2007.06.09. 13:15
Prošlog tjedna govorio sam o gradnji u zagrebačkom kvartu Borovje, gdje MZOS ima dvije zgrade koje daje na korištenje znanstvenim novacima. Sad je u opticaju i peticija, koju možete potpisati kod nas ili se dogovoriti sa mnom ili je možete isprintati, ako mislite da možete skupiti više potpisa. Dio zahtjeva smo malo generalizirali, kako bi peticija bila zanimljiva svima kojima se nešto slično dešava u kvartu.
Dodajemo još tekst peticije: U zagrebačkom naselju Borovje, u stambenom bloku u Ulici grada Chicaga, nedavno je osvanula građevinska ograda, koja omeđuje čitavu jednu zelenu površinu. S obzirom na to da se radi o jednoj od rijetkih očuvanih livada, mnogobrojna su je djeca koristila za igru, a odrasli za razonodu i druženje.
Na toj se livadi navodno planira sagraditi zgrada kapaciteta 195 stanova, što će znatno sniziti kakvoću života građana, a i pokrenut će niz nepovoljnih socioloških ishoda (djeca s livade bačena na ulicu).
Imajući na umu kako je to samo jedan od mnogih sličnih građevinskih projekata u gradu, odlučni smo u našem neslaganju s takvim „urbanističkim“ stremljenjima kojima se betonira svaka slobodna zelena površina i grad se oduzima građanima.
Zbog toga zahtijevamo:
1. Hitno zaustavljanje izgradnje stambene zgrade na mjestu zelene površine u Ulici grada Chicaga;
2. Prenamjenu zelene površine u javni park;
3. Zaštitu zelenih površina u svim gradskim četvrtima, koje građani koriste u slobodno vrijeme;
4. Aktivno sudjelovanje građana u svim fazama planiranja projekata izgradnje ili uređivanja u gradskim četvrtima. |
Slažem se da se treba oduprijeti urbanističkom neredu i da idealno treba paziti na kvalitetu života stanovnika u gradu, ali bojim se da neki dijelovi teksta peticije ne misle baš na sve detalje:
Quote:
Na toj se livadi navodno planira sagraditi zgrada kapaciteta 195 stanova, što će znatno sniziti kakvoću života građana,
Kojih točno građana? Za Vas razumijem. Što je s kakvoćom života onih građana koji bi se trebali naseliti u tih 195 stanova? Koja je alternativa za njih? Izgradnja neke druge zgrade na ekvivalentno povoljnoj lokaciji? Tu mogućnost sami odbacujete u peticiji. Neka livada na periferiji grada? Ne bi li to smanjilo kvalitetu NJIHOVOG života (veća udaljenost od centra, slabija prometna povezanost)?
Kako biste reagirali da se i tih 195 stanova gradi za nove znanstvene novake? Biste li se onda bunili? Dalje, jeste li svjesni da je i na mjestu zgrade u kojoj Vi trenutno živite nekad bila livada, koja je potom prestala biti livadom?
"Nepovoljni sociološki ishod" je fraza koja može značiti puno različitih stvari, ovisno koju prespektivu zauzmete. U silnoj brizi za kvalitetu vlastitog života ljudi često gube iz vida sve što je potrebno da bi život bio kvalitetan ne samo za njih, nego i za druge. Nije to samo pitanje toga što nitko ne želi nuklearnu elektranu ili tanker kraj svoje kuće. Sad više ne žele ni zgrade u kojima žive drugi ljudi, kao ni dječje vrtiće (trenutna situacija u Norveškoj - svi se žale kako je vrtića premalo, a pišu peticije čim netko izrazi namjeru izgraditi vrtić u njihovom susjedstvu). |
|
4. Aktivno sudjelovanje građana u svim fazama planiranja projekata izgradnje ili uređivanja u gradskim četvrtima.
a kako ste ovo operativno zamislili?
|
|
| Na #2: Kolegice, ta fraza u pravilu znači "tražimo pravo da blokiramo sve što nam se ne sviđa". |
|
| Mislim da se u Svedskoj ne moze dogoditi da bude jedan park od 0.25 ha na 10.000 ljudi (moj kvart), niti da postoje parkirna mjesta za cca 1/3 auta - mislim da je kvaliteta zivota ovih 5.000 ljudi koji su se naselili u kasnije izgradjenim zgradama niska kao i prvih 5.000 ljudi. Stoga bi bilo bolje za kvalitetu zivljenja prvih i potonjih da se ne nalaze na istom podrucju. Sad, kad su zgrade vec izgradjene, nemoguc je povratak na staro. |
|
Quote:
Mislim da se u Svedskoj ne moze dogoditi da bude jedan park od 0.25 ha na 10.000 ljudi
Možda u Švedskoj ne može, ali u mnogim drugim državama može. I puno manje od toga.
