviše određuju pouzdanost i osjetljivost pretraga je upravo snaga magnetskog polja. Na ovom aparatu biti će moguće napraviti kvalitetniju dijagnostičku obradu pacijenta. Uređaj će omogućiti pretrage na potrebnoj razini kvalitete, za bitne kliničko terapijske odluke, koje se mogu izvoditi samo na uređaju te snage (3 T) i omogućit će bezbolne, neinvazivne pretrage mozga, srca i svih organskih sustava koji će dati uvid u strukturu, ali i kemijsko ustrojstvo i funkciju organa. Taj jedini i najnapredniji MR uređaj u Hrvatskoj biti će korišten za potrebe vrhunske medicine putem suradnje sa KBC-om koji osigurava vrhunske stručnjake posebice radiologe u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju uz podršku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a na preporuku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Znanstveni program provodit će Medicinakog fakulteta i drugih članica Sveučilišta u Zagrebu, a u projektima će sudjelovati i članovi Katedre, a u obrazovnom programu sudjelovat će članovi Katedre za radiologiju i opću kliničku onkologiju.
Ovaj poduhvat je financijski poseban jer će se 16.600 000 kuna za bazični uređaj otplaćivati preko leasinga danonoćnim radom na uređaju. Nadogradnja uređaja u iznosu od 4,100.485 kuna osigurana je preko natječaja za kapitalnu opremu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Ogromna sredstva za operativni leasing osigurao je Raiffeisen Leasing d.o.o, pokazajući puno razumijevanje za potrebe vrhunske medicine i znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i naše kliničke medicine. Održavanje takvog skupog instrumenta i puni uspjeh projekta zahtijevaju intenzivno i financijski pokriveno korištenje za potrebe zdravstva i znanosti. Uređaj je idealna nadopuna postojećih 1.5 Tesla uređaja u bolnicama i privatnim poliklinikama.
Tek sada je Hrvatska izjednačena sa susjednim državama jer su dosad preko državnih investicija nabavljeni takvi uređaji visoke rezolucije u Sloveniji, Srbiji i BiH, a najveći broj uređaja ima Mađarska. Sretni smo da za neke posebne pretrage (npr.spektroskopiju) naši bolesnici više ne trebaju putovati u druge države, pogotovo zato što imamo najkompetentnije stručnjake za neuroimaging.
Slobodno možemo reći da će novi MR uređaj omogućiti novu povijesnu fazu u istraživanju mozga u Hrvatskoj i prijeko potrebnu infrastrukturu Odjela za slikovni prikaz mozga Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i razvitak neuroimaginga na Sveučilištu u Zagrebu. Značenje slikovnog prikaza dobro ilustrira podatak da je posljednjih 50-tak godina dodijeljeno 5 Nobelovih nagrada u raznim područjima koja su razvijala rad magnetskom rezonancom.
Ističemo pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pri nabavci uređaja. Istodobno očekujemo razumijevanje i bolje financiranje naših projekata (naš program je po broju projekata i istraživača najveći u Hrvatskoj) kako bi taj savršeni instrument služio i za istraživanja u medicini, a ne samo za vrhunsku dijagnostiku.
Novi instrument s novom moćnom tehnologijom omogućit će suradnju s vodećim centrima u području neuroimaginga i neurogenomike. Dogovorili smo projekt sa Sveučilištem Yale i projekt s McGill University, a u suradnju na projektu su uključeni i drugi znanstvenici hrvatskog porijekla kao i hrvatski znanstvenici-povratnici.
akademik Ivica Kostović, direktor HIIM-a U U Zagrebu, 04.09.2007
|
|
#16 Tako su prošli i svi oni koji su se probali oprijeti korupciji, kršenju zakona, prjevarama, krivotvorenjima, lažima. Tamo se ne dobivaju odgovori, samo anonimne optužbe i curenje izvitoperenih informacija u medije. Pozivam kolegu, i sve druge, da,...
