| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Vlada RH: "Što učinila si ti od života mog?"
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivica Tijardovic
|
|
|
|
2007.10.04. 13:20
Velike su mogućnosti brodogradnje, a sve dosadašnje Vlade ne znaju što učiniti sa njom http://www.slobodnadalmacija.hr/20071004/novosti02.asp
Zašto je to tako?
Dr.sc. Ivica Tijardović |
| Komentar Slobodne Dalmacije govori o činjenicama, a oni koji znaju odgovore neka kažu "Zašto je to tako?". |
|
Bas lijepo da ste postavili ovako vazan prilog.
Postoji vise razloga za danasnje stanje u skverovima. Neki ce reci da nije sve od navedenog ali ja mislim da jest:
1. opce stanje u Hrvatskoj = korupcija, bezglavlje, bezzakonje, zakon jaceg, zdrpi pa bjez, i slicno...
2. nasljedstvo komunizma = nesposobnost u poslovanju, strancarenje, partijske knjizice zamjenjene za neke druge...
3. korupcija unutar uprave, sjetimo se prijasnjih clanaka. sve jos nedokazano, jos je na sudu, ne zna se je li ova ili ona uprava, ali sto je tu je, lova je nekud nestala....
vjerojatno nece nitko odgovarat kao i za nista dosada...
4. uprava instalirana uvijek politicki - nikad prema sposobnostima - koliko sam cuo od sindikata...
5. zastarjela tehnologija-ne znam je li se sto novo ulagalo ali to je tako
6. visoka cijena radne snage u Hrvatskoj - za klasu brodova koje mi proizvodimo - tesko se nositi s konkurencijom u Aziji (Kina, Koreja, Vijetnam)
Sjetimo se da je prije 90ih placa bila 100 do 200 USD a danas je 700 do 800, dakle 4 ili vise puta skocila.
7. Hrvatska brodogradnja nije se uspjela odmaknut dovoljno u hi klasu brodova
8. Nema MSc i PhD u nasoj brodogradnji, prema tome tesko se odmaknut od low class brodova jer nema znanja na visokoj razini. Dok su nasi biolozi, fizicari i ostali odlazili vani malo je inzenjera to radilo. Ne znam zasto je to tako ali danas nemamo dovoljno ljudi s iskustvom iz vanka. Tek nedavno je pocelo izlijevanje na zapad.
9. slab utjecaj akademije na hrvatsku brodogradnju -pita se politika
10. slaba logistika i popratne djelatnosti koje donose profit u brodogradnji: proizvodnja namjestaja, boja, celik se uvozi iz austrije jer bosanski nije dovoljne cistoce, i mali milion slicnih "bedastoca"...
Manje vise sve se navedeno ispreplice u pravom tranzicijskom klupku puta u propast. |
|
Jos sam zaboravio. Razina ljudi koji rade. To je opet nasljedstvo komunizma. Ne znam niti koliko znaju engleski ali sam procitao na Jadranbrod portalu da kad kupac zove za ethnicku pomoc u nasim skverima im uredno poklope slusalicu. Ne znam je li to istina, ali 
Po svemu sudeci one bajke u nama kao trecoj "sili" u svijetu po brodogradnji su bile jednake onima da mozemo hraniti cijelu europu  |
|
| Eh sto ste me povlacili za jezik....iz navedenog se vidi da je prodaja nase industrije strancima uskoro vise nego izgledna. Takoder se vidi i "put u duznicko ropstvo"... |
|
Mislim da ste rekli nekoliko bitnih činjenica koje karakteriziraju našu brodogradnju i da je sve rečeno razumljivo široj populaciji korisnika ovog portala.
Dijelim Vašu zabrinutost glede budućnosti, pa bih za sada u tom kontekstu nešto rekao.
Još 1994. pitao me na našem prvom programu voditelj jedne emisije što mislim činiti dalje u životu, jer sam tada postao najmlađi doktor navigacije u svijetu s iskustvom zapovjednika. Odgovorio sam mu da je moj životni put jasno određen jer se ne snalazim u uvjetima Catch As Catch Can-a. U to vrijeme nisam imao izbora, i morao sam drugdje postići sve ono što doma ne bih nikad mogao postići. Teško mi se pomiriti sa činjenicom da još uvijek vladaju odnosi Zgrabi kako možeš i da se jedino političkim angažmanom mogu mijenjati odnosi u Hrvatskoj. No za tako nešto mora biti dovoljno onih koji gledaju prvo interes zajednice, a tek onda svoj. Prema tome, dug je put do Velikih Promjena.
|
|
Slazem se, samo jedna mali komentar.
