| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Propast Bolonje u HR uništava znanost
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Siniša Rodin
|
|
|
|
2007.09.23. 15:52
FER upisuje 120 doktoranata !?!?!?! Pogledajte molim oglas na www.fer.hr. Upisuju 120 doktorskih studenata. Ludost!|
Evo i linka na oglas!
Radi se ili:
a.) o tome da FER ima 120 mentora za 120 doktorskih kandidata pa je najveća visokoškolska institucija na svijetu; ili
b.) da lažu studentima da će doktorirati, a u stvari im uzimaju novac bez namjere da im doista omoguće stjecanje doktorata lege artis.
U prvom slučaju predlažem FER za Nobelovu nagradu. U drugom slučaju riječ je o kaznenom djelu prevare.
O čemu je riječ? |
|
Rijec je o jos jednoj "Ligi za opstanak".
Prva je bjesomucno pozivanje na upis dionica, gdje u 100-metarskim redovima vidite ocajnu, obespravljenu i obmanutu sirotinju! |
|
| Reagirajući na pripremni dokument koji je priredio Pero Lučin za Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, bio sam predložio autoru da se napravi studija o tome tko u RH uopće može biti mentor (ili koliko RH doista ima mentora). Odgovor je bio, kako sam i očekivao, da je to nemoguće napraviti. Očekivao sam takav odgovor zato što sam znao da bi to zahtijevalo neke konkretne rezove. Iz navedenoga se primjera (vidi #1) dobro vidi kakve su posljedice! |
|
Pitanje za NVVO: Kako su dobili akreditaciju za takvo što? Tko je dao pozitivne recenzije za program?
Pitanje za Ministarstvo? Prema zakonu, doktorski studenti su redovni studenti. Hoće li im Ministarstvo platiti studij, smještaj u dom, sva studentska prava?
|
|
| Ne znam što je odjednom FER-u, ako im treba biti išta? Do sada su bili daleko ispred ostalih fakulteta, pa i Prava. Je li Pravni fakultet u boljoj poziciji i sa vrsnijim standardima? Baš me zanima. |
|
| O FER-u smijem pisati a o Pravu ne smijem. Ali ne rugam se ja FER-u. To je logična posljedica loše provedbe zakona na način da su se nekadašnji magisteriji preimenovali u doktorate po sistemu "cut magisterij - paste doktorat". A zašto je to tako, pitajte na Trgu hrvatskih velikana. BTW, Pravo nije dobilo dopusnicu za predloženih 11 doktorskih programa. |
|
Nije bas tipican primjer, ali koliko se sjecam na Harvard SEAS (School of Engineering and Applied Sciences) godinu ili dvije unazad je upisano oko 130 postdiplomskih studenata (iako to ukljucuje nekoliko razlicith smjerova tipa Applied Mathematics, Applied Physics, Bioengineering, Comp. Science, Electrical Engineering,...). Zadnje sto sam nasao je od ove godine, kad su upisali oko 170 studenata. Iako se, ponavljam, radi o ipak nesto vise smjerova nego na FERu, mislim da nista od Nobelove...  No u svakom slucaju, mislim da je FER definitivno jos daleko od nivoa Harvard SEAS-a.
Pitanje je i koliko prijava obicno ima FER za PhD studij? (Nisam nasao podatak na njihovom webu.) |
|
University of Michigan Law School upisuje godišnje 2 do 3 doktorska kandidata i oko 30 LL.M. dakle magistarskih studenata.
Malo mi čudno zvuči da bi fakulteti upisivali na stotine studenata, pa čak i desetine.
Možda je riječ o "graduate" studentima koji su na razini magisterija? |
|
| Ali, treba mjeriti output a ne input. Ja sam zadovoljan da FER ili bilo tko upiše i 1000 doktoranata, ako ih u roku od 4 godine doktorira 900, naravno bez erozije standarda. |
|
Quote:
To je logična posljedica loše provedbe zakona na način da su se nekadašnji magisteriji preimenovali u doktorate po sistemu "cut magisterij - paste doktorat". A zašto je to tako, pitajte na Trgu hrvatskih velikana.
Pitam stalno.
Jednostavno, na temelju jednoga oglasa, bez dodatnih ekspertiza, ma koliko to čudno izgledalo, nije korektno zauzimati određene i gotove stavove. Naročito o nekome tko je po svim dostupnim informacijama zauzimao do sada vrlo visoko mjesto u vertikali hrvatskoga visokoga školstva.
Samo sam htio u prethodnom komentaru upozoriti da ti ljudi koji su kreirali takav poziv valjda imaju i odgovore, dostojne renomea koji imaju. |
|
| Pogledao sam njihov program koji je dostupan na istoj web stranici. Koliko vidim, riječ je o PREDAVANJIMA a ne znanstvenom istraživanju. Možda griješim dušu u konkretnom slučaju, ali nagledao sam se "doktorskih" studija u Hrvatskoj na kojima se samo predaje, predaje i predaje. I onda nije čudo da nakon 3 godine takvog "doktorskog studija" iza kandidata nema nikakvog istraživanja, nikakve nove spoznaje. E, sad morao bih provjeriti na licu mjesta da 999 predmeta koji su na popisu FER-ovog doktorskog programa u stvari znače znanstveno istraživanje a ne nastavu. Ali nekako sumnjam. Pokušajte me razuvjeriti. |
|
| Evo, pronašao sam na stranicama FER-a nešto što mi liči na satnicu doktorskog studija koja pokazuje da je riječ o nastavi. Ali, možda sam se ipak zabunio, budući da nisam iz te branše. |
|
| Naravno, ja ne tvrdim da na FER-u nema znanstvenog istraživanja, nego kažem da mi je neobično da bi se u jednoj generaciji upisalo 120 doktoranata, što bi značilo da bi tijekom 3 godine upisali 360 ljudi i da bi svi oni morali raditi znanstveno istraživanje i proizvoditi znanstvene radove, i to sve na kvalitetan način. Bilo bi divno da je to tako. |
|
Quote:
.) da lažu studentima da će doktorirati, a u stvari im uzimaju novac bez namjere da im doista omoguće stjecanje doktorata lege artis.