Vjerujem da je ovo rasireni nacin rjesavanja svih neugodnih pitanja u trenutacnoj postavi u MZOSu, na MFu i drugim institucijama. Nije da se slicno nije rjesavalo i prije (jedina je razlika da su bili pasivniji) ali ocekivali smo bar neke promjene u transparentnosti i odgovornosti jer su dosli novi ljudi s potencijalima kao sto je nagovjestavao kolega MM. Medutim od potencijala primjecujem samo veliku dozu osvetoljubivosti, arogancije, agresivnosti i medijske manipulacije koja ne dovodi do nikakvih poboljsanja.
Uzorak ponasanja je vrlo slican u raznim situacijama: Onog trenutka kada osoba A smogne snage i iznese konkretne cinjenice, dokaze i pitanja nazalost ta osoba postaje sama cilj napada mocnog sustava koji je vrlo dobro povezan, te spreman na obranu svakog pijuna u toj mocnoj mrezi. U takvim okolnostima je dosta tesko doci do istine jer premnogi sute (ili povlace svoje izjave zbog pritisaka), vecina okrece glave jer kao to nije njihov problem, a poneki poslusnici idu i korak dalje te javno napadaju upravo one koji ukazuju na nezakonitosti (kao oni su nesto krivi, koji su njihovi interesi itd.). Tu se zatvara krug i na kraju balade javnosti vise nista nije jasno - a kako ce i biti kada je odjednom toliko priturjecnih informacija u medijima...a mocnici vec maju usostavljene odlicne poluge za plasiranje svojih cesto iskrivljenih ili laznih informacija u medijima...
U ovom konkretnom slucaju znanstvenici ne trebaju puno uciniti bar za sada, jer je vec USKOK zapoceo istragu. Treba pricekati njihove rezultate a do tada se trebamo zapitati koje metode moramo uvesti da se u buducnosti ne dozvoli ovakvo samovoljno odlucivanje i mjenjanje odluka znanstvenika od strane lokalnih mocnika, politicara i onih iza kulisa. To me sve podsjeca na provizorno odlucivanje tko ce dobiti nagrade za vrijedne radove, tko ce dobiti novake, opremu itd ..
Ustvari prema mnogim proslim diskusijama o Jezgrama, anonimnim pismima, plagijatima i teorijama, previse kolega se ne zeli baviti ovakvim nepravilnostima jer ima i puno znacajnihjih problema u RH.
No ustrajnost i principijelnost je neophodna i trebala bi biti temeljena na zakonitosti i cinjenicama te odgovornosti najvisih instanci u lancu odlucivanja ... no to je ipak samo san u danasnjoj RH... za koji se ipak treba ustrajno boriti na svakom konkretnom slucaju. |
|
nullEvo bitni podaci koji zanemareni u članku:
1. Poliklinika je NEPROFITNA USTANOVA i kao takva nema profita, a ukoliko ima akumulaciju to daje za osnovnu djelatnost. Nažalost Poliklinika je poslovala na poztivnoj nuli, osim EEG aparata maksimum je bio održavanje starog magneta 2 T. Najveća ludost iz članka je dojam da je netko Poliklinici kupio 2 aparata magneta. Prvi je bio u suvlasništvu KBC-a koji je na njemu uredno radio 7 godina i obavio preko 20.000 pregleda. Poliklinika je koristila dio magneta bez ikakvih ugovora s HZZO-m. Uspjeli smo publicirati radove u vodećim specialty journals, i ima i radova u PMS-u. Za neuroimaging kao strateški pravac u clinical neuroscience i human neuroscience trebao je novi aparat nažalost. Med.fakultet je uspio dobiti samo 4.5 milijuna za software za upgrading. Ogromnim zaduženjem leasinga 16 milijuna kuna išli smo u projekt u koji nije ušla nijedna ustanova u Hrvatskoj da bi nabavili temeljni instrument 3T. Znači projekt je za najveću pohvalu jer javnojavnim partnerstvom neprofitne ustanove Neuron , Med.fakulteta i KBC-a pokušava preuzeti odgovornost za razvitak neuroimaginga u Hrvatskoj.