Quote:
Stoga bi bilo bolje za kvalitetu zivljenja prvih i potonjih da se ne nalaze na istom podrucju.
Da, ali možda i "potonji" žele živjeti bliže centru, a ne na pola puta do Rakovog Potoka. Možda su ekološki svjesni pa žele na posao kratkom vožnjom tramvajem, a ne autom ili autobusom na naftu.
Quote:
Sad, kad su zgrade vec izgradjene, nemoguc je povratak na staro.
Kako ne bi moglo. Uvijek se postojeće zgrade mogu srušiti. Npr. MZOS se odrekne zgrada za novake (nek se snalaze) i uz malo eksploziva eto vam dvije livade...
...kad već povlačimo stvari do apsurda. |
|
Da, ali možda i "potonji" žele živjeti bliže centru, a ne na pola puta do Rakovog Potoka.
Sve se to da rijesiti dobrom organizacijom. Npr. metroom, Samoborcekom, itd. Zasto ne primijeniti Becki poucak (Zgb je slican)?
A u Splitu nema ni takvih problema, barem prema unutrasnjosti. Ja se cak razmisljam preseliti na svoje selo, koje je cca 50 km daleko od Splita, a biti ce udaljeno cca 30 min autoputem koji se otvara ovaj mjesec. Sada mi do posla treba 20 min. A izmedju mog sela i Splita ima prostora za naciniti jos nekoliko "Splitova" - zasto razvoj gradova ne ide u tom smjeru, a ne nabijanjem jos nekoliko zgrada izmedju postojecih?
|
|
| Ha, dobro pitanje. Zašto razvoj gradova ne ide...? Zato što deset km od Zagreba imate jednako nabijene gradiće, a nemaju standard Zagreba; a seoska prostranstva nemaju ni iz bliza uvjete za život, kao u velikoj većini razvijenih zemalja. Imaju za odmor i to na način da odmarate veličajući nedostatke života od nazad 50 godina. |
|
Na #2:
To već i postoji u našem zakonu, ali se redovito ne provodi. Mi samo tim zahtjevom tražimo da se zakon provodi, a da nije samo mrtvo slovo na papiru.
Na #1:
Nismo detaljni u ovom kratkom tekstu. Trebalo je sve sažeti tako da stane na jedan list papira. No, kad budemo slali peticiju s potpisima, sastavit ćemo sve skupa puno detaljnije. Slat ćemo ovaj tekst + onaj "za one koji žele više".
Osim toga, kakvoća života građana ne poboljšava se samo udomljavanjem ljudi. Grad treba biti prostor u kojem će ljudi moći kvalitetno provoditi svoj život. Mislim da ćete se složiti kažem li kako za kvalitetan život nije dovoljan beton. Ima nečega i u zelenilu. |
|
Na #5:
Idemo još malo prema apsurdu.. Prema toj logici, poželi li neki investitor "osigurati stanove" u centru grada, ne bi trebala postojati nikakva prepreka da se gradi na Zrinjevcu. Kome je uopće potreban onaj park?
I da, svjesni smo da je na mjestu naše dvije zgrade također nekad bila zelena površina. Ali izgrađene su zgrade. Jasno je da grad ne može biti jedna ogromna zelena površina, već da treba i graditi. Ali ne odobravamo izgradnju svakog dijelića površine. Grad treba biti po mjeri čovjeka.
Ova livada za koju se borimo nije velika, ali ljudima jako puno znači. |
|
| Nije Vam neki argument...."ljudima jako puno znači!" |
|
| Naravno da nije. To niti ne koristimo kao argument u raspravi s birokratama. Ali nadam se da ovdje to smijem reći. |
|
Na #8 i #9: Kolega, da se razumijemo - nisam protiv Vaše livade. Samo Vam ukazujem da se za tu livadu trebati boriti kao ono što jeste - intresna skupina nasuprot drugim interesnim skupinama - a ne se maltene pozivati na to da vam ta livada pripada temeljem naravnog zakona. Osobito sam alergičan na isprazne fraze tipa "grad treba biti po mjeri čovjeka" jer zaista ne znače ništa. (Da živim u Zagrebu, osobno bih radije živio u Borovju bez livade nego negdje južno od Dugava s puno livada. Očito, grad po mojoj mjeri nije isto što i grad po Vašoj mjeri.)
I da, u načelu se može graditi i na Zrinjevcu i posred Jelačić-placa. Na gradskoj upravi je da odluči, i gradska uprava zna jako dobro koliko znači Zrinjevac za identitet grada. A gradskoj upravi koja išta vrijedi ne mogu biti sve livade jednako vrijedne kao Zrinjevac. To uključuje i livadu za koju se sada borite, kao i livadu koja je stradala da bi se na njoj izgradila Vaša zgrada.
