| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Domagoj Sajter
|
|
|
|
2007.09.06. 10:02
Što mislite o transformaciji Ruđera?
IRB postaje NIRB. Vidim da ovu vjesticu JL-a nitko nije stavio na connect, a zanima me vaš komentar: "‘Ruđer’ postaje nacionalni institut s posebnim statusom" |
Nije mi jasno ste se krije ispod povrsine.
Ako se radi o komercijalizaciji onda to moze samo biti dobro za Hrvatsku. Hrvatskoj trebaju novci, cim prije i to je realnost.
Ni jako razvijene zemlje ne mogu si prijustit luksuz rada na necem sto nije komercijalno, pa tako ne moze niti Hrvatska.
Ovo bi po meni trebalo biti dobro za sve jer ce tu oni najbolji vidjeti svoj probitak i uspjeh a oni koji puno sjede nece biti bas odusevljeni.
|
|
[i]"Ako se radi o komercijalizaciji onda to moze samo biti dobro za Hrvatsku"[i]
Ne slažem se s kolegom #1. Znanost, a pogotovo većina temeljnih znanosti koje se dugogodišnjim naporima razvijaju na IRB, ne može se bazirati na komercijalizaciji. Komercijalizacija dovodi samo do kratkotrajne koristi za nekolicinu (većinom onih s više menadžerskim, a manje stručnim i znanstvenim kvalitetama), a dugoročno vodi okljaštrivanju i odumiranju svih onih neophodnih dijelova temeljnih znanosti koje ne daju brzi profit. Napokon, IRB treba ostati znanstvena, a ne postati komercijalna institucija. |
|
Hvala Vam na pojasnjenju.
Slazem se s Vama, ali kad bi Hrvatska bila Njemacka, Francuska, GB, i slicne vece zemlje.
Medutim, mala i siromasna zemlja jednostavno nema financijske mogucnosti za neke stvari. U kapitalizmu se to mora znat.
Istina, ekonomija se bazira na kratkorocnim zaradama i to i jest temeljni razlog zasto male zemlje nemaju jake istrazivacke centre.
Ali male zemlje jos uvijek mogu imati svjetski znacajnu primjenu znanosti. |
|
Riječ je o inicijativi koja kreće s IRB-a prema Vladi. To je zapravo ideja o transformaciji prema uzoru na institute Max Planck u Njemačkoj i Weizman u Izraelu - pojasnio je ravnatelj IRB-a dr. Mladen Žinić
MPI i Weizmann instituti su primarno ZNANSTVENE institucije a ne komercijalne. Iako se otrkica znanstvenika patentiraju i obje institucije crpe znacajna sredstva iz tih izvora. No to je prvenstveno jer imaju vrhunske bazicne znanstvenike a ne menadere. (SAVJET IRB. Privucite vrhunske znanstvenike i dajte im odlicne uvjete rada...Nakon toga ce sve biti lakse).
MPI i Weizmann se jako jako razlikuju po financiranju i ciljevima tako da mi je neshvatljivo kako se IRB moze transformirati prema uzoru na dva jako razlicita instituta.
Lanac MPI instituta sastoji se od preko 60 institucija rasirenih po cijeloj Njemackoj - gotovo u potpunosti financiran iz fondova MPI zaklade. Direktori MPI su medu najkvalitetnijim svjetskim znanstvenicima iz svojih podrucja - gotovo nedodirljivo i izdasno financirani. U njemackoj se veli kada netko dobije ponudu MPI to se ne moze odbiti.
U Weizmann institutu filozofija je potpuno drukcija. To je vrhunski institu na jednom mjestu (bio sam nedavno u posjeti -institut se prosirio 300% s obzirom na vrijem prije 15 godina kada sma bio student na Weizmannu) Svi znanstvenici Weizmanna su financirani najvecim dijelom vanjskim fondovima (Grantovi i donacije).
JEDNO PITANJE ZA IRB: Da li je o ovim promjenama provedena detaljna rasprava sa SABom te da li su dobili evaluacije vrhunskih znanstvenika iz doticnih znanstvenih disciplina???
DISCLAIMER: Cesto mi se cini da se prevazne stvari u znanosti odlucuju u malom krugu ljudi koji su interesno povezani a cije znanje ne korelira uvijek sa kvalitetnim iskustvima iz inozemstva. |
|
Nazvali ga ili ne, Nacionalni institut, "Ruđer" to odavno jeste. Po svemu što ja znam o njemu, a to je malo više od običnoga građanina; Institut jeste odavno jedna od rijetkih nedvojbenih vertikala hrvatske znanosti.
Koliko je bilo moguće vidjeti u tekstu, a čini mi se da novinarki nije bilo lako dovoljno raščlaniti ideju o kojoj ni sami znanstvenici ne znaju puno, zbog vrlo malo temeljnih informacija, sama ideja po sebi nije prošla kritičku prosudbu ni najosnovijih tijela Instituta, kamo li šire zainteresirane znanstvene zajednice.
Ja mislim da državi ni do sada nitko nije smetao, a debelo sam siguran da bi joj / čitaj svakoj vlasti/ štetilo politički, da je na jasnim standardima deset puta više ulagala u Institut nego do sada. Konačno, što će promjeniti ono nacionalni? Ja se bojim za sada u nedostatku jasnijih informacija, da bi to moglo imati težinu kakvu je imala promjena Ustava, kojom je Tuđmasn hrvatski Sabot preimenovao u Državni Sabor!
A to je tako blizu čistoj politici! |
|
Quote:
...a debelo sam siguran da bi joj...
Naravno, da joj ne bi smetalo! Ispričavam se na korekciji na ovaj način. |
|
Štovane kolege, danas je Tanja Rudež načinila interview s ravnateljem IRB-a, pa ćemo vidjeti potankosti.
Osobno sam sudjelovao u čitavom "pothvatu", no pričekat ću s komentarima dok se intervju ne pojavi.
Ideja čitavog pothvata je da se bitno unaprijedi izvrsnost ponajprije u temeljnim istraživanjima uz međunarodnu 'kontrolu'. Nema nikakve transformacije instituta u komercijalni, industrijski institut, pogotovo ne privatizacije.
Ali, pričekajmo razgovor s ravnateljem.