2. Med.fakultet je zadnjih 5 godina javljao se na natječaj za kapitalnu opremu pri MZOŠ i svaku put je na svom znanstvenom vijeću izglasavao prioritet. Svaki put je nabavka novog uređaja za mag.rezonancu istaknut kao posebni prioritet Med.fakulteta. Međutim, kako se radi o ogromnim sredstvima, MZOŠ preko svojih povjerenstava nije se upuštalo za dodjelu jednog dijela sredstava s obrazloženjem da nisu osigurana preostala sredstva. Tako se dogodilo i 2007. s tim da je ovaj put Fakultet imao pismo namjere KBC-a i razrađen leasing plan. Komisija MZOŠ nije uvažila prioritetnu listu Fakulteta s obrazloženjem da nije jasno kako će Fakultet osigurati ostatak sredstava (16 milijuna). Međutim daljni razvoj diogađaja pokazao je da je biznis plan fakulteta bio dobar jer se instrument nalazi u prostorijama Fakukteta i radi punim kapacitetom 16 sati. Faklultet se žalio n arješenje komisije,. U komisiji je bio jedan član Fakulteta (prof.Ana Marušić) koja je glasala protiv prioriteta svog Fakulteta! a da bi osigurala sebi odnosno dr.Gagro instrument iz sredstava namijenjenih Med.fakultetu. Da apsurd bude veći - dr.Gagro ne radi na Med.fakultetu. Ključna stvar je da je iza prijedloga za 4.5 milijuna software upgradea stajalo 30 projekata objedinjenih u program Med.fakulteta, znači najveći projekt u medicini u Hrvatskoj ! Svih 30 projekata je već na natječaju za financiranje projekta i programa pismeno istaknulo da je MR prioritet. Znači komisija nije odvagnula znanstveni impakt 30 pozitivno ocijenjenih projekata, najvećeg programa u Hrvatskoj, prioritet Zna.nastv.vijeća Med.fakulteta i zainteresiranost vodeće kliničke ustanove u Hrv. KBC-a. MZOŠ je bilo spremno uvažiti prioritet Med.fakulteta ako se ispune 2 uvjeta ; 1. da Fakultet ponovno razmotri prioritet tj. da znanstvenici kojima je dodijeljena od komisije oprema (Vukičević i grupa Labar JAkšić ČIkeš) se odreknu u korist prioriteta magneta 2. da se osigura ugovor s HZZO koji bi osigurao nesmetani rad zdravstvenog korištenja instrumenta a time i otplatu . Kako je Fakultet zadovoljio sve uvjete, došlo je do logičnog raspleta: da se 4.5 milijuna opreme dodijeli u ustanovi koja putem najjačeg znan.projekta i biomedicini predlaže sufinanciranje najnaprednijeg uređaja i nudi 70% sufinanciranja za instrumet koji je prijeko potreban za istraživanje u neuroznanostim a od ključnog značenja za vrhunsku dijagnostiku u Hrv. Znači projket je za svaku pohvalu, i ostaje pitanje zašto Med.fakultet i KBC nisu dobili i veću podršku za nabavku takvog instrumenta koju su svim drugim zemljama nabavila državnim novcem. Upravo je nevjerojatno koliko nerazumijevnaja, neznanja i ignoriranja suvremene medicine pokazuju autori članka ali i potencijalni komentatori s Med.fakulteta koji žele ostati anonimni. Neuroimaging je u HRV krenuo s desetak godina zaostatka, da nije bilo entuzijasta s Fakulteta u Zagrebu i HIIM-a taj zaostatak se više nikada ne bi mogao ni približno nadoknaditi.
(Šaljem ti press telease o magnetu za pressicu 11.09. )
U komentarima ima niz iskrivljenih poluinformacija ; 1.CKPN j epravna osoba – i to ustanova koaj podliježe državnoj revioziji gdje se i podnose izvješća
2. Polilklinika Neuron je također ustanova neprofitna koja podnosi izvješće državnoj reviziji
3. Nemušto se govori o zaradi, svatko zna da u neprofitnoj ustanovi nema zarade:
4. Nitko ne otima nikomu novac, a najmanje dr.Alenki Gagro.
Jedna od najopasnijih teza je da se radi o nečemu privatnom ,Tako nešto mogu izmišljati samo ljudi koji zastupaju privatne interese.
Govori se o transparentnosti, kao da ugovori Med.fakulteta, znan.projekti nisu transparentni itd.