Mislm da vecina stvari koje sam nabrojio ne vrijedi samo za brodogradnju, nego opcenito za nasu industriju. Eto, brodogradnja je nazalost tu kao neka crna ovca, ali to nije zbog toga sto je ona losija od drugih grana nego zato sto MORA poslovati medunarodno dok ostali kad nesto izvezu u srbiju ili bosnu, albaniju i slicno kazu da imaju izvoz.
U brodogradnji je izvoz jako tezak. |
|
Quote:
Eh sto ste me povlacili za jezik....iz navedenog se vidi da je prodaja nase industrije strancima uskoro vise nego izgledna. Takoder se vidi i "put u duznicko ropstvo"...
Kako Vi vidite "dužničko ropstvo"? Zašto bi prodaja naše industrije to bila? |
|
Po tome sto bi se place jos vise srozale, zaposlili bi se radnici iz Rumunjske, Bugarske, itd, sindikati bi bili unisteni - vec postoje pritisci za tim. Slicno se dogodilo s norveskom industrijom ribe odkad je Poljska postala clan EU. Poljaci rade za 2 puta manje place i kazu da je to njima dobro a sindikati ih ne zanjimaju.
Hrvatska je u jako nezgodnom polozaju. Nije razvila gospodarstvo a pod pritiskom je Svjetske banke i MMFa otvarati trziste uvozu i ne smije udariti carine.
U suprotnom, najbolje bi bilo rjesenje poceti sve vise proizvoditi onoga sto uvozimo - prije nego se pocnemo sepuriti sa hi-tech tehnologijama i izvozom.
Duznicko ropstvo vidim u tome da Hrvatska ostaje banana... |
|
Prosječan stanovnik Hrvatske ne poznaje brodogradnju niti razumije njene probleme, a ne razumije niti pojam od 2.5 milijardi kuna. On razumije brojeve koji se kreću oko tisuću kuna, a za broj milijun zna sa TV iz nekih emisija. Stoga njega brodogradnja ne interesira, no trebala bi ga interesirati, jer su njegova primanja manja, malim dijelom i zbog brodogradnje.
Ovdje ne želim govoriti o kompleksnosti brodogradnje i rađanju broda do njegove isporuke naručitelju, tj. kupcu, jer malo koji proizvod u svijetu je toliko složen kao brod.
Vlade RH dovele su se u poziciju da ih mogu srušiti oporbe zbog brodogradnje kad god zažele, jer se godinama nisu ozbiljno riješavali problemi u brodogradnji, niti se znatno ulagalo u razvoj brodogradnje. No oporba će samo kritizirati, ali neće rušiti Vladu zbog brodogradnje, jer iskustvo pokazuje, da i sama ne zna što učiniti sa njom.
Dok nekima državama brodogradnja donosi milijarde dolara prihoda, nama brodogradnja donosi milijarde kuna gubitka. Prema tome, nije problem u našoj brodogradnji, već u onima koji odlučuju o njenoj sudbini.
|
|
Meni je uvijek fascinantno da se, nakon svake završne godišnje bilance, šalje obrazloženje u javnost da su "tečajne razlike" skrivile dio, povećih gubitaka. Tu se pri tom misli, valjda na poremećaje u cijenama čelika, prije svega, onda ukupnih repromaterijala na svjetskim tržištima.
I nitko ništa!!! Neshvatljivo mi je da se operira činjenicom za koju zna svaki priučeni švercer, a ne ozbiljan poslovan čovjek, da se Sporazumima sa dobavljačima regulira pitanje promjena cijena, klizanja tečaja i slično.
S druge strane, ovakvim intervencijama, a ako se ne varam, bilo je to nazad pola godine i na Portalu, Vlada je odlučila oko 10 milijardi kuna uložiti u brodogradilišta do ulaska u EU, okvirno negdje oko 2010. godine; Vlada samo ogromnim novcima plaća otklanjanje problema.
I ja se pitam što radi hrvatska tehnološka pamet, zašto toliki, predviđen novac, koji se može u poslovnom smislu lako triplicirati ako se sustavno priđe strateškoj primjeni vlastitih znanja i razvoju tzv. popratnih djelatnosti, na kojima danas počivaju mega projekti kao što su brodovi; ne skrene u hrvatsko znanje.