-bg-
|
|
na #7
Mislim da ce se razgovor uskoro pojaviti na webu, no on je koncipiran kratak, s kratkim pitanjima i odgovorima. U svakom slucaju mislim da bi na Connectu bilo dobro pojasniti sve nedoumice koje muce ljude na Rudjeru. |
|
Baš se danas lijepo moglo vidjeti kakav bi to bio NI. U jednom trenutku na IRBu je nestala struja. Nije to prvi put, a siguran sam da nije ni zadnji. U tom jednom trenutku nestanka struje mnogi su uređaji zamrli, izgubila su se brojna mjerenja, mnoge su stvari koje su se radile na kompjuterima nepovratno izgubile.
Dok IRB ne riješi takve "banalne" probleme, mislim da ne bi smjeli ni sanjati o onom slovu N ispred sadašnje kratice instituta. |
|
|
Pokrenuli smo inicijativu za podizanje kriterija za osnivanje laboratorija i sada ćemo napraviti unutranju evaluaciju postojeća 82 laboratorija. Predviđa se osnivanje startnih laboratorija za mlade i znanstvenike povratnike. Moramo identificirati nove lidere unutar IRB-a jer danas znanost nose ljudi u dobi od 30 do 45 godina. Na IRB-u, primjerice, u kemiji i fizici samo po tri istraživača u toj dobi imaju svoje projekte. Nešto je bolje u biologiji i biomedicini, no u suštini dobna struktura naših lidera nije dobra.
Jako mi se svida ova izjava i vjerujem da ju podrzavaju svi kvalitetni znanstvenici.
PAR komentara:
- za ove promjene ne treba uvoditi NIRB. Mogu se napraviti i u sadasnjem IRB. Sadasnje vodstvo trebalo je vec ili treba sto prije zapoceti sa projektima startnih laboratorija za mlade znanstvenike
- VAZNO je mladima dati INDEPENDENT GROUP LEADER pozicije a ne dozivotnu ovisnost o voditeljima zavoda ili direktorima. Situacija u biologiji i medicini nije nista bolja u tom smislu jer svi tzv voditelji laboratorija objavljuju sa svojim sefovima i oni o njima ovise financijski, administartivno i strucno. POnavljam jos jednom neophodno je mladima osigurati potpunu neovisnost (financijsku i administartivnu) ali takoder potpunu ukljucenost u strucnu i znanstvenu mrezu i kolaboracije koje vec funkcioniraju na IRB.
- Primjer TDL pokazuje kako vrhunski strucnjacni poput DU (koji su nazalost vrlo rijetki na IRB) podrzavaju svoje malde kolege i daju im punu nezavisnost i podrsku kada je to najpotrebnije. To je primjer korektnog odnosa prema mladim znanstvenicima. Nazalost TDL jos uvijek nema odgovarajuci status na IRB - vodstvo IRB to treba sto prije rjesiti i ne cekati na promjene u NIRB. |
|
Rijetko je stvar u promjeni naziva. Treba promijeniti način razmišljanja: prepoznati najbolje i njih poduprijeti svim sredstvima.
Sigurno nije cijeli IRB izvrstan. Ako se to shvati i prihvati, IRB će biti na dobrome putu. Oni koji nisu izvrsni imat će bar nekoga u koga se mogu ugledati, a imat će i nadu da, ako i oni postanu izvrsni, da će dobiti istu potporu. I tako se sustav izvrsnosti sam od sebe održava, ali ga najprije treba uspostaviti. |
|
Dr. Zinic dobro uocava neke od problema koji su zapreka izvrsnosti u IRB i hrvatskoj znanosti opcenito. Inicijative koje spominje takodjer su za pohvalu. Doduse, moglo ih se pokrenuti vec puno ranije, ali bolje ikad nego nikad. Stoga promjene treba inicirati odmah, bez cekanja da IRB postane NIRB. Njihova realizacija, koja ce nesumnjivo naici na otpore, nece biti olaksana promjenom naziva instituta.
Narocito je vazno omoguciti najprespektivnijim mladim znanstvenicima, sa doktoratom i par godina postdoca, da postanu voditelji manjih grupa, gdje bi znanstveno, financijski, i na svaki drugi nacin bili neovisni o bilo kojem senioru. O tome smo ja i drugi vec dosta pisali u drugim kontekstima. Odabir tih group leadera bi se trebao, i morao, vrsiti na osnovu medjunarodnih natjecaja oglasenih u vodecim znanstvenim casopisima. Tada bi ravnopravno mogli konkurirati najbolji mladi znanstvenici kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu (kod ovih drugih, ne treba se ograniciti samo na Hrvate!) Ako (N)IRB ozbiljno zeli podici razinu izvrsnosti, onda je ovo jedini nacin. Tako radi MPI, na koji se Dr. Zinic poziva, kao i research sveucilista u US, ili ETH, kada regrutiraju za ekvivalentne tenure track pozicije assistant professora.
Znanstvena zvrsnost mora takodjer postati glavni kriterij i kod promocija u visa zvanja, te biranje voditelja laboratorija i instituta unutar IRB. Kod toga, izrazita prednost morala bi se dati onima koji su se uspjeli izboriti za medjunarodne grantove, u konkurenciji koja je puno ostrija i objektivnija nego za one MZOSa, dobili medjunarodna priznanja, i/ili objavljuju u najselektivnijim casopisima. [Zapravo bi to trebao biti uvjet za najvisa zvanja i vodece pozicije u (N)IRB] Dokazana visoka kvaliteta mora dobiti punu prevagu nad kvantitetom i "stancanjem" rutinskih radova. Samo tako moze zazivjeti, i odrzavati samog sebe, sustav izvrsnosti spomenut u #12. |
|
Quote:
..predviđa se osnivanje startnih labaratorija za mlade i znanstvenike povratnike..
Kako je cijeli pasus kolega #11, uz to što je daleko pozvaniji, izvrsno pozicionirao i komentirao, želim, a na riječ "povratnik" reagiram kao španjolske ikone na nešto drugo, posebno naglasiti vrijednost rečenice kolege #13:-" Tada bi ravnopravno mogli konkurirati najbolji mladi znanstvenici kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu ( kod ovih drugih, ne treba se ograničiti samo na Hrvate!)"
