| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Kome treba nastavak napada u medijima?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2007.06.06. 13:13
Dr. Dragan Schwarz, pomocnik ministra znanosti, poslao je pismo VL i JL o mom povlacenju sudske tuzbe za klevetu prije pocetka rasprave. Posto mislim da je suludo objavljivati u medijima clanke bez ikakvih konkretnih cinjenica nisam reagirao nakon objave u VL (1.06.2007). Medutim nakon sto je cijelo pismo objavljeno u JL (04.06.2007)
Schwartz: Đikić je povukao tužbu protiv mene jer je shvatio da ne stojim iza anonimnog pisma a ponukan strucnim savjetima odvjetnika odlucio sam odgovoriti cinjenicama.
Zbog puno neistina i proizvoljnih interpretacija u tom komentaru te presucivanja da me je Dragan Schwarz nekoliko puta zvao i govorio da nije on, ali da ne iskljucuje mogucnost da je netko drugi iz MZOSa koristio njegovo korisnicko ime, zelio sam ukazati da bi Dr. SChwarzu trebalo biti u interesu pronaci osobu koja se koristila njegovim korisnickim imenom u ovakvim nezakonitim djelima. Kome treba nastavak napada u medijima i zasto? |
Navodi se da je VIPnet izbrisao spornu IP adresu.
Je li kompjuter g. Schwarza imao VIPnet-ovu IP adresu u vrijeme slanja anonimnih pisama?
Kada (i zasto) je uništena sporna IP adresa?
Pitanja za kompjutorase:
Kakva je dokazujuca vrijednost korisnickog imena dschwarz na pdf dokumentu?
Moze li se utvrditi tko još ima korisnicko ime dschwarz? |
|
Ako je tužba povučena, što znači ponovno aktualizirati isti problem u VL 01.06.2007.? Gospodinu Schwartzu znači nije bitno "tko mu je smjestio" (ako mu je smjestio?), već ponovno prozivati ID i prikazivati sebe kao njegovu žrtvu.
Ali mora biti svjestan da je sad u nevolju uvalio i VIPnet - jer... ne ide to tako s brisanjem IP adrese.
Pa, ako sudski i jest neupotrebljivo, VIPnet bi se morao zabrinuti po pitanju svog kredibiliteta! |
|
Mislim da je Večernjak prvi objavio kratki tekst o tome. A tek nakon toga je išlo pismo gospodina Schwarza. U Jutarnjem. Neprofesionalno je od Večernjakova novinara što je čuo tim povodom samo jednu stranu, koja je rekla što je rekla. A na pismo u Jutarnjem listu, redakcija nije mogla utjecati. Ili ga objaviti ili ne, jer nije imalo izravan povod.
Posve je jasno iz pisma i prethodnoga teksta kako gospodinu Schwarzu nije bilo do mira i zatvaranja toga pitanja. Obustavljanje sudskoga postupka iskoristio je za poentiranje ne ostavljajući dvojbe kako je prof. Đikić naknadno "shavtio" da je pogriješio. S obzirom da je o tome bilo toliko puno priče u javnosti, u prijevodu bi se to jedino moglo tumačiti kao da je prof. Đikić krajnje neodgovorna i nemoralna osoba. Ta optužba nije riječima izrečena ali svakoj budali je jasna. |
|
ma nije vipnet "obrisao IP adresu". vrlo vjerojatno su obrisani dnevnici (logovi) koji govore tko je i u koje vrijeme koristio koju IP adresu, a to je ono sto prof. djikic i kaze - nije moguce vise jednoznacno povezati IP adresu sa korisnikom.
odgovori na pitanja #1:
da, sporno racunalo je imalo IP adresu dodijeljenu iz ranga IP adresa kojima upravlja vipnet
IP adresa nije obrisana jer se ni ne moze obrisati (to nije e-mail adresa da se obrise), nego su obrisani dnevnici o tome tko ju je u danom trenutku koristio
"dokazujuca vrijednost" ili dokazna vrijednost, ili vrijednost dokaza o imenu dschwarz u PDF dokumentu- nazalost, apsolutno nikakva, samo jako slucajna
ne moze se ustvrditi na globalnom nivou tko sve koristi korisnicko ime dschwarz, ali na lokalnom nivou (MZOS) - vrlo lako; osim ako i oni ne brisu sve svoje logove 
mislim, uopce ne ulazim u to da li je to napravljeno namjerno, ili slucajno, ali u danasnje vrijeme, jedan veliki ISP poput VIPNET-a da si ne priusti neki jaci storage za eventualno skladistenje logova, mislim da je neozbiljno. jer realno, logovi su sve - shvacam da ustanove manjeg kalibra jednostavno ne vode brigu o tome, jer si mozda ne mogu priustiti da cuvaju veci broj logova (jer i oni mogu narasti na ogromne velicine), ali jedan vipnet bi to itekako morao voditi brigu - na kraju krajeva, ipak se radi o nacionalnom provideru, a ne o perici i njegovom racunalu. stvarno krajnje neozbiljno.
