"Cilj je da 2010. imamo najbolji obrazovni sustav u ovom dijelu Europe, da se uvede jedna smjena u ¹kole, da uz obvezno srednjo¹kolsko obrazovanje bude i vi¹e studenata te da postanemo dru¹tvo koje æe se moæi nositi s drugima u globalizacijskim procesima", dodao je Sanader. (cijeli tekst).

Komentari (clanova koji su komentirali: 11) Komentara po autoru:    4 4 1 1 1 1 1 1 1 1    1

#1: Ocjena: 5, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 14:19:42 Cilj koji je predsjednik Sanader istakao je cilj svake zemlje. Meni osobno smeta ovo..."najbolji obrazovni sustav u ovom djelu Europe.." jer ni¹ta ne govori o stvarnom, egzaktnom cilju, veæ o poticanju samodopadnosti hrvatske javnosti. Najèe¹æe bespotrebne i sa primjesom frustracije i nekakvih naslijeðenih kompleksa, po pravilu "male nacije". A nema razloga za to.    Ja bih osobno bio sretan, a smatrao bih veeeelikim podvigom kad bi: Hrvatska do 2010 imala u svim ¹kolama jednu smjenu, 2. Kad bi nastavnici mogli komotno od svojih primanja bez èekova na godi¹nji odmor, 3. Kad bi ....     Mi ne mo¾emo utjecati na to hoæe li se drugi razvijati br¾e od nas i jesu li sada bolji. Va¾no je stvarno napredovati, ¹to br¾e, a ako je netko bolji, èestitati mu. Problem je ¹to æemo i dalje sami mjeriti i progla¹avati se "pobjednicima" u toj utrci.    Drugo, nije mi uporno jasno za¹to "obavezno obrazovanje" kad ono to nije. Zvuèi smije¹no. Nema potrebe raditi kampanju ako je ne¹to obavezno! Ili je ili nije.    Treæe, za svaku je pohvalu subvencioniranje tro¹kova uèenièkoga standarda.    Èetvrto, ne vidim nigdje ni na kakav naèin da je promjena u sustavu obrazovanja uraðena na temelju analize potreba razvoja hrvatskoga gospodarstva. Ako netko zna odakle im to, molio bih informaciju o tome.    Uz sve, s obzirom da je nagla¹eno kako æe ova kampanja trajati dvije godine, upravo sada promovirana, sa prilièno nejasnim mjernim pragovima, standardima i tako promoviranim ciljevima, èini mi se da je za sada to daleko vi¹e preizborni potez nego neki stvarno dobro, sustavno osmi¹ljeni razvojni model obrazovanja.

#2: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 15:49:23 Toèno, analiza o potrebi kadrova u gospodarstvu nije napravljena. To je floskula kojom se premijer i ministar razbacuju. Jedino ¹to jest uèinjeno jest konsenzus sa socijalnim partnerima, a navodno su uzete u obzir i smjernice HGK i HOK-a, ¹to je nedovoljno.   No, u tijeku je analiza potreba koju radi HZZ, a koja navodno neæe dati dobre rezultate jer poslodavci ne ¾ele dati projekcije svojih potreba u sljedeæim godinama obja¹njavajuæi to poslovnom tajnom!

#3: Ocjena: 1, Saljivo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 15:51:25 Apsolutno se sla¾em s kolegom # 1, u svakoj stavci.    Ne mogu a da ne dodam komentar jednog èitatelja ovog èlanka u JL : " Pa zato ste i na vlasti, jer imamo 1,5 milijun neobrazovanih."

