| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Novi list: razgovor s connectovcem prof. dr. Franom Barbirom
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2007.08.26. 12:04
Današnji Novi list, u članku pod naslovom 'U Hrvatskoj ima dosta znanstvenog hohštapleraja' izvrsne mlade znanstvene novinarke Karoline Krikšić.
'Vratio sam se da bih svoje znanje iz područja vodikovih energetskih tehnologija, a posebice gorivnih ćelija, prenio na mlađe u Hrvatskoj. Naime, ovo su tehnologije budućnosti, i želja mi je da Hrvatska postane čimbenik u njihovom istraživanju i razvoju. A to je najbolje napraviti s mladim i ambicioznim ljudima'
'Uvjeren sam da će se sustav sam od sebe promijeniti kad većina bude radila ovako i ovoliko kao ja. I zbog toga je dobro da se priznati znanstvenici sa znanjem i radnim navikama vraćaju u Hrvatsku. A slažem se i da bi bilo dobro da se vraćaju oni koji na ovakav način mogu promijeniti sustav. Oni koji pak misle da će se sustav promijeniti pisanjem i prepucavanjem po novinama ili po internetu su naivni i, čini mi se, imaju previše slobodnog vremena.'|
Cestitam Gosp. Barbiru na zanimljivom clanku.
Drago mi je da se vratio u Hrvatsku prenijeti dio svojih iskustava i znanja na nase ljude.
Gorivne celije svakako su zanimljiva tehnologija i super je da postoji netko u Hrvatskoj tko se tim bavi.
Mene interesiraju mogusnosti primjene novih tehnologija na brodovima-ukljucivo i gorivne celije. Imam sad jednog MSc studenta i radit cemo supravodljive motore i fuel-cells u Norevskoj.
Siemens je demonstrirao primjenu supravodljivih elektro motora na brodovima. Komercijalna primjena zapocinje uskoro.
I sam pripadam dijelu tog tima.
Norvezani imaju prvi (jedan od prvih) brod Viking Energy koji ima spremnik vodika ugraden na brodu i napaja gas-engines a planira se i fuel cells u dogledno vrijeme. Suradujemo sa ABB, Siemens, Kongsberg, DNV, itd.
Dobro ce nam se biti i povezat s vama u dogledno vrijeme.
|
|
pardon, spremnik je na LNG, jer za brodove se ide radije na prirodni plin nego na cisti vodik, zbog cijene.
Znam da ovo nije tehnicki forum ali morao sam ovo ispraviti zbog Gosp. Barbira.
|
|
Quote:
Uvjeren sam da će se sustav sam od sebe promjeniti kad većina bude radila ovako i ovoliko kao ja.I zbog toga je dobro da se priznati znanstvenici sa znanjem i radnim navikama vraćaju u Hrvatsku.......Oni koji pak misle da će se sustav promjeniti pisanjem i prepucavanjem po novinama i internetu su naivni, i čini mi se imaju previše slobodnoga vremena.
Uz svo uvažavanje za znatsvene uspjeha kolege Barbira, ovakav navod je vrlo štetan i neshvatljivo naivan. Ili...?
Kao da sustav funkcionira neovisno o ljudima, umu, akciji i komunikaciji u i oko njega, od čega potpuno ovisi. I, slažem se jedino u tome, djelom i od ljudi koji u njemu rade, "neutralno svoj posao"!
Kako sam imao za njegovo protivljenje izmišljenom napadu pod imenom "drugoligaši", uvažavajući čak i apstraktnu argumentaciju i osobno stanje uvrijeđenosti; držim neshvatljivim završetak:..i čini mi se imaju previše vremena!
Elementarna je stvar pravo raspolaganja svojim slobodnim vremenom, ali i svojom egzistencijom, dok ona ne ugrožava druge.
Kako i gosp. Barbir često sudjeluje i polemizira na ovome portalu, znači li to da je ovo sve, baš sve naivnost i budalaština; oslobođena odgovornosti i prije svega, rada! Onakvoga rada, kojega i koliko on donosi ovoj zemlji!