U prvom slučaju predlažem FER za Nobelovu nagradu. U drugom slučaju riječ je o kaznenom djelu prevare.
O čemu je riječ?
Daleko od toga da sam pozvana osoba suditi je li nečiji program za doktorske studije u skladu sa vrhunskim standardima zvanja ili nije. Samo upozoravam na neprimjerenost ovakvoga pitanja-stava. |
|
Zaboravio sam staviti opciju c.) podijeliti 120 doktorata za 3 godine
Nemojte kolega, molim vas. Suprotno je zdravom razumu misliti da bi to bilo moguće učiniti na kvalitetan način. Ali da pojasnim kako se to na nekim institucijama u hrvatskoj radi (ne kažem da je tako na FER-u):
Upišete što više moguće studenata (nekada magistarskih sada doktorskih). Znate unaprijed da nema dovoljno mentora, ali nema veze, i onako će većina studenata usput odustati. Organizirate predavanja, predavanja, predavanja, barem 3 semestra, u pravilu 4. Nakon toga dosta teški ispiti. U ovoj je fazi već oko pola studenata odustalo. Ostatak polako magistrira (doktorira) tijekom slijedećih 10 godina, ali u biti to uspije samo manjem broju upornih.
Ima li još netko takvih iskustava? |
|
Quote:
Suprotno je zdravom razumu misliti da bi to bilo moguće učiniti na kvalitetan način. Ali da pojasnim kako se to na nekim institucijama u hrvatskoj radi (ne kažem da je tako na FER-u):
Navedite onda te institucije! Vi saznanja koja imate koristite da bi hipotetički osporili ono u što u najgorem slučaju možete samo sumnjati. Zar Vam ovo ne sliči na pravni teren' |
|
Sada me vučete za jezik. Ne govorim napamet. Idemo radije govoriti o pozitivnim primjerima. Recite vi meni instituciju u Hrvatskoj gdje
- doktorat počinje obranom prijedloga doktorskog istraživanja, tj. to je preduvjet za upis;
- po uspješnoj obrani odmah dobije mentora i počinje s radom;
- istraživanje traje 3 do max. 4 godine i u tom roku kandidat proizvede nekoliko znanstvenih radova;
- nakon isteka 3-4 godine kandidat doktorira;
- što se tiče nastave, ona se svodi uglavnom na metodološke predmete, ali zato doktorski student održava predavanja dodiplomcima o svojim znanstvenim spoznajama.
|
|
Quote:
Sada me vučete za jezik. Ne govorim napamet
Pa upravo to radim. Od Vas očekujem, kad već očekujete da Vas slijedim u raspravi, objašnjenja i argumente. Ovo za FER nije argument, koliko god to može sličiti na to. Ali još nije. Rekli ste da znate druge primjere. Pa recite ih! |
|
Nomina sunt odiosa. Ali o tome najbolje svjedoče činjenice poput omjera broja profesora i studenata, odnosa broja upisanih studenata i onih koji steknu diplomu u roku, prosječnog trajanja studija. To su sve javno dostupni podaci koje bi trebala pokazati već i institucionalna samoevaluacija.
Meni broj od 120 upisanih doktorskih studenata sam po sebi ukazuje na sumnju. |
|
Quote:
Nomina sunt odiosa
Bez njih se ne može argumentirano kritizirati!
Quote:
Meni broj od 120 upisanih doktorskih studenata sam po sebi ukazuje na sumnju.
a evo odgovora:
Quote:
.) da lažu studentima da će doktorirati, a u stvari im uzimaju novac bez namjere da im doista omoguće stjecanje doktorata lege artis.
U prvom slučaju predlažem FER za Nobelovu nagradu. U drugom slučaju riječ je o kaznenom djelu prevare.
O čemu je riječ?
Zar je ovo samo sumnja na stranici dostupnoj svakome?!
A tek uvod?!
Quote:
FER upisuje 120 doktoranata !?!?!?!
Ja sam stekao dojam da toga tko je to uradio treba odmah uhapsiti. I gotovo! |
|
Gledajte, za FER kažu da je jedan od naših boljih fakulteta. Zato mi se čini da diskusija o njima predstavlja diskusiju i o drugima, pogotovo onima koji se kvalitetom s njima ne mogu mjeriti.
Kada me uvjerite da FER, ili bilo tko drugi, ima mogućnost napraviti selekciju između barem 600 i od njih upisati 120 najboljih studenata osigurati mentore za tih 120 doktorskih studenata po generaciji i dovesti te doktorante do doktorata u roku od 4 godine, ja ću biti najsretniji čovjek na svijetu.
Ako su oni među boljima, onda se moramo pitati što je s onim lošijima od njih?
Sjetiti ćete se da sam rekao da je glavni problem u "cut magisterij paste doktorat". Da je riječ o 120 magistarskih studenata, onda bi to, čini mi se, bila realnija brojka. |
|
A što se tiče kaznenog djela prevare, Kazneni zakon kaže:
Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini...
U mojem opisu posla nije kazneni progon. |
|
| Ali naravno da nikada nisam niti mislio da nekoga treba kazneno goniti. Riječ je o tome da se nešto radi u dobroj vjeri ili ne. |
|
| Bojim se da smo zachatali forum. Možda i netko treći ima što za kazati. |
|
Quote:
Kada me uvjerite da FER, ili bilo tko drugi, ima mogućnost napraviti selekciju između barem 600 i od njih upisati 120 najboljih studenata osigurati mentore za tih 120 doktorskih studenata po generaciji i dovesti te doktorante do doktorata u roku od 4 godine, ja ću biti najsretniji čovjek na svijetu.
Nemam Vas ja što uvjeravati. A vjerujem ni FER Vam to ne duguje. Vi ste pokrenuli raspravu, dajući joj dimenziju kakvu kolegica #2 nije slučajno usporedila "Ligom za opstanak"! O toj ligi je danas genijalno pisao Ante Tomić u svojoj kolumni, da ne bih zaboravio.
Vi ste taj koji treba uvjeriti!
U biti moja primjedba na ove Vaše postove je slijedeća:
- ako mene/nas, koji sa Vama djelimo stavove i raspravljamo zovete na Trg velikana, onda se podrazumjeva, koliko god bježali od imena da nas tamo netko čeka i da nam taj nešto duguje! doduše, tamo ima i gostionica, pa nisam siguran što ćemo tamo?