Primijeti sam da su svi prilozi na tom connectu iz iste skupine npr. boljitak zanosti na Fakultetu; da li je bolje da netko izvan Fakulteta neki luksuzni sorter ili da se nabavi kapitalna oprema za neuroimaging ? Zašto nije dostupno nijedno obrazloženje pa da znanstvenici na portalu vide prioritete kapit.opreme.
Na kraju, radi se dakle o nekoj vrsti blackmaila kojim se želi ucijeniti članove HIIMa da prestanu djelovati po načelima znantsvene etike i temeljnih ciljeva Med.fakulteta. Umjesto da pomognu projekt koji je pionirski jer se nijedna grupa znanstvenika dosad nije obvezala da takav ogromni napor samo da bi mogla koristiti kvalitetan instrument odvlače pažnju od pitanja da li se u znanosti trebaju davati sredstva kompetitivno po nacionalnim prioritetima ili temeljem poznanstava i sitnih kontrukcija osobno zainteresiranih znanstvenika.
null |
|
Postovani kolega,
Na vas komentar u postu 15 mogu kratko odgovoriti.
Sve stoji sto ste u ovom postu napisali, no pada na sustavu. I ne moze se ocekivati da ce I USKOK donijeti pravu odluku. Sustav je korumpiran od vrha do dna. Dat cu vam primjer koji je potvrda tome.
Sadasnji ministar tada Doc. Dr. Primorac prijavljuje projekt Jezgra 23 kao tehnologijski projekt. Projekt ide na procjenu Tehnologijskom vijecu u kojem je Doc. Dr. Primorac clan. Napominjem tada nije bio ministar I nije glasao o dodijeli sredstva ali je pred vijecem zagovarao svoj projekt, pred vijecem koje odlucuje o tim projektima. Sada mi vi recite da li je on u sukobu interesa. Vase misljenje. Mozete slobodno pitati svoje kolege na Yale-u kako to ide na NIH-u, a vjerujem da i sami znate.
Sto je jos gore, sabor na primjedbu o sukobu interesa jer ministar i dalje zadrzava projekt nakon svog biranja tvrdi da se ne radi o sukobu intresa. Sto reci vise. To je pocetak.
Kao da microarray citaci i oprema koji MEF ima, nisu dostupni. Koliko znam o microarrayima, jedan uredjaj bi mogao servisirati potrebe Hrvatske, a onda mozda I susjednih nam zemalja.
Toliko o sustavu koji ne valja, koji ne radi kako valja, I u kojeg ne mozete imati povjerenja da ce donijeti ispravnu odluku. Sto reci kada vlada bira u NVZ clanove koji ne ispunjavaju osnovne uvjete. Vjerovati uskoku, pravosudju, pa toje takodjer upitno.
Pa sto zamjera EU Hrvatskoj, zar nije to pravosudni sustav koji nije na zadovoljavajucem nivou.
Kako mi postavljate pitanje kako mogu pomoci Hrvatskoj. Da ja pomazemo kolegama koliko mozemo. Prijavio sam UKF projekt s kolegicom, poslao sam predmet za postdiplomski studij na MEF Osijek, gdje cekam na potvrdu izbora u naslovno zvanje vec godinu dana. Da napomenem ministar je dobio izbor po hitnom postupku. Sto reci, odlucio sam pricekati jos mjesec dana, a onda cu povuci prijavu. Takav nacin nema smisla.
O povratnistvu necu pricati vise, to je jedan jako neobican postupak za kojeg vi u USA niste culi. Naime, prolaze oni koje odredjeni krugovi hoce, a onda su natjecaji formalnost. Pa recite mi da li nesto takvo postoji kod vas, da se tenure track ili tenured position dobije bez natjecaja.
( Upravo je to bila i poanta, mi znanstvenici se moramo kloniti neznastvenih tema, jer gubimo SVI, a i sve se moze interpretirati kao neciji interes!!! )
pa kolega ovo su teme vezane direktno za znanost I sustav znanosti. I definitvno ih ne treba izbjegavati. Treba o njima pricati bez predrasuda.
Izjave kao vase smo vec culi od nekih od kolega povratnika.