Kad se već donosi odluka da se nešto dobro popravi, onda treba težiti najvišim mogućim standardima i bez bilo kakvih ograničenja. U svemu. Da bi se to dovoljno naglasilo treba ponavljati svaki dan kao molitvu onima koji promišljaju i odlučuju: -"Treba promjeniti način razmišljanja...!" Citiram #12. Kako to jednostavno zvuči! |
|
| Uz navedeno u #11-13, a o cemu ovdje vec valjda i "vrapci pjevaju", kako bi bilo da se promjena nacina razmisljanja pocne pokazivati vec time da "unutranju evaluaciju postojeća 82 laboratorija" zamijeni "vanjska evaluacija"? Promjena jedne male "rijecce" koja bi pokazala da li se stvarno zeli uci u promjene, ili se pak pridjevom nacionalni zeli samo osigurati direktniji i "siri" put do drzavnog budzeta. |
|
Na #15: Je, kolega, pa neće njima valjda kauboji soliti pamet...  |
|
Na #15
Štovani kolega, self-evaluation je dio ukupne evaluacije koja je složen proces i skojim nas je upoznao njemački MPG.
Prije otprilike dvije godine IRB je SAM odlučio zatražiti međunarodnu evaluaciju. Ideja je bila da se zamoli Max-Planck-Gesselschaft da ONI provedu postupak evaluacije. Ministar je pružio punu podršku zahtjevu, mješovita delegacija IRB/Ministarstvo je bila u posjeti MPG-u, a delegacija MPG-a je posjetila IRB u vezi evaluacije. Čitava je stvar 'postponirana' jer po zakonu evaluaciju provodi izvjesna državna agencija. Zadnji je prijedlog bio da Međunarodni znanstveni savjet IRB-a (vaša matična institucija zasigurno također ima takav savjet ?) predloži skup recenzenata (gutachtera) koji bi za Agenciju proveli evaluaciju. To je dio ukupne strategije NIRB-a, koja se, naravno, ne može isčitati iz prijedloga Uredbe koja je šturi pravni dokument.
Evaluacija o kojoj govori dr. Žinić je zapravo način kako će se osnivati ili gasiti laboratoriji u IRB, i to, kao što znate, uvijek provodi dotična institucija.
Apsolutno je krivo misliti da je promocija IRB-a u NIRB kozmetičkog karaktera. Ona jest na tragu postova #11-13, o čemu ću kasnije još komentirati, no provedba će biti veliki boj koji nam predstoji. Bilo bi nam izuzetno važno da nam RENOMIRANE inozemne kolege iz dijaspore pomognu, savjetom i snažnom podrškom.
Na #16
Vi nam, kolega, slobodno 'solite' pamet, to je doista dobrodošlo. Ali kauboji neće ...
-bg-
|
|
Hvala kolegi 17 na ovim vrijednim informacijama. Dobro je da se o ovoj temi vodi otvorena i argumentirana rasprava.
SAB IRBa je skup vrlo vrijednih strucnjaka. Link
Posto neke znam osobno i razgovarao sam s njima o IRBu cudi me da niste angazirali manju grupu (5-6 clanova SABa) koja bi vrlo brzo provela grubu evaluaciju programa i zatrazila evaluaciju svakog laboratorija od satrne 15-20 recenzenata iz inozemstva podjeljenih u 4-5 strucnih grupacija. Mogli su doci u ZG na 1-2 dana nakon sto su radili 1-2 dana na svim dokumentiam u svojim uredima i cijela evaluacija bi bila zavrsena. Trosak minimalan - dobitak orgoman. Imali biste potpuno neovisnu evaluaciju koja bi vam jako puno pomogla u sadasnjim promjenama prema NIRB. Vazno je naglasiti da ste trebali dati mandat i sve ovlasti EVALUATION BOARD ( 5-6 clanova SAB) odvojiti budget i sve je moglo biti rjeseno za max 6 mjeseci.
Nazalost prema komentarima koje sam dobio od jednog clana SABa oni se nisu sastali niti jednom na prakticnom sastanku u Zagrebu niti su bili ukljuceni u detaljnu evaluaciju IRB programa.
Osim toga pri odabiru clanova IRB nije se gledalo na to tko moze aktivno pomoci institutu svojim radom nego su postavljani ljudi s medunarodnim imenima koji jednostavno nemaju vremena za tezak posao koji je SAB trebao vec odraditi za IRB. Mislim da je izbor ovakvog glomaznog i neaktivnog SABa greska vodstva IRBa.
Sto se tice evaluacije i pomoci MPI instituta mislim da to nije najbolje rjesenje jer MPI predstavlja vrlo rijetku instituciju u svijetu znanosti koja je izdasno financirana. NJihovi direktori dobivaju velike iznose novaca i nisu primorani davati ga neovisnim group lederima nego ga cesto zadrzavaju za sebe i group leadere koji rade za direktore (samo oko 40% direktora ima prave odjele sa neovisnim grupama) . To je jedna od najvecih zamjerki MPI sustava. |
|
>p>U #17 kolega pise
Bilo bi nam izuzetno važno da nam RENOMIRANE inozemne kolege iz dijaspore pomognu, savjetom i snažnom podrškom.
"RENOMIRANE" inozemne kolege iz dijaspore vec godinama nesebicno i sa puno entuzijazma daju detaljne savjete i podrsku svakoj inicijativi za promjenu stanja u hrvatskoj znanosti, na ovom portalu, u medijima, predavanjima, izravnim razgovorima, itd. Problem je da nas nitko mjerodavan u Hrvatskoj ne zeli cuti (niti vidjeti), a jos manje sprovesti ista od onoga sto predlazemo. I MZOS, i dr. Zinic, vi i svi ostali u IRB tocno znate gdje i kako nas mozete naci i kontaktirati, ako to STVARNO zelite. Izvolite, the ball is in your court.