Usput, ne znam koliko je ova snimka zastarjela, ali po njoj mi se čini da je Borovje daleko manje nabijeno zgradama od mnogih drugih podjednako atraktivno lociranih zagrebačkih kvartova. |
|
Na #2:
To već i postoji u našem zakonu, ali se redovito ne provodi. Mi samo tim zahtjevom tražimo da se zakon provodi, a da nije samo mrtvo slovo na papiru.
A da nam date link na taj zakon. Mene sada zanima kako je to zakonski operativno zamisljeno.
Na #1:
Nismo detaljni u ovom kratkom tekstu. Trebalo je sve sažeti tako da stane na jedan list papira. No, kad budemo slali peticiju s potpisima, sastavit ćemo sve skupa puno detaljnije. Slat ćemo ovaj tekst + onaj "za one koji žele više".
Pa ako je trebalo sve sazeti na jedan list papira zasto to onda niste znanstveno (da ne kazem matematicki precizno) definirali. Po tockama ... zasto npr. uz tocku 4 ne pise jos dodatak (*po zakonu iz NN 12345 clanak xy i slicno za ostale tocke.)
I "najbolje" od svega mi je to da kad budete vec slali okolo peticiju sa sakupljenim potpisima... *tek* onda ce te Vi detaljno i precizno objasniti za sto su se zapravo ljudi potpisali.
A ne moze to tako. Pa sto su vam ti znanstvenici u kvartu ovce? Ili vi imate veliku karizmu vodje kvarta pa vam ljudi bezuvijetno vjeruju? Ja se npr. na takvu peticiju koja je skona manipuliranju glasovima "kasnijim detaljima" za "one koji zele znati vise" nikad nebi potpisala. Nazalost puno sam ih takvih vidjela.
Meni je zao sto vam se to dogadja i podrzavam vas da se borite za ugodniji i kvalitetniji zivotni prostor. No ovo radite krajnje neozbiljno. Metode su vam lose i kontraefektivne. (i prolazile su mozda u 80tima proslog stoljeca)
Ukoliko zaista zelite da Vam se djeca igraju na toj livadi radije se skoncentrirajte na sakupljanje dokumenata/argumenata i sudsku tuzbu a ne na proleterske parole, grafite, promasene ankete i djecje crteze.
Zelim Vam puno strpljenja i da se izborite za tu livadu ispred zgrade
Sretno. |
|
Naslavak na #12: Dalje, iz satelitske snimke (link u #12) se vidi da su sve zgrade (osim jedne male) u Borovju istog (U) oblika i da je većina složena u parove. Postoji pet takvih parova zgrada i tri (za sada) nesparene, no tlocrt implicira da su nesparene postavljene tako da je ostavljeno jasno mjesto za njihov "par" u budućnosti. Bojim se da ćete jako teško uvjeriti gradsku upravu da se radi o stihijskoj, protuzakonitoj gradnji...
Dodatak: na blogu Vaše akcije prikazana je fotografija makete planirane gradnje u Borovju. Ako je sporna buduća zgrada na toj maketi, mogu samo zaključiti you do not have a case. |
|
U principu Vas podržavam. Konačno, ako ništa drugo, jer nekih argumenata nemam, kao kolegu sa portala. Moja primjedba je s namjerom da do kraja izoštrite argumente, ne meni, nama već Poglavarstvu.
Poznajem ljude, investitore, imam i sudjede, živim u kvartu, novozagrebačkom, koji jeste zelen, ali i "posječen" ogromnim zgradama. Želim Vam reći da je daleko važnije od furanja na zelenilo, što se u Zagrebu jako zloupotrebljava, o čemu imam iskustvo, provjeriti argumentaciju sa kojom investitor nastoji ishoditi dozvole. Na pr., ima li na jedinici stambenog prostora standardiziran broj jedinica socijalnih sadržaja, primjerenih urbanoj modernoj sredini; kakva je infrastruktura, uključivo sve komunalije i parkirna mjesta / To Grad često naplaćuje bez obzira mogu li se uraditi ili ne/, kakva je tzv. odgojno-obrazovna infrastruktura / vrtići, škole/ i sve ostalo. Kad to provjerite, usporedite sa postojećim stanjem stanovništva na četvornom metru, onda imate moćnije argumente od vapaja za zelenilom. Ne trebate se dovoditi u poziciju ljude stavljati pred dvojbu između zelenila i urbanoga života, jer ćete izgubiti. Polazim od toga, da sam birajući Zagreb za život, svjesno ostavio zelenilo, koga imamo kao u priči radi nečega drugoga.
|
|
#12
Usput, ne znam koliko je ova snimka zastarjela, ...