Vaša kritika bi bila meni prihvatljiva da mi ne ostavljate dvojbe, idemo li na kavu ili recimo Ministru! |
|
| Onda ovako. Vi tvrdite da FER ima kapacitet proizvesti 120 doktora znanosti za 4 godine. Ja u to sumnjam. Budući da niti vi niti ja ovog časa ne možemo dokazati da smo u pravu, ako ih FER do 2012 proizvede 100 (od ove generacije) častim vas večerom u restoranu. |
|
| A što se tiče Trga hrvatskih velikana, trenutno imam virozu pa sam nesposoban ozbiljno raditi pa sam više nego obično na forumu. Ali priznajem, kontrola kvalitete nije moj posao, već nekoga s Trga HV. |
|
Na #1:
Štovani kolega izvrsno ste postavili pitanje i moguće odgovore.
Evo još nekoliko sitnih pitanja:
'Po čemu se neki fakultet svrstava u "bolje"? Da li po znanstvenom ili izumiteljskom outputu, kao što je to u svijetu, ili nešto treće?
Pogodite koji je to tehnički fakultet naručio inozemnu, neovisnu recenziju, i onda ignorirao tu istu (negativnu) recenziju.
-bg- |
|
Quote:
Vi tvrdite da FER ima kapacitet proizvesti 120 doktora znanosti za 4 godine. Ja u to sumnjam
Ne tvrdim ja ništa. Nemam pojma.
Quote:
što se tiče Trga hrvatskih velikana, trenutno imam virozu pa sam nesposoban ozbiljno raditi pa sam više nego obično na forumu
Dobro, onda. Neću Vas više gnjaviti, ali, ako ste već ljuti radi viroze, ne morate nas plašiti propašću baš svega u ovoj zemlji!
Pokušaću zaraditi ovu večeru! |
|
To bi bilo divno! Zamislite 100 doktora znanosti samo na jednom fakultetu i to za 4 godine. Hrvatska bi procvala.
I nisam ljut, samo pokušavam biti realan. |
|
Malo statistike za cijelo Sveučilište
PROMOVIRANI DOKTORI ZNANOSTI PO AKADEMSKIM
GODINAMA
Akademska godina Broj doktora
znanosti
1990./91. 234
1991./92. 229
1992./93. 223
1993./94. 238
1994./95. 156
1995./96. 220
1996./97. 127
1997./98. 353
1998./99. 241
1999./2000. 346
2000./2001. 268
2001./2002. 184
2002./2003. 318
2003./2004. 274 |
|
Ako već nitko nema hrabrosti upustiti se u ocjenjivanje potencijalnih mentora, moglo bi se istražiti koliko je rezultata iz obranjenih doktorata u RH objavljeno u međunarodnim znanstvenim časopisima i/li knjigama (ili bar u publikacijama s ozbiljnom recenzijom). Tako bi se mogla utvrditi vrijednost do sada obranjenih doktorata u RH. Iz toga bi se dalo štošta zaključiti.
Ne moram, nadam se, ovdje tumačiti da bi svaka disertacija trebala sadržavati originalne rezultate, kao ni to da je ona polupublikacija (ograničena dostupnost), te bi bila prava šteta rezultate iz nje ne objaviti u znanstvenim publikacijama s maksimalnom dostupnošću.
|
|
Doktorski studiji su jedno od krucijalnih pitanja bilo kakve svrhovite reforme u nasoj znanosti. Trenutacno, po podacima prezentiranim od Prof. Lucina na 2. kongresu (a on, vjerujem, iz materijala koje su dali EU, ima relevantne podatke), RH ima 5552 dr. sc. i proizvodi ih 300-njak godisnje, sto je izgleda dovoljno za puku 0 reprodukciju. A zelje su, izgleda, da ih do 2025. imamo 2% aktivnog stanovnistva ili oko 46000!!?? Znaci, treba ih "proizvoditi na tvornickoj traci", a sami doktorski studiji, sto i kolega Rodin primjecuje, nisu nikako ustrojeni, nismo se dogovorili da li bi nositelji istih trebali biti fakulteti ili sveucilista, ne znamo tko moze biti kakav mentor niti kako i tko ce to definirati (ako zelite "presjeci"), kako upisati stvarno motivirane studente a ne one koji ce biti neciji klonovi, kako povezati te studije s potrebama gospodarstva i to kako u podrucjima istrazivanja tako i u profilu kadrova (kojih bi vecina onda trebala raditi u gospodarstvu, a ne u akademskim institucijama), ...
Moj fakultet je, samo kao primjer, kroz projekt NZZ stvorio dosta dobar okvir, s puno vecim naglaskom na istrazivackom radu, s intervjuom pristupnika pri upisu, s prijavom teme nakon prve godine, s nominalnim trajanjem od 3 godine, ... i nekako se to polako gura, iako su problemi u stvarnoj implementaciji ... "nemali".
FER slovi za dobro organiziran faks ali je, vjerujem i ja, brojka predvidenih doktoranata (iako ona po vanjskim mjerilima ne mora biti prevelika - vidjeti primjerice CalTech koji ima puno veci broj graduate (pa i PhD) od undergraduate studenata) vise uvjetovana zeljom za zaradom nego necim drugim (u teznji ka komercijalizaciji, koja im je doduse omogucila bolju opremljenost faksa, decki su su izgleda malo razigrali). To bi se moglo potkrijepiti i cinjenicom da su novacima s naseg faksa (mi ne izvodimo doktorski studij na podrucju elektrotehnike ali imamo takve pred- i diplomske studije, pa nam nasusno trebaju kadrovi), usprkos dogovorima i zajednickim interesima i suradnjama (a novaci uglavnom u RH nigdje ne placaju skolarinu - bilo to dobro ili ne), jednostrano uveli pune iznose skolarina, i to cak retroaktivno za prethodne godine doktorskog studija! Toliko o pravnoj drzavi i o zeljenoj kvaliteti. O Bologni da ne pricamo.
