| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
bezkomentara.org: 'Je li hrvatska javnost uistinu suviše ZELENA?'
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2007.05.26. 09:52
Na portalu bezkomentara.org naletio sam na zanimljiv članak pod gore navedenim naslovom.
Nuklearna energija, projekt Družba Adria, LNG terminal na Krku, golfski tereni. Sve navedeno u Hrvatskoj, čini se, neće tako skoro zaživjeti zbog žestokih reakcija uvijek prisutnih “zelenih”. Hrvatska je, slažu se mnogi, plodno tlo za NIMBY (Not In My Back Yard) efekt, u kojoj nevladine udruge bojkotiraju gotovo svaki projekt koji stignu nudeći svoju “stručnu” verziju rješavanja danog problema. Struka se zgraža, ali ostaje nemoćna jer je narod na strani “zelenih” s kojima se, za razliku od politički postavljene struke, može poistovjetiti.|
Ne radi se o tome je li hrvatska javnost zelena. Uopće, pitanje je zašto je u takvim slučajevima, javnost "zelena", drugim riječima specijalno senzibilizirana za potporu zelenima.
Zeleni, bilo globalno organizirani, regionalno, nacionalno, lokalno, pa čak i kvartovski; trajnije ili ad hoc. polaze sa nepogrešive osnove. Kao svaki klasičan populistički politički pokret. S jedne strane su najčešće inicijative građana, rijetko političke organizacije; a s druge strane uvijek je njihova aktivnost klasična politička.
Oni ne smiju opstanka radi u svojim kacijama polaziti na posve zasnovanim racionalnim, da ne kažem znanstvenim ciljevima. Jer bi u tom slučaju imali mogućnost pasti na racionalan upit. Kako se i vidi iz navedenoga, ali i iz njihove socijalne povjesti, uvijek su zeleni bili inicijativa usmjerena protiv dominantnoga centra moći. Uvijek. Bilo to države, nadrdržavne institucije, mega kompanije, u glavnom monopola moći.
Kad s jedne strane imate ciljeve, koji se mogu izjednačiti sa, otprilike pojmovima slobode, ravnopravnosti, tolerancije; s druge strane praiskonski osjećaj najširih socijalnih slojeva kako je u moći zlo, najčešće; onda dobijete dva odgovora na pitanje zašto je javnost "zelena". Podržavanje neupitnih ciljeva i suprostavljanje nedodirljivoj moći!
U toj poziciji se i krije odgovor na pitanje zašto su zeleni, uopće ekološki pokreti, vrlo slabo zastupljeni, čak i ondje gdje imaju političko-stranačku tradiciju, u zakonodavnim tjelima. U državnoj strukturi moći. Najvećem djelu zelene strukture to i ne odgovara, upravo radi toga da sačuvaju neupitnu ispravnost ciljeva i metoda. A oni koji su se odvažili strukturirati tako, percipiraju se u javnosti kao svoja suprostnost, nemaju uvijek odgovore na sva pitanja iste te javnosti i gube neupitnu čistoću. Tada javnost prema njihovim inicijativama nije zelena.
Osobno u uspjesima zelenih vidim i jedan aktualni problem, prije svega moderne europske politike. Današnja dominantna politika je odavno postala sama sebi cilj, populizam je gotovo sa desnice do ljevice, jedina ispravna ideologija a suprostavljanje čak i kampanjama javnosti, makar i zelene, postalo je krajnje rijetko. Europa radi toga ima sve više razvojnih problema ali još može izdržati održanje takve strukture, jer akumulirana socijalna prava i bogatstvo sprečavaju da se populizam razbije o glavu upravo preko ugrožavanja, vidljivoga blagostanja pojedinaca. U Hrvatskoj je to drugačije i opasnije.
Hrvatska nema akumilirana ni socijalna prava ni bogatsvo, niti ima vremena. A i tu je, čak više nego u Europi, politika i održanje na izvorima odlučivanja i moći, najčešće, dominantno, gotovo egzistencijalno pitanje najširim krugovima političara. Zato se najčešće "podvije rep" na svaku uzbunu u javnosti, posebice onu koja se odnosi na potencijalno dobre ali strateške inicijative u gospodarstvu. One su najranjivije jer se plodovi njihove realizacije ne mogu naplatiti u mandatu, a sve nakon četiri godine je krajnje upitno i stvar nepotrebnoga rizika.
Drugim riječima, kad bi kod nas za neupitno, a ja ne znam koji su to, jer se i politika služi načelnim ciljevima; potrebne projekte usprkos javnosti i akcijama ekoloških udruga i zelenih, poneki put imali državnike a ne uvijek populističke političare; javnost bi usprkos svemu, bila manje "zelena". |
|
Koliko ja pamtim Druzba Adria je propala uglavnom zahvaljujuci
jakoj ulozi crkve u formiranju misljenja nacije, koja je ipak jaca
od "zelenih" i stala je intezivno, javno i eksplicitno protiv "Druzbe".
S druge strane radilo se o manjoj kolicini nafte i nedorecenim
projektnim papirima, i nesuglasicama u vlasnistvima; uvrijedjenost
Rusije mi se pak cini stvar principa, radije nego znacaja one male
kolicine nafte koja je trebala teci tim kanalima (ovo je licna procjena).
Nuklearna energija je prevelika investicija u komadu,
a efekt bi bio tek u mandatu sliejdece vlade, pa to ni jedna vlast
nece napraviti jer su porezi i zaduzivanje preveliki, a oni od toga nemaju nista, s druge strane od cese se napravi veca propaganda
nego od nuklearke koja bi bila izgradjena znano poslije. Slicno se
ne ide na projekt regulacije Save kod Zagreba koji je vro isplativ
projekt, ponajvise zbog dobivanja novih terena za izgradnju, a uz
to turistickih i sportskih terena, mostova i hidroenergije, te rasterecenje prometa i povisivanje estetske i turisticke privlacnosti
Zagreba; no radi se o prevelikom i dugackom projektu (tipa
8 mlrd. dolara i 8 godina) u odnosu na mandat bilo koje vlade pa
niko ne krece u to. LNG terminal na Krku ce izgleda proci,
pa ne vidim ni tu nikakvu moc zelenih.
Takodjer bih napomenuo da tamo negdje
pred deset godina dok su NATOvi vojnici zasjeli na Plitvicama nije
uopce bilo nekog glasanja zelenih, no za divno cudo, neka braniteljska udruga, skupstina, sto li, protestirala je (zbog kampa
i zbog preletavanja avionima na Plitvicama).
Dakle nekako mi se bas ne cini da su zakljucci ovog clanka gore
jako u dosluhu s realnoscu... |
|
> od cese se napravi veca propaganda nego od nuklearke
Izvinjavam se konektovcima: "od CESTE se napravi"... |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 1 hrs.) | | cross citations
(8 kom., prije 1 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 21:44h CET