#4: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 16:22:56 na #1:   slazem se u globalu s time sto ste rekli, osim u dvije stavke:    Stavka 1: "nije bitno da se s nekim usporedjujemo"    Upravo to je krivo. Radi se upravo o utrci u globalnom svijetu, i svaka nacija, SAD prvi, gledaju kako da u utrci pobjede i otvoreno o tome govore bez kompleksa.     Ako je cilj prosparitet nacije, onda Hrvatska mora privuci poslove koji se dobro placaju na svjetskom trzistu (a ne natjecati se s Azijom). Treba privuci industriju koja ima veliki "added value". Da li ce Erikson otvoriti novi razvojni centar u Hrvatskoj ili Ceskoj, ovisit ce o skolovanosti i kompetentnosti ljudi. Stoga nije bitno da smo imamo dobar skolski sustav i da smo moralno samozadovoljni, vec je bitno na imamo bolji obrazovni sustav od nasih regionalnih kompetitora.    Stavka 4: "obrazovni sustav treba pratiti potrebe hrvatskog gospodarstva" (ako sam dobro shvatio vasu misao).     Obrazovni sustav na srednjoskolskom novou treba u mjeri zadovoljavati potrebe gospodarstva, ali glavni mu cilj treba biti transformacija gospodarstva. Inace bi hrvatske skole trebale skolovati samo konobare i turisticke vodice, a to nisu poslovi koji ce povisiti GDP.

#5: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 18:33:04 #4    .."nije bitno usporeðivati se..". Dobro. Moglo bi se i tako protumaèiti iz konteksta onoga ¹to sam napisao. U tom smislu, jasno je da je to krivo. Naravno, u globalnoj utrci, vrlo je va¾no tko je pobjednik. Ali, meni zvoni u u¹ima stalno ponavljanje kako je Hrvatska "lider ovoga dijela Europe", kako imamo ponajbolji obrazovni sustav, kako ovo, kako ono. Bilo bi to fantastièno ako bi bilo toèno. Meðutim, na ¾alost, nije; usporedivo sa zemljama kojima te¾imo. Pri tome ne mislim na BiH, Srbiju, Makedoniju, eventualno Moldaviju. U tom smislu je poruka o "liderstvu" opasna jer je nekritièna, prilièno u skladu sa #3 i strukturom glasaèa koju je istakla.  Gorèina koju imam uvijek kada gledam takve naslove i izjave pomalo granièi i sa sramom, kao na primjer, èitajuæi neki dana kako je Ministar arapskom Emiru pismeno i slu¾beno ponudio vodstvo u namjeri utro¹ka 10 milijardi $ u obrazovanje!!! To nam ne treba.    U pravu ste i sa primjedbom pod 4. Gospodsratvo treba proicirati u razvojnom smislu a ¹kolstvo ga pratiti. U tom smislu sam mislio, izraziti svoje primjedbe. Sla¾em se.

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 21:02:44 Uspjesne zemlje umjesto velikih rjeci i politickih obecanja fokusiraju se na prakticnu primjenu kvalitete u skolama. Stoga je bolje i RH proanalizirati danasnju situaciju u skolama, stanje profesora, i infrastrukturu u skolama, te nakon toga mozemo razmatrati sto mozemo ocekivati do 2010, te da li je realno sanjati o vodecoj obrazovnoj sili, o ulozi obrazovanja u gospodarstvu (glavni mu cilj treba biti transformacija gospodarstva).     Kako ocekivati da ce skole mjenjati gospodarstvo ukoliko je jos uvijek nerjesiv i banalni problem kako ucenicima omoguciti kvalitetne knjige bez korupcije. Npr. u danasnjem VL je clanak o korupciji pri nabavi knjiga a skole: Istièe da su ¹kole lo¹e opremljene i kad im tkogod ponudi klimatiziranje prostora, nove kompjutore i ostalo, jasno je da æe prihvatiti tu ponudu.   Na izbor ud¾benika utjeèe korupcija  Kako ovakve poruke utjecu na obrazovanje mladih u tim istim skolama?