Ako je to nemoguće razviti, onda bez obzira na bol za tradicijom, treba taj novac uložiti na razvojnu kompenzaciju i socijalno preusmjerenje cijelih sredina, koje su živjele na brodogradnji. Ali, treba to uraditi.
Zato je to prije svega političko pitanje, ali i trajni težak šamar našim ekonomistima, koji su na potezu! |
|
Pa, sigurno, u nasim kompanijama nedostaje managerskog kadra, jaki human recourses. Stalno ih potresaju neke afere i kradja. Direktori su vecinom pripadnici neke stranke pa skladno donose odluke koje nisu uvijek prema pravilima struke.
Dakle, previse nasljedenog komunizma izjeda sve ono sto je dobro i unistava profesionalizam a profesionalizam bi bio poslovat s pozitivnom bilancom.
Kod nas ne vrijede zakoni logike, pogledjte sve ostale djelatnosti pa je to tako i u brodogradji.
opet ponavljam, brodogradnja je delikatna i ono sto neki sebi mogu prijustiti u drugim djelatnostima u brodogradnji ne mogu. |
|
Quote:
opet ponavljam, brodogradnja je delikatna i ono sto neki sebi mogu prijustiti u drugim djelatnostima u brodogradnji ne mogu.
Delikatna je zato što upravo u njoj mogu sebi priuštiti ono što u drugima ne mogu. Nigdje nije uspjeh poslovati negativno kao u brodogradnji, nigdje se toliko novaca iz državnih fondova ne slijeva, a u velikim brojkama se lako zagubi velika muljež!
I ne radi se tu ni o kakvom "komunizmu", već o namjernom održavanju "močvare" koja uvijek dobro dođe, za tekuće stvari. |
|
Ako ocijenjujemo stanje pomorstva kod nas s ocjenom od 0 do 5, onda slikovito rečeno, struku ocijenjujem s ocjenom 2, a znanost s ocjenom 1. Da bi u pomorstvu samo preživljavali, potrebno je postići ocjenu 3 u stručnom i znanstvenom pogledu, a da bi pratili korak sa svijetom potrebna je ocjena 4. Za pomak na samo jednu ocjenu prema gore treba nam minimum pet godina znatne financijske podrške i truda pojedinaca koji su spremni prihvatiti se takvog projekta. Prema tome, u pomorstvu smo u fazi odumiranja, i ostajemo uglavnom na floti koja povezuje otoke s kopnom i turističkim brodovima, jer su pojedinci, blagoslovljeni Vladama, izgubili mnogo brodova i velike kompanije, tj. milijarde dolara (u brodovima i izgubljenim prihodima) otišle su u nepovrat u zadnjih petnaestak godina, a ulaganja u znanost gotovo da nije bilo.
Brodogradnja bi išla istim putem kao i pomorstvo da se nije prihvatio model sanacija brodogradilišta. Znači uzmi iz proračuna novac i pokrij dugove brodogradnje.
Čini mi se da nije bilo teško u zadnjih desetak godina raspisati natječaj za recimo deset magistara koji bi stekli doktorate iz brodogradnje u Južnoj Koreji i Japanu. Da smo to učinili, danas bi imali dovoljno sposobnih brodograditelja koji bi pratili suvremenu brodograđevnu tehnologiju.
S druge strane, zar je Vladi teško raspisati natječaj u kojemu se ne bi postavljali nikakvi uvjeti, već samo jedna rečenica: Raspisuje se Natječaj za onoga tko može riješiti problem brodogradnje u Hrvatskoj!
Smatram da imamo pojedince sposobne riješiti svaki problem, ali ih se mora pustiti na miru da samostalno donose odluke. Naše Vlade nisu stručne, već skupljene sa brda i dola, (čast izuzecima) pa me utoliko više čudi što se pojedinci miješaju u sve.
Kad već Vlade nisu stručne, onda se barem moraju pozvati na mišljenje struke i to obznaniti javnosti!
|
|
#13
Potpisujem
Na #12
Odakle Vam mocvara nego iz komunizma. Stetimo se "jednakijih", "ja sam vlast i tko mi sto moze", ponasanja ljudi na salterima - podsjeca na Kafkin Proces, zatim pridavanje velike vaznosti birokraciji - napr. u nekim zemljama je ministar opusten dok je kod nas uvijek ozbiljan - kao ono "sto sam faca, sto mi je posao ozbiljan" itd - ne mislim na "Vaseg" ministra nego generalno.