p.s. samo napomena - na vecini posluzitelja dnevnici rotiraju - konkretno - dnevnik za web posluzitelj u jednom danu ima naziv access.log, drugi dan se taj dnevnik preimenuje u ime npr. access.log.1.gz, a ovaj prvi prima podatke tekuceg dana, i tako dalje. proizvoljno se moze odrediti kako dugo ce se ici u arhiviranju starih dnevnika, ali u nacelu, taj broj moze ici u beskonacnost, ako vam je cilj imati sve moguce dnevnike od starta svog servera. naravno, vecina posluzitelja to ne radi na taj nacin jer, iz cisto ekonomskog razloga, ne mogu si priustiti diskovni prostor za spremanje svih dnevnika - ali jos jednom napominjem, ISP poput VIPNETa bi si to svakako trebao priustiti, ako zbog niceg drugog, onda iz ovakvih razloga! |
|
na #1 i 4. Informacije prenesene u 4 su tocne i sada je nemoguce nedojbeno povezati korisnika sa IP adresom.
Ono sto mene zbunjuje u ovom slucaju jest terminologija kojom se koristi Dr. SChwarz kada prica na telefon jer je pun razumjevanja za moju situaciju i neugodnosti koje sam imao u Frankfurtu, poziva me da ga posjetim u njegovom uredu u Zagrebu, zeli suradnju i u informatickom projektu zajedno s MedILSom.
Cemu onda ova pisma, kao da su to dvije potpuno drukcije osobe? Da li je to interes Dr. SChwarza ili je netko drugi naredio slanje ovog pisma, ne znam i kolega Schwarz bi nam to trebao sam reci? Medutim meni cijeli slucaj ima puno slicnosti sa studentima koje je ekscelencija potpisala na pismo poslano u SD.
Nazalost u sadasnjem MZOSu najvise stete imaju mladi suradnici koji to moraju gledati i uciti od svojih nadredenih (prica o svjetlu na dnu tunela je odlican primjer). Kolege poput Dr. SChwarza imaju dovoljno iskustva da mogu ipak odluciti da li zele biti pijuni na spagi ili osobe sa svojim stavom. Nakon ovog pisma nisam siguran da je Dr. SChwarz vrijedan dalje komunikacije i trebati ce napraviti dodatni napor da objasni svoje motive za ova pisma, pogotovo ukoliko zeli suradnju koju je nedavno zapoceo...
Ovaj portal odigrao je ulogu i u tome da se pokaze mocnicima da nisu tako mocni te da postoji dovoljno kriticnih umova koji se ne plase stapa a ne mogu se kupiti niti zlatnom mrkvom...Mnogima koji citaju nase stranice, a ne mogu javno pisati sto misle, to budi nadu da se ipak ne moze sve staviti pod jednoumlje koje je kolega IC tako lijepo opisao..
Misljenja sam da ce odlaskom ove garniture iz MZOSa znanstvenici u RH moci glasno reci "Lakse se dise...." te da ce to biti pravi poticaj za strucnjake iz inozemstva da mogu bez straha od "velikog brata" i anonimnih napadanja pomagati svojim kolegama u RH. |
|
| U svakoj varijanti, pobjedio HDZ i partneri ili SDP i partneri, novi ministar znanosti je sa Connecta. Je li netko za opkladu? |
|
na # 6
Nebitno je odakle dolazi ministar, s Connecta, hoce ili biti HDZ-ov, SDP-ov ili HNSov, jer su te varijante sada u igri. No, bitno je da odmah shvati da ce svaki njegov korak biti pod budnim okom javnosti. Mislim da je tu Connect dao veliki doprinos. |
|
na #7
Pisala sam u brzini, pa samo da pojasnim da sam htjela reci da se u dosad objavljenim clancima u medijima kao moguce kandidate za mjesto ministra znanosti spominjalo osobe vezane uz SDP, ako ta stranka pobijedi, te se kalkuliralo o nekim clanovima HNS-a u slucaju koalicije te dvije stranke. Aktualni premijer je u danasnjem razgovoru za VL rekao da ce mijenjati sastav Vlade nakon izbora. Ja bih dodala ako HDZ pobijedi. U svakom slucaju, Connect je vazan, bas kao i mediji. |
|
#8
Kolegice, ja ne nagađam. |
|
na # 9
Kolega, vi onda imate nadnaravne moci. Sve je u HR trenutno otvoreno, mislim na jedan pozitivan nacin, jer izborna je utrka vrlo neizvjesna. Jos nije proslo ni pola godine, a koliko je dogadjaja i dramaticnih obrata iza nas. Vratite se na kraj 2006. godine i sjetite se jeste li mogli predvidjeti neke od dogadjaja koju su uslijedili. A koliko ce ih tek biti u iducih pola godine. |
|
#10
Nije sve otvoreno. Jeste pitanje pobjednika na izborima. A recimo IDS neće imati ministra znanosti, neće ga imati ni SDSS, neće ni SBDS, neće.....U glavnom pobjednici ne mogu biti svi. Zapravo malo ih može biti. A oni biraju. |
|
