| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Prof.dr. Krainc o situaciji u MedILS-u
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2007.08.22. 10:53
Tjednik Nacional objavljuje članak o upozoravajućem pismu prof.dr. Krainca, profesora neurologije na Massachusetts General Hospital u Bostonu, te voditelja projekta u MedILS-u.
Ne moram naglašavati da je nemoguće očekivati uspješnu izvedbu kompleksnog projekta kao što je GENEPARK u kaotičnoj situaciji koja trenutno vlada u MedILS-u. S obzirom na rokove EU trebam podnijeti prvo izvješće o radu 1. rujna 2007, a to, naravno, neću moći zbog kašnjenja s radovima u MedILS-u. Stoga ću morati tražiti posebnu zaštitu od Europske Unije, a to znači potpuni i pošteni prikaz situacije u MedILS-u. Nakon toga vjerujem da MedILS više nikada neće biti u prilici prijaviti ili dobiti projekt Unije. Takvi će primjeri loše utjecati na opći stav Unije prema Hrvatskoj
Članak u Nacionalu|
|
Quote:
..to naravno neću moći zbog kašnjenja s radovima u MedILS-u
O kakvim se radovima radi? |
|
nema ozbiljnih problema o kasnjenju radova GeneParka u MediLS. Radi se o microarray readeru (uredaju koji kosta oko 1,5 mil HRK) a koji stoji neiskoristen na MFu u ZG a koji nazalost DK ne moze koristiti uz placanje troskova koristenja, tako da MedILS treba prikupiti sredstva za kupnju novog instrumenta u Splitu. U SD, NL i Globusu su objavljeni clanci koji objasnjavaju pozadinu ove lijepe medijske patke - zna se "tko" stoji iza prodaje sluzbenog pisma novinarima a koje je poslano premijeru a iz njegovog ureda poslano na MZOS.
Svi problemi oko provedbe ovog projekta su rjeseni tijekom nedavnih dogovora o reorganizaciji rada u MedILSu i UV radi na zavrsnim detaljima oko ovog projekta. Potpuno je nepotrebno stvarati laznu uzbunu u javnosti (sa linkovima na HMS), jer je pismo staro vec dva mjeseca i sve je vec odavno rjeseno - kao sto je i Mitja vec rekao u svojim izjavama u SD i NL. Za korektno informiranje bilo bi dobro procitati clanke iz SD, NL i Globusa. |
|
na 3
( a koji stoji neiskoristen na MFu u ZG a koji nazalost DK ne moze koristiti uz placanje troskova koristenja, tako da MedILS treba prikupiti sredstva za kupnju novog instrumenta u Splitu )
Ovo je ozbiljan problem s kojim bi se trebao pozabaviti MZOS. Oprema je vjerujem placena sredstvima ministarstva preko projekata za opremu.
Zasto oprema stoji neiskoristena, ili je iskoristivost vrlo malena.
Zasto kolega ne moze korisitit opremu, posebno ako je spreman i platiti troskove koristenja i potrosnog materijala (cipovi i ostalo).
Pored ovog ozbiljnog problema, postavlja se pitanje stavranja vise ovakvih genomics centara koje je mislim cak odobreno projektom Jezgra na IRB-u.
Cemu dupliciranje, a sve sredstvima poreznih obveznika, a posteojeci centri ne samo da stoje neiskoristeni, vec su i nedovolojno opremljeni (kavlitetnm kadrovima), koji bi u svakom slucaju trebali biti u mogucnosti zaprimiti uzorke i dati kompletnu analizu gene chipa.
Ovo cak ne uzaleci u zahtjevnost planiranja i odabira kvalitetnih uzoraka, homogenosti populacije koja se analizira. Da li je i ovaj centar u stanju analizirati kvalitetno microarray data, s obzirom na uzorak, na statisticku analizu, clustering podataka. To su sve puno ozbiljnija pitanja, nego isticanje pisma Dr. Krainca u novinama.
Ocito jos uvijek postoje krugovi koji bi se radije bavili stvaran jem dodatnih afera, umjesto rjesavanja ozbiljnije problematike. |
|
Sad je red da i ja kažem što znam o toj opremi na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Najprije treba znati da je opremu nabavio kolega D. Krainc od sredstava koje je dobio na odobrenim projektima od našega Ministarstva. Opremom i potrošnim materijalom bili su opremljeni laboratoriji na Šalati (gdje su i sada). U njima su se istraživanja i obavljala.