#7: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 21:08:46 na #5, vezano uz famozno upucivanje pisma.    meni je to slanje sluzbenog pisma bilo toliko smjesno, i da nije zalosno, podsjeca me na pisma male djece (ne sadrzajem, nego namjerom) u svojoj naivnosti. kao, mi imamo toliko puno ponuditi i sve ostalo, mi imamo toliko puno znanja i pameti da se mozemo razbacivati sa istim.   a kada treba voditi brigu o vlastitim "podanicima", onda se, gotovo u pravilu, ravnamo po principu "brigo moja predji na drugoga". ali vazno je istaci kako smo veliki lideri u obrazovanju i znanosti i ne znam cemu sve ne. dobar je onaj komentar o neobrazovanima i biranju vlasti.  ma otisao sam totalno offtopic, ali dosta sam ogorcen sa cijelom situaciji i u prosvjeti i u znanosti. ne znam sto nam vise treba da se konacno okrenemo sebi i pocnemo se baviti svojim zaslugama i manama, a ne da konstantno svima "solimo pamet" kako smo dobri i kako to moramo drugima prodavati. jer nije sve ono sto je na papiru super i sprovedeno, a po ovome sto nam se servira ispada da smo sve ovo i implementirali na vlastitoj prosvjeti i znanosti, pa sada mozemo sa super ostvarenim poslom krenuti u osvajanje drugih trzista. ne razumijem to bas pretjerano.   jedan primjer - ucenici 5. gimnazije u zg su osvojili nedavno prvenstvo u informatici na svjetskom natjecanju u SAD-u, mislim da je pisalo negdje oko Houstona (manje bitno). imao sam prilike upoznati jednog od mentora tih ucenika - zasto se vise ne istice rad tog mladog profesora, zasto se ne isticu zasluge takvih ljudi i pokusa se napraviti nesto na nasem unutarnjem planu, umjesto da se prodaju floskule? vrlo vjerojatno ce biti organizirana neka audijencija kod cijenjenog ministra ili sto vec, a nakon nekog vremena, i oni ce biti zaboravljeni - dobro je napisao jedan od komentatora na JL-u - "decki, brisite van iz ove zemlje ako zelite uspjeti". a mi cemo svo to vrijeme slusati o super stanju i super uvjetima i sl. - a mogu reci da smatram da se ti ucenici dobrim dijelom mogu zahvaliti svojim sposobnostima (a ne sposobnostima nadleznog ministarstva da prodaje floskule) i sposobnosti doticnog profesora da ih dobro usmjeri.  ma otisao sam stvarno offtopic - jednostavno, ovo mi je sve smjesno i situacija mi iz dana u dan postaje sve smjesnija i apsurdnija kada gledam djelovanje cijenjenog ministarstva i njenog celnika.

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 21:51:05 Potrebno je statisticki sagledati i prikazati stanje u RH skolama. Cini mi se da manji broj skola imaju elitne uvjete, ali velika vecina i danas radi ispod odgovarajuceg kvalitetnog nivoa. Posebice je to vidljivo u manjim gradovima i mjestima (nedavo sam posjetio nekoliko skola a uskoro idem u zadarsku gimnaziju). Situacija nije niti crna niti bijela, ali sigurno nije ruzicasta posebice ne nakon povecanja broja ucenika zbog obaveznog produzenog skolovanja, jer jednostavno niti za sadasnje kapacitete uvjeti nisu zadovoljavajuci. Ima dosta opravdanih prituzbi i zahtjeva od strane ucenika i profesora, te poveca lista cudnih nelogicnosti i gluposti na svim razinama obrazovnog sustava.     Optimizam bude ucitelji entuzijasti koji postizu vrhunske rezultate sa talentiranijim ucenicima, nazalost najcesce vlastitim odricanjem i motivacijom, te vrlo cesto ulazu vlastita sredstva da bi mogli osiguravati malo bolji obrazovni standard koji zele pruziti djeci, jer skole jednostavno nemaju dovoljno novaca nekada niti za bazicne planove skole.     TO JEST REALNOST i o tome odgovorni politicari trebaju razmisljati, vise raditi i napokon prestati lagati potencijalnim glasacima (1,5 mil), jer ipak je kvalitetno obrazovanje mladih velika obaveza koja se ne smije stavljati u isti rang sa sjedenjem u debeloj koznoj fotelji ili posjedovanjem A8 sa vozacem ..