U proljece 2006 proveo sam ~4 mjeseca, dio svog sabbaticala, kao Fulbright profesor u IRB. Svi su znali za moju posjetu (odrzao sam i par predavanja), medjutim ni dr. Zinicu niti ikome drugome iz upravnih tjela IRB (kao ni MZOS ili PMFa) nije tih mjeseci bilo palo na pamet da me pozove na neki razgovor, makar neformalan. A sam dobrim djelom tih ljudi sam skupa i studirao na PMFu. To jasno govori koliko je svima njima doista stalo do nasih misljenja i savjeta, kada nas potpuno ignoriraju i kada smo im pred nosom, u Zagrebu. Otuda moja skepsa.
|
|
Apsolutno razumijem skepsu s kolege 19 i to ne radi toga sto njega ili mene netko ne voli nego radi toga jer vodeci ljudi znanosti u RH nazalost ne zele istinske PROMJENE, nego fiktivno i po potrebi koriste sve koji im mogu posluziti u igri skrivaca i varanja javnosti.
Iz osobnog iskustva ali i iskustva 5 kolega s kojima sam 2004 napisao savjete ministru znanosti Link mogu reci da se kriticna i vrijedna misljenja strucnjaka iz inozemstva olako odbacuju, ponekad ismijavaju a cesto proglasavaju neprijateljskim i to od ministra pa sve do PR-ova koji znaju ocjeniti tko je neprijatelj drzave i na koga se mogu nabacivati u javnosti raznim etiketama.
Medijske manipulacije javnim mjenjem postale su modus operandi sadasnjeg vodstva MZOSa i djelom IRBa (bar njihovog PR odjela koje je i postavljeno od MZOSa), gdje je bitno da bakice na placu znaju za sliku nedodirljivih politicara, da cijela PR sluzba IRBa i MZOSa provodi 4-5 dana u SPlitu i radi za neku tamo privatnu organizaciju ISABS koja organizira svoj skup, pri tome se iskoristavaju mladi znanstvenici IRBa promovirajuci njihov rad koji ce tek za tri mjeseca biti objavljen, a tom znanstveniku ne mogu osigurati niti poziciju na IRBu nego je kolega znanstveni novak na grantu svoje kolegice...???... Koliko se mora biti pokvaren da se tako bezlicno laze javnosti o velikom ulaganju u znanstvenike koji su otkrili tajne evolucije???
SVE PA I LAZI SU VAZNIJE (jer gleda se samo misljenje 20% gradana u istrazivanjima javnog mjenjna) NEGO slusati savjete kavlitetnih strucnjaka kako se na kvalitetan nacin moze pomoci znanstevnicima u RH, kako se moze dati podrska mladima poput TDL dok rade u laboratorijima a ne na konferencijama za novinstvo, kako se na korektan nacin vrsi evaluacija Z-projekata.
Jednostavno se pitam KOLIKO SE MORA BITI NESPOSOBAN da se za 4 godine ne uspije otvoriti niti jedan natjecaj za neovisne mlade group lidere na temelju medunarodnih standarda... itd.. a savjeti su toliko jednostavni i dani na temelju vrhunskih iskustava iz inozemstva:
Deset savjeta ministru
STOGA JE i REZULTAT JASAN: PROMJENA NEMA JER VODSTVO MZOSa kvalitetne promjene UOPCE NE ZANIMAJU.
|
|
Na #17: Ma želim Vam svu sreću da se IRB (na kojem sam i sam proveo pet godina života) konačno transformira u ustanovu u kojoj se primjenjuju svjetski kriteriji - kako u znanosti, tako i u novačenju budućih znanstvenih lidera, administrativnoj podršci, odnosu prema radu kasno navečer, razdiobi laboratorijskog i uredskog prostora, pristupu opremi, reakcijama na krivotvorenje rezultata... što je SVE bilo problematično u doba kada sam ja bio tamo, i još uvijek je.
Što se Međunarodnog savjetodavnog odbora tiče, za svaku pohvalu je da postoji - ali to je sve dobro što se može reći o njemu. Prevelik je, nema dovoljan utjecaj na rad IRB-a, a njegov sastav je isto tako problematičan - od imena koja prepoznajem, radi se mahom o ljudima koji bilo surađuju s nekim od IRB-ovim znanstvenika, bilo su dospjeli tamo preko drugih tipova privatnih poznanstava s nekim od visoko pozicioniranih IRB-ovaca. To baš i nije način da se dobiju objektivna, nepristrana mišljenja - pogotovo o stvarima koje ne valjaju.
Quote:
Evaluacija o kojoj govori dr. Žinić je zapravo način kako će se osnivati ili gasiti laboratoriji u IRB, i to, kao što znate, uvijek provodi dotična institucija.
U praksi, ne baš. U dvije institucije s kojima sam trenutno affiliated. Scientific advisory committee preporuča osnivanje i gašenje grupa. Dok u osnivanju institucije imaju malu praktičnu slobodu da ne postupe točno kako SAC kaže, kada SAC preporuči da se neka grupa ugasi, onda je to to. SAC dolazi u instituciju u punom sastavu jednom godišnje, i vođe svih istraživačkih grupa drže prezentacije pred njim, te budu izloženi prilično nemilosrdnom rešetanju na temelju prezentacije i prethodno podnesenog izvještaja. Drugi ("jednokratni") odbor provodi periodičnu evaluaciju institucija, koja je EKSTREMNO važna, jer o njoj ovisi lump sum komponenta budžeta institucije, a u pojedinim slučajevima i opstanak institucije (konkretno istraživačkog i sveučilišnog odjela) kao takve. Bez obzira što u pojedinim bogatimm zemljama izgleda da se puno novaca ulaže u znanost, novca NIGDJE nema puno za mediokritetnu ili lošu znanost. U Hrvatskoj ga ima puno više. |
|
Potpuno se slažem s onim što govore kolege u #18, 19, 20 i 21.
Uostalom to ponavljaju već godinama. U tome nisu jedini. Nekoliko nas u Hrvatskoj govorimo to isto. Isto tako: godinama (slobodno se može reći i desetljećima). Uostalom, pri tome, nitko od nas koji to govorimo ne otkriva Ameriku.