Kad je kolega Mitja napustion MF (da ne kompliciram s tom tužnim pričom) i odlučio prijaviti EU-projekt, postojala je mogućnost da se bar privremeno oprema na MF u Zagrebu koristi za istraživanja na tome projektu. Kad je taj projekt odobren, otišao sam na razgovor na MF i predložio suradnju između MedILS-a i MF (u to sam vrijeme još bio predsjednik UV-a MedILS-a). Nakon početnog pozitivnog usmenog odgovora Dekanice, poslao sam na MF natuknice za mogući pisani sporazum o toj suradnji. Trebalo je nekoliko mjeseci čekanja i urgencija, da dobijem ikakav odgovor. Konačno sam ga dobio telefonom: "Da će MF surađivati s MedILS-om kad MedILS bude jednako opremljen kao i MF". Ni nakon nekoliko telefonskih obećanja i mojih pononvljenih faksova, nisam uspio dobiti napisanu takvu odluku. Nadam se ipak da se takva neobična odluka može naći u zapisnicima relevantnoga tijela koje ju je donijelo.
To je dio priče o toj opremi. Koliko znam (u tome više nisam sudjelovao) bilo je još razgovora o mogućoj upotrebi te opreme. Očito i dalje bez rezultata. |
|
Ugovorom o nabaci opreme je određeno da sva znanstvena oprema kupljena proračunskim sredstvima mora biti stavljena na raspolaganje svim znanstvenicima u RH, štoviše u upisniku kapitalne opreme potrebno je navesti na koji način ju je moguće koristiti.
Ukoliko netko ima problema u pristupu određenoj opremi, neka pošalje prigovor na Povjerenstvo za opremu MZOŠ i ono će provesti nadzor nad korištenjem opreme. Prošle godine Povjerenstvo je bilo u nazdoru na IRB i MF Zagreb, no tada su se svi zaklinjali kako omogućuju korištenje opreme svima zainteresiranima. U zadnje četiri godine koliko sam vodio to povjerenstvo nismo dobili niti jednu pritužbu, iako je javna tajna da pola opreme stoji zaključano i vrlo malo iskorišteno. Nažalost to je vrlo teško dokazati ako potencijalni korisnici ne upozoravaju na probleme.
Ugovorm je regulirano da oprema koja se ne koristi može biti oduzeta, što je teško provedivo, no vrlo je lako ustanovi koja tolerira zaključavanje opreme jednostavno ne odobravati daljnju opremu. Nakon jednog ili dva takva primjera praksa zaključavanja opreme bi vjerojatno brzo izumrla.
Ovim putem pozivam sve koji imaju takva iskustva da o tome obavijeste Povjerenstvo za opremu. Za listopad je ionako planiran nadzor opreme i svaka takva informacija bit će od velike koristi.
Gordan Lauc
|
|
| U Hrvatskoj postoje 2 microarray readera (IRB i MF Zagreb) i bilo bi jako glupo kupovati još jedan jer i ova dva uglavnom stoje jer nitko ne može isfinancirati toliko čipova koliko ih oni mogu pročitati. Moja osobna iskustva su da su i jedni i drugi jako voljni za suradnju i nije mi jasno odakle problemi navedeni u #3 i #5 |
|
Hvala kolegi što se javio. Spreman sam mu pružiti kopije svih dokumenata koji potvrđuju to što sam rekao. Dakako, dokumente o sjednici na MF-u i zaključku koji sam spomenuo, morat će potražiti na MF-u. Ja sam sve kontakte ostvarivao s uredom Dekanice.
Što se tiče "spremnosti na suradnju", dragi kolega, zapitajte se nije li ona uvjetovana Vašim angažmanima u MZOŠ-u i Vašom bliskošću s kolegom Primorcem. |
|
na 6
Mene zanima da li postoji neki sluzbeni popis te kapitalne opreme koja je "dostupna svima" gdje bismo mogli pogledati sto nam treba, a izvedivo je u HR, a da se ne treba priskakati alternativnim rjesenjima.
Naime, velik je problem sto kada se odobri i nabavi neka specificna i skupocjena oprema ona bude svojatana od strane zaduzenog za nj. I to najcesce na banalan nacin presucivanja i skrivanja da oprema postoji, ili izgovorima (ponekad i realnim) da nije jos uvijek stavljena u funkciju. Ne da je to globalan problem, nego s takvim stvarima se susrecem i unutar svog zavoda (u svojoj kuci). Srecom pa ovdje uz pomoc prisebnih ljudi se stvari mogu mijenjati, ali globalno gledano ne mogu nista.
