| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
'Kongres hrvatskh znanstvenika - primjer suradničkog rada'
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2007.05.20. 14:49
Današnji Novi list, u svojoj redovitoj rubrici posvećenoj znanosti, donosi kolumnu kolege Saše Zelenike, posvećenu njegovom viđenju uspješnosti 2. kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva:
'Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva prošao je u izuzetno pozitivnom ozračju, te je znanstvenoj zajednici poslužio u mnogim aspektima kao primjer suradničkog rada'
[...]
'Skoro šest godina nakon akcije 'Homo si teć u društvo znanja' sve više nas stvarno i 'teće' u tom smjeru. Oni koji te tendencije ne prepoznaju, i nisu u njima spremni aktivno sudjelovati, neće pak, vjerojatno, nikada dobiti drugu priliku za 'doteć'.|
Ne bih htio previse komentirati kongres na kojem nisam bio, ali kolega Zelenika istice veliku ulogu koju je Otac hrvatskog tramvaja, prof. dr. sc. Car, imao u nastojanju da znanstvenike priuci primjenjivijoj znanosti navezanoj na potrebe gospodarstva.
Prof. Car je poznat po izreci (osobno sam to slusao) "Ja nema CC radove, ja imam tramvaj". Bilo je to previse i za tadasnjeg drzavnog tajnika (drzavni tajnici su expendable).
Komentar prof. Cara o predlaganju istrazivanja novih materijala (nano- znanost i tehnologija, itd.): 'meni ne trebaju novi materijali, ja njih uvezem iz inozemstva'. (oba navoda iz rasprave pred donosenje zadnje vladine Strategije Z&T RH)
Nemam nista protiv ako se sva temeljna znanost u RH zatre da bi procvala nova, uspjesna, svjetski plasirana, profitabilna tehnologija.
Ali, za Boga, kolega Zelenika, i kolega Car, dajte vec jednom izmislite te tehnologije, pa ce silan RH-novac upucan u 'osmisljavanje', projeciranje, pisma namjera, pisma ne-namjera, inkubacije, rasta, oplodjivanja, osjemenjivanja, itd., itd, proizvesti stvarni napredak.
Dotada ovo utroseno vise lici na prosipanje sjemena, a ne osjemenjivanje.
-bg- |
|
Imao sam zadovoljstvo pročitati tekst kolege S. Zelenike o 2. kongresu u Splitu. Osobno se slažem s njim na razini uspjeha temeljnog dijela Kongresa. O nekim pojedinostima organizacije moglo bi se razgovarati. Istodobno sam se pomalo začudio takvom prikazu, jer mi se čini da je ranije S. Zelenika na Conncetu nekako drugačije pisao. Ali očito ga je ponijela opća atmosfera na Kongresu. Koji nije završio na način kako su mjesecima ranije predviđali „dežurni katastrofičari“ na Connectu. Koji jasno nisu imali vremena doći u Split. Zauzeti važnijim obvezama.
Međutim htio bih ovom zgodom istaknuti briljantan završni govor prof. D. Pavune u ime onih hrvatskih znanstvenika koji već niz godina uspješno „igraju u NBA znanstvenoj ligi“. Nažalost taj njegov govor nije dovoljno naglašen u prikazima Kongresa. Čini se da je sa svojim stavom da Hrvatska treba u svojoj populaciji imati 1,5 % inženjera iznervirao mnoge. Zaključujem to po reakciji jednog hrvatskog znanstvenika koji po prirodi stvari gleda u daleki svemir. Koji je u emisiji kod B. Bilića rekao da trebamo inženjere izvesti u Kinu. Ne treba. Trebamo ih tu da zastupaju, prodaju i održavaju kineske proizvode. A njegov, inače svjetski poznati laboratorij će uzdržavati „hrvatski Hollywood”.
Dr. sc. S. Car je ponekad previše emotivan. Ali on vodi vrlo uspješno jedan od rijetkih hrvatskih industrijskih instituta. Koji je 100 % na tržištu. On mora zaraditi svoj novac da bi proizveo tramvaj. I da bi Hrvatska mogla putem novca koje zarađuju proizvodi „Končara“ plaćati znanost temeljenu na otkrićima. Kakva je među ostalim proučavanje Svemira. A možda će to uskoro raditi Kinezi na temelju dostignuća hrvatskih inženjera u Kini. U tom laboratoriju hrvatskog znanstvenika.
|
|
> Oni koji te tendencije ne prepoznaju, i nisu u njima spremni aktivno sudjelovati, neće pak, vjerojatno, nikada dobiti drugu priliku za 'doteć'.