Oni koji imaju ovlasti da promijene stanje u hrvatskoj znanosti to jednostavno zapravo ne žele. Zato uzalud svi savjeti i sve dobronamjerne kritike. Oni trebaju savjete samo onih koji će im uporno ponavljati kako su najboljji i najuspješniji. Takvima pune sva moguća savjetodavna i upravna tijela, da se slučajno ne bi dogodilo da netko od njih doista ne zatraži (i nedaj bože pokuša provesti) stvarne promjene. I vaše i naše savjete jednostavno ignoriraju. Nas u Hrvatskoj, uz to, još i sustavno marginaliziraju. To će trajati dok se ne nađu političari koji će biti dovoljno zauzeti za opće dobro i hrabri da promjene provedu. Nadam se da će nametanje europskih standarda ubrzati taj proces, premda me neugodno iznenadilo olako zatvaranje procesa pregovaranja u području znanosti i obrazovanja.
|
|
Na #17:
Vecina institucija slicnog karaktera IRBu vani imaju Scientific advisory committee (ili cak vise njih) sastavljen od najuglednijih svjetskih znanstvenika na polju rada institucije (u institutu u kojem sam radio u Svicarskoj tu je bilo i par Nobelovaca). SAC(ovi) vrlo aktivno procjenjuje strategiju razvoja institucije, odreduje koji projekti (od svih interno prijavljenih) ce se financirati i u kojem iznosu, sto u kracem i srednjerocnom razdoblju treba forsirati a sto marginalizirati i/ili ras(pre)formirati, ...
Uz to se periodicno provode i cjelovitije vanjske evaluacije koje sluze i upravi institucije i SACu kao povratna veza za procjenu ucinjenog i planiranog.
Interne evalucije provode se rjede, imaju vise za cilj provjeru odnosa i statusa vodecih ljudi i insitucije i voditelja njenih ustrojbenih jedinica u ocima svih svojih podredenih (obicno voditelje procjenjuju oni do dvije razine ispod one voditelja), tijek internih procesa odlucivanja, finaciranja, upravljanja. Jedan od ciljeva moze biti i usporedba slike koju o sebi imamo s onom koju nam daju oni iz vanjskih evaluacijskih tijela (sto bi, po mom skromnom i vrlo nerenomiranom misljenju, imalo vrlo pozitivno terepijsko djelovanje na mnoge zaljubljenike u svoj odraz u ogledalu kako na IRB tako i u ukupnom ustroju sustava znanosti u RH).
Iz svjedocanstva prenesenog u #18, te iz "postponiranja" u vasem #17, je pak ocito da kod vas (IRB) ipak postoje naznake da se proces nezavisne evalucije pokusa "razvodniti". Vi to mozete ignorirati, ili pokusati nesto uciniti da tome ipak ne bude tako. Sto god ucinite, vi i vasi interni "serifi" cete morati s time zivjeti. Renomiranim i nama neronomiranim ni iz dzepa ni u dzep.
Sto se moje trenutacne maticne institucije (Tehnicki fakultet u Rijeci) tice, ona, nazalost, nema nikakvo vanjsko tijelo koje ju usmjerava. Tek je pak u povojima sustav u kojem nas, u nastavnoj komponenti naseg djelovanja, evaluraju nasi studenti. Sveuciliste u Rijeci je pak, samo (toliko o zakonskim ogranicenjima koje vi navodite) pozvalo Salzburgski seminar (link) da nas evaluiraju (i sveuciliste kao cjelinu i pojedine fakultete kao ustrojbene jedinice). Oni su, ocekivano, otvoreno ukazali na stvari koje je bilo potrebno poboljsati, da bi se u drugoj evaluaciji, nakon ca. 2 godine, jako pohvalno izrazili o postignutom napretku, ocijenivsi da je Sveuciliste u Rijeci izuzetno dinamicno i medu onima koji imaju vrlo visoki broj "dobrih praksi". Sto sve, naravno, nije razlog da se bilo tko na sveucilistu i na fakultetima treba "uljuljkati" u samozadovoljstvu, nago samo poticaj za daljni rad.
Trasformacija IRB u NIRB je proces o kojem je dosad u javnosti poznato vrlo malo. Vjerovati cu vam zato na rijec kada kazete da to nije promejna samo kozmetickog karaktera, ali cete mi ipak dopustiti da ostanem u ocekivanju vasih vise puta obecanih dodatnih kometara prije nego sto vam pruzim svoju nerenomiranu pomoc, savjet i podrsku.
Doc Holliday |
|
Na #23
Štovani kolega, nisam nikad pomislio ili imao namjeru da vas nazovem kaubojem ili nerenomiranim. No da vam odgovorim s par riječi na vaš opširan post (dijelom i na ostale).
1. Suvišno je da me kao povratnik podučavate što je Intern. Advisory Board, jer sam i sam bio deset godina na raznim institutima ili sveucilištima u svijetu, pa mi je to doista poznato.
2. Morate prihvatiti da svaka promjena mora biti u skladu s postojećim zakonima. Što hoću reći? Pretpostavite da je Njemac profesor na Oxford University i pošalje opširni niz zahtjeva na Universität München i energično traži da se to odmah usvoji jer će tako njemačka univerza dostići po kvaliteti englesku. Mislite li da bi se to moglo provesti neovisno o njemačkim saveznim, ili bavarskim zakonima? Naravno da ne. Vidite, to je problem i u RH.
3. Jedini način da se jedna institucija (u ovom slučaju IRB) preobrazi u bolju - a da se ne mijenjaju postojeći zakoni - jest da Vlada RH donese Uredbu ili predloži Zakon o NIRB-u. Punctum.
4. U trenutku nema nikakvih izgleda da se CJELOKUPNI znanstveno-obrazovni sustav reformira u smislu suvremenih EU-rješenja. To je realnost i cilj možete postići samo ako provodite Realpolitik. Ako je tomu tako, a jest tako, onda možete jedan institut preobraziti, a da ostale ne dirate. Ako ne možete osvijetliti noću cijelu obalu upalite svjetionik.
5. IRB traži status nacionalnog instituta (=instituta od nacionalne važnosti), dakle bolji status. Za uzvrat SAM TRAŽI da se Vladinom Uredbom OBVEŽE na međunarodnu kontrolu svoje izvrsnosti putem Međunarodnog znanstvenog savjeta i obvezatne, neovisne, međunarodne evaluacije. Mislim da je to vrlo jasan quid pro quo. Ovu evaluaciju ne bi provodili članovi Savjeta, jer je Savjet, kao što je izvrsno IĐ primjetio, kombinacija njemačkog Inter. Adv. Boarda i Kuratoriuma. Ali članovi Savjeta bi predlagali kompetentne experte, i to bi po mišljenju IRB-a osiguralo neovisnost.