| Meni futurologija baš ne ide najbolje, osobito ne u neuređenim sustavima. Zato me zanima samo jedno: hoće li budući ministar znanosti i visokog obrazovanja (bilo bi dobro da ne bude " obrazovanja i športa") imati petlje da korjenitim zahvatima uvede reda u močvaru u kakvoj smo sada. Zatim, hoće li smoći snage i privoliti "političku volju" da konačno sintagma "povijesni iskorak" doista dobije svoje značenje. To su pitanja koja mene zanimaju. |
|
na # 12
Bez obzira tko pobijedi i postane ministar znanosti, uvjerena sam da nece ulaziti u korjenite promjene, osim ako za to ne bude postojala snazna politicka volja. A to se i ne nazire. Spoznala sam da trenutno stanje odgovara vecini, cak velikoj, nasih znanstvenika. Oni koji zele promjene su malobrojni. Promjene bi svakako odgovarale mladim ljudima, ali oni nemaju utjecaj pa ce i dalje kao dosad velikim dijelom odlaziti iz zemlje. Ministar koji krene u korjenitu reformu, imat ce protiv sebe prakticki cijelu znanstvenu zajednicu, a ne vjerujem da ce, ma tko to bio, biti toliko politicki jak da izdrzi pritiske. |
|
Cini mi se da se uloga ministra precjenjuje. Vlada ima odlucujucu ulogu u definiranju smjernica znanosti ali je u cijeo procesu neophodno povjerenje u kvalitetne znanstvenike. Ministar se ne bi smio mjesati u znanstveni posao nego voditi aministrativne, medunarodne (otvaranje mogucnosti u EU grantovima), gospodarske i politicke smjernice/prioritete za RH u sljedecih 5-10-15 godina.
Primjer Njemacke u tom kontekstu je poucan. DFG je glavna financijska ustanova za znanstvenike, koji rasporeduju novce za projekte cii budget definira vlada na pocetku godine. U DFG glavnu ulogu igraju znanstvenici. Osim toga oni predlazu i Vladi nove projekte, smjernice, mreze izvrsnosti itd.
I dalje se vode velike rasprave u Njemackoj o ulozi znanstevnika u cijelom procesu no dosadasnji komentari i politicara i znanstvenika su vrlo pozitivni. Dio iz Science clanka o centrima izvrsnosti:
"The selections quieted some critics who predicted that the money would flow based on political calculations instead of academic criteria. Indeed, at last week's meeting between 26 scientific reviewers and the 17 state and federal science ministers, several politicians complained that the scientists--who had a majority of the votes--gave them no voice in the final decision. After a few heated comments, however, the politicians accepted the scientists' recommendations without dissent. Although there were scattered winners in Berlin, Hanover, and Kiel, most of the funding will flow to schools in the southern half of the country. The University of Dresden was the only school in the former East Germany with any winning projects. Federal science minister Annette Schavan acknowledged the tension behind the awards, but she called the unanimous vote "a sign of confidence from the politicians" in the scientists' judgement."Link |
|
Na #13,
Bez obzira tko pobijedi i postane ministar znanosti, uvjerena sam da nece ulaziti u korjenite promjene, osim ako za to ne bude postojala snazna politicka volja. A to se i ne nazire. Spoznala sam da trenutno stanje odgovara vecini, cak velikoj, nasih znanstvenika. Oni koji zele promjene su malobrojni. Promjene bi svakako odgovarale mladim ljudima, ali oni nemaju utjecaj pa ce i dalje kao dosad velikim dijelom odlaziti iz zemlje. Ministar koji krene u korjenitu reformu, imat ce protiv sebe prakticki cijelu znanstvenu zajednicu, a ne vjerujem da ce, ma tko to bio, biti toliko politicki jak da izdrzi pritiske.
Kolegica iz posta #13 je apsolutno tocno opisala situaciju. Do zadnjeg detalja. Potpisujem,
Branko Guberina |
|
...." nebitno je odakle dolazi ministar..." i "...bitno je da odmah shvati da će svaki njegov korak biti pod budnim okom javnosti".
....Bez obzira tko pobjedi i postane ministar znanosti, uvjerena sam da neće ulaziti u korjenite promjene....".
Slažem se da je stanje kao u donjem citatu, ali, gledajući gornje imam dojam da se nešto odvija u dvije zemlje, prilično udaljene.
|
|
I ja se slazem s opisom u 13 ali mislim da se moze jos puno toga napraviti angazmanom znanstvenika, posebice mladih, i to prije izbora. Neophodno je da oni postanu aktivniji, organiziraniji i zahtjevaju promjene na koje imaju potpuno pravo.