Iskreno, izrazito pogrešno, loše, štetno i nekorektno. A sustav će mu, onaj tromi imati danima razloga aplaudirati! |
|
Želim kolegi Barbiru da mu se ostvare sva očekivanja u nastavku njegovoga znanstvenog radu u Splitu.
Kolega kaže da"nije došao mijenjati sistem". I na takvo gledište ima pravo. Što, međutim, s onima koji smtraju da znanstveni sustav u RH treba korjenito promijeniti da bi hrvatska znanost funkcionirala u skladu s provjerenim svjetskim obrascima? I ne samo to: nego smatraju svojom dužnošću da se, kao sudionici znanstvenoga sustava, javno brinu i o njegovome funkcioniranju? Svugdje u svijetu baš znanstvenici sami najbolje održavaju i unapređuju znanstveni sustav. Nije stoga korektno one koji se javno bave pitanjima (ne)funkcioniranja znanstvenoga sustava u RH proglašavati onima koji imaju previše vremena, pa ga razbacuju baveći se "ćoravim poslom". |
|
Kod nas je nemoguce sustav mijenjati bez da se sa svima ne zamjerite. Kakav god prijedlog covjek daje netko ce sebe vidjeti pogodenim. Moje je misljenje da zbog toga gosp. Barbir kaze da nije dosao mijenjati nas sustav. Moje je iskustvo da se kod nas ljudi vrlo cesto zamjeravaju jedni s drugima, medusobno ne govore, javno se vrijedaju, itd. Vani je to ipak na jednoj visoj razini.
Osim dakle samog sustava, ovdje se radi i o kulturi ponasanja koja je niska u svim manje razvijenim zemljama. Na kongresima cete najvise kritike dozivjeti iz nerazvijenog svijeta-nikad sa zapada. Neki misle da je znanstveno tako se blatit-medutim postoji mnogo nacina kojima se moze nekog nekvalitetnog odstraniti i umanjiti njegov znacaj a da ga se pritom ne izvrijeda.
Druga stvar je da su nama za ikakve promjene neophodni inzenjeri. Zasto? Zato sto tehnicke znanosti imaju najkraci put od ideje do aplikacije.
Pitam se koliko inzenjera ovdje ima i koliki je njihov znacaj dat u hrvatskom znanstvenom drustvu?
Takoder, moje je misljenje da neusporedivo vise radim vani nego sto sam radio u RH. Ipak sam zadovljan jer se moj rad tamo vise cijeni, placa i vrednuje.
Mislim da se ljudi vracaju u Hrvatsku iz zelje da nesto pozitivno naprave a ne da se "uhljebe". Vani postoji jako puno poslova koje takvi profesionalci kao Barbir mogu raditi.
Hrvatska privuce takve ljude morem i suncem u pocetku i nekakvom iluzijom koja sja u pocetku u fasadi.
Pitam se kaju li se malo nakon toga...
|
|
Quote:
Uvjeren sam da će se sustav sam od sebe promijeniti kad većina bude radila ovako i ovoliko kao ja.
Brilliant. Još samo da nam kolega objasni kako on to zamišlja da će u sadašnjem sustavu većina ljudi "sama od sebe" početi raditi ovako i ovoliko kao on.
Kolega Barbir, ova Vaša izjava jest cirkularni argument, i kao takva predstavlja ili logičku pogrešku ili demagoški manevar - ovisno o motivima koji stoje iza nje |
|
Tko god kaže nešto da se može ipak učiniti, taj je hlebinac. Pa tako je ispao u očima #4 i #6 ovaj puta ugledni hrvatski povratnik prof. F. Barbir. Glavno je da su oni iza kojih stoje #4 i #6 geniji i svi smo u Hrvatskoj idioti, jer nismo pali na njihove stoseve u trans. Sada i drugi priznaju da je Ravnatelj genijalni znanstvenik ali ne i ravnatelj. Pa to su neki napisali već odavno pa čak i osobno rekli predsjedniku Vlade. Ali to su neznalice i jedanaestokategornici. Ima vjerujem i nižih kategorija.