Nesposobnost poslovanja, mutez, stanke (partija), opca apatija i kocenje svega novog, strah od reformi - sve je to iz komunizma.
Uz to, ono sto je najvaznije a to je nesudjelovanje struke u kreiranju politike je nista drugo nego komunisticki model vodjenja zemlje. To je opet ona "ja sam izabran od naroda i sto ces mi sad TI!". |
|
Quote:
Smatram da imamo pojedince sposobne riješiti svaki problem, ali ih se mora pustiti na miru da samostalno donose odluke. Naše Vlade nisu stručne, već skupljene sa brda i dola, (čast izuzecima) pa me utoliko više čudi što se pojedinci miješaju u sve.
Pravim malu digresiju, ali živo me zanima tko su ti : "čast izuzecima"! |
|
Javnosti nije potpuno jasan odnos između Vlasti i brodogradnje, te je stoga javnost često zbunjena, pa kad čovjek ne zna što se zapravo događa, tada gubi kontrolu i sklon je osuđivanju. To je sasvim razumljivo, kad jedna afera brodogradnje slijedi drugu.
No nisam spreman osuđivati ljude. Tko je kriv, ako je kriv, treba sud utvrditi. A kako u pravnu državu vjerujem, kao i ateist u Boga, onda mi je važnije tko će u UN govoriti, ili gospodin Predsjednik ili gospodin Premijer.
Ljudi su svjesni da lagati nije dobro, ali su isto tako uvjereni da laž zna biti korisnija od istine. Njima ništa ne smeta ako kažu nešto što nije točno, a sa druge strane nisu svjesni da njihovo lažno svjedočenje nekom drugom može nanijeti neprocjenjivu štetu. Koliko je samo pojedinaca, obitelji, pa i naroda zbog laži nevino osuđeno! Stoga ne mogu tvrditi da u brodogradnji ima kriminala, ali sam često puta čuo izraz krovizija, koji mi nije, da budem iskren, sasvim nejasan.
Mislim da nitko ozbiljan danas iz prve ruke ne može reći što učiniti sa brodogradnjom u Hrvatskoj. Da bi se donjelo objektivno mišljenje treba posjetiti svako brodogradilište i provesti u njemu barem mjesec dana, i u tom periodu pregledati kompletnu dokumentaciju. To može samo osoba koju je Vlada ovlastila, koja poznaje brodogradnju i njene zakonitosti, koja nije u nikakvoj vezi sa nijednim brodogradilištem, i koja ima međunarodnu reputaciju, a koju neće ugroziti zbog jednog posla.
Vlada mora upoznati javnost tko je ta osoba ili tko su te osobe ako ih ima više, i koje su im reference za tako ozbiljan posao. Nakon obavljenog posla eksperta Vlada donosi odluku pozivajući se na eksperta koji joj je savjetovao što učiniti.
|
|
Quote:
Odakle Vam mocvara nego iz komunizma.
Nije se teško složiti sa dosta Vaših navoda, ali pozivati se na "komunizam" za svaku glupost danas je bježanje od stvarne odgovornosti. Lako je danas zauzeti jasno načelno stajalište o komunizmu. Da je valjao, opstao bi, zar ne?
Ali, kad ga već spominjete, navešću Vam jednu anegdotu. U malo mjesto došao stari profesor filozofije održati predavanje političkom aktivu. Tada se to tako zvalo. Nadobudni sekretari navalili hvaliti dostignuća komunizma, izgradnju lokalnih cesta, vodovoda i sl; pred uvaženim gostom, a on strpljivo, sluša, bez geste, mimike, riječi.
Kad je priučeni sekretar završio, on ga upita:" Druže sekretare znate li je li u Indiji komunističko društvo? u Njemačkoj? ERngleskoj?"
-Ne druže Profesore, he, he. Pa to svi znamo!"
-Pa i oni prave ceste...
Danas bi se ova anegdota mogla grubo primjeniti u suprotnom smjeru. Hoćemo li "kukati" sto narednih godina ili nešto uraditi. A to NETKO mora uraditi, po profesionalnoj dužnosti! |
|
Slazem se. Ja sam naveo sto bi trebalo uciniti. Nema kukanja.