Prica je dakle uvijek ista: namjere dobre, definiranje puta za ostvarenje prepusteno pojedinim institucijama (koje tu, za razliku od svojih obveza, u punoj mjeri konzumiraju svoju autonomiju), aktivnosti cesto prepustene pojedincima (ili nepostojece), koordinacija nikakva, spremnost na promjene nikakva, ... rezultat porazan. "Sustav bez sistema" at its best. Pametnima dosta. |
|
Slažem se s uvaženim kolegom kad kaže "moglo bi se istražiti koliko je rezultata iz obranjenih doktorata u RH objavljeno u međunarodnim znanstvenim časopisima i/li knjigama (ili bar u publikacijama s ozbiljnom recenzijom). Tako bi se mogla utvrditi vrijednost do sada obranjenih doktorata u RH. Iz toga bi se dalo štošta zaključiti."
Još sam u prošlom stoljeću pokušao odgovorne u RH motivirati za takvo istraživanje, u kojemu bi se uzele u obzir samo vodeće publikacije (ne više od tri) u svakom području. No onaj koji traži što mu nije za tražiti, mora biti spreman suočiti se sa problemima o kojima nije za sanjati. Oni koji prebrode te tegobe postaju jači. |
|
| Novi Pravilnik o studiju Sveucilista u RI predvida i doktorate "skandinavskog tipa" (uvezivanje par radova u medunarodnim casopisima). To je svakako poticaj povecanju broja i relevantnosti radova kao rezultata doktorskog studija. |
|
Postovani kolege,
Evo par odgovora na nasa pitanja i kroz moje iskustvo - koje je blisko FERu po opisu branse.
I u skandinaviji ovisi od mentora do mentora hoce li prihvatiti "skandinavski doktorat" (uvezane journal radove). U vecini slucajeva na tehnickim fakultetima (odjelima) na NTNU (moj slucaj), moramo pisat cijelu tezu. To je do 200 stranica, znam i vece doktorate ali neki se bune da je previse. Napr. Nijemci ne prihvacaju > 200 stranica. To je vazno postovat jer imamo medunarodnu obranu tj. imamo medunarodne "oponente". Dakle na obrani je jedan iz neke druge zemlje (EU ili USA) i jedan je iz norveske industrije. Mentori se dodljejuju od prvog dana i ja ih imam 3. Jedan iz industrije, i dva sa fakulteta. Neki imaju jednog mentora, to dakle ovisi.
Teza se na NTNU prijavljuje u roku od prva 3 mjeseca studija ( na 8 stranica) ali se moze malo izmijenit nakon 1 god. U prvoj godini postoje 4 ispita (obicno su vrlo teska) dok ih je prije bilo i do 8, ali su zakljucili da je 8 ispita previse jer ometaju istrazivanje.
Dok se slusaju ispiti (4 ispita) u isto vrijeme se radi istrazivanje. To je u prvoj godini. Nakon toga moraju proizaci rezultati. |
|
Jos sam jednu stvar zaboravio - koja se direktno tice bolonje.
Imali su i na NTNU problema sa bolonjom - saznao sam od profesora. problem je bio u inzenjerskoj struci jer su imali u prve 3 godine samo matematike i fiziku a to nije dovoljno prakticno znanje za inzenjera - pa su stoga postavili uvjete studedntima da moraju zavrsit svih 5 godina.
Za studente sa ostalih fakulteta u Norveskoj, koji su u pravilu losiji od NTNU, trebali su poloziti (oisno o porgramu) i nekakvu razliku, tj. napr. naprednu matematiku.
Eto to su neke informacije iz prve ruke. Znam da ima ovdje jos dosta ljudi koji bi mogli ponudit ovakve informacije. To nam je dobro znati tako da shvatimo da su i ostali prolazili slicne zamke - i vazno je znati kako rjesit problem a ne tuci glavom o zid. |
|
svjeze vijesti:
Pedesetak studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prosvjedovalo je pred zgradom fakulteta. Tražili su dodatni ispitni rok. Mogli bi ga dobiti, iako nije po propisima.
http://www.net.hr/vijesti/page/2007/09/25/0188006.html
|
|
Po mojim procjenama reforma je propala. Za to nije uopće kriv Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je ostavio dovoljno prostora za bolonju. Kriva je provedba. Kada to kažem, mislim da je odgovornost alocirana između ministarstva, sveučilišta, fakulteta i profesora.
Sada slijedi faza u kojoj će se inicijalne greške popravljati serijom paničnih reakcija kako bi se gasio požar. Odobravanje dekanskih rokova tamo gdje im nije mjesto je samo jedna od takvih reakcija.
|
|
Quote:
Za to nije uopće kriv Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je ostavio dovoljno prostora za bolonju. Kriva je provedba. Kada to kažem, mislim da je
Zaboga kolega, pa mora netko biti odgovoran za to. Neću isticati riječ kriv, jer je možda gruba i prikladnija je za nešto drugo. Zar je moguće da je alocirana između ministarstva, sveučilišta, fakulteta i profesora.
Kako ćemo je locirati? ako je ne možemo locirati, ili smo nesposobni, a nismo, ili nećemo, a ne bih rekao; ili bologna nije propala, a to ne znam iako se bojim! |
|
Na #39:
Po mojim procjenama reforma je propala.
Pa nikada nije imala nikakve sanse da stvarno uspije. Realizacija Bolonje, u stvarnosti a ne na papiru, trazi velika dodatna ulaganja u nove sveucilisne nastavnike, prostore i premu, kojih nije bilo. Zar se onda mogao ocekivati drugaciji ishod?
Na Bolonji je akademska zajednica u Hrvatskoj pala (jos jednom) na ispitu iz gradjanske hrabrosti i drustvene odgovornosti. Naime, sveucilisni nastavnici su trebali, prije uvodjenja Bolonje, politicarima i cjelom drustvu jasno i glasno reci da je ona nemoguca bez velikih novih investicija, i to na dugu stazu, i da ce, ako te investicije izostanu, odbiti sudjelovati u toj politickoj farsi. Medjutim, fakulteti i profesori na njima ocito nisu imali petlje za tako nesto. Posljedice toga snose studenti i, u krajnoj liniji, drustvo koje placa racune. |
|
Kolega Ljubić,
- odgovorni su profesori koji nisu prilagodili nastavu na način da formuliraju ishode učenja i pokušaju ih ostvariti, te na kraju da provjere jesu li ih ostvarili
- odgovorna su sveučilišta koja nisu prihvatila jednaka pravila igre za sve fakultete (ECTS, broj studenata, omjer student/profesor, struktura 3+2)
- odgovorni su fakulteti koji pokušavaju zadržati status quo, a naročito koji sprečavaju funkcionalnu integraciju sveučilišta
- odgovorno je NVVO i AZVO koji su vrlo šlampavo proveli postupak akreditacije
- odgovorno je Ministarstvo koje nije nikada osiguralo sredstva za provedbu reforme
- na kraju, odgovorni su oni koji znaju da nije dobro i šute o tome.