(Da zakljucim, moja logika me vodi da cekam izvjestaj pravosudnih organa Hrvatske u datom slucaju i ostalima)
Da pravosudni organi, da li je to ono o cemu nas EU stalno opminje da nam nije bas najbolja strana.
|
|
1. na komentar #13 niste dali odgovor. Pitanja su jasna.
a) projekt P1 osobe A je nakon recenzije dobio od MZOS-a sredstva za kapitalnu opremu X; b) Matična institucija osobe A odlučuje na nekakvom vijeću da se ta sredstva oduzmu osobi A i dodjele osobi B za kapitalnu opremu Y. c) MZOS šutke prihvaća taj potez. )
Da li je vama ovo normalan postupak, ako je, onda ne morate pisati pojasnjenja u komentaru 20. Onda je ipak sve jasnije.
2. Ovih pet radova koje ste nabrojili nisu snimili niti 50 MRI slika, jedan je case report, znaci jedan scan. Da li to opravdava kupnju uredjaja od sredstava MZOS-a???, Ili su mozda ovakav broj pretraga u znanstvene svrhe mogli biti ucinjeni u zdravstevnoj ustanovi a u kojoj bi bio NMR 2T kupljen od sredstava Min. Zdravstva. To pitam, nadam se da je pitanje jasno.
3. ( u komisiji je bio jedan član Fakulteta (prof.Ana Marušić) koja je glasala protiv prioriteta svog Fakulteta! a da bi osigurala sebi odnosno dr.Gagro instrument iz sredstava namijenjenih Med.fakultetu. Da apsurd bude veći - dr.Gagro ne radi na Med.fakultetu. )
Zamislite si da sam ja napisao da je Dr. Kostovic zelio sebi osigurati aparat 3T NMR, pa on bi me mogao tuziti. Zar ne?? Stoga ja to necu reci, a mislim da nije u redu da i druge znanstvenike optuzujete za nesto takvo. Vjerujem da su i oni bili predstavljeni sa grupom znanstvenika koja je imala svoje projekte i svrhu.
Eto vam i dokaza (Dr. Gagro) da su znaci cak i znanstvenici i iz drgih institucija bili zainteresirani za kupnju cells sortera.
4. (da li je bolje da netko izvan Fakulteta neki luksuzni sorter ili da se nabavi kapitalna oprema za neuroimaging ?)
Ne mogu vjerovati da ste nesto ovakvo izjavili. Prvo nema luksuznih i manje lukzusnih sortera. BD vantage, BD Aria su vodeci sorteri, cijene su komparabilne, a vjerujem da sa dodatnom opremom i ugovorom o odrzavanju kostaju oko pola miljuna dolara. Sorteri su strasno vazni, mislim da vam komentar nije na mjestu.
Ujedno zar se ne bi tako moglo reci da 3T nije luksuzna masina. Ovo vam nije bas neki argument
5. ( Znači komisija nije odvagnula znanstveni impakt 30 pozitivno ocijenjenih projekata, najvećeg programa u Hrvatskoj, prioritet Zna.nastv.vijeća Med.fakulteta i zainteresiranost vodeće kliničke ustanove u Hrv. KBC-a. )
Molim vas nemojte dirati u kvalitetu 30 pozitivno ocjenjenih projekata, pa to su oni projekti medju 75+ posto odobrenioh za financiranje. Teze je naci one koji nisu pozitivno ocjenjeni. Nije vam bas ni to kriterij.
Vjerujem da su kolege koji su trazili sorter isto tako imali poz. ocjenjene projekte.
6. (Umjesto da pomognu projekt koji je pionirski jer se nijedna grupa znanstvenika dosad nije obvezala da takav ogromni napor samo da bi mogla koristiti kvalitetan instrument odvlače pažnju od pitanja da li se u znanosti trebaju davati sredstva kompetitivno po nacionalnim prioritetima ili temeljem poznanstava i sitnih kontrukcija osobno zainteresiranih znanstvenika. )
Suglasan sam s ovim dijelom gdje ujedno dajete i odgovor na gore navedene dijelove svojih komentara o kompetitivnosti, luksuznoj opremi, poznanstvima, a da ne govorimo o konstrukcijama. Mozda je bilo i konstrukcija preko kojih se doslo do otkazivanja odobrenih sredstava za sorter.