Kad vidite kako vani radi industrija, koji zakoni vladaju, koja logika razmisljanja mozete samo shvatiti da je to kod nas zbog komunizma.
To je jako vazno vidjeti jer mislim da ipak vecina nasih gradana ne vidi u tome GLAVNI problem - Ako razgovarate malo s nekim iz bilo koje tranzicijske zemlje cuti cete potpuno iste price. Moje vlastito iskustvo: susjedi (bosna, srbija), Rusija, Ukrajina, Kina, Vijetnam.
Nakon toga, sto reci? Zar je to kod njih zbog nekih drugih razloga? Ili je razlog svugdje isti. |
|
| Dok SAD u jednoj godini ulože 270 milijuna $ u razvoj njihove brodogradnje, mi pokrijemo gubitke brodogradnje s preko 450 milijuna $, a J. Koreja u jednoj godini zaradi oko 21. milijardu $ od brodogradnje. Nisam siguran da svi posjetitelji portala razumiju ove brojke, ali samo sa milijardom dolara može se riješiti nezaposlenost u Hrvatskoj (oko 3000 $ na jednog nezaposlenog), no o tome više znaju naši Premijeri. |
|
Južna Koreja ima zaposlenih više od 99000 radnika u brodogradnji, a svake godine brodogradnju u J. Koreji završi oko 900 studenata.
U 2006. J. Koreja je imala naručenih 498 brodova, a mi oko 20 puta manje. Samo u prvih šest mjeseci 2007. J. Koreja je imala naručenih 364 broda.
J. Koreja strahuje za svoju vrhunsku tehnologiju koju danas Kinezi, a sutra netko drugi, kupuju preko umirovljenih južno-korejskih eksperata.
No uvjeren sam da recimo Predsjednik NO Brodosplita sve to zna puno bolje od mene.
|
|
Sasvim je jasno što se dogodilo s pomorstvom, sutra možda sa brodogradnjom, a zatim vjerojatno i s nekom drugom privrednom granom. Uz sadašnji potrošački mentalitet (bankovni krediti i minusi na kreditnim karticama), kako država tako i pojedinci neće biti sposobni vraćati dugove. Kako je proizvodnja prava rijetkost, sve se uglavnom svodi na uslužne djelatnosti, a gotovo nikad na intelektualne.
Politička elita mora shvatiti da se ni njima ne piše dobro ako se nastavi rasprodaja Hrvatske. Mislim da nam jedino još predstoji spašavanje onog što se spasiti da, a to je ponovo moguće samo uz poštivanje zakonitosti struke, a bez uplitanja politike. Ma koliko se mi trudili uvjeriti sve oko sebe kako je EZ oduševljena s ulaskom RH u EZ, ipak moramo priznati javnosti da EZ ne želi još jedno siroče. Da smo ekonomski jači, naš ulazak u EZ bio bi mnogo brži i lakši, bez obzira na političke uvjete.
|
|
| Jednostavno, izvrsna analiza. Vidi se da ste čovjek koji živi od teškog rada. To "lučonoše" ne razumiju i nikada ne će razumjeti. |
|
Zahvaljujem se uvaženi profesore na dijelu komentara koji se odnosi na mene.
Točno je da sam u životu sve postigao teško, ali sve je bilo pošteno i časno. Iako sam postigao sve što sam zamislio u profesionalnom dijelu života, nisam imao uvijek sreće jer sam bio bez veze, bez podrške i bez preporuke, tako da sam bio prisiljen sve uraditi sam. U 23 godine svoga obrazovanja Hrvatska je sudjelovala samo u drugoj godini poslijediplomskog studija, a troškove školovanja na fakultetu i doktorata sve sam snosio sam. To mi je omogućilo da budem potpuno neovisan u svakom pogledu.
Ovo sam spomenuo kako bih mogao reći nešto o potrošačkom mentalitetu. Naime, svjedoci smo mentaliteta zaduživanja, jer kad se već država zadužuje, zašto se ne bi i pojedinci zaduživali. Razumijem kako se stan teško može kupiti u gotovini. No uspješnim zaduženjem smatram ono u kojem se ne više od trećine sigurnog mjesečnog prihoda odvaja za kredite, s tim da vam preostale dvije trećine garantiraju normalan život.
A kad čovjek sklon zaduživanju dođe na Vlast, vjerojatno se neće odreći hazarderske igre.
