2007.10.14. 12:22
U ciklusu predavanja "Znanost i drustvo", Novi list u srijedu 17. 10. 2007. u 15:00 sati organizira pri Sveucilisnom kampusu na Trsatu u Rijeci okugli stol "Znanost i visoko obrazovanje - kako dalje?".
Uz sudjelovanje prof. dr. sc. Alekse Bjelisa (rektor Sveucilista u ZG), dr. sc. Tomislava Domazeta-Lose (predstavnik asistenata u Znanstvenom vijecu IRB), prof. dr. sc. Pere Lucina (prorektor Sveucilista u RI i predsjednik UO NZZ), prof. dr. sc. Kresimira Pavelica (predsjednik NVZ), prof. dr. sc. Snjezane Prijic-Samarzije (ravnateljica Zaklade Sveucilista u RI), prof. dr. sc. Dragana Primorca (ministar znanosti, obrazovanja i sporta), prof. dr. sc. Zarka Puhovskog (FF Sveucilista u ZG) i Vimima Ribica (predsjednik Velikog vijeca Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja) raspravljat ce se o sljedecim temama: - Kakav sustav kadrovske obnove na sveucilistima trebamo
- Prijeti li nekim strukama odumiranje
- "Uvoz dijaspore" i njihov status
- Kontrola kvalitete (nicanje novih veleucilista i sveucilisnih studija)
- Postupci recenziranja (kriteriji za prirodne i drustveno-humanisticke znanosti)
- Strateski plan razvoja znanosti (sto su prioriteti)
- Buducnost znanstvenih instituta
- Drustvena odgovornost znanosti i sveucilista
Prije istog dana (u 13:00 sati u Gradskog vijecnici) ce dr. sc. Tomislav Domazet-Loso odrzati predavanje "Genomska filostratigrafija".
Pridruzite se! |
Ovaj tekst dostavio sam nekim dužnosnicima i Novom listu 14.10.2007.
Novi list
Redakcija
Gospodo!
Danas sam pročitao u Nedjeljnom Novom listu najavu „Okruglog stola“ u srijedu 17. listopada 2007. Ne slažem se sa sastavom i temama „Okruglo stola“ i nadam se da ćete objaviti ovaj prilog.
S poštovanjem
Prof. Igor Čatić
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ivana Lučića 5, HR-11002 Zagreb
Čitam najavu. »U ciklusu predavanja "Znanost i društvo", Novi list u srijedu 17. 10. 2007. u 15:00 sati organizira pri Sveučilišnom kampusu na Trsatu u Rijeci okrugli stol "Znanost i visoko obrazovanje - kako dalje?". Sudionici, vrhunska prava imena hrvatske znanosti, ali trenutno i na visokim dužnostima raznih razina. Raspravljat će se o sljedećim temama: …, Postupci recenziranja (kriteriji za prirodne i društveno-humanističke znanosti),… .« Pali se crvena lampica, srpanj 1997. i 11. rujna 2007.
U utorak 11. rujna 2007. predsjednik svih građana Hrvatske, Stjepan Mesić uputio je snažnu poruku. »Građani Hrvatske moraju naučiti živjeti od vlastitog rada.« Vjerujem da je pritom mislio i na znanstvenike. Srpanj 1997., 'Dani Frane Petrića' u Cresu. Moje prvo izlaganje na jednom od filozofskih skupova: „Kulturologijsko-sustavnosna raščlamba Petrićeva Sretna grada“.
Uspoređena su dva najkompliciranija i najkompleksnija sustava. Prirodni sustav, čovječje tijelo i umjetni, Platonova idealna država. Glava su vladari, prsa vojska, policija, činovništvo, svećenstvo, a trbuh proizvođači. Zaključak, država bez proizvodnje, siromašna je i prijeti joj izumiranje.
Pročitavši sastav sudionika Okruglog stola i istaknutu temu: postupci recenziranja…, načinio sam žurno sustavnosnu usporedbu čovječjeg tijela i hrvatske znanosti. Evo rezultata. U usporedbi s čovječjim tijelom, hrvatska znanost kao sustav je jednostavnija od države i ima samo šest podsustava: biomedicinske, biotehničke, društvene, humanističke, prirodne i tehničke znanosti. Međutim u raščlambi 1997. navedeno je da su u čovječjem tijelu tri osnovna podsustava: glava, prsa i trbuh ravnopravni elementi sustava. To znači da izostanak uspješnog djelovanja jednog podsustava znači smrt sustava. Preciznije, ako nema „trbuha“, u društvu, društvene energije, sustav ne radi i umire. Može se održavati s pomoću tuđeg „trbuha“. Ali onda tone u dužničko ropstvo.
Prekratko je vrijeme da se sada raspravlja što su „glava“ i „prsa“ u hrvatskoj znanosti. Naslućuje se već iz popisa navedenih sudionika „Okruglog stola“. Ali rasprava o „trbuhu“ nije predviđena. A ako negdje kriteriji napredovanja nisu u funkciji stvaranja „energije znanosti“, onda su to biotehničke i tehničke znanosti. Ali tko ovakve niske znanosti u Hrvatskoj uopće uzima ozbiljno. Nisu tome kriva „glava“ i „prsa“, već „trbuh“ sam, jer se ne zna nametnuti.
Zato žurni prijedlog sazivačima 'Okruglog stola'. Imate u Rijeci barem dvojicu kvalificiranih govornika, dekana Tehničkog fakulteta, prof. dr. sc. T. Mikca i bivšeg dekana tog fakulteta a sada predsjednika Hrvatskog saveza strojarskih inženjera i glavnog urednika obnovljenog „Strojarstva“, prof. dr. sc. B. Frankovića.
U navedenom sastavu i s navedenim temama, čelnici u hrvatskoj znanosti šalju potpuno pogrešne poruke. Koje vode besplatnom izvozu novostvorenog znanja i sve dubljem potonuću u dužničko ropstvo.
Igor Čatić
Zagreb
|
|
| Analizirajući popis sudionika Okrugloga stola, odmah je jasno da je riječ (osim kolega Tomislava Domazeta-Loše i Žarka Puhovskog) o ljudima koji su već dulje vrijeme "u strukturama" a bitnih promjena nema. Kad bih netko doista htio znati "kako dalje?" bilo bi mu pametno na raspravu pozvati najoštrije kritičare sadašnjega stanja. Iz njihovih bi se primjedbi moglo objektivnije dijagnosticirati stanje sustava, što je jedini pravi početak za sve promjene. Zbog toga mi se Okrugli stol doima kao još jedna "stilska vježba". |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.11.19. 22:58h CET