Ukoliko postoji kvalitetan plan bilo koji ozbiljan premijer ce ga podrzati (djelom jer ce to zahtjevati i pridruzivanje EU), a ministar ce biti samo administartor koji ce zajedno sa znanstvenicima to morati i ostvariti. U tom smislu bilo bi potrebno formirati i International Scientific Board koji bi djelovao kao savjetnicko tijelo i koji bi imao dovoljno profesionalne i moralne snage da progura nepopularne promjene protiv onih (ocigledno vecine) koji su se vec jako dobro usadili u sadasni nerad, nered, veze i dokazanu prepisivacku produktivnost.
Puno toga ovisiti ce i o snazi one manjine koja je nadam se dovoljno kvalitetna, zainteresirana i voljna da pokrene promjene. Siguran sam da ce clanovi connecta te strucnjaci iz inozemstva maksimalno pomoci u takvim planovima.
|
|
na # 16
Kolega, nisu dvije odvojene zemlje, a ja stojim iza svega sto sam rekla i u jednom i u drugom citatu. Stanje u HR znanosti je onakvo kakvim sam ga opisala u postu # 13 Ne vidim zasto bi to bilo u suprotnosti s izjavom da je nebitno odakle dolazi ministar i da ce svaki njegov korak biti pod budnim okom javnosti. Primjerice, ako buduci ministar bude imenovan u vise akademsko i znanstveno zvanje tijekom svoga mandata, o tome mora biti obavijestena hrvatska javnost, neovisno o tome je li ministar iz redova HDZ-a, SDP-a ili HNS-a. |
|
| Mislim, na žalost, da kolegica u #13 ima pravo. Da je to tako svjedoči činjenica da se već desetljećima ništa bitno ne događa. To više što se u svim dosadašnjim razgovorima uvijek traži konsenzus radi implementacije promjena. Traženjem konsenzusa i(li) odlučivanjem glasovanjem nikada se nećemo pomaknuti. To govori sama logika stvari: velika većina ne samo da ne želi promjene nego se njima i aktivno protivi. Jedina je stvarna mogućnost da se promjene nametnu, te da se zatim provode i nadziru tijelima u kojima su doista vrhunski znanstvenici iz RH i svijeta (dakako, i dijaspore). Jer čak i ako se pravila igre nametnu, a zatim se sve ostavi u rukama tijela kakva su se do sada formirala (npr. Nacionalno znanstveno vijeće), cijela će stvar ubrzo propasti. |
|
Iako izuzetno cijenim i #7,8,10,13,18 i #12,19, a posebno #0,5,14,17, s tvrdnjom da je potpuno nebitno tko je u Hrvatskoj ministar znanosti se uopće ne slažem (iako dopuštam da je to potpuno nebitno u Njemačkoj ili Engleskoj). Štoviše, smatram da je u Hrvatskoj to daleko najvažnije, npr. važnije od toga tko je premijer. Nadalje, u svjedoci smo da je u Hrvatskoj ne samo jučer, nego i danas, a bojim se i sutra, moguće da se poduzimaju razne svinjarije iako je sve pod budnim okom javnosti i nakon takvih svinjarija nikome ništa.
Nadalje, nije točno da će svaki kvalitetan plan premijer u Hrvatskoj podržati, čak ni u slučaju kad to zahtijeva pridruživanje EU - da li će podržati ili ne, to nažalost ovisi neusporedivo više o dnevno-političkim potrebama, pa čak i o osobnim materijalnim interesima. |
|
| Ja sam u dosta navrata na ovom portalu izneo misljenje identicno onome u #13. Stoga se potpuno slazem sa #20 da je u Hrvatskoj izuzetno vazno tko je ministar znanosti, buduci da samo netko sa njegovim ovlastima moze pokrenuti, i realizirati, duboke reforme u znanstveno-obrazovnom sustavu. No, obzirom na ocekivano snazno protivljenje osjetne vecine znanstvenika, i najodlucniji mistar znanosti odlucio bi se na tako nesto samo uz punu podrsku premijera i cijele vlade. Prema tome, jako je bitno tko je (i) premijer, i da on stoji iza ministra u njegovim nastojanjima, narocito kada politicka temperatura pocne rasti. Naravno, ti politicari moraju uz sebe imati jedan krug najperspektivnijh znanstvenika, narocito mladjih, iz Hrvatske i inozemstva, koji bi osmislili reforme i onda ih provodili. |
|
Na 20. Ocigledno je da iz vlastitog iskustva puno bolje poznajete situaciju te ulogu i utjecaj ministarske pozicije u RH. Ukoliko, kao neovisni znanstvenik, proanaliziram rezultate vaseg rada, rada GF i DP ocigledno je da utjecaj ministara moze imati dobre i lose strane. Meni se cini da je najlosiji aspekt u zadnje 3-4 godine bila nesposobnost ministra da slusa konstruktivne savjete te da se ministar zaigrao "nadobudbnog politicara i mocnika". Ministar DP otisao je i korak dalje i aktivno radio na blokiranju slobode govora onih koji se ne slazu sa njegovim prohtjevima (npr. od prof. Mrzljak do danasnje liste veceg broja znanstvenika), sto je bio jedan od kvaliteta vaseg rada u bivsoj Vladi (znanstvenici su slobodno i javno mogli govoriti, nisu se zvali novinari i urednici nakon intevjua - sjecate se da sam i vama direktno rekao kada se nisam slagao s nekim procjenama, ali na srecu tada za to nisam bivao kaznjen medijskim napadima kojima sam danas izlozen). Upravo zbog gusenja slobode izrazaja mislim da je sadasnji ministar napravio ogroman korak unatrag u HR znanosti.