Duje, od cijelog clanka koji je vrlo suvisao, izabrao si bas ovako nesuvislu recenicu
kao insert za konekt, to ti zamjeram. Kako se mjeri one koji ne prepoznaju
tendencije iz neke rijecke parole (svaka cast inicijativi, usput) ?
Mjerenjem lubanje ili viskom ?
Ko ce im zabraniti da sudjeluju u 'tecenju' ?
Da li je kriterij uspjesnosti znanstvenika promatranje "tecenja" ili rad u struci ?
Idem ja natrag medju svoje formule...  |
|
Pa izvukao sam jednu rečenicu s početka, i jednu s kraja. I dao link da tko bude zaintrigiran izvučenim može pročitati i ostatak.
I očito sam u potpunosti ispunio svoj cilj, jer si barem ti na temelju mojeg posta pročitao cijeli članak... |
|
Komentar na #1
Poštovani profesore,
vidim da unosite u ovu raspravu element sukoba temeljne vs. primjenjene znanosti. Mislite li da je to bitan problem hrvatske znanosti, kongresa i Sašinog članka?
Ne vidim zašto u potenciranju primjenjenih znanosti odmah vidite "zatiranje" temeljnih. Ne bi li one trebale biti povezane? Čini mi se da vi primjenjene znanosti vidite kao nešto što ugrožava temeljen.
Mislim da bi temeljne bi znanosti isto trebale nešto "proizvoditi" - možda ipak neki input za primjenjene znanosti koje bi pak trebale proizvodti neki input za hrvatsko a ne za njemačko gospodarstvo (jer ipak hrvatski građani plaćaju porez).
Možda da lociramo u kojim sve segmentima taj proces ne funkcionira prije nego potenciramo taj sukob, temeljne kontra primjenjene? |
|
Na #5,
Stovani kolega, odgovorit cu kratko (prije par sati sam imao operaciju oka) jer mislim da je vrijedno vam odgovoriti.
1. kriv vam je dojam o mojem potenciranju sukoba temeljne kontra primjenjene. Ja govorim zapravo da velik broj onih koji pricaju o primjenjenim znanostima, vrhunskim tehnologijama, transferu znanja, itd. a da nikad nisu izumili ili inžinjali nesto sto je doista high-tech i donosi profit. Oni zapravo stvaraju tenzije, ne ja. I dizu u MZOS-u veliki novac. Rezultati?
... možda ipak neki input za primjenjene znanosti koje bi pak trebale proizvodti neki input za hrvatsko a ne za njemačko gospodarstvo (jer ipak hrvatski građani plaćaju porez).
Briljantno! Apsolutno potpisujem. Usput, sto mislite: RH je ulozila veliki novac u EU okvirne programe, recimo FP6, koji su izrazito aplikativni i niz ce hrvatskih znanstvenika raditi s EU partnerima na njima - sto mislite tko ce od tih aplikativnih istrazivanja imati koristi, njemacko gospodarstvo (koje spominjete) ili hrvatsko (recimo prof. Car)?
Na #2:
Stovani kolega, znam da je dr. Car impulzivan, znam da mi se svidja voziti u njegovom tramvaju - no ja govorim o stavovima koje on impulzivno lijepo slika, i koji su do danas vodili na uzimanje novca bez polaganja racuna (ne odnosi se na dr. Cara, on ima tramvaj.
U zadnjem desetljecu su znanstveni projekti bili, nekad dobro, nekad lose, recenzirani, ocjenjivani, raspravljani. A da netko podastre analizu uspjeha/neuspjeha tehnoloskih projekata? Za to im ne trebaju CC radovi, tu je dr. Car u pravu, vec PROFIT - samo profitabilne tehnologije se broje kao uspjeh.
-bg- |
|
Slazem s s misljenjem u #6: s jedne strane normalno je da su
kriteriji za tehnoloske projekte druge vrste nego za znanstvene
(ugrubo: manje CC, vise ekonomski efekt); s druge, kad se vec
radi o visim sumama, kriteriji dodjele i, napose,
kriteriji evaluacije faza projekta i postevaluacije
utrosenog i nacinjenog trebaju biti, mada drugog karaktera,
rigorozniji i s vise upravo one kontrole u toku samog projekta.
Tako ce napraviti svaki privatnik: cesce u inspekciju
u onaj pogon u kojem je vredniji ulog.
|
|
I ja se slazem sa komentarom 6.
nikad nisu izumili ili inžinjali nesto sto je doista high-tech i donosi profit. Oni zapravo stvaraju tenzije, ne ja. I dizu u MZOS-u veliki novac. Rezultati?