Malo sam pogledao svoj kvart i vidio da fale "samo" tri zgrade nacinjene u zadnjih 2 godine (jednoj se rade temelji), pa procjenjujem je na 3-4 godine (barem za podrucje Splita). |
|
#14
Naravno, od prve Vaše rečenice mi je jasno da nas podržavate, to ste odmah i rekli.
Maketa Borovja datira iz 1989 ili 1990. godine. Nisu nam znali točno reći (!) u općini, gdje je maketa izložena.
Međutim, znali su nam reći kako je plan od tada mijenjan više puta i da ono što se kao GUP može naći na stranicama grada Zagreba ne vrijedi. Oni su krenuli sa zamisli da se Borovje sastoji od parova "kifli", a onda, kad su već krenuli s izgradnjom kvarta, predomislili su se. Na mjestu gdje je trebala niti izgrađena tržnica, u jednom trenutku, kad su već iskopali "krater", predomislili su se i sad planiraju na tom mjestu izgraditi stambenu zgradu. "Kifle" su u međuvremenu ispale iz plana (iako se meni kao zamisao to u principu i sviđa, iako su ih mogli planirati i malo razmaknutije, s većim zelenim površinama). Negdje u to doba (1998.) izgrađene su naše zgrade, koje odudaraju svojim oblikom. Eto, ovo vam je samo ilustracija toga kako se planira naš grad.
Kasnijim istraživanjem ustanovili smo kako, prema najnovijem GUPu, ovo sporno zemljište više nije građevinsko...
Ima još dosta nelogičnosti i nejasnoća u svemu ovome. Tome doprinose nadležne službe, koje u praksi ne funkcioniraju. Evo primjera: Pozvali smo građevinsku inspekciju, koja je došla, utvrdila da nemaju građevinsku dozvolu i obustavila radove. Međutim, ako nemate građevinsku dozvolu, vi nemate pravo ni pripremati gradilište. Prema tome, treba ukloniti ogradu i vratiti teren u početno stanje, dok se ne dobije građevinska dozvola. Za uklanjanje ograde je nadležno komunalno redarstvo. Zovemo komunalno redarstvo, na što nam tip odgovara kako oni ne mogu utvrditi ima li građevinar građevinsku ili nema. Kažemo mu neka pogleda zapisnik, da mu ga mi možemo i poslati. On kaže da njima to nije u nadležnosti. Onda ga pitamo postoji li ikakav komunikacijski kanal između građevinske insp. i komunalnog redarstva. To je tip shvatio kao odličnu šalu, jer se od srca nasmijao i dao mi broj "njihove pravne službe". Nazovem taj broj i na drugoj strani mi se ljubazno obrati jedna gospođa: "Ovdje restaurant Park. Želite li rezervirati stol?"
Eto, tako se provode naši predivni zakoni. Idete li tim putem, kad-tad ćete naići na takav zid. |
|
> Pozvali smo građevinsku inspekciju, koja je došla, utvrdila da nemaju građevinsku dozvolu i obustavila radove.
Vi ste vjerovatno napravili neku vrstu sluzbene dojave. Zalosno je da inspekcije
idu na teren tek dok moraju (izvinjavamo se sto smo dosli ali moramo jer je bila
prijava), a ne vec u trenutku dok imaju informaciju ili ocitu sumnju. Jedan moj
kolega mi se zalio da je u gradnji kuce u Dubravi imao inspekciju koja
je kontrolirala da li se gradi po prijavljenom nacrtu i specifikacijama jako puno
puta, da mu je jednom vec prekipjelo pa je rekao inspektoru, a sto nedete ovome
tamo sto metara dalje koji dize ogromni objekt bez ikakve dozvole i pokaze im na
sto misli. No gradjevinski inspektor mu je dogovorio, tamo nedemo, on nije na
nasem spisku, vi ste prijavili gradnju i vasa kuca je na nasem popisu kojeg redovito obilazimo, ovaj nije na spisku i mi tamo nedemo. |
|
| Da ne govorimo koliko je teško doći do ikakve informacije... Uobičajena procedura je ovakva: pošalješ (ustvari, ne pošalješ, nego odneseš osobno u urudžbeni ured) neki zahtjev, onda čekaš dva tjedna (rok u kojem trebaju odgovoriti). Odgovor se redovito ne dobiva u roku. Onda se pozoveš na Zakon o pristupu informacijama i tek kad ih pritisnu aktivisti GONGa (koji se sad najviše time bave) dobiješ traženu informaciju. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.07.04. 20:06h CEST