#9: Sram (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 21:57:58 U prethodnom komentaru, zapravo osvrtu na komentar kolege #4. napisao sam rijeè -sram. I sada, razmi¹ljajuæi o njoj, jer je te¹ka, isto osjeæam. Nimalo lak¹e. S obzirom da se odnosi na konkretan potez, na ¾alost ne usamljen, vrhunskoga dr¾avnoga du¾nosnika, cijenim potrebnim razjasniti tu rijeè.    Da je pismo, nekakvu ponudu, napisao netko u ime nekoga privatnoga instituta na slobodnom tr¾i¹tu, neka konsaltnig kompanija, netko u ime inicijativne poslovne grupe, nekoga konzorcija ad hoc, pa èak i pojedinac, radi pristupa podacima i potencijalnim kontaktima, bez obzira na izglede namjere, cijenio bih to hrabrim i poduzetnim.    Pismo je napisao Ministar moje zemlje. Bez imalo patetike istièem ovo -moje. I Va¹e. Bez obzira ¹to je adresirano na Emira, upuæeno je hrvatskoj javnosti, preko JL, koji je tome svemu posvetio jako puno prostora. Iskreno me iznenaðuje taj potez, pogotovo u sferi "prore¾imskih" i "provladarskih" glasova ovdje u raspravama. I poziciji JL u raspravama pred Kongres.    A Emir sa 10 milijardi, ako ga ikad dobije, vjerujem da æe posebno pa¾ljivo proèitati reference: 1. Kazahstan, 2. Moldavija, 3. Makedonija. Kupile hrvatsku sistemsku pamet u redefiniranju svoga obrazovnoga procesa.     ©to je tu jadno? Èega me sram?    Pa toga, ¹to netko, koliko god bio moæan, cijenjen po cijelome svijetu, izabran i imenovan, kako god, na èelu jednoga va¾noga, a posebno sam kritièan prema tom, resora; ¹alje javnosti takvo pismo. Ne vjerujem da je i¹ta moguæe iza toga pisma veæ totalno, te¹ko, potcjenjivanje. Zakoniti slijed toga je i ova promocija. Slièna stvar. Sram me je straha, realnoga, da jako puno, usudio bih se reæi, presudno, biraèa, popije taj eliksir. Kao ¹to popije nedavno da smo pretekli Slovence, da smo lideri, Bogom dani. Znam jako puno ljudi koji su sasvim zadovoljni svojim saznanjem da smo to ¹to jesmo. Jer to nije toliko lo¹e da bi nam netko morao lagati da je daleko bolje.    S obzirom na sliène ranije inicijative, Mesiæeve oko globalnoga terorizma, svakodnevne Bandiæeve u Zagrebu, svako malo Sanaderove, èovjek se mora pitati, je li to moguæe raditi neka¾njeno? A ti ljudi traju!

#10: Ocjena: 0, Informativno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 22:23:40 na 9.  Ovo pismo kod mnogih moze pobuditi sram, drugi ce uvidjeti nepismenost ministra obrazovanja u pisanju sluzbenih pisama na engleskom, kod trecih ce zasigurno izgledati kao nesigurnost u sebe ili politicka glupost, a ostali ce sve svesti na salu jer kako opisati ekscelenciju koja djeli novinarima ekskluzivna pisma koja pise seiku - to je odlican materijal za JUBITO. Zato je dobra ova poruka  ...¹eiku,.... neka si pogleda na "JUBITU" akademski obrazovanog graðana Hrvatske, pa da odmah odrije¹i kesu!...:  JUBITO je najbolji dokaz "vodeceg obrazovnog branda"...

#11: Na 9 - 10 Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-29 23:56:20 Procitah pismo seiku. Da nije za plakati, smijao bih se.  Imate pravo kolega # 9  Ovo je samo slag na tortu, a znamo kakva nam je ta nasa torta.    ( Pa toga, ¹to netko, koliko god bio moæan, cijenjen po cijelome svijetu, izabran i imenovan, kako god, na èelu jednoga va¾noga, a posebno sam kritièan prema tom, resora; ¹alje javnosti takvo pismo. )    No, ovo mocan i cijenjen po cijelom svijetu je jako upitno, a ovo pismo samo potvrdjuje vlastitu nemoc i neznanje nase ekscelencije ministra.