Uvijek sam se čudio što su Vlasti svaku prodaju državne imovine od banaka, Ine, Telekoma itd. prikazivali velikim uspjehom. U životu smatram kako je prodaja onda dobra, ako se odmah ulaže u nešto drugo, korisno, a ne u dobijanje izbora. Nije mi želja kritiziranje Vlasti niti pojedinaca, već želim ukazati na činjenicu da se u pomorstvu i brodogradnji može sigurno bolje, a u ostalim područjima sam uvjeren da se također može bolje.
S mentalitetom neumjernog trošenja onoga što nismo zaradili nećemo daleko stići.
|
|
Izgleda kako će Hrvatska slijediti Poljsku! Upravo objavljena vijest na Jadranbrod.com.
Ovo je moj link
|
|
S 450 milijuna $ mogli smo učiniti čuda.
Investiranjem u znanost i tehnologiju mogli smo osigurati budućnost pomorstva i brodogradnje, u svijetu dviju visoko-profitabilnih privrednih grana.
Mogli smo uložiti u brodove koji ostvaruju sigurne dobre zarade, gdje bi se zaposlilo mnogo ljudi. Ovo je moj link
Mogli smo investirati u obuku za pomorce i postati vodeći centar za obuku pomoraca u svijetu, što bi nam godišnje donosilo bar sto milijuna $.
Mogli smo opremiti sve katedre, institute, laboratorije u svim znanstvenim disciplinama sa vrhunskom tehnologijom, tako da ne moramo mi uvijek ići vani; stranci bi sad mogli dolaziti kod nas.
Mogli smo raspisati međunarodni natječaj za idejno rješenje proizvodnje energije (sunce, vjetar, more) gdje bi prvonagrađeni dobio 5 milijuna, drugi 3, a treći milijun $, s tim da se ta rješenja kod nas patentiraju i primijene u praksi.
Mogli smo još mnogo toga što bi nam osiguralo bolju budućnost.
Tko pozorno prati zbivanja u svijetu zna da je budućnost ekonomski jakih vrlo teška, a ekonomsko slabih nikakva. Stoga je za očekivati kako će jednog dana naša politička elita shvatiti da nije smisao politike samo dobiti izbore, već da se moramo osloniti na sebe, na svoje znanje, i naše proizvode i znanje prodavati svijetu, a ne uvijek kupovati sve i svašta od drugog.
|
|
Siguran sam da su svi u Hrvatskoj čuli za brodogradnju, ali malo tko zna što naša brodogradnja predstavlja u svijetu gledajući ukupnu svjetsku brodogradnju. Statistički gledano prema siječanjskim podacima iz 2008. godine to izgleda ovako:
J. Koreja je imala naručen 2201 brod, ukupno 176.69 milijuna tona nosivosti. Iza nje slijedi Kina sa 2811 naručenih brodova (158.6 mil. dwt), zatim Japan (1441 brod, 102.76 mil. dwt), pa Filipini (100 brodova, 6.95 mil. dwt), onda Vijetnam (202 broda, 4.49 mil. dwt), zatim Indija (122 broda, 3.83 mil. dwt), pa Rumunjska (75 brodova, 3.72 mil. dwt), onda Tajvan (60 brodova, 3.27 mil. dwt), zatim Turska (252 broda, 3.23 mil. dwt), Brazil (33 broda, 3.14 mil. dwt), Njemačka (153 broda, 3.13 mil. dwt), i tek na dvanaestom mjestu Hrvatska sa 49 naručenih brodova u ukupnoj nosivosti od dva milijuna stošezdeset i devet tisuća tona (2.169 mil. tona). Nekome ovi podaci govore mnogo, a onima koji još ne shvaćaju o čemu je riječ, evo dodatnih informacija.
U rujnu 2006. godine Hrvatska je imala 72 naručena broda veća od 100 GT ili 1.3% od ukupnog broja naručenih brodova širom svijeta, a ukupna nosivost naručenih brodova u našim brodogradilištima iznosila je 2.734 milijuna tona ili manje od jedan posto (0.96%) od ukupne svjetske nosivosti naručenih brodova. Ove brojke same po sebi govore o značaju naše brodogradnje u usporedbi sa svjetskom brodogradnjom.