Netko je ovih dana napisao genijalnu misao. Što bi bilo sa znanošću da nema njegovog doprinosa. Pitam #4 i # što bi bilo sa znanošću da nema njihovog doprinosa? Za moj će tako i tako kazati da nema veze.
Ali prema svjedočenju dvojice ministara netko je od Connectovaca tražio 1991. da se prestanu financirati svi hrvatski časopisi na hrvatskom jeziku. Mislim da je tada uređivao jedan na engleskom. Ono što me više brine od 30. ili 40. mjesta u svijetu jeste, hoće li zbog politike Nacionalnog vijeća za znanost nestati hrvatski časopisi koji ne će pretežno objavljivati radove stranaca.
|
|
Inetersantne su sljedece izjave Dr. Barbira,
1. Uvjeren sam da ce se sustav sam od sebe promijeniti kad vecina bude radila ovako i ovoliko kao ja.
2. Reagirao sam na generaliziranje i "pljucanje " po povratnicima. Ako neki koji kritiziraju proces povratka misle da su s eu Hrvatsku vratili nekonkurentni znanstvenici neka ukazu na takve konkretne slucajeve.
Postovani kolega svojim izjavama indirektno i podrzava sustav da se ne mijenja. A ne znam da li shvaca koliko je naivna izjava pod 1.
Slobodan sam to reci jer sam dobro upoznat sa nacinom na koji se povratak tj odabir kandidata odvijao.
Dragi kolega je barem trebao skupiti snage i reci da je sustav povratnistva postavljen na nacin s kojim se on nije susreo u svom dosadasnjem znanstvenom radu.
Smatram da njegova druga izjava nije na mjestu jer se ne radi o nikakvom pljucanju po povratnicima, vec ukazivanju na nacin na koji se taj proces odvija i na taj nacin je permisivan za povratak ne samo pojedinaca koji su vrhunski strucnjaci, vec i odredjenog broja onih koji ce se lijepo uhljebiti u sustavu.
Dragi kolega, kako ocekujete da netko tko kritizira nacin povratka treba ukazivati na primjere. Pa ministarstvo je direktno odgovorno za povratak znanstvenika. Prema Naputku ministra se navodno vratilo ili povratilo 44 znanstvenika. Gdje je to osim medijske pompe ministarstvo predstavilo taj program i objavilo zivotopise tih kandidata. Slobodno sve one koji kritiZiraju uputite na te informacije.
Pa da se tako vidi tko je kakvu poziciju dobio, sto i gdje je radio, kakve je radove objavljivao, kakve je laboratorije vodio, i kakve je projekte imao, da li je imao tenure position, tenure track, ili in residence u inozemstvu..
Takve informacije ne postoje, ja tvrdim, iz razloga da se ne vide, jer u slucaju da su vidljive onda bi jasno otvorile mogucnost kritike ovakvog modela povratnistva.
Da ne govorim da natjecaja nije bilo vec su se kandidati birali po osobnim poznanstvima, i nakon potvrde u ministarstvu imenom i prezimenom kandidata, otvarao se natjecaj u NN i lokalnim novinama u trajanju od sedam dana. Naravno tada je natjecaj vec bio prilagodjen profilu doticnog kandidata.
Tocnost ovog navoda mozete potvrditi
1. citanjem NAPUTKA ministarstva rektoratima Sveucilista.
2. Drzim dokument u kojem stoji sljedece.
(Kako je Sveucilistu u Splitu odobreno 3 radna mjesta za znanstvenike povratnike iz inozemstva, sto se tice Sveucislista gorte navedenim je okoncan postupak davanja suglasnosti za zaposljavanje znanstvenika povratnika iz onozemstva sukladno deklaraciji Prvog Kongresa....
Suglasnost je izdana za sljedece kandidate:
1. Dr. Drazen Zanchi, Medicinski fakultet u Splitu, prirodne znansti,polje fizika
2. Dr. Frane Barbir, tehnicke znansoti, polje strojarstvo
3. Ivan Kolovrat, umjetnost, polje likovne umjetnosti
Uglavnom da skratim ovo je sluzilo kao odbijenica ostalim zainteresiranim kandidatima. Nakon odabira kandidata slijede i kratki natjecaji, koji su vec definirani porena gore navedenim poljima. Vjerujete da se ne bih niti prijavljivao kao kandidat za gore navedena podrucja znanosti.