6. Naveo sam da IRB PROVODI osnivanje-ukidanje-evaluaciju laboratorija. Nisam rekao da to rade isključivo znanstvenici s IRB-a. Dapače, zahtjeva se da u povjerenstvu budu dva neovisna eksperta. Nema razloga da to ne budu kompetentni stranci.
7. Morate znati da su svi prijedlozi IRB-a za promjene zakona, koji su smjerali na ključno poboljšanje znanstveno-obrazovnog sustava, jednostavno odbijeni. Zbilo se to prije nekoliko mjeseci.
Na #19
Dragi kolega, doista mi je žao da je vaš boravak na IRB tako prošao. Osobno nisam toga bio svjestan, vjerojatno nisam ni Connect redovito pratio. Siguran sam da ćemo to ispraviti.
Na #21
Svaćam da niste oduševljeni sa svojih pet godina na IRB. Uvijek se pitam da li smo se ikada upoznali ili ste mi poznati iz viđenja. Ali, znate, situacija silno varira od zavoda do zavoda, pa i od laboratorija do laboratorija i svaka bi generalizacija bila prejudice.
Sutra (u ponedjeljak) je sjednica Znanstvenog vijeća IRB-a na kojoj će se raspravljati o prijedlogu Uredbe.
Ugodna vam noć (sada je 22.35sati),
-bg- |
|
4. U trenutku nema nikakvih izgleda da se CJELOKUPNI znanstveno-obrazovni sustav reformira u smislu suvremenih EU-rješenja. To je realnost i cilj možete postići samo ako provodite Realpolitik. Ako je tomu tako, a jest tako, onda možete jedan institut preobraziti, a da ostale ne dirate. Ako ne možete osvijetliti noću cijelu obalu upalite svjetionik.
Za ovu tvrdnju bi trebalo dodati i vremensku komponentu - zar mislite da dugorocno nije moguce promijeniti hrvatski znanstveni sustav? A jos se moze iscitati i da je trenutacno sustav IRB-a mnogo bolji nego ostatak instituta u RH, kad se, eto, on moze trenutno mijenjati nabolje a mi ostali ne mozemo. Bez vremenskog dijela slijede logicne konsekvence:
1. NIRB ce se i dalje razvijati prema medjunarodnim kriterijima, dok ce vecina ostalih koristiti "neznanstvene" i "rodijacke" kriterije.
2. U jednom trenutku ce razlika postati tolika da ce nestati potreba za vecinom ostalih instituta, u smislu medjunarodnih znanstvenih kriterija. Stoga ce oni: (i) biti izbrisani a manji dio ljudi pripojen sveucilistima, (ii) biti pripojeni NIRB-u, uz pripadajuci "glavosjek".
3. Na kraju ce ostati NIRB te ponesto sveucilisnih odjela, koji ce uspijevati kvalitetno raditi znanstveni posao.
4. Nazalost, posljedica jest da ce NIRB-ov svjetionik biti nesvrsishodan, jer nece imati kome svijetliti osim samom sebi. A moj institut ce ionako u pretvorbi postati hotel s 5 zvjezdica (kao sto je nedavno napisao jedan dnevni list).
Ovo je naravno jedno od mogucih rjesenja NIRB-based jednadzbe. Rjesenje mozda i nije toliko lose za uvodjenje medjunarodnih znanstvenih kriterija, no problem je sto se u startu favorizira jedan institut (ma koliko on dobar i velik bio) a ne daje se sansa drugima - drugim rijecima, utakmica pocinje s (N)IRB:ostatak 3:0 i traje 45 min - da li je ovo pravedan nacin obzirom na ostatak hrvatske znanstvene momcadi.
7. Morate znati da su svi prijedlozi IRB-a za promjene zakona, koji su smjerali na ključno poboljšanje znanstveno-obrazovnog sustava, jednostavno odbijeni. Zbilo se to prije nekoliko mjeseci.
A sada bi vam ta ista tijela trebala odobriti ovu uredbu? Ocito ste uspjeli stogod izlobirati kod "serifa". |
|
Na #24
Dragi kolega, doista mi je žao da je vaš boravak na IRB tako prošao. Osobno nisam toga bio svjestan, vjerojatno nisam ni Connect redovito pratio. Siguran sam da ćemo to ispraviti.
Svrha mog priloga #19 bila je iskljucivo da ukaze na veliki raskorak izmedju dosta cestih izjava o izuzetnoj vaznosti savjeta i podrske od strane nasih znastvenika vani, i realnosti da ih u Hrvatskoj nitko ne trazi, jos manje zeli cuti, a najmanje od svega ih zeli prihvatiti i realizirati. To se odnosi i na IRB.
Moje proslogodisnje iskustvo sa sabbaticalom na IRB naveo sam samo kao konkretnu ilustraciju te situacije, ne zato da se nesto ispravljalo. |
|
Na #24:
Quote:
Svaćam da niste oduševljeni sa svojih pet godina na IRB. Uvijek se pitam da li smo se ikada upoznali ili ste mi poznati iz viđenja. Ali, znate, situacija silno varira od zavoda do zavoda, pa i od laboratorija do laboratorija i svaka bi generalizacija bila prejudice.
Prilično sam siguran da se nismo upoznali. Što se tiče variranja situacije po zavodima i laboratorijima, to stoji - i ja imam puno manje razloga za nezadovoljstvo svojim bivšim laboratorijem na IRB-u neg većina mojih suvremenika iz okolnih laboratorija. Problemi koje sam nanizao u #21 su mahom bili problemi na razini instituta. U 5. krilu su se u moje doba četiri zavoda otimala za prostor. Što se administrativne podrške tiče, mislio san na računovodstvo i POGOTOVO na uvoznu službu - s kojom Vi kao teorijski fizičar vjerojatno imate sreću da se ne morate tako često natezati. Tako da ništa ne generaliziram - naprotiv, mogu biti vrlo konkretan, do razine pojedinačnih imena. Problem je u tome što se onda takvo stanje uzimalo kao konstanta na koju se znanstvenici(!) jednostavno moraju naviknuti. Nisam siguran da je u tom pogledu sada bolje. |
|
Na #26
Više sam mislio na sebe osobno kad sam govorio o ispravku. Osobno cijenim i zastupam veliki broj vaših stavova (u znanosti).