Eh, da i dodatak. U HR je obicno "vrlo lako" (lakse) dobiti finaciranje za neku kapitalnu opremu (pored nje se mozete slikat s ministrom, predsjednikom...), no ne i za financiranje odrzavanja, popravaka, potrosni materijal i edukaciju rada na aparatu. Taj paradoks dovodi ponekad do cinjenice da vecina aparata nije iskoristena ni priblizno svojem maksimumu. A i tu lezi strah zaduzenog za aprat, koji ima crkavicu na projektu, da ce mu netko "potrositi" opremu za koju je moljakao godinama pa radije ne govori o njoj na velika zvona. |
|
U jednom tekstu ovih dana predložio sam da se uvede naplaćivanje korištenja opreme skuplje od dogovorene sume. Ona bi bila u vlasništvu nekoga (MZOŠ ili neke agencije) , kome bi se moralo uplaćivati za njezino korištenje. Vrlo brzo ne bi bilo neiskorištene opreme.
Prilika je da se napiše da su o problemima MedILS-a pisali ovaj tjedan i "Vjesnik"te dvokratno "Novi List". Posebno je znakovita izjava predsjednika Zaklade za znanost, prof. P. Lučina koji je spočitnuo predsjedniku Vlade lobiranje u gospodarstvu za privatni institut. |
|
|
Komentar Ksenije Rukavine u Poslovnom dnevniku na ovu temu.
Nastavlja se praksa citiranja komentara članova connecta u novinama. Novi elementi za raspravu da li je portal javni medij ili ne. |
|
Na #12. Da, portal je javni medij, a ne masonska loža. Get over it 
Kolega Tijardović se potpisao na kraju komentara koji se citira u članku. To znači da svatko s pristupom Internetu može vidjeti da je upravo on izjavio to što je izjavio, je li. Jednom ranijom prigodom, druga novinarka koja je htjela navesti moje ime uz komentar prenesen s portala je prethodno tražila moje dopuštenje - i dobila ga je. Sve čisto. Isto kao i prenošenje komentara koji nisu javno potpisani bez navođenja imena autora. Ako netko u javnost bez dopuštenja pusti informaciju do koje ne može doći drugačije nego kao član Connecta, slobodno se bunite. Ne prije. |
|
| Na #13 - ja se uopće ne bunim, sve je čisto. |
|
na #13:
"Da, portal je javni medij, a ne masonska loža. Get over it
Slazem se s vama da je Portal javni medij, i pridruzujem se vasem apelu (tj. "get over it " ).
Dvojbe da li je portal javni medij su se pojavile u komentaru #12 u prijasnoj raspravi.
|
|
| Na #15: Ne znam zašto, ali nekako mi se čini da pomalo likujete jer ste me kao uhvatili u nesmotrenom protuslovlju s kolegom koji je autor spomenutog komentara. Ako da, to ste si sami zamislili da se on i ja moramo u svemu slagati |
|
Tri su teme stavljene ovih dana na Portal, vrlo vezane, kao da su se rađale jedna iz druge?
Pri tome nije bitan redosljed pojavljivanja, ne bar za ono što želim reći.
U svemu tome, značajno je što su se, prethodno pojavile u medijima, kao obrazac nepromjenjivoga postupanja, o kojemu ozbiljni kritičari i neozbiljni plaćenici, čak i ovdje, već dugo vode polemike.
Prvo, oko pisma prof. Krainca i prigodnih tesktova, naročito u Nacionalu. U medijima. S obzirom da se zaista dugo polemiziralo, iako su se sasvim rijetki ovdje usuđivali i izreći, da su protiv MedILS-a, želim kao, najčešće posmatrač tih događaja reći nekoliko riječi.
Možda će MedILS stvarno propasti. Možda ga stvarno nije trebalo ni inicirati, elaborirati, otvarati. Ni braniti u javnosti. Možda stvarno akademik Radman, zatim vrhunski znanstvenici, kao što su prof. Đikić, zatim prof. Krainc i njihovi kolege, zaslužuju propasti, samostalno ili u okviru Instituta, u kojemu očito ima problema. Očito.
Ta priča o MedILS-u potsjeća me na prekrasan komadić džungle, koji su ostarjeli misionari, odavno uzaboravljeni, kako od Svevišnjega, tako i od njegovih zemnih podanika; pokušali napučiti, uravnotežiti, kako u njemu ne bi dominirale hijene, ostvarujući prije konačnoga odlaska Stvoritelju, davnašnju viziju. Doveli su starijega, proslavljenoga lava, grivatoga i snažne rike, koji je u inozemnim misijama, bio poštovan kao strah i trepet, lovac na glasu.
Pozvali su i privoljeli i mlađe, ne tako grivate, ali opake lavove, sve proslavljene lovce, krvoliočnih zuba i spremnih zasnovati svoju koloniju u toj prekrasnoj dolini!
Starim misionarima, a to bi mogli biti, najmanje dvojica naših kolega sa Portala, Gospodar džungle poslao je i mlađahnoga, kako bi umjestzo njega upravljao, jer stari su automatski, nakon šezdeset godina napuštali upravljanje i nastavljali dumati! Mladome, okretnome misionaru, nisu smetale hijene, a alergičan je bio na riku lavova.