Jeste li sada zadovoljni? |
|
Evo kako izgleda bolonja kod mene.
Predajem na 2. godini s još dvije (uskoro 3) kolegice. Svatko od nas vodi grupu od cca. 130 studenata. U zimskom semestru lani smo imali 2 grupe + seminar, a u ljetnom 3 grupe + seminar. Ove godine morati ćemo otvoriti još po jednu grupu u svakom semestru, a poseban problem povrh toga su između 350 - 700 studenata koji su pali treću godinu i moraju se prebaciti na bolonjski režim studiranja, što znači da će svi morati upisati predmet koji predajem. U brojkama: zimski semestar min. 300 studenata, ljetni semestar min. 500 studenata, plus 350-700 ponavljača (ovisno o tome koliko ih uspije iskoristiti dekanski rok). Ukupno, cca. 1200 studenata na 4 profesora. Po grupama omjer 130/1. Bolonja??? |
|
Na #42
Tako ste izvrsno naveli odgovornosti da je zapravo suvisno dalje razglabati.
-bg- |
|
Sad je bolje. Jedino mislim da ste malo pogriješili u redosljedu. Po mome mišljenju oduvijek je prvo kriv onaj tko ima najvišu moć, dakle zakonodavac / vidjeti post HK, te citat toga posta iz JL/, zatim uprava sveučilišta, pa fakulteta, a kako profesori spavaju ne znam. Slažem se potpuno sa # 41:" Medjutim, fakulteti i profesori na njima ocito nisu imali petlje za tako nesto. Posljedice toga snose studenti i, u krajnoj liniji, drustvo koje placa racune.
|
|
| Zaboravio sam reći "in random order". Ali ima još odgovornih. |
|
Na #43:
Ova racunica morala je biti jasna vama i svima ostalima puno prije nego sto je Bolonja postala zakon. Zasto se onda niste vi, vasi kolege na Pravnom fakultetu, i svim drugim fakultetima, odlucno usprotivili njenom uvodjenju, i javno izjasnili da je ona nemoguca u postojecim uvjetima, i da ce samo dovesti do kaosa i daljeg pada kvalitete? Da je cjela akademska zajednica bila zauzela jedinstven, principjelan stav, Bolognju ne bi bilo moguce nametnuti. |
|
Ja sam još i napravio čudo. Iako katedra puca po šavovima uspio sam do doktorata i docenture dovesti dvije novakinje, a još dvoje je pred vratima. Ali počeo sam se spremati za današnju situaciju prije 5 godina. Ali ja ne mogu utjecati na broj upisanih studenata koji je golem (preko 1000 godišnje).
Osim toga, od gore navedenih 700 ponavljača, oko polovica ponavlja godinu 2. put, a ostali 3., 4., 5., pa čak i 10 put. Za to je kriv sistem koji im to omogućuje. Ja, recimo, uopće ne znam kako je moguće da neko ponavlja godinu 3 puta, ali kako vidim ima i gorih slučajeva. Svi su oni trebali ispasti iz sistema davno prije. Ali nisam ja zadužen za vođenje socijalne politike. |
|
Na #48:
Mozete li mozda malo izravnije odgovoriti na/komentirati moje pitanje u #47 (i #41)?
Neuspjeh Bolonje nije vremenska nepogoda koja se eto tako sasvim neocekivano srusila na Hrvatsku. Ovakav ishod je bio savrseno predvidiv, i stoga sveuc. profesori snose veliki dio odgovornosti sto na vrijeme nisu digli svoj kolektivni glas protiv Bolonje i ucinili sve da sprijece njenu implementaciju. |
|
I danas relativno mali broj ljudi znači što bolonja znači. Prije 5 godina moglo ih se nabrojati na prste. U takvoj situaciji instinktivna je reakcija bila obrambena - čuvajmo što imamo.
Uzmimo samo jedan primjer. Tek danas Sveučilište pokušava dovesti ECTS sustav u red. Ono što se inicijalno prikazalo kao ECTS sustav nije se temeljilo na "student workload" nego je bila linearna translacija broja predmeta u okviru institucija. Zato je i moguće da na sveučilištu imamo zilijun matematika i da svaka nosi svoj broj ECTS-a, na primjer. Isto vrijedi i za druge predmete, neka se matematičari ne uvrijede.
Na žalost, izgleda kao da naša sveučilišta i fakulteti ne streme tome da hrvatskim građanima pruže što bolje visoko obrazovanje, već pokušavaju zaštititi vlastiti interes. |
|
Na #50:
Na žalost, izgleda kao da naša sveučilišta i fakulteti ne streme tome da hrvatskim građanima pruže što bolje visoko obrazovanje, već pokušavaju zaštititi vlastiti interes.
Potpuno tocno. Ali, tko su ta nasa sveucilista i fakulteti ako ne upravo vi i svi vasi kolege profesori na njima? Nema nikog drugog. Prema tome, neodgovorno i sebicno ponasanje koje opisujete je njihovo, gledano u cjelini. |
|
Na stranicama moje katedre stoji slijedeće
Misija Katedre / Mission Statement
Zadaća je Katedre za Europsko javno pravo razvijati nastavu i znanstveno istraživanje na dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, razvijati povezivanje s akademskim institucijama na europskoj i regionalnoj razini, otvarati nove profesionalne mogućnosti za pravne znanstvenike, te promicati akademsko promišljanje europskog prava i europskih vrijednosti kako bi se potpomogla integracija Hrvatske u Europsku uniju.