#12: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-30 09:00:16 Da, najte¾e je podnijeti to ¹to nam se takve gluposti (to pismo) prodaju kao vrhunska dostignuæa. Jednostavno nam se vrijeða zdrav razum. Mislim se mo¾e predvidjeti da æe cijela èeta onih koji uvijek i bez izuzetka brane svaki Ministrov potez reæi da mi, koji kritiziramo takve poteze, mrzimo Ministra. I tu bi, valjda, trebala prestati svaka na¹a kritika.   I tako uvijek iznova: tko koga mrzi ili voli, a o meritumu stvari neæemo raspravljati. Nema na¹ega politièara koji bi rekao: dajte da èujemo i pretresemo sve argumente, da bismo vidjeli gdje smo i kako æemo dalje. Mislim da bi bilo previ¹e oèekivati da æe Ministar biti drugaèiji, jer to do sada nije pokazao.

#13: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-30 11:14:42 Paznja! Naknadno je uoceno da je proizveden ogroman post   Isprike nestrpljivima i zaposlenima i svima koji mrze citati kobasice frustracija na konektu     Dakle, o Pismu Ekscelencije Ekscelenciji (ja cu krepat!) je sve receno, pa bih ja o jednom drugom "detalju" koji mi se zadnjih dana mota po glavi.    Ministar predlaze obaveznu srednju skolu za sve. Je li itko u tom timu razmisljao o cinjenici da, ruku na srce, nisu svi za srednju skolu?     Mislim, mozemo mi pokusavati biti politicki korektni do sudnjeg dana, ali cinjenica je da postoji razlog zbog kojega  a) neki odlaze u gimnazije i planiraju odlazak na fakultete, neki u frizere, kovinotokare, a neki rade kao smetlari, baustelci, povlace bijele crte po auto-cesti po najvecoj vrucini ili prenose i raspakiravaju kutije po tvornicama, te  b) zasto neki ucenici/e, ciji se roditelji ne mogu pomiriti s cinjenicom da im dijete nije toliko inteligentno koliko bi oni voljeli da jest, zavrse u krivim skolama i usporavaju rad i tempo profesora s klincima u ionako pretrpanim ucionicama. (Tu se, naravno, javlja i sva sila drugih problema, na primjer dopunske (za losije uc.) i dodatne (za dobre uc.) nastave koja, koliko sam upucena, nije placena pa se vise i ne odvija jer ovisi o dobroj volji i slobodnom vremenu profesora u skolama).    Da se razumijemo, ne ponizavam nikoga. Sva su ta zanimanja casna i vazna i sva su nam potrebna. Naravno da ima ljudi kojima kasnije bude zao sto nisu vise ucili i zavrsili neke bolje skole, no cinjenica je da ima i onih koji jedva cekaju izaci iz skolskih klupa i naci nekakav posao. Ogroman broj Roma u Hrvatskoj nema zavrsenu ni osnovnu skolu, niti se nazire neka organizirana, sustavna promjena po tom pitanju, a ministar vec uvodi srednju skolu kao obaveznu. Nisu li i Romi dio naseg drustva te jednako vazan prioritet kao sto bi nam trebalo biti pozurivanje rasta sarenog obrazovnog perja s kojim cemo se kocoperiti pred drugima? A oni su samo jedan primjer medju mnogima! Inace, sto Ministar misli s Romima? Bude dio poslao u osnovnu, dio odmah sprasio u srednju, pa kako se ko snadje? No, salu na stranu, to je vrlo ozbiljno pitanje, i naprosto je sramota zanemarivati ga.     Zanemaruje li ga se? Cini mi se da da.    Djelujem rasuto, znam. Pokusavam sistematizirati i posloziti hrpu problema koja mi se mota u glavi, ali jednostavno ih je previse.    - Hoce li ministarstvo poceti placati sate dopunske i dodatne nastave za profesore koji ce se u srednjim skolama morati baviti ucenicima slabijeg intelektualnog kapaciteta, koji ce usporavati ostale na satu?    - Kako ce izgledati sustav ocjenjivanja i "odgoja" u skolama, i koliko ce se promijeniti s obzirom na to da ce srednju skolu morati zavrsiti svatko? U osnovnoj skoli se oduvijek znalo - ako si lijen ili buntovnik, imas problema ili ti se ne da, tuces se okolo ili neznamnisama - past ces razred, ali skolu ces na kraju ionako zavrsiti, jer je obavezna. Moji kolege i kolegice koji rade u osnovnim skolama cupaju kosu od muke jer im klinci naprosto rade sta im padne na pamet, od skakanja po klupama do unosenja u facu i izjava tipa "Nista mi ne mozete, za jedinicu me bas briga, van me ne smijete izbacit, ako se zaprijetite zvat cu starog, a on je takva faca u ovoj zemlji da cete pozelit da se nikad niste rodili" i slicno.    - Hoce li tako od sad izgledati i u srednjim skolama? (U mnogima je, ruku na srce, vec tako, posebno u privatnim skolama)    - Hoce li postojati test inteligencije kao neka vrsta "prijemnog", i sto ce nam predstavljati cinjenica da bi takav nacin filtriranja "intelektualno pozeljnih i nepozeljnih" za srednje skole bila strahovita diskriminacija i izuzetno losa stvar za samopouzdanje klinaca u pubertetu?     Hoce li ih biti briga uce li ili ne (ovakve specimene s roditeljima-facama vec i sad nije briga), ako budu znali da je skola obavezna i da ce ih iznervirani profesori na kraju pustiti s dvojkom, samo da ih se rijese?    - Sto ce se dogoditi s onima s pocetka ovoga posta koji nisu za srednju skolu nakon sto padnu na drzavnoj maturi?     Nisam si, priznajem, dala dovoljno truda (niti imala dovoljno vremena) te pratila kako ce sve to s drzavnom maturom tocno izgledati. Imaju li jedan ili dva puta pravo polagati? Sto ako padnu oba puta? Je li onda novac ulozen u skolovanje tog klinca bacen u vjetar, ako ce se nakon 4 godine srednje skole na kraju morati priznati da on jednostavno nije bio za to od pocetka?   Hoce li izlaziti na drzavnu maturu dok ne polozi, samo zato da bi bio medju brojkom onih kojima ce ministarstvo onda mahati da imaju srednju skolu?     Tko ce raditi stvari koje su do sad radili ljudi koji nisu isli u srednju skolu, nego su odrzavali mehanizme u drustvu koje mi mozda uzimamo zdravo za gotovo? Tko ce cistiti ulice i kanalizacije? Ljudi koji su rintali 3 ili 4 godine u skoli e da bi na kraju jos ucili za drzavnu maturu sigurno nece. Ja prva ne bih. Svi ce biti kvalificirani za bolje. Tko ce raditi "losije" poslove? Kako ce se organizirati nastava s klincima gdje ce dio biti razreda prisiljen skolovati se a drugi dio razreda biti spreman i voljan nesto nauciti?   Hoce li bolji potaknuti losije na rad ili ce losiji i sporiji usporavati tempo nastave? Je li moguce izbjeci diskriminaciju u razredu kod ovih problema? I za kraj: klinci su okrutni. Ne zaboravimo to. Svakodnevica onih (mislim, sta cemo se lagat) glupljih koji se u toj obaveznoj novosti u svom zivotu nece snaci, sva je prilika, nece biti laka, o problemima s kojima ce se susresti profesori u pokusajima da ta dva svijeta pomire i natjeraju da profunkcioniraju da ne govorimo.    Moje isprike ako su odgovori na neka od ovih pitanja "common knowledge", u zadnje dvije godine neke mi informacije o odlukama u vezi obrazovanja u Hr jednostavno nedostaju. Ali hej. Zato znam da je nas ministar pisao seiku.