Na #27
Problemi koje navodite su trajne naravi i polako se popravljaju. Međutim, većina administrativno-financijskih problema nastaje zbog nepriličnih zakona. Upravi se tako često prigovara na nečemu što je zapravo zakonska odredba.
Na #25
Kolega, vi ste u pravu ako tako gledate. Ali nigdje se ne misli da samo NIRB treba postojati a svi drugi nestati. Prvo, u nacrtu Uredbe se veli da je NIRB otvoren za ulazak svake institucije koja će držati zajedničke kriterije izvrsnosti. Drugo, ako nekomu u sadašnjem IRB-u ne odgovara NIRB može ga uvijek napustiti. Treće, sudbina ostalih 25 instituta ne ovisi o NIRB-u već o njima samima, o rezultatima obavljene ili buduće evaluacije, itd. Pretjerano je tvrditi da će drugi propasti jer, eto, IRB se sjetio da hoće biti znatno bolji.
IRB nema privilegiju. Svaki institut može odlučiti da se stavi pod neovisnu međunarodnu kontrolu, evaluaciju, kriterije.
Kao što sam naveo prijedlog NIRB-a je jasan quid pro quo.
Usput, danas je Znanstveno vijeće IRB-a nakon dvosatne temeljite rasprave jednoglasno podržalo prijedlog Uredbe.
-bg- |
|
na #28
Ja se slazem s Vasim idealistickim pristupom koji bi nacinio upgade IRB-a u NIRB. Moji komentari su bili vise usmjereni prema praksi - nemojte mi reci da je vasa transformacija vodjena iskljucivo zeljom za znanstvenom izvrsnoscu. Vjerojatnije je da IRB zeli jos vise stabilizirati svoje financiranje i svoj status na "trzistu" proracunskih i inih sredstava, obzirom na vodecu ulogu u RH. Te bi se, u jednom trenutku u buducnosti, kada dodje nekakav "zlocesti" ministar, postavilo pitanje malih instituta koji bi se "utopili" u sveucilista ili NIRB.
A kao nuspojavu dobili biste
(i) centralizaciju - ajmo svi na "brdo". Nadam se, zbog boljitka (N)IRB-a, da ce ostali instituti opstati i biti zdrava konkurencija (npr. moj institut vasem Centru za istrazivanje mora) - forza splicani i rijecani, osjecani i ostali!
ili
(ii) centralizaciju vlasti - recimo, moj institut pozeli uci u NIRB, i, sto mislite, koliko ce on participirati u "vlasti" - "vlast" naravno bivstvuje u Zagrebu. |
|
Na #29
IRB ima u svom sastavu zavod koji se zove Centar za istraživanje mora i koji se nalazi u Rovinju. Troje znanstvenika iz tog Centra je danas podržalo ideju NIRB-a. NIRB će voditi na veću decentralizaciju vlasti.
-bg- |
|
Dopuna na #30
Trojica znanstvenika iz CIM Rovinj su članovi Znanstvenog vijeća koje je danas zasjedalo.
|
|
IRB moze uvesti medjunarodnu evaluaciju i bez dobijanja predznaka Nacionalni i bez dobijanja dodatnih sredstava od drzave. Ne vidim zasto su evaluacija i predznak Nacionalni povezani. Mozda mi je nesto promaklo, ali cini mi se da nisu. Sigurno je da vise novca IRBu znaci dobru podlogu za jaci razvoj, ali IRB i sad (i bez tih dodatnih sredstava) ima jednaku odgovornost kako trosi postojeci proracun.
U Svicarskoj se nedavno rasplamsala diskusija o tome moze li si Svicarska priustiti 2 jaka federalna sveucilista (ETHZ i EPFL imaju poseban status i bolje financiranje od regionalnih sveucilista (e.g., Uni Geneva)). Sa budgetima od miljardu (ETHZ) i pola miljarde (EPFL) CHF ove dvije institucije imaju "nacionalni=federalni status". Neki tvrde da sveucilista sa posebnim statusom nisu potrebna. Pod federalnim budgetom je jos niz instituta koji kroz jednako imaju poseban federalni status (EMPA, PSI, ...).
Ukoliko Hrvatska tezi takvom "elitistickom" modelu gdje ce nekoliko institucija/sveucilista imati nacionalni predznak (i gdje ce se vise novca slivati), onda bi o tome trebalo malo opreznije razmisliti a ne na "ad hoc" nacin institucije proglasavati nacionalnima kroz nekakve "one-time" dealove.
Svaki institut zasigurno se nece moci proglasiti nacionalnim i povecati sredstva od drzave, jer ako to svi instituti naprave, onda je predznak nacionalni suvisan. |
|
| Na #28: Kolega, kako bi bilo da, kada to procijenite mogucim i svrsishodnim, nacrt "Uredbe" (dosad sam bio prilicno uvjeren da Uredbe donosi samo Vlada RH) linkate ovdje? Mislim da bi onda diskusija bila konkretnija i, barem potencijalno, konstruktivnija. |
|
| Točno. Vlada ih isključivo donosi, ali napisati ju je bitno. Vlada je donijela i Zakon, a uvaženi kolega, bivši ministar nam je u paralelnoj raspravi rekao tko ga je pisao! |
|
U tekstu ugovora između Republike Hrvatske i Svjetske banke od 2005
Project Appraisal Document
ostavlja se mogućnost naknadnog uključivanja IRB u zajam Svjetske banke. Da li je korak IRB u NIRB poduzet kako bi se nekim Zavodima omogućilo da u svojstvu pravne osobe preuzmu kredit Svjetske banke? I da li bi jamčevina tim kreditima bila imovina čitavog NIRB? |
|
> NIRB će voditi na veću decentralizaciju vlasti.
Decentralizacija je jednom na Rudjeru vec radjena, pocetkom 70-tih, tzv. OUR-izacija Rudjera, tada s jako losim posljedicama (ukljucujuci rasformiravanje
nekih zajednickih servisa). Bilo bi dobro da nam objasnite razliku izmedju
ova dva postupka. |
|
Ideja da se na IRBu uvedu drukciji kriteriji za napredovanja itd. nego u ostatku zemlje, npr. veci udio stranih recenzija, kvaliteta radova, a ne kvantiteta i opcenito
principi peer reviewa mi se jako svidja. S druge strane bilo bi jadno i prejadno da
se "peer review" zamijeni jednostavno misljenjem international advisory boarda.