Mission of the Department of European Public Law is to advance graduate and post-graduate education and legal research in field of European Law, to develop European and regional academic networking, to create professional opportunities for legal academics and to promote academic reflection of European Law and European values in order to facilitate integration of Croatia with the European Union. |
|
| And the point is......? Ne vidim vezu ovog mission statementa sa diskusijom koja mu prethodi, pogotovo ne sa mojim pitanjima/komentarima u #51, 49, i 47. |
|
| Odgovor na vaša pitanja: da se znalo što je "mission" bilo bi drugačije |
|
| Kako se meni iz daljine cini, presudni razlog neuspjeha Bolonje nije nemanje mission statementa, vec nepostojanje preduvjeta, organizacijskih i materijalnih (kvalificirani nastavnici, prostor i prema), nuznih za njenu realizaciju. To je ocito (i) iz #43. A da osnovnih preduvjeta nema, i da ih nece ni biti, vjerojatno je bilo jasno svima na sveucilistu, od rektora i dekana do profesora i asistenata. Svatko od njih je mogao, i morao, predvidjeti negativne posljedice, prije svega po studente, forsiranog i ishitrenog prelaska na Bolonju u takvim okolnostima. Stoga se cjelokupna sveucilisna zajednica trebala oduprijeti toj i takvoj farsicnoj Bolonji nametnutoj od strane politicara, zbog njihovih politickih ambicija, i/ili odbiti sudjelovati u njoj. A ona to nije ucinila, sto puno govori o razini njene profesionalnoj etike i odgovornosti naspram drustva koje ju financira, cf. zadnja recenica u #50 - s tim da "sveucilista i fakultete" treba zamjeniti sa "sveucilisni nastavnici" (cast izuzetcima). |
|
Ja ne vidim da je bolonjski sustav tako los.
Za mene je to jedan divan sustav - ako se dobro provede. To sto se u Hrvatskoj lose provodi za to smo sami krivi - na #42 je nabrojeno i slazem se.
Ali takav sustav otvara brojne moguscnosti. Ne treba se bojat da je to podloga da bi se usisavalo nase znanje - jer, ruku na srce, nasa najveca snaga je u zelji i motivaciji a ne nekoj super naobrazbi koji smo dobili u Hrvatskoj. Pa se stoga ne bojim da ce doci do veceg "odljeva mozgova" na zapad. Doci ce do toga svakako - jos i vise ako se ovako nastavi - a bolonja moze samo pomoci da bi se znanje integriralo i proces ucenja osuvremenio.
|
|
Bez obzira na daljinu, potpuno točno ste uprli prstom! A nije se lako nositi s tim. Dopuštamo transfer moći, devijacije u sustavu odgovornosti, šutimo, pa poslije kukamo kako je teško.
Iako nije popularno navoditi srbijanske anegdote, trenutno mi je pala jedna na pamet, vezana za Miloša Obrenovića.
Kad su mu savjetnici došli reći da "raja jauče" radi poreza, on je hladno naredio:" Podiži porez"!
Nedugo zatim došli mu opet, unezvjereno moljakati da spusti, a on:"Podiži porez"!
Danima nakon toga savjetnici šute! Obrenović začuđen zapita u jednom trenutku:" Kako raja?"
-"Šute!"
-"Uuuuf, spuštaj!"
Poruka nije da je dobro šutjeti, već da nije dobro "kukati!"
|
|
S obzirom da sam se nekoliko dana neugodno osjećao, provocirajući Vas pitanjima, zbog viroze, drago mi je što Vam je prošla. Vidio sam to na HTV jutros.
Vrlo ste lijepo objasnili smisao Bologne. ali, na novinarsko pitanje, .." može li se reći da je trenutno stanje usporedivo sa vremenskom nepogodom"?- odgovorili ste da - ne. I to je ok, s obzirom da je to pitanje subjektivne procjene svakoga analitičara jer se ne razgovara o preciznoj analizi.
Ali, na izravno pitanje o odgovornosti za takvo stanje, uz sve ono što ste nabrajali na Portalu u prethodnim diskusijama, naveli ste kao najodgovornije- STUDENTE i ministarstvo! Tim redom!
Moje mišljenje je da ste imali sreće, što većina "lijenčina" jer eto, neće učiti, ili spava ili treska glavom nad zadnjim rečenicama, pred zadnjim ispitima.
A ministarstvo je i onako na Trgu velikana! |
|
Quote:
na novinarsko pitanje, .." može li se reći da je trenutno stanje usporedivo sa vremenskom nepogodom"?- odgovorili ste da - ne
Kolega je vjerojatno svjestan cinjenice da vremenske nepogode prolaze same ("poslije kise dolazi sunce") dok je u ovom slucaju problem moguce rijesiti samo uz jako puno rada, kao sto kolega ocito i cini na svojim kolegijima. |
|
Slazem se s kolegom #55 o osnovnim problemima s Bolonjskim promjenama, koje su BTW neophodne i u svojoj srzi progresivne ukoliko se kvalitetno primjenjuju (#56).
Medutim zelim naglasiti recenicu koja ukazuje na najvazniji problem u ovom slucaju: Svatko od njih je mogao, i morao, predvidjeti negativne posljedice, prije svega po studente, forsiranog i ishitrenog prelaska na Bolonju u takvim okolnostima.
Da li ce se itko u RH zapitati zasto najodgovorniji sute i prebacuju loptice krivnje izmedu sebe, a nitko nije angaziran da se sto prije naprave strucne promjene u cijelom sustavu. Nazalost pojedinci koji su upozoravali na sve ove nedostatke prije godine dana su cesto napadani u medijima. Danas je ocigledno koliki je vijek trajanja medijskih lazi i velikih obecanja o tome kako smo u Bolonji ispred Slovenije i drugih EU zemalja.
Pitanje je koje promjene su u sadasnjem stanju neophodne da sprijecimo da generacije studenata izgube kvalitetno obrazovanje i posljedicno strucan doprinos gospodarskom razvoju RH od ionako malog broja visokoskolovanih osoba.
|
|
| Nije mi jasno kako se za katastrofalno organiziranje uvođenja Bolonje može kriviti studente. Njih se može kriviti samo za njihov osobni neuspjeh. S društvenoga gledišta, možda i za to što se nisu pobunili kad su vidjeli kako "napredujemo". |
|
Studenti imaju svoj dio odgovornosti. Oni su korisnici naših usluga visokog obrazovanja. Onima koji žele o tome znati više preporučujem knjigu A.O. Hirschmanna, Exit, Voice and Loyalty.