Priblizavanje EU natjeralo je sadasnju Vladu da bude puno aktivnija u promjenama koje su neophodne za pristup toj zajednici. U tom smislu mnogi projekti su pokrenuti ali zbog stila rada ministra i utjecajnih lobija projekti ostavljaju dojam materijalno-privatno-politickih nekorektnosti u provedbi potrebnih i dobrih projekata (npr. povratak znanstvenika, medunarodna recenzija projekata, ulaganje novaca SVjetske banke itd.). Na srecu javnost je preko medija, ovog portala i znanstvenika bila obavjestena o nepravilnostima, neke odluka su povucene (npr. Primorceva teorija u skolama) a druge su odgodene. Nazalost najvece afere nisu ostavile nikakav odjek u politickim sferama gdje se odgovornost politicara treba testirati, no to je ipak na njima da unaprijede u buducnosti.
Komentar u 17 je vise gledao prema bliskoj buducnosti i mogucnosti da znanstvenici (ima dosta znanstvenika koje zanima i koji cesto govore o science policy) pripreme plan i program koji ozbiljan (i odgovoran ) premijer nece odbaciti jer je uspjeh ocigledan (Irska, Finska, Portugal - ne treba se nesto novo otkrivati nego predloziti instrumente kontrole koje ce primjeniti pozitivna iskustva iz tih zemlaja). I u tim zemljama bilo je dosta otpora pa su ipak kvalitetni znanstvenici svojim programima uvjerili politicare da su promjene moguce i neophodne u kratkom roku. Stoga vjerujem da je to moguce i u RH. Jedan od bitnih faktora je rad IAB u kojem bi sjedili vrhunski strucnjaci, potpuno neovisni o politickim i materijalnim interesima, koji bi garantirali provedbu tog programa. SIguran sam da bi tada uloga ministra, NVZ ili drugi politickih tijela postala manje bitna (iako ne toliko mala kao u UK ili NJemackoj), no s vremenom i preuzimanjem odgovornosti kvalitetnih znanstvenika i ta uloga bi spala na razinu gdje i pripada. Ukoliko ce znanstvenici cekati da im premijer ili ministar u sjeni pripremi znanstveni plan i program onda se potpuno slazem sa svim recenim u #20 i #13 te je ocigledno da ce jedini izlaz kvalitetnim i mladim znanstvenicima biti odlazak u inozemstvo. |
|
| Samo radi objasnjenja posta 22 i komentara 21. Potpuno se slazem da je izrazito vazno tko je ministar u sljedecem izboru (zbog mnogo razloga), a posebno da bi novom premijeru a i ministru bilo neophodno : uz sebe imati jedan krug najperspektivnijh znanstvenika, narocito mladjih, iz Hrvatske i inozemstva, koji bi osmislili reforme i onda ih provodili.. Treba dva puta podvuci MLADIH jer samo oni mogu pruziti nove ideje i novi stil rada. |
|
"Nazalost najvece afere nisu ostavile nikakav odjek u politickim sferama..."
Pitam se zašto je to tako?
Mislim, da su dva ključna razloga.
Prvi je taj što je u našoj zemlji prosjek obrazovanih takav kakav je, pa ljudi ne razumiju i ne mogu imati dovoljan senzibilitet za znanstvene afere (kao što ga npr. imaju za afere poput Brodosplita, Zagorca, splitske rive, Kalmetina vozača i tome slično, što je općoj populaciji lakše percipirati). A ako neki političari-oporbenjaci i razumiju problem - ne isplati im se igrati na kartu koja nije dovoljno "populistička", kad imaju more toga što im predstavlja "ubojitije oružje" u podizanju vlastitog rejtinga.
Drugi razlog su sami znanstvenici, koji samim tim što su ono što jesu - obično nisu vični politici, po svom profesionalnom opredjeljenju izgradili su drukčiji vrijednosni sustav, da ne kažem da su najčešće samozatajni, vole anonimnost, ne vole se eksponirati. Rekla bih da su pomalo i infantilni (uz svu svoju genijalnost) u smislu da je im je znanost vječni "transitional object" (kao djetetu igračka) s kojim ostvaruju osjećaj vlastite cjelovitosti. Druge strukture pak, na primjer političari, to ostvaruju intruzivnim eksponiranjem, egzibicionizmom, patološkim samoljubljem, pa onda agresijom i sadizmom. Naravno, sve ovo govorim generalno, ali mislim da cete mi priznat da profil političara i profil znanstvenika nemaju puno toga zajedničkog, osim naravno kad se radi o nekom pseudoznanstveniku koji ima političku moć.