BTW. nemam nikakvih osobnih interesa prema kolegici Gagro, cak je i ne poznam. No mislim da je barem zasluzila da dobije odgovor od ministarstva na svoje upite. |
|
Čestitke prof. MM na njegovoj spremnosti da javno iznese nekoliko podataka. I onda krenu priče koliko su mu radovi puta citirani. I to od autora koji se želi vratiti "kući" i zalaže se za mlade.
MM je paradigma pitanja. Je li za Hrvatsku važnije jesu li njegovi citirani 5 ili 555 puta ili to što je on sa svojo su-urednicom, predsjednicom svjetske uredničke udruge stvorio CMJ i podigao ga na svjetski priznatu razini, ili on ima koji rad više ili manje, s citatom više ili manje. O tom ću pitanju morati javno progovoriti. Jučer sam upozorio jedan časopis na neprihvatljivo razmišljanje nove ekipe o novoj orijentaciji. Koji vodi nestanku strukovnog jezika u jednoj od najvažnijih proizvodnih disciplina. Ja mislim da je MM važniji za ovo sredinu po CMJ-u.
Osobito volim kada ljudi pišu o stvarima o kojima znaju tek dijelove istine. Jedini koji bi o spomenutom uređaju i što se s njim zbivalo mogao bi kazati tadašnji predsjednik prof. G. Lauc. Sve osalo je najobičnije naklapanje nedovoljno obaviještenih. |
|
Na blogu novinarke Škaričić, na koji je uputio kolega #3, objavljen je svojevrsni odgovor na komentar #20. Prenosim poveznicu.
blog Nataše Škaričić |
|
Evo i teksta s bloga novinarke Škaričić:
Connect jedini izvještava o MR-u
Na adresi http://portal.connect.znanost.org/content/view/2283// eksplodirala je tema o nabavci magnetske rezonancije za Medicinski fakultet u Zagrebu; oduševljena sam činjenicom da znanstvenici izvrsno razumiju ogroman anti-korupcijski potencijal ove priče, što primarno nije njihov posao. Pogotovo je to značajno s obzirom da se ostali mediji i profesionalci u praćenju korupcijskih priča ne javljaju, iako se, po mom iskustvu, radi o jednoj od najvećih i najjasnijih korupcijskih afera u zdravstvu od afere Shimadzu. Budući da se u moru postova na Connectu našao i jedan koji nastoji objasniti kako je pri kupnji MR-a sve bilo legalno, evo i moje skromne pomoći connectovcima u polemici s takvim argumentima:
1. Autor posta navodi da je Neuron NEPROFITNA ustanova, te izvodi tautološki zaključak da kao takva nije imala profita. Autor se mora educirati o složenijim postupcima zaključivanja, naročito ako je riječ o znanstveniku: dakle, Neuron jest neprofitna javna ustanova, a kao takva bi, prema Zakonu o ustanovama, svu dobit trebala prenositi na svog osnivača, u ovom slučaju Centar za kliničku primjenu neuroznanosti. Prema istom zakonu, cjelokupno poslovanje javne ustanove mora biti dostupno javnosti, pa tako i financijska izvješća. U prvom redu, direktorica Neurona Helena Šarac odbila je dati "Slobodnoj Dalmaciji" financijsko izvješće o poslovanju "Neurona", čime je nedvojbeno prekršila zakon. Drugo, statut "Neurona" predviđa da ustanova dobit zadržava sebi, što je također protuzakonito. Ako su oba pravna okvira za financijsko poslovanje zanemarena, sljede pitanja zašto i kakve su posljedice: to bi trebao odgovoriti USKOK, no ne zaboravimo da se USKOK bavi kaznenim djelima koje treba činjenično utvrditi i dovesti u vezu s određenim osobama. Nadležne znanstvene, zdravstvene, upravne, inspekcijske i ostale institucije, međutim, imaju na raspolaganju svoje vlastite mehanizme kojima se ustanovi kršenje pozitivnih propisa iz njihove nadležnosti (dakle, ne po Kaznenom zakonu), a zatim i procesuira.
Ovo je možda od pomoći connectovcima koji dvoje treba li znanstvena zajednica nešto poduzeti u ovom slučaju, unatoč USKOK-ovoj akciji.