Postoje li šanse za našu brodogradnju? Mislim da šanse uvijek postoje. Kolike? O tome može reći samo onaj tko je izvršio reviziju svih dokumenata u svim brodogradilištima, upoznao se s tehničkim sadržajem i ljudskim potencijalom brodogradilišta. Prema osobnom iskustvu u kontroli poslovanja dvaju pomorskih poduzeća za takav posao je potrebno oko šest mjeseci ozbiljnog rada. Tko je to učinio ili je li itko to učinio, nije mi poznato. Već više godina slušamo priču o restruktuiranju brodogradnje, a priči nikad kraja. Problem brodogradnje se mogao riješiti još prije nekoliko godina, i bio bi znatno manje bolan nego što će biti. Zaista je teško razumjeti da se barem dvijesto milijuna dolara svake godine, praktično rečeno, baci, umjesto da se investira, recimo u gradnju deset tankera u našim brodogradilištima za prijevoz vode, koju bi danas žednima (Barcelona) Mediteranom, a sutra svijetom dostavljali. Taj se novac mogao iskoristiti u reklamiranju hrvatskih proizvoda na velikim tržištima SAD, Japana, Kine, Indije, itd., koji bi se možda deseterostruko vratio. Taj se novac također mogao iskoristiti za ulaganje u tehnički razvoj naših brodogradilišta, poput instalacije većih dizalica (J. Koreja), koje bi ubrzale gradnju brodova. No ovaj put nova Vlada se mora suočiti s istinom o brodogradnji želi li za njenog mandata uvesti nas u EZ, a EZ neće biti popustljiva kao u slučaju Poljaka. I kad se zna da je brodogradnja jedno od područja na kojem Vlada može pasti, nije joj baš lako.
Ima li hrvatski brod posadu sposobnu za plovidbu?
Iako je područje plovidbe vrlo nesigurno, s mnogo plićaka i velikom razlikom između plime i oseke, posada različita, mnogobrojna s mogućim teškoćama u sporazumijevanju, a nekim članovima možda more naškodi, a i posljedice norovirusa mogu ozbiljno utjecati na posadu i okolinu, ipak se nadam da je kapetan izabrao pravu posadu i ucrtao pravi kurs plovidbe. Da sam bio na kapetanovom mjestu ipak bih izabrao posadu superiorno sposobnih individualaca dokazanog praktičnog duha koji bi mi se obvezali na vjernost i da će prvenstveno služiti interesima našeg broda, a ne svojim osobnim, jer našem brodu prosječni već godinama samo otežavaju plovidbu. No kako nisam kapetan našeg broda, poštujem kapetanov izbor. Koliko su mu časnici kvalificirani i odani za tako ozbiljan poduhvat, to ćemo uskoro vidjeti. Kapetanu broda treba poželjeti mirno more, iako, kako stoje stvari, njega neće biti, jer se očekuje oporbeni vjetar koji će brod naginjati, čas na lijevu, čas na desnu stranu, a morska struja bit će promjenljivog smjera, ali ipak puno više suprotnog smjera od smjera plovidbe našeg broda. Čini se da ni sama posada nije svjesna što ju sve očekuje u plovidbi. Nezgoda broda, poput nasukanja i onečišćenja mora naftom, izazvala bi nesagledive posljedice koje bi svi mi, koji financiramo taj poduhvat, htjeli mi to ili ne, morali snositi. Reklo bi se – Hvali more, drži se kraja! – tako da posadi broda zaista nema razloga zavidjeti na ničemu. Svjestan što su ljudi, brod, život i more, s moje strane: Sretno kapetane!
Dr.sc. Ivica Tijardović
|
|
Quote:
Koliko su mu časnici kvalificirani i odani za tako ozbiljan poduhvat, to ćemo uskoro vidjeti
Što ćete vidjeti uskoro kolega? Zar niste već vidjeli, jer ovaj "brod plovi već četiri godine". To je prilično u suprotnosti sa Vašom detaljnom analizom i informacijama o konkurenciji, te rokovima koje ste istakli kao neophodne za pravilan pristup "plovidbi", ali i sa stalnim izražavanjem nade i prilično euforične potpore Sanaderu. |
|
| Dana 28. ožujka 2008. godine održat će se predstavljanje moje knjige naslova "GLASMORA sa hrvatskog pomorskog i brodograđevnog portala Jadranbrod.com" u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Trg Gaje Bulata br. 1 s početkom u 1730. Ulaz je slobodan. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(20 kom., prije 7 hrs.) | | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 1 dan/a.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 2 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 2 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 5 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 9 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 14 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 18 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 19 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.08. 05:10h CEST