Sad je problem kako izabrati ministra znanosti koji, naravno, treba biti znanstvenik a da ima afiniteta i za politiku. Koju međutim neće zlorabiti za zadovoljenje svojih negativnih pobuda, već će umjesto opijenosti ego-tripom imati kapaciteta za slušanje i savjeta i prijedloga i potreba onih kojima je ministar (u terminima psihoanalize, koji ima razvijen "containing capacity"). Moguće je izabrati adekvatnu osobu, jer kao što kaže #22 ,a to znamo, da je takvih bilo ranije. Ali tko će ili što će odlučiti o njegovu izboru? |
|
U cijelosti potpisujem #23, a također i #24, s tim da je u ovom posljednjem nešto zaboravljeno. Naime, usporedba znanstvenika i političara u četvrtom odlomku je prikazana crno-bijelo, a to nije baš tako. Nažalost, među znanstvenicima ima i onih koji su izrazito pokvareni i nemoralni, čak i više nego većina političara; među takvima pretežu pseudoznanstvenici, ali, nažalost, ima i znanstvenika.
Inače, moja iskustva s političarima u Hrvatskoj su još gora nego što je to opisano u četvrtom odlomku #24. Vrlo su rijetki među njima koji su čestiti ljudi, što bi zapravo bilo nužno za one koji se po definiciji trebaju brinuti o općem dobru. Velika većina hrvatskih političara uopće ne misli o općem dobru. Razmišljajući o svojim iskustvima s njima zaključio sam da je glavna briga velike većine njih kako da naudi drugom političaru i to ne samo onima iz protivničke stranke, nego i iz suradničke stranke, pa i iz svoje stranke. Nažalost, na takve sam nailazio i među članovima akademske zajednice. |
|
#18
Nisam ukazao na kontradikciju u Vašim stavovima. Na žalost radi se o dva paralelna svijeta, koji za sada funkcioniraju jedan uz drugoga, bez presudnoga utjecaja medija na konačan stav birača. To je netko, ispričavam se što ne navodim, kasnije jako lijepo uočio.
Želio sam Vam jednostavno reći da jeste vrlo, vrlo bitno tko će biti novi ministar. Potpuno se slažem sa kolegom #20. A Vi ste naglasili, menise činilo ključnim kako ...mora biti svjestan da je pod budnim okom javnosti! Pa evo, nije za potcjenjivati connect kao segment javnosti, dapače; pa se čovjek ponekad osjeća kao netko tko "laje na mjesec a karavane prolaze".
Problem je u našoj, još neformiranoj javnosti onako kako bi to bilo kritično potrebno za presudan utjecaj na društvena događanja, što ministar, koji je god, ima, najviše zbog slabosti kreatora javnosti, nivinara, medija, njihovih vlasnika i sl; instrumente utjecati na nju, najmanje onoliko koliko ona ima mogućnosti biti neovisna prema njemu. A učinilo mi se da malo glorificirate javnost iako i ja držim kakva je god, da bi bez nje, bez Vas konkretno, sviju nas ovdje, stvar bila daleko gora.
Zašto mislim da je kolega #20 prilično točno postavio problem? Jednostavno zato što ga aktivno gleda. aktivno mu pristupa a to je krajnje nužno sve do onoga trenutka kada u svim sustavima ove zemlje, a ovdje govorimo o znanosti, pravila, ponavljam PRAVILA budu jasna a "igrači" daleko prije izlaska na teren upoznati sa njima. Toga nema a to je uloga ministra. Jedino što u tom aktivnom pristupu kolege #20 ne stoji je defanzivan odnos u postavljanju na liniji ministar-premijer. Ministar ne bi smio preuzeti funkciju bez jasnih pravila igre sa premijerom, a kada je već preuzme, onda on ima kreativnu moć. Ja znam da je najčešće nema, ali mora je izboriti, najviše koliko je to moguće.
Konačno, već odavno kao prijatelj znanstvene zajednice, pokušavam isprovocirati i ovdje, jednu stvar. INSTRUMENTI!!! To je u neuređenim sustavima vrlo važno. Važno je u svim, ali, ne znam kako vama ostalima, ali meni je pomalo dodijalo slušati stalnu kuknjavu kako stvari ne valjaju ali, eto šta ćemo? Kolega #17 je izrekao jedan model. Ovdje.
Internacionalno savjetničko tijelo, ja bih samo dodao, krajnje elitno, vrhunskih znanstvenika, koje bi institucionalno moglo izravno reagirati na očite probleme u hrvatskoj znanosti. To je dobar korak. To je strahovito puno jer je uopće korak. A ljudi moji, pa i ovdje Vas ima, šta čekate. Time se daleko snažnije može utjecati na javnost o kojoj govori kolegica #18, na aktivan odnos kolege #20 ali i na čest defetizam mnogih kolega.