Stoga, mogu reci, da su kandidati nekakvim cudnim kriterijima odabrani, a o tome svjedoci i izjava ministra znansoti da jako podrzava osobne kontakte vezano za selekciju povratnika (intervju i pitanja ministru na portalu).
E pa na kraju molim vas dragi kolega Barbir, kazite da li je to nacin odabira znanstvenika kakav vi podrzavate. Vasa strucnost nije upitna, ali ocito ste odgovarali sustavu povratnistva protiv kojeg ne zelite bas govoriti.
|
|
Postovani kolega,
Svojom izjavom u ovom kontekstu ukazujete koliko su sve ove stvari povezane, koliko su u vezi i povratnistvo i Medils, u kojoj su vezi i i napadi na Dr. Dikica, pa sumnje na reket u sustavu znanosti (post Dr. Kraljevica) a k tome, sve ukazuje na veliku moc i kontrolu koju nad cijelom znanstvenim sustavom u rukama ministarstva pa u vecini situacija i jedne osobe.
Stoga kao nastavak na vasu izjavu vam zelim ukazati na intervju u Globusu, a koji sam bio slobodan zatraziti od kolege.
Dakle, svojim komentarom dajete i potvrdu da su napadi na Ivana Dikica u osnovi napadi na njegov rad kako na MEf-u tako i na Medilsu.
Za procitati, iako je dijelom izvan ove teme, intervju koji sazima kako negatovnosti u sustavu znansoti tako i neke pozitivne naznake koej treba stimulirati.
http://www.dubrovnik-conference.org/Dikic/Globus2007.pdf
|
|
Slazem se s kolegom Barbirom da 'U Hrvatskoj ima dosta znanstvenog hohštapleraja' - bilo bi korektno da se o toj temi malo detaljnije raspravlja: zbog cega se toga balasta ne mozemo rjesiti???
Postujem razloge kolege Barbira za povratkom u RH. Vjerujem da i on postuje misljenja kolega koji se ne mogu i ne zele vratiti u ovaj sustav prije nego se naprave znacajne promjene koje bi omogucavale, a ne sprecavale, znanstvenu produktivnost.
Posto je kolega 9 vec komentirao intervju u Globusu zelio bih samo ponoviti par osobnih razmisljanja o HR znanosti:
O POVRATKU:
Sto zapravo znaci vratiti se u Hrvatsku? Ako to znaci imati stalnu adresu u Hrvatskoj i raditi u sadasnjem sustavu, iskreni odgovor je ne. Iz dosadasnjeg iskustva u RH naucio sam da je neophodno biti financijski i profesionalno neovisan od centara moci., a to mogu samo profesionalnim angazmanom u inozemstvu. Samo u takvim okolnostima mogu iskreno i otvoreno braniti svoje znanstvene stavove u RH.
Velika zelja mi je na sve nacine podupirati i ostvarivati znanstvene projekte u RH posebice one povezane sa obrazovanjem mladih. Jedan od takvih projekata je i MedILS gdje radim kao vanjski suradnik, i za to ne dobivam nikakvu financijsku naknadu. U Medilsu planiram uspostaviti vrhunski program iz tumorske biologije koji ce nakon 3-5 godina preuzeti nove generacije znanstvenih lidera MedILSa, a ja cu se posvetiti novim projektima.
-Kazali ste da profesionalno neovisni mo?ete biti samo u inozemstvu. Zna?i li to da u Hrvatskoj politika ima utjecaja na znanstvenike i ako ima, na koji na?in?