Sada je na IRBu impresivan advisory board, to su vecinom vrlo
izvrsni znanstvenici. Vecina njih medjutim dolazi na institut jako rijetko (jednom u nekoliko godina) uvijek u istim aranzmanom, srecu jedne te iste ljude i IRB im placa jako lijepe vecere dok su u gostovanjima.
To mi ne zvuci kao ljudi koji znaju sto se desava na IRBu,
niti koji ce biti nepristrani, i bojim se da se to moze
izjaloviti u posao lobiranja. Zato je bolje da se organizira pravi peer review, a to
znaci da se odaberu recenzenti po uobicajenoj proceduri: npr.
uzme se uza tema rada, lista referenci ili slicno i iz nje nepristranim postupkom
izaberu recenzenti bez geografskih i drugih bliskosti.
Napravi lista visoko citiranih ljudi iz te uze specijalnosti
(npr. po SCIju ili po pozvanim predavacima na 5 vodecih
konferencija iz podrucja) i zdrijebom izvuce kome ce se slati recenzija,
ako ovi ne odgovore ide slijedeci na listi. Pri tome se u principu izbjegavaju recenzenti koji imaju zajednicke radove s recenziranim. Pravda mora biti slijepa
a bez pravde u recenzentskom postupku nece biti kvalitete. S druge strane
Intern. Adv. Board se tada moze baviti strateskim pitanjima razvoja
instituta, radije nego evaluacijama ljudi i laboratorija.
Ako bi uzor bio Max Planck onda bi trebalo biti vrlo malo stalno zaposlenih
a vecina znanstvenika bili bi gosti koji bi privremeno dolazili s istrazivackim stipendijama dodjeljenim na otvorenim medjunarodnim natjecajem. Sumnjam
da je to moguce skroz postici, s obzirom na broj ljudi koji nista ne rade a koje je
tesko otpustiti. No, moguce je jedan postotak pozicija na Rujderu posebno
onih novih zamijeniti pozicijama za gostujuce znanstvenike iz zemlje i inozemstva. Takvi propulzivni dolasci znanstvenika s odredjenim projektima,
mogli bi znatno pomladiti atmosferu na institutu i internacionalizirati ga. Jedan od preduvjeta je jeftiniji smjestaj gostiju na krace. Zagreb je skup, i podtsnarstvo neuredjeno. Rudjer je imao samo jadne tri sobe za goste
koji dolaze samo na do tjedan dana, jedna od njih je sad preuredjena za druge potrebe. Ne znam da li se planira sto napraviti za dugorocnije goste, za one
koji dodju na mjesec dana i slicno. To stvara probleme i onima koji bi u
Zagrebu organizirali konfernecije, jer su hoteli u Zagrebu skupi a akademijske
institucije imaju strasno malo smjestajnih kapaciteta, od uredskih prostorija
do soba i apartmana za goste. |
|
Kako sam već dugo godina vezan uz nacionalnu instituciju (The Australian National University, skraćeno ANU) imao sam priliku vidjeti rezultat posebnih privilegija koje takve institucije uživaju na jednom primjeru. Zaključci znači nisu nužno općenito primjenjivi. Evo pojednostavnjene slike, tako da prilog ne bude jako dug.
ANU je star nešto više od 50 godina, a zakonom o osnivanju dobio je stalni prihod za znanstvena istraživanja. U početku su iz svijeta i Australije izabrani najbolji ljudi za predstojnike pojedinih odjela, i dana im je potpuna sloboda oko izbora suradnika. To je u mnogim odjelima dalo odlične znanstvene rezultate.
S vremenom je institucija starila, i novi predstojnici birani su unutar sveučilišta. Slobode su umanjene. Pritisak za uvođenje većeg dijela stalnih mjesta doveo je do umanjene cirkulacije znanstvenika i produktivnost više nije bila u razmjeru s posebno privilegiranim položajem institucije. Vlada je to razumjela, i sad nastoji postupno prebaciti ANU na financiranje iz kompetitivnih izvora, kao i svatko drugi. Tu se javlja nevezani problem, da političari misle da mogu propisati znanstveni rad u primjenjenom smjeru, pa veću potporu dobivaju oni koji uspiju svoj kvazi-primjenjeni rad prikazati kao komercijalno koristan. To onda spušta istraživanja u slijedeću nižu ligu.
U međuvremenu mnogobrojni zavodi i laboratoriji širom Australije su znanstveno ojačali i imaju izvanredne rezultate. Primjer je Nobelova nagrada iz medicine 2005 g., koja je otišla na University of Western Australia.
Moguća pouka iz ovog primjera je da nacionalni status može bar neko vrijeme biti u interesu institucije ali nije i u interesu nacije. Važno je podržati stvaranje i rad izvrsnih grupa, gdje god se nalazile. Za naciju je bolji princip koji je 1956 g. formulirao Ču En Lai (ili Zhu Enlai) "Let a hundred flowers bloom, let the hundred schools of thought contend."
Ostale nakane koje IRB predlaže su jako pohvalne i nadam se da će se moći provesti. Jedino bih dodao da je u mojem iskustvu samo-evaluacija potpuni gubitak vremena. Potrebno je provesti pravu evaluaciju i što je najvažnije i najteže prihvatiti i provesti preporuke. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(39 kom., prije 58 min.) | | Hrvatski učenici osvojili tri brončane medalje na Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi
(29 kom., prije 6 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(66 kom., prije 8 hrs.) | | Hrvatski učenici osvojili tri brončane medalje na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi
(3 kom., prije 1 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(19 kom., prije 2 dan/a.) | | Pročitajte ovaj tekst
(81 kom., prije 4 dan/a.) | | Fond 'Jedinstvo uz pomoć znanja' mladim znanstvenicima i znanstvenim povratnicima
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Mladoj znanstvenici europska stipendija od 55.000 eura
(2 kom., prije 9 dan/a.) | | Ino Čurik u Nature Genetics
(52 kom., prije 9 dan/a.) | | NoblST (Nobelovci u Splitu)
(8 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.08.08. 22:36h CEST