Ukratko, ako je korisnik nezadovoljan sustavom može izabrati izlaz (exit), može dići svoj glas (voice), a može mu ostati lojalan.
Ukoliko je kritična masa studenata lojalna postojećem sustavu, bojim se da od bolonje neće biti ništa. |
|
Na #63:
Ukoliko je kritična masa studenata lojalna postojećem sustavu, bojim se da od bolonje neće biti ništa.
Predlazem da se kritična masa studenata zamijeni sa kriticna masa profesora. Ovi drugi su ipak imali, ili su trebali imati, puno vecu ulogu u kreiranju hrvatske verzije Bolonje, kao i u njenom sprovodjenju (a ako nisu, onda su se pokazali kao izrazito neodgovorni prema studentima i gradjanima opcenito, koji ih/vas financiraju). Nelojanost postojecem sustavu koju trazite od studenata prvo bi trebali pokazati sveucilisni profesori, i tako dali primjer, zar ne? |
|
Na #62. Nekoliko kolega s portala vam moze objasniti dosta detalja o radu studentskog zbora glavne udruge koja bi trebala stititi interese studenata. Studentski zbor-proracun etc..
I za sve to studenti su najmanje krivi jer su cesto izmanipulirani za necije tude interese.
Akademska zajednica i izvrsna vlast snose cjelokupnu odgovornsot (u svojim zakonom definiranim ovalsitma) za cijeli SLucaj Bolonja. |
|
Zaboga Profesore, nećemo valjda rješenje za banalnu vertikalu odgovornosti, koja je u svakoj drušptvenoj zajednici jasna, uočljiva i pogotovo, uređenoj formalno; definirana, tražiti po teorijskim i inim raspravama i literaturi.
Oprostite, ali to me potsjeća na skolastičku raspravu u Srednjem vjeku o tome koliko konj ima zubi. sjećate li se kako je rasprava završila?
Mi svi ovdje znamo tko je "konj", odavno se zna kako se gleda koliko ima zubi, a Vi i nadalje hoćete teorijske rasprave o tome, umjesto da izbrojimo! |
|
Na #63:
Predlazem da se kritična masa studenata zamijeni sa kriticna masa profesora.
Kolega je apsolutno dobro pogodio gdje lezi glavna odgovornost: na profesorima. Sve drugo su izvedenice, i studenti, i ministarstvo, i drzava, ... i zapravo se njima zamagljuje uzrok svih problema.
Akademska zajednica (profesori, znanstvenici) su ti koji
- ne dopustaju promjene zakona u smislu rjesenja u razvijenim zemljama
- uporno odrzavaju fiktivno sveuciliste s trideset i vise pravnih osoba
- odbijaju neovisno inozemno recenziranje u napredovanju znanstvenika i medjunarodnu evaluaciju institucija
- sve promjene, ukljucivsi i bolonjske verbalno podupiru i farsicno provode a zapravo sabotiraju,
- itd.
-bg-
|
|
| Na #66: Vise nego tocno (uz jaaaako dugi itd.), iako je to "samo" vecina profesora, ipak ne svi. Moja slobodna procjena: 2-5% aktivnih, 60% inertnih ("sutljiva vecina"), 35+% "kocnicara" (kojima se, po potrebi, pridruzuju "inertni"). |
|
Komentirajući #66, želim dodati ovo. Koliko god je točno to što kažete, niste li ipak zaboravili da u uređenoj zemlji ima netko tko nadgleda funkcioniranje institucija? Mislim da je jedno od velikih zala u RH loše funkcioniranje institucija, što istodobno znači i onih državnih tijela koja mogu kontrolirati (primaju izvještaje) te institucije.
Na #67. "Inertni" su objektivno isto što i kočničari. |
|
| Na #66-68: Mislim da nema koristi od toga da anonimne nastavnike klasificiramo po naprednosti. Svaki od "kočničara" ima svoje ime i prezime. Kad se studenti bune protiv profesora koji sabotiraju bolonjski način provođenja nastave (bilo aktivnim otporom ili lijenošću), jednostavno ih trebaju javno imenovati, zajedno s detaljnim i objektivnim opisom njegovog načina izvođenja nastave i evaluacije studenata. Hrvatska sveučilišta su javna, i takvi podaci se SMIJU iznositi u javnost. Kočničarima procjena da ima 35+% kočničara ne znači ništa - jer se malo koji od njih prepoznaje u toj kategoriji. Javna objava studentskog mišljenja "Vi, profesore, ste kočničar" bi imala puno veći učinak. |
|
| Na #69: Ma oni to ne samo znaju, nego su ponekad na to i ponosni! Kada sam ja jednog kolegu upozorio na to, ispricao mi je "vic" u kojem bi sve otislo u "vrazju mater" da netko ne koci!!?? |
|
Quote:
Ma oni to ne samo znaju, nego su ponekad na to i ponosni
Istina. To se narodskim riječnikom kaže "mudri ljudi"! S obzirom da je tim "mudracima" s druge strane jako stalo do svakoga mogućega ugleda, pa često i kritiziraju, onako, neodređeno, jedini lijek za "mudrost" je poruka #69: Javna objava studentskog mišljenja "Vi, profesore, ste kočničar" bi imala puno veći učinak.
|
|
| Lucidna analiza Bologna na CRO nacin u novom Feralu. |
|
Ja mislim da je osnovna stvar kod uvodenja bolonjskog sustava (sustava koji treba povecati produktivnost, smanjiti vrijeme studiranja, povecati bandwidth znanja, iskorijeniti komunizam u visokom skolstvu, itd) sto se "zaboravilo" izmedu ostalih napraviti JEDNU jako vaznu stvar. A to je ocjenjivanje profesora od strane studenata. Svi ovi problemi o kojima pricamo proizlaze od "kriticne mase profesora" i dok se oni u vecini pitaju stvari se nece na bolje promijenit. Koliko sam vidio ovdje gdje sam ja sad, profesori nemaju toliko prava u odlucivanju politike fakulteta - sto ispada dobro kad malo razmislite. Sve vodi sveucilisni direktorat, birokatsko tijelo. Mislim da je tako i na ostalim institucijama na zapadu. Znam za slucaj kad su amreikaci otpustili profesora jer je poceo onako malo vrijedat studente kako su lijencine, kako nista ne rade, itd.
