Uz najsrdaènije èestitke ovoj dvojici, koje veæ sada mo¾emo svrstati meðu na¹e najveæe astronome, u nastavku prenosim izvje¹taj Stefana Cikote.

Kako je sve zapoèelo?

Sudjelujuæi na Vi¹njanskim ¹kolama astronomije (VSA), veæ 2003. godine upoznali smo Njemaèkog astronoma amatera iz ARI Heidelberg (Astronomisches Rechen-Institut) - Reiner M. Stossa, eksperta za astrometriju i fotometriju asteroida, koji usko suraðuje sa zvjezdarnicom na Mallorci (Observatorio Astronomico de Mallorca), te ima pristupe na njihove robotizirane teleskope teleskope. Upravo na tim teleskopima na Mallorci, za vrijeme Vi¹njanske ¹kole astronomije 2004, zapravo smo imali prva iskustva s asteroidima, radeæi astrometriju asteroida.

Iz godine u godinu, interes za asteroidima je rastao, te smo od kraja rujna 2006. godine zapoèeli suradnju sa Observatorio Astronomico de Mallorca te njihovom zvijezdarnicom na La Sagri.

Zvjezdarnica La Sagra smje¹tena je na brdu Sierra de La Sagra, na visini od oko 1613,8 m, u Andaluziji, u ju¾noj ©panjolskoj, u blizini sela Puebla de Don Fadrique, a financiraju je utoèi¹te Collados de la Sagra, Observatorio Astronomico de Mallorca (MPC 620) i Instituto de Astrofisica de Andalucia (IAA) u Granadi.

Ekspedicija na La Sagru

Prvi veæi uspjeh u suradnji sa ovom zvjezdarnicom dogodio se 17.11.2006. godine kada smo u peteroèlanom timu otkrili asteroid 2006 WH1 koji spada u skupnu potencijalno opasnih asteroida za Zemlju. Do tada je naèin rada bio takav da su uglavnom studenti sa IAA snimali, te stavljali snimke na server odakle smo ih mi skidali i obraðivali. No nakon tog otkriæa bilo je jasno da moramo jednom osobno otiæi na zvjezdarnicu, pa smo za datum ekspedicije odabrali period od 03. do 31.07.2007., i to zbog vi¹e razloga. Osim ¹to su praznici, jedan od glavnih razloga je ¹to je vrijeme u ju¾noj ©panjolskoj tijekom sedmog mjeseca vrlo stabilno. Drugi razlog takoðer nije zanemariv, a to je «sezona monsuna» kojeg trenutno imaju najveæi amerièki pretra¾ivaèi neba te stoga nisu u moguænosti otkrivati nove objekte, i s time nam jako olak¹avaju posao, jer druge «prave» konkurencije nema. Glavni cilj ekspedicije na La Sagru bio je potraga za kometima i NEO (Near Earth Object) objektima. Od instrumenata na raspolaganju imamo dva 0.35m f/2 teleskopa («Sagra1» i «Sagra2»), jedan vrlo kvalitetan Nikon teleobjektiv kojim smo u moguænosti snimiti cijelo nebo u samo tri noæi, te s time uloviti sve objekte do 17. magnitude («Killer»), jedan 0.45m f/2.8 teleskop (na¹ najveæi instrument – «Centurion») te èetiri 0.35m f/6.3 teleskopa s kojima ponekad radimo follow-up ako nisu zauzeti («Tetra teleskopi»).

Rad na zvjezdarnici je podijeljen. Ja sam zadu¾en za kontrolu dvaju «Sagri», Aleksandar kontrolira «Centuriona» i «Killera», J.L. Ortiz nam poma¾e u svim pote¹koæama i kontrolira «Tetra teleskope», dok R. Stoss, J. Rodriguez, S. Sanchez i J. Nomen rade follow-up sa teleskopima na Mallorci, kako bi potvrdili otkriæa sa La Sagre.

Tako smo samo u zadnjih desetak dana otkrili i potvrdili èetrdesetak novih asteroida, a za jo¹ dvadesetak èekamo potvrdu… Veæina novootkrivenih asteroida spada u glavni asteroidni pojas koji se nalazi izmeðu Marsa i Jupitera i sadr¾i 98.5% svih do sada poznatih asteroida. No neki od otkriæa su zanimljivi, neobièni ili vrlo rijetki. Tako smo otkrili jednog Jupiterovog trojanca, jednog Hungaria, jednog Mars-crossera i jednog Marsovog trojanca – 2007 NS2!

Otkriæe Marsovog trojanca 2007 NS2

Prema orbitalnim karakteristikama, asteroidi su podijeljeni u grupe. Grupa asteroida Mars trojanci prate Mars na njegovoj orbiti u Lagrangeovim toèkama L4 i L5 pod kutem od 60°.

Lagrangeove toèke su toèke u kojima se sve gravitacijske sile dvaju tijela poni¹tavaju sa centripetalnom silom. Drugim rijeèima, tijelo koje se nalazi u lagrangeovoj toèki sa matiènim planetom obilazi oko Sunca na uvijek jednakoj udaljenosti od njega.

2007 NS2 nalazi se u La Grangeovoj toèki L5, a promjer mu se procijenjuje na oko 1 do 2 km. Buduæi da se nalazi na Marsovoj orbiti, za obilazak oko Sunca treba mu potpuno jednako kao i Marsu – 1.88 godina.

Do sada je od ukupno oko 377000 otkrivenih asteroida bilo poznato samo 3 Marsova trojanca, jedan otkriven od D. Levya i H. Holta (otkriven 1990.) i dva od LINEAR-a (Lincoln Near Earth Asteroid Research – amerièka vojska) 1998. i 1999. godine. Na¹a grupa je otkrila èetvrtog!!!

2007 NS2 zapravo je prvi put snimljen u noæi s 13. na 14.07. Kao uobièajeno otkriæe odmah slijedeæu noæ radili smo follow-up tog objekta, kako bi osigurali otkriæe i dobili naziv (2007 NS2). Te noæi primijetili smo da nema orbitu obiènog asteroida glavnog pojasa, te najprije pomislili da je NEO (Near Earth Object). Treæa noæ promatranja (sa 14. na 15.07.) pokazala je da imamo kandidata za Marsovog trojanca. No, da bi se toèna orbita saznala, i da bi se sa 100% sigurno¹æu moglo reæi da se zaista radi o takvom objektu, potreban je luk promatranja od nekoliko godina. Na svu sreæu, olak¹anje sti¾e u noæi sa 17. na 18.07. kada je u bazi podataka LONEOS-a (Lowell Observatory) taj isti objekt pronaðen na starim snimkama iz 1998. godine, te je s time utvrðeno da 2007 NS2 ima vrlo stabilnu orbitu, i to vjerojatno veæ posljednjih 10000 godina. Od ukupno 105 od na¹e grupe otkrivenih asteroida, ovo je najznaèajnije i biti æe ga vrlo te¹ko nadma¹iti!