Da bih ovome dao poveznicu sa postom #0, želim u prilog tezi kolege #20 istaći da nikada ne bi pomoćnik ministra ni na kakav način otvarao front, niti bi kada je već rasprava o problemu utihnula, tko god stajao iza njega kao autor; službenim pismom JL a službeno je jer je potpisan sa funkcijom; sa vrhunskim hrvatskim znanstvenikom; da je ministar drugačiji. Nikada. Zato je ministar znansoti, uz milion drugih stvari, vrlo važan! |
|
| Vjerujem Vam i lakše mi je kad to kažete Vi, s pozicije Vašeg iskustva. Ja sam samo pokušala ukazati na osnovne prototipove, koji se "sudaraju", ali nažalost veći su problem oni iz kategorije o kojoj Vi govorite: nemoralni znanstvenici i još gori političari. |
|
( Ministar ne bi smio preuzeti funkciju bez jasnih pravila igre sa premijerom, a kada je već preuzme, onda on ima kreativnu moć.)
Ako se prisjetite da se ministar znanosti nakon proslih izbora trazio dugo vremena. Samim izborom a kasnije prema vidljivom ponasanju ministra i njegovim potezima bilo je jasno da se odrzava status quo, a djeluje se izuzetno pormidbeno tako da javnost koja je uglavnom neupucena ima privid kvalitetnog rada. To bi se moglo nazvati uspjesnim mazanjem ociju. Sto u Hrvatskim uvjetime nije tesko.
Slazem se s gore navedenim vasim komentarom, te bih nadopunio da u tom slucaju doticni ministar treba biti spreman dati ostavku na takvu poziciju ako stvari zapnu. Stoga je jako bitno da ministar nije obicni kako u USA kazu (YES men, kategorija), vec odlucan i zivotno neovisan o politickoj poziciji koju kao ministar ima. Dakle, trebao bi biti spreman ako tyreba dati i ostavku a ne boriti za iskljucivo za svoju stolicu. U tom slucaju promjene su vjerojatne. Zasigurno bi mu savjetnicko tijelo sastavljeno od vrhunskih znanstvenika cije prijedloge bi podrzao moglo jako puno pomoci.
Na 26 ( DEFETIZAM ) kolega
U sadasnjem trenutku sutnja se nagradjuje. Dragi kolega, cak se poduzimaju aktivne mjere od strane ministra da se kritike ne samo ne minimiziraju, vec se i na razne nacine kaznjava one koji se usude dignuti glas protiv bedastoca kakve je ovo ministarstvo provodilo ( post 22 ).
Pa postere koji su bili kriticni prema nacinu selekcije povratnika, nisu niti prihvatili za prezentaciju na kongresu.
A interes za povratak se provodi i dalje selektivno i po tko zna kojim kriterijima.
Ostaje nam da se nadamo pozitivnim promjenama. |
|
#28
Vezano za Vaš navod djela moga posta, a o odnosima ministra i premijera. Bolje rečeno mandatara.
Teško mandatar može imati, a nije ni potrebno; kompletnu organizacijsko provedbenu viziju onoga što želi postići za svoga mandata. Ok, kaže želim društvo znanja. Da, vidimo, tko je, tko su ljudi u najširem krugu, koji mogu najbolje ili bolje od drugih to uraditi? Bira te ljude i najveći dio posla je nakon njihovoga razgovora gotov. Najveći. Slijedi sve ostalo: poštivanje dogovora ili ostavka. Kao izraz političke čestitosti.
Nije to imanentno samo vladi. Ja znam iz vlastitoga iskustva kako se to radi u novinama. Zapravo u medijima iz krajnje pouzdanoga iskustva drugih, bliskih ljudi.
Ako je vlada vlasnik novina, televizije, radija, a treba joj lojalna novina, medij; nema potrebe niti je ikada bilo, čak ni u komunizmu imati dežurnoga kontrolora. Točno se zna tko je kakav čovjek i komu se smije povjeriti mandat, posao, da te ne zaboli glava. Postoje ljudi u svim strukturama koji su poznati kao bezuvjetno lojalni i podložni i oni koji to nikada nisu. Primjera radi, točno se zna kakav je osoba recimo Pukanić, kakav Wrus, kakva Galić, u medijima; i izboru se pristupa tako. Tim prvim korakom se očituje najtočniji stav i opredjeljenje onoga tko bira. Mandatara. Gazde, Vlade, udruge i sl.
Zar se ne zna u znanstvenoj zajednici tko je potencijalno poslušan kadar a tko je principijelan i neovisan? Nitko u Hrvatskoj tko se i malo bavi znanošću ne postoji da odmah kroz taj element neće moći sa vrlo velikom vjerojatnoćom reći kuda vodi nova politika prema znanstvenoj politici. Jer, uvijek se greška događa na početku, kao i gotovo siguran uspjeh!
I kad već opet uzimam sudioništvo, oko savjetodavnoga tjela: Mora biti isključlivo od hrvatskih / ne samo njih, ali najoptimalnije/ znastvenika koji rade vani!
