| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Završeno edukacijsko ljeto u Višnjanu
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2007.09.02. 21:53
Web portal index.hr je objavio vijest o završetku bogatog edukacijskog ljeta u Višnjanu:
Čak je 169 mladih znanstvenika iz dvanaest zemalja ovog ljeta sudjelovalo u edukativnim kampovima Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. Održano je šest radionica na kojima je 37 mentora vodilo nadarene učenike-znanstvenike kroz programe.
Članak na index.hr-u|
Uistinu, impresivno postignuce Korada Korlevica.
Veliki sam fan znanstveno-edukacijskog centra Visnjan i upravo sam tu temu izabrala za svoj prvi blog koji ce se na webu JL- a pojaviti ovih dana. Blog cu pisati u tjednom ritmu (osim kad sam na putu) i zeljela bih sve clanove Connecta pozvati da sudjeluju u raspravama. Kako se u raspravama ne treba otkrivati identitet (osim ako to netko zeli), mislim da ce biti moguce voditi vrlo otvorene diskusije sto je ponekad mnogima clanovima Connecta problem ( mnogi kazu da bi rekli to i to, ali se ne zele javno izlagati). |
|
Visnjanske skole su najbolji primjer izvrsnosti u obrazovanju nadarene djece a koja se temelji na entuzijazmu izvrsnih pojedinaca predvodenih Koradom Korlevicem. Imao sam priliku slusati kako je Korado objasnjavao zvijezdane sustave mladom studentu i potpuno mi je jasno zasto se mladi vracaju u Visnjan godinu za godinom. Ta djeca su vrhunski znanstveni talenti i ulaganje u njih je 110% osiguran uspjeh.
Stoga cu jos jednom ponoviti izjavu iz intervjua u Globusu
Ukoliko netko zeli kvalitetno i brzo unaprijediti znanost u RH onda se to moze na najbolji nacin napraviti financirajuci projekte poput skole znanosti u Visnjanu. |
|
Super. Svaka cast.
Samo pitam se koliko ce tih mladih talenata ostat u Hrvatskoj.
Proizvest dobre strucnjake pa i znanstvenike - pa to nasi nastavnici i profesori znaju odavno.
Problem je gdje ih zaposlit a da bi se oni mogli nastavit razvijat.
Da bi to bilo moguce potrebne su kompanije. A da bi kompanije radile trebaju manageri. A dobrih managera nemamo - jer ne smatram svakakve zujane managerima.
Sto je potrebno za dobrog managera?
Dakle, vracam se na sinergiju znanosti:
tehnicke + prirodne + ekonomija.
To je baza a onda je potrebno jos imati i dobre ekonomske socijologe i jos "dosta lipih stvari ali ne smim kazat".
|
|
Na #3. Ti mladi talenti ne moraju ostati u RH. VAzno je da postanu uspjesni svjetski znanstvenici i da pomazu znanstvenicima u RH. Neki od njih se i vracaju nakon postdoktorskog usavrsavanja poput kolege DV. Drugi pak pomazu iako su u inozemstvu. Najbolji primjer je kolega MJ kojeg sam sreo u Visanjnu a koji je povezan sa tom skolom vec skoro 10 godina. Iako ima uspjesnu karijeru na IAS ipak dolazi u Visnjan redovito, te pomaze znanstevnicima u SPlitu da pokrenu program astrofizike.
Takvih primjera ima dosta - znanost u RH cesto napreduje radi samozatajnog rada entuzijasta koji prenose svoje znanje i iskustva u RH. |
|
Na #4
Hvala na pojasnjenju.
I meni se to cini dobra strategija.
U biti, to je jedino rjesenje u ovom trenutku (mislim s danasnjom svijesti Hrvata u domovini) koje ce sigurno donijeti poboljsanje stanja u znanosti i gospodarstvu za neko vrijeme.
I sam sam na tragu takvog razmisljanja.