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-30 11:20:51 je li to moguæe raditi neka¾njeno? A ti ljudi traju!     Traju ali ne njihovom zaslugom nego nasim slabostima - prvenstveno nedostatkom svijesti o drustvenoj odgovornosti za stanje u RH. Mogli ste nedavno procitati clanak u kojem je 11000 znanstvenika u SADu potpisalo peticiju protiv mijesanja politike u rad znanost. Receno je da oni zive u zemlji u kojoj imaju slobodu javnog govora. Link. Zelim vjerovati da i mi zivimo u slicnoj demokraciji mozda i boljoj, ali ljudi ne konzumiraju svoja prava (zbog straha, komoditeta ili neshvacanja svoje uloge - razlozi su nebitni)    Stoga ne treba kriviti onih 1,5 mil zato sto "kupuju pisma seiku" kao dokaz bjelosvjetske popularnosti gotovo u rangu dobitka NObelove nagrade. Treba se zapitati sto su clanovi akademske zajednice napravili da se javnosti demantiraju te gluposti i ukaze na realno stanje stvari u znanosti i obrazovanju u RH. Dok ce god uvazene kolege prelaziti sutke preko takvih clanaka u novinama, dok ce akademici poput PR visiti glave ministara u svojim sobama, i dok ce zaduzena brigada hvaliti svaki pomak malog prsta uvazene ekcelencije ne treba niti cuditi da ce onih 20-25 posto glasati da je ekscelencija odlicna jer ne znaju pravo stanje u skolama i znanosti, a ekscelencija se medijski promovira da zna napisati pismo (s greskama) jednom seiku koji eto ceka kupiti nas "JUBITO obrazovni brand".     Cudi me da ne postoji dovoljno hrabrosti da se ukljuci vise clanova, te da se iskreno razgovara o cinjenicama i da se na taj nacin radi na obrazovanju javnosti. Dok god cemo u vecini prakticirati autocenzuru u svakodnevnom zivotu i podilaziti lokalnim ili inim mocnicima (iz clanka u NL: Samonametnuta sutnja koci napredak drustva) niti ne zasluzujemo bolje tahije. Zato i traju...