Zašto?
Zato što ih je nemoguće ili vrlo teško disciplinirati sistemskim prstima. I da ne bi ispalo kako nemam povjerenja u ljude u zemlji, jer imam, u neke jednako uz još i više poštovanja; time bi ih se poštedjelo potencijalnih neugodnosti i dodatnih sukoba koje i onako imaju stalno ili s vremena na vrijeme. Isključivo radi toga govorim! |
|
Slažem se da je bolje ako se savjetnički tim sastoji od inozemnih znanstvenika. Ali kako izabrati taj tim? Ja odmah mogu nabrojati nekoliko znanstvenika iz hrvatske dijaspore, za koje je teško argumentirano ustvrditi da nisu uspješni, ali ipak iz njihovih javnih istupa i/ili iz osobnih kontakata mislim da ne bi bili dobar izbor za članove tog savjetničkog tima.
Ponovo dolazimo na to da je izuzetno važno tko je ministar, točnije kakva je on/a osoba, da li je čestit/a i dobronamjeran/na, i, što također držim vrlo važnim, da li je bar u jednom periodu svoje profesionalne aktivnosti bio/la uspješan znanstvenik/ca. |
|
Ja ne znam u kojem je smislu inicijator mislio i što je točno imao na umu sa idejom. Ali, ovim postom ste mi dali malo razmišljati, pa mi se zgodnim čini slijedeće:
1. Figurativno stoji savjetnički tim, ali ne bi nikako smio biti vezan ni u kakvom formalnom, čak ni vanjskom savjetničkom smislu, sa bilo kojim ministrom znanosti. Upravo zbog postojećih pozicija koje i sami ističete. Otprilike- Savjetnički tim onoga koga zanima. U najširem smislu znanstvene organizacije i njenih institucija.
2. Ja ga zamišljam kao elitni, uzak klub vrhunskih znanstvenika, a manje više znaju se svjetski priznati kriteriji za tu kvalifikaciju, intelektualno čestitih ljudi. Uvažavajući neovisnu poziciju znanstvenika vani, ipak mislim da zbog potpuno preciznoga uvida u stanje problema u zemlji, jer pri tome treba voditi računa i o najširim društvenim temama od kojih se ne može apstrahirati niti jedan znanstveni problem, u timu svakako treba biti i jedan broj znanstvenika iz zemlje.
3. Tim bi koristio javnost kao svoj legitimni model djelovanja, a bio bi, ovisno o interesima i spremnosti na suradnju, pri ruci svakome pametnome lideru institucija koje utječu na znastvenu politiku. Na njihov poziv. U tom slučaju ministar, vlada, bilo tko, mogao bi, ali javno, birati. Trpjeti kritiku neupitno mjerodavnoga Kluba, suočavati se sa njenim javnim odjecima ili koristiti iskustva i znanja.
|
|
| Svijet je takva pitanja odavno riješio. Mi nemamo nikakva razloga otkrivati "toplu vodu". Istina jest da izbor nije uvijek lagan, a nije uvijek ni uspješan od prve. Ipak, ono što je najvažnije jest da načelo bude jasno: vrhunski stručnjaci poznati po svojoj etičnosti. I jedno i drugo. Treba osnovati "Izborno tijelo" (Search Committee), svakako izvan RH, dobro ga platiti i dati mu zadatak da sastavi popis od stanovitog broja kandidatkinja/kandidata. Izabrano tijelo treba potvrditi Sabor. MZOŠ zatim treba samo provesti njihove preporuke. |
|
| U tom slučaju, koga nikako ne potcjenjujem; dapače; formalizira se pozicija i otvara prolaz taktičkim političkim opcijama za dominaciju i rasipanje kreativne moći na puno sporednih pitanja. Osobno ideju vidim kao neformalnu koja počiva na vrhunskom kredibilitetu tih ljudi. Kako ste rekli..."vrhunski stručnjaci poznati po svojoj etičnosti"! |
|
Vec se dovoljno vremena pokrece ova inicijativa, ali mislim da se nece daleko stici.
Nasa inteligencija jos uvijek kao vladajucu paradigmu ima "top down" pristup.
Ne znam koliko ce nam vremena trebati da shvatimo da nam je povoljni put "bottom up".
Sociologija je davno otkrila sociometriju i nema teorijskih, metodoloskih i prakticnih razloga da kroz connect dodjemo do znanstvenika koji imaju visoke moralne i intelektualne kvalitete.
Sto nas sprijecava da izmedju nas izbacimo na povrsinu one, koji su bolji od nas? |
|
Quote:
Sto nas sprijecava da izmedju nas izbacimo na povrsinu one, koji su bolji od nas?
I ja se pitam, kolega. Evo npr. ja sam bolji od Vas. Što Vas spriječava da me izbacite na površinu?
 |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 27 min.) | | cross citations
(8 kom., prije 29 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 8 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 20:53h CET