Citirao bih rijeci kolege Stjepana Marcelje, bivseg ravnatelja Instituta Ruder Boskovic koji je u jednoj raspravi izjavio: "Sustav u RH za razliku od razvijenih zemalja daje svu vlast ministru." U toj jednostavnoj recenici leze i glavni problemi znanstvenika u RH jer su oni kontrolirani od politike na svim nivoima od napredovanja u visa zvanja, recenzija projekata, izabira vodecih ljudi u institucijama, odobravanja kapitalne opreme, dodjeljivanja novaka itd. To je dokazano neproduktivan sustav.[I]
O Dalmatinskom svemirskom ljetu:
[I]Misljenja sam da se radi o vrlo vrijednom projektu koji zasluzuje sve pohvale. Osobno sam pozvao kolege ukljucene u taj projekt u posjetu MedILSu i predlozio mogucu medudisciplinarnu suradnju s biolozima i informaticarima MedILSa. Taj projekt su pokrenuli mladi strucnjaci koji su prosli kroz Visnjansku skolu znanosti i astronomije, a koju vodi sjajan strucnjak za rad s nadarenom djecom prof Korado Korlevic. Sudjelovao sam u ovogodisnjoj ljetnoj skoli kao predavac i moram priznati da sam bio pocascen upoznati nove mlade znanstvene zvijezde o kojima ce se sigurno cuti u superlativima za 5-10 godina. Ukoliko netko zeli kvalitetno i brzo unaprijediti znanost u RH onda se to moze na najbolji nacin napraviti financirajuci projekte poput skole znanosti u Visnjanu.
|
|
Quote:
Sustav u RH za razliku od razvijenih zemalja daje svu vlast ministru
Izvrsno uočeno, temeljna pozicija za svaki angažman oko rasprava o sustavu hrvatske znanosti.
Baš zbog ovoga, ove rečenice, neoprostivo je biti samo i isključivo "mudrac" koji se ne mješa u stvari koje ga ne "zanimaju"! Možda je izvučena izjava u nultom postu izraz osobne ljudske mudrosti, čovjeka koji se vratio u točno zadate uvjete, razumije ih i potpuno im se prilagodio.
Međutim, profesor, intelektualac i građanin, na kraju krajeva, od koga se očekuje vidjeti bolje i dalje od velike većine građana, ne bi smio nikako tako postupiti. Ne bi smio prostor u medijima koristiti tako, koliko god imao osobno pravo na takvo mišljenje, slati takvu javnu poruku o sustavu za koga i sam ističe da je "pun hohštapleraja"! To je neodgovorno!
Ne želim ni na kakav način sporiti također pravo kolegi da ima i iznosi gdje god stigne svoje mišljenje o fenomenu javnosti! Ovom izjavom očito pokazuje da je ni malo ne razumije, kao ni opća društvena kretanja u suvremenom svijetu.
Volio bih čuti od bilo koga iz razvijenih zemalja, ima li bilo tko, pa i kolega osnovu za zauzimanje takvoga stava u njihovoj praksi? Nisam siguran da ću dobiti potvrdan odgovor!
I konačno, da ne otvaram novi osvrt, postavio bih pitanje kolegi #0.
Je li moguće da profesionalni voditelj ureda za odnose sa javnošću vadi ovu izjavu, mislim na citirano u nultom postu, pa se na nju ne osvrće kritički čak ni u primisli? To otvara pitanje izravno i smisla postojanja takvih ureda i uopće radnih mjesta. Da o drugim stvarima ne govorimo. |
|
Čini mi se da su upravo istraživanja kolege Barbira ona na koja sam mislio, stoga smatram, kao što sam već jednom bio rekao, da istraživanja u bilo kojem području znanosti s primjenom u praksi mogu biti vrlo korisna. Želim mu sve najbolje i uspjeh u radu.
Ako je Ministarstvo znanosti zaslužno za njegov povratak, onda to zdušno pozdravljam, te se stoga radujem povratku svakog znanstvenika, ali ne mogu nikako biti zadovoljan s malim brojem znanstvenika povratnika.
Ministarstvo znanosti, u ovom ili nekom drugom sastavu, mora biti spremno na kritike, jer ipak kritike, s kojima se možemo, a i ne moramo slagati, dolaze, mislim da ćemo se svi s tim složiti, od neosporno učenih pojedinaca.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 8 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 1 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 5 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 8 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 8 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 13 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 17 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 18 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.07. 04:26h CEST