Mislim da je slicnu stvar potrebno radit i i s ljudima koji rade u gospodarstvu. Sto ih vise otide u inozemstvo i vidi kako se radi u razvjenom svijetu to ce prrije promjene nastupit u Hrvatskoj. Ne treba se bojat da ce ostat vani, svi se mi zelimo vratit, manje vise, samo je pitanje kad.
|
|
> Problem je gdje ih zaposlit
A opservacijskom astronomijom ce to sigurno biti problem
ukoliko ljudi bude mnogo. Kod nad nema nekih velikih teleskopa
i ti ljudi ce morati raditi u suradnju i s cestim gostovanjima u inozemstvu. Naravno danas se mnogi podaci od raznih uredjaja mogu siriti svijetom.
Za mlade ljude koji pocinju znanost s opservacijskom astronomijom
bilo bi dobro da se s vremenom razvijaju u srodnim disciplinama za poslove
kao sto su teorijska kozmologija, edukacija na fakultetima, elektronika i optika u astronautici, primjenjena precizna optika, precizna mehanika, simulacije u astrofizici, s mogucim razvojem karijera u simulacijama u drugim znanostima,
kao sto je hidrodinamika i slicno. itd. s raznorodnim karijerama.
Krasno je da ljudi rano i kvalitetno startaju i tu treba zahvaliti
Visnjanskoj skoli s ljubavlju i razvojem znanja u znanstvenom radu,
a treba im dati uvid u sirinu i povezanost znanstvenih disciplina,
da ne dodju na zid nakon zavrsetka studija ili doktorata
i promijene karijeru za 180 stupnjeva.
> Dakle, vracam se na sinergiju znanosti:
tehnicke + prirodne + ekonomija.
Bez obzira na dobre namjere ovi su poklici prazna frazeologija.
Matematika i sinergetika za agitpropove 101. |
|
| NIje takav problem s opservacijskom astronomijom. Naime, veliki teleskopi i instrumenti ne postoje ni u nekim razvijenijim zemljama od naše, pa je međunarodna suradnja nužna- slična situacija je i u drugim granama fizike gdje također je međunarodna suradnja nužna (primjer: CERN). Osim tog, danas se ubrzano razvijaju tzv "virtualni opservatoriji", pomoću kojih možete doći do svih podataka i slika preko mreže, te imate neometan pristup ogromnim bazama podataka, pa se opservacijska astronomija sve više pretvara u "računalnu" znanost. Dakle, instrumenti i podaci nisu problem, problem je u uvjetima rada i napredovanja... |
|
Znam za racunalne efekte tipa onih u #7. Ali ako hocete nekog zaposliti na
nekom mjestu morate imati vece i duze financiranje.
Naravno da ce klusteri biti oko onih mjesta gdje se vec grade veci objekti bilo teleskopi, bilo veliki racunalni centri, bilo instituti koji imaju vecu sirinu prema razvoju fizikalne, elektronicke i opticke aparature, kozmologiji itd. Na kraju krajeva ako nemate drift prema sirem podrucju nemate ni zdrav nacin selekcije. Zamislite
si moment u kojem imate 30 opservacijskih astronoma koi ce tog jednog dana imati 45 godina i koji zele na jednom mjestu raditi, ako nije vezano uz neki siri program, jacu zemlju, centra s velikim racunalima, ili velikim teleskopima. I to
usporedite s idejom da do toga doba dok ce imati 30godina ti ljudi driftaju u jedan
spektar koji je mnogo siri od ospervacijske astronomije. I sjetite se da ste u Hravtskoj i da ljudi preko 40 ne vole bas putovati cijelo vrijeme da bi bili u kolaboracijama vani. |
|
Kao sto sam i rekla, svoj prvi blog sam posvetila Koradu i svim onima koji rade na izvanrednom visnjanskom projektu. U sklopu moga bloga bit ce i forumi/chatovi na kojima ce gostovati poznati hrvatski znanstvenici.
jutarnji.hr |
|
Slučajno poznam neke roditelje "višnjanske" djece i nemoguće je opisati koliku zahvalnost izražavaju prema toj školi i prof.Korleviću.
To su stvari koje ostaju za cijeli život! |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(49 kom., prije 16 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 3 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 6 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 6 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 11 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 15 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 16 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 16 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.05. 09:43h CEST