Bilo bi stvarno vrijedno vidjeti analizu uspjesnosti tehnoloskih projekata, koliko patenata, profit u gospodarstvu...korist za znanost i drustvo? te kloliko novaca je ulozeno u takve projekte?
Iz raspolozivih podataka o TP u podrucju medicine te poznavajuci ovakvu praksu u inozemstvu predvidam veliko razocaranje kada dobijemo konacne statisticke rezultate..
Nazalost opet cemo doci do zakljucka da je najbolje i najisplativije financirati kvalitetne znanstvenike a ne one koji pricaju o primjenjenim znanostima, vrhunskim tehnologijama, transferu znanja, itd. a da nikad nisu izumili bas nista primjenjivo..
|
|
Odgovor na #6
Poštovani profesore,
ja sam reagrao na Vaš napis jer sam slušao g. Cara u Splitu i slušao sam poslije kuloarske komentare slične Vašem - kako se usudi reći da CC radovi nisu bitni?! Kao da se odma moramo svrstavati anti CC i pro CC.
Apsloutno se slažemo oko MZOŠ-ovih tehnologijskih projekata - svakako je potrebna hitna analiza tehnologijskih projekata i njihovih rezultata, koja zapravo ne bi trebala biti komplicirana. Neka primjenjena istraživanja su i u HR privatno financirana, tako da možda ipak ne crpe svi novce iz proračuna.
No ne možete reći da su svi problemi hrvatske znanosti u primjenjenim istraživanjima, dok temeljne uredno rade svoj posao producirajući radove.
Ono što je Car htio reći i s čime se ja slažem jest da je potebno veće povezivanje i fokusiranost, i apsolutno je u pravu kad kaže da CC radovi tu jednostavno ne mogu biti jedini kriterij.
Ista stvar vrijedi i za FP projekte, u koje će Hrvatska u budućnosti ulagati još i više - naravno da nećemo imati nikakve koristi od njih ako ne budemo imali zaokruženu strategiju.
#7 i #8
Koji bi rezultati cost/benefit analize bili i za temeljne znanosti, ako se gleda stvarna korist za znanost i društvo, a ne deklarativno brojenje radova. Koliko sam shvatio g. Cara u Splitu, on je baš to htio reći - nije bilo spomena da bi se branilo uzimanje novaca bez kriterija, dapače.
Nazalost opet cemo doci do zakljucka da je najbolje i najisplativije financirati kvalitetne znanstvenike a ne one koji pricaju o primjenjenim znanostima, vrhunskim tehnologijama, transferu znanja, itd. a da nikad nisu izumili bas nista primjenjivo..
Ovo je jako deklarativno izrečeno, to tog zaključka stvarno moramo doći tek nakon što analiziramo korist postojećih temeljnih istraživanja za Hrvatsku. Naravno da je kvaliteta kriterij, ali nije jedini. Zato smo i na kongresu inzistirali da se definira 5 uskih prioriteta. |
|
Slažem se s kolegom u #6. Uz to ću još dodati da je u definiciji fundamentalnih istraživanja uvijek sadržana misao da se "ne mora znati primjenjivost njihovih rezultata". Za primijenjena je u samoj definiciji sadržana moguća primjenjivost.
Meni se ipak čini da je naš glavni problem u originalnosti/kvaliteti istraživanja. Dobro se sjećam da je jedan od hvaljenih tehnologijskih projekta u RH bio određivanje standardnih mjera Hrvatica i Hrvata radi izrade konfekcijske odjeće. Ja takav projekt
ne bih uvrstio o tehnologijske projekte koje treba financirati iz proračuna. |
|
Na post#9,
stovani kolega, nema potrebe da branite nesto sto ja ne napadam.
Bio sam jasan, kao i postovi #8 i #10.
1. Petnaestak godina u novoj RH gledamo kako se prica i prica o potrebama HR 'privrednih subjekata', i kako neposlusni znanstvenici nemaju sluha za potrebe privrede ili, kao je to moderno reci, za RH prioritete.
Zadnji prioriteti RH su napisani u Strategiji RH, koju je vlada RH usvojila. Vjerujte da je bilo vrlo tesko temeljna istrazivanja (curiosity or knowledge driven basic research) ubaciti kao jedan od prioriteta. Konacno su se ipak pojavila uz targeted basic research i mission oriented research. Pogodite tko je 'gurao' ovu americku terminologiju iz njihovog 'Unlocking our future'. Usput, vrlo je korisno procitati taj