#15: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-30 11:54:49 Ne izlazi mi iz glave reèenica...."Vjerujte, ugled se mo¾e izgubiti èak i ako ga neka institucija nema!" Netko je postigao ugled, netko naslijedio, pa i u jednom i u drugom sluèaju ima nekakvo pravo ru¹iti ga. Naroèito ako je osobne naravi. Ali, gubiti potencijalni ugled, onaj ponekad tako va¾an kredit, ako sam dobro protumaèio reèenicu, je ne¹to na ¹to nitko u sustavu ne smije ¹utjeti! Naroèito akademska zajednica.

#16: Sednja ¹kola za sve (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-30 16:15:48 Cilj je dobar. Provedba je ne¹to drugo. Ako svi poðu u srednju ¹kolu, cilj je da ju i svi zavr¹e. Ne mogu li? Onda snizimo kriterije (kao letvicu za skok u vis da bi svatko mogao preskoèiti tu visinu).  Oni koji to mogu poslat æe svoju djecu u privatne ¹kole. U Zagrebu, recimo, u ©e¹eljevu klasiènu gimnaziju.  Veæ viðeno. U USA cilj je da svi zavr¹e high school. Po¾eljni rezultat? Da svatko bude toliko pismen da mo¾e proèitati i razumjeti prometne znakove, i da nauèi toliko matematike da ".. knows how to balance his checkbook".  Elita æe se stvarati izvan tog sustava. Nu¾na pretpostavka æe biti da roditelji imaju dovoljno novaca za privatne ¹kole.  Hoæe li biti prilike da netko prepozna i od¹koluje ono pastirsko dijete, koje se zvalo....... Ivan Me¹troviæ?

#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-30 19:46:13 Cilj je dobar. Provedba je ne¹to drugo.    Slazem se s ovom recenicom u komentar #16. Cilj je dobar jer vjerovatno obavezno srednjoskosko skolovanje (makar na dvije godine) moze maknuti te 15-16-17 godisnjake (koji mozda i nebi upisali srednju) s ulica i kafica (a i sa zavoda za nezaposlene) na neko vrijeme dok ipak malo ne odrastu. Jedan dio njih ce mozda i zavrsiti mozda neku trogodisnju skolu. Neki i nece. Nekima ce financijska podrska koju sadasnja strutura na vlasti nudi mozda i zaista pomoci te se zato se to mozda i isplati sve ovo.    No provedba, e tu stvar zapinje. Implemetacija ovakve ideje seze puno dublje od financijske pomoci obiteljima tih srednjoskolaca. Tu je vjecni problem nastavnog te psiholoskog/pedagoskog kadra na cijim ce se ledjima lomiti provdba. Tu je i kapacitet skola. A tu su naravno i skori izbori i politicka volja i vjestine "nove" vlasti da taj projekt kvalitetno implementiraju.    No zivi bili pa vidjeli!   Cilj je dobar. Provedba je ne¹to drugo.