On je odlučio ne stavljati više zamke, hijene su se kotile, njihovo štektanje je bilo sve češće, bezobraznije, njihovi napadi na plijen, koji su lavovi prvo lovili, a zatim i samo mirisali, bili su sve drskiji.
Lavove je to zamaralo. Hrane je bilo sve manje, jer upravitelj ih nije hranio, takva su pravila bila; a hijenama se redovito, mjesečno bacala uginula i kržljava stoka, koje je dolina bila puna. Jednom, dvaput, kad je rika staroga Grivaša danima odjekivala dolinom, smetajući i misiji, upravitelj je bacio i lavovima malo hrane. Tek da im može reći kako je dobar i pravičan.
Što se dogodilo? Lavovi, navikli na status i čast, poštovanje i zakone prirode, nenavikli na nemoć, nesanicu i trulenje u želucu; međusobno su počeli jedabn drugome prijetiti i sve bjesnije režati.
A bivali su sve slabiji. Na sreću i radost mladoga upravitelja misije, ali i dalekoga Gospodara džungle, kojemu je odavno bilo dosta starih misionara, ali pred Svevišnjim, tre uglednicima ostalih zemalaj, nije ih mogao tek tako otpiliti.
Nekada davno, ljudi sa vizijom, u Hrvatsku su pozvali ime, pa zatim imena, tražeći od njih da oplemene svojim znanjima napuštenu Vilu.
A lavež je odmah počeo! I traje do danas. Neshvatljivo mi je da bilo kome sa malo srca, malo više uma i još malo više ljubavi, makar mrzim javno isticanje te odavno trgovačke kategorije u Hrvatskoj; sada vijest o "neredima u i oko MedILS-a" jeste samo vijest!
To ne bi smjela biti samo neutralna vijest nikome ovdje na portalu, nikome pogotovo u vlasti, a još manje u akademskoj zajednici. Nadam se kako to ne bi smjela biti vijest, neutralna, onako, za crne kronike, niti za dest posto građana ove zemlje.
Čak ako i propadnu, inicijatori, osnivač, prije svih akademik Radman, uz sve što je pogrešno radio; kao i njegovi najbliži suradnici, prije svih prof. Đikić, imali su ono što je ovoj zemlji daleko potrebnije od bilo čega drugoga. Imali su hrabrosti i još ponečega, pokušati biti bolji! Pokazati da se to može!
I puno su uložili. Akademik Radman, kao najeksponiraniji oko MedILS-a je uložio pored imena, koliko sam dobro razmuio jedan, nedavni intevju, svoju imovinu kao zalog. Prof. Đikić, prof. Krainc, a prije njih, svojom inicijativom, nekadašnji ministar, prof. Kraljević, zatim akademik Silobrčić i desetine, desetine poklonika i prijatelja, založili su svoje ime! A manje više jedino to i imaju jer ne žive u dolini pod upravom mladoga upravitelja, gdje čopori hijena, već odavno opsjedaju ljudske nastambe. A stari lavovi i onako nemaju više volje ići iz doline.
Ovdje je bilo riječi, na ovome poratlu, o ulaganju Države, spominjali su se milioni, navodile su se ponekad i opravdano, kritičke, a najčešće neopravdano, najčešće sumnje i nagađanja, više vjera u neupsjeh i ufanje u prosječnost!
I ja bih želio samo još jednom istaći, kako možebitna, ponavljam možebitna propast MedILS-a negdje, recimo u USA ne bi bila tragedija, jer odavno imaju ravnotežu znanja i neznanja.
U Hrvatskoj bi i jeste. Preživjeće Hrvatska što god bude, ali treba radi istine reći, kako iza takvoga raspleta puno toga neće, a odavno ni nije, biti čisto.
Čak ako Radman i njegovi lavovi uspiju, nisu smjeli, a to me najviše žalosti, naići na toliko neprijateljstva! To je neprijateljstvo odjeknulo, ne treba se nimalo zavaravati da cijela EU o kojoj se s povodom govori, o tome nema vrlo precizne informacije.
A ako ne uspiju, umjesto da netko, dovoljno hrabar, zareže u svu složenost uvjeta u kojima se rađalo to ružno pače, samo daleko od Danske; nekako predosjećam, razsplet će biti kao :Jesmo li govorili?
Jada ste Vi svi govorili u ovoj zemlji, kojima je za opstanak potrebna nečija, naročito bokjih od sebe, propast.
Marko Ljubić |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | cross citations
(9 kom., prije 12 min.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 2 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 11 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 22:00h CET