Promjene su uvijek bolne...tim je zalosnije sto smo 50 godina procerdali u komunizmu pa se sad ne mozemo izvuc nikako... |
|
cicat iz Ferala:
"nešto znanstvenih novaka koji na tom stupnju ionako ne predstavljaju samostalni nastavni kadar, a i njihov angažman vezan je prvenstveno uz konkretne znanstvene projekte, ne kolegije."
Ovo je potpuno bez veze. Kako bi se rasteretilo profesore, trebaju svi asistenti biti angazirani u predavanjima i konzultacijama sa studentima. Ne smije se dopustit da asistent na PhD studiju u ovom trenutku ne predaje. Pitam se odakle im ideja da PhD student ne moze predavat. To je sasvim OK stvar. kao da su predavanja nesto super komplicirano? Puno je teze istrazivanje.
"Više je nego očita sukrivnja političara koji su pogurali reformu na brzu ruku i bez namjere da plate cijenu novonastalih troškova, i sveučilišnih te fakultetskih uprava"
Slazem se.
|
|
#72
Zanimljiv clanak.
Evo da ga prepricam:
Bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit.
Istodobno, dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković jezgrovito im je na sve poručio da samo – uče.
Bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit, bullshit.
+5 Pronicavo! |
|
| Duhoviti ste kolega, posebno sa linkom, modelom "rješevanja problema" tipa Filipović. I dobro je ponekad malo si dati oduška. Ali, da niste, s obzirom na prethodnike, malo pretjerali? |
|
Na #73:
Iz svojeg iskustva znam da je ocjenjivanje profesora i asistenata bilo provodjeno (cini mi se godinu-dvije) na Fizickom odsjeku PMF-a i to jos prije bolonje. No zbog nekog razloga (navodno, trosak papira?!  ) odustalo se od toga. Moje osobno misljenje je da su razlog bile jako lose ocjene (zakljucio sam to iz razgovora sa ostalim studentima). Isto tako ne sjecam se da su isti rezultati bili igdje objavljeni (Ok, to mozda i nije potrebno... ali ako su javno dostupne ocjene studenata drugima, mozda bi bilo fer.) i da je ista poduzeto u vezi toga.
Gledajte realno, s obzirom na to koliko je misljenje studenta (iz iskustva mogu govoriti jedino za PMF-FO) (ne)bitno ljudima koji donose glavne odluke, zar zaista mislite da ce se kod nas netko otpustiti jer se puno studenata USUDILO dati lose ocjene ? Nakon toliko mi zvuci zaista nevjerojatno, jer svatko svakome "cuva ledja" (opet, to vrijedi za doslovno svakog ali za vecinu; a manjina ipak nema gotovo nikakav utjecaj).
Nadovezao bih se na #75. Mislim da se iz recenice koju je kolega prepricao moze zakljuciti dosta stvari o Sveucilistu u Zagrebu. To se ponavljalo tijekom cijelog mog studija (ukupno oko 6 godina), gotovo uvijek je problem bio u studentu (cast iznimkama nekih profesora koji su se trudili poboljsavat svoja predavanja) i uvijek je bilo izjava "vi nista ne ucite", "vise uciti", itd. Ne daj Boze pomisliti da je neki profesor ista manje od savrsenog, da mozda slucajno on nije lose objasnio. |
|
Upravo tako.
Ma svakako nisam za drasticne mjere, niti smatram da bi trebale ocjene profesora biti javne ali poboljsanje kvalitete vecine nasih narcisa u visokom skolstvu siguno bi bilo donjelo dobre rezultate.
Sramotno je takvo sveopce svaljivanje problema na studente.
Isto tako, trebamo se pozabavit problemom narcisodnosti kod Hrvata. Zasto postoji tolika narcisoidnost?
Slican je problem kod nasih bozanstava doktora medicine. Oni po bolnicama sebi daju za pravo vrijedat ljude dok pacijent mora biti pokoni jadnik. Sve skupa dosta bijedno.
Trebamo se zapitat neka temeljna pitanja prije nego pocenemo rjesavat neke probleme...
|
|
Mislim da ste dotakli jedan od kljucnih problema "iskorijeniti komunizam u visokom skolstvu." Jedna od prvih stvari koje sam primijetio nakon povratka u Hrvatsku je da su fakulteti ostali bastioni socijalizma i vecina problema bas iz toga proizlazi.
Na #74 Krivo ste razumijeli - znanstveni novaci moraju sudjelovati i sudjeluju u nastavi (doduse uglavnom drze vjezbe). Ali formalno oni se zaposljavaju za rad na projektima. U Americi se rijetko dopusta studentima da drze nastavu. Znam za slucajeve kad su se studenti bunili. Postoje research assistants i teaching assistants (ovi zadnji su uglavnom masters studenti).
Na #77 i 78 Jednom mi se (u Americi) dogodilo da mi je na ispitu prosao samo jedan student. Odmah me prodekan za nastavu pozvao na razgovor i sa mnom pregledao zadatke i zadace, a slijedeca dva puta je sjedio u ucionici da se uvjeri da im dobro tumacim. Od onda sam uveo povremene kvizove kako bih provjerio koliko studenti shvacaju. Za svaki kviz bih napravio statisticku analizu i ako bi bilo pitanja na koji je vecina dala pogresan odgovor to bih gradivo ponovo objasnio.
U Hrvatskoj mi je neshvatljivo da postoje predmeti/profesori iz/kod kojih je prolaznost 10% ili manje i nitko nista ne poduzima. Istina, i studenti imaju svoj udio krivice. Oni kao da nisu motivirani da uce i zavrse studij u roku. Mozda zato sto im je studij vise-manje besplatan. Ali nihov je odnos prema studiju vise |
|
| | |
Edukacija