2. Autor tvrdi da je najopasnija teza da se kod "Neurona" radi o nečem privatnom. Ne shvaćam za koga je to opasno i zašto se koristi riječ opasnost, a pogotovo s obzirom da smo od početka razjasnili da se ne radi o privatnoj ustanovi. Radi se, kako sam već objasnila, o pravnoj prevari: "Neuron" je javna ustanova koja krši pravila poslovanja javne ustanove, i to na način da se u stvarnosti ponaša kao privatna ustanova.
3. Autor detaljno analizira postupak nabavke MR-a za "Neuron", mudro zaobilazeći samo jednu nepobitnu činjenicu - Povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ocijenilo je da će aparat sa šest posto kapaciteta služiti znanosti, MZOS unatoč tome daje 4,2 milijuna kuna iz sredstava za ulaganja u znanost! Ovdje se treba zaustaviti i tražiti jasan odgovor - tko je to odlučio?
Evo ga, nadam se da sam pomogla u rasvjetljavanju bitnih elemenata u ovoj priči, a na nebitne (tko s kim jede janjetinu, tko je dio kojeg klana, čija je znanstvena taština veća) ne bih gubila vrijeme, što preporučam i ostalima koji se bave ovom temom.
Nataša
|
|
jos jednom isticem da je odgovor #20 je odgovor sa HIIM-a koji mi je stigao u e-mailu koji sam prenio kao sto je bio prenes i tekst #25, a to sam najavio u postu #17, a koji je ocito rasplamsao duhove....
no, to pokazuje i neke druge stvari.
drago mi je da sam se ukljucio u ovu diskusiju i odlucio sam da prije povratka u domovinu cu pricekati jos poneko duze vrijeme, najmanje dok ne izplivaju svi odgovori, kako od mjerodavnih organa tako i od nadleznih osoba institucija koje se prozivaju.
jos jednom --- povlacim se iz ove diskusije, jer je nepotrebni gubitak energije dok mjerodavni organi ne ukazu i kazne eventualne nepravilnosti.
|
|
Znate li pricu kad su se vracali ljudi iz Amerike nakon 2og svjetskog rata. Zvali ih partizani i obecavali im kako je u zemlji sad super i nema vise ugnjetavaca...
Pa kaze jedan od njih dok su silazili s broda:
"jao kako su ovdje ljudi pametni,....ma ovaj nosac sto nam nosi prtljag zna engleski."
A nosac na to progovara: "ja sam dosao onim prije brodom..." |
|
Treba li čekati USKOK?
Na #20
Pozdravljam od srca kolegu #20, koji se ranije predstavio kao mladi istraživač na Yale University, na nekin način povezan s Hrvatskim institutom za istraživanje mozga (HIIM), koji je priznao da je svojim članstvom u Connectu omogućio da osobe s HIIM-a pišu na Connectu (#17, 18, 20), a ostanu anonimne, čak i za članove Connecta. Mislim da to nije u redu.
No, kolega se ponio časno, priznao je što je učinio i povukao se iz rasprave. Međutim, na Connectu su svejedno ostale vrlo vješto oblikovane neistine, koje se svakako moraju razotkriti. Po redu:
Pravno-administrativni aspekt prjevara s osnivanjem „kćeri i unuka“ ustanova objasnila je gđa Škaričić u #25. Ja za to nisam stručnjak, pa ne ću komentirati, ali moram podsjetiti: Medicinski fakultet osniva Centar za kliničku primjenu neuroznanosti (CKPN, „kćer“, na HIIM-u), a CKPN polikliniku Neuron („unuka“, isto na HIIM-u). Primijetite (imate linkove na službene dokumente u #7) da se u toj fantastičnoj partenogenezi: a) izgubila znanost, jer Neuron SLUŽBENO nema veze sa znanošću, b) da se u statutu Medicinskog fakulteta ne vidi CKPN, premda fakultet ima raznih centara.
(Netko me je pitao da kažem kakve je vrste tvrtka Neuron i čija je; nemam pojma; to nadilazi moje intelektualne mogućnosti. Daj, neka netko stručan odgovori, da ne čekamo USKOK, jer, kao što pronicljivo reče kolega #9 – tko zna koliko ćemo ga čekati i hoćemo li ga dočekati! Zato neki ovdje i podmeću „pričekajmo USKOK“, zar ne?)
US |
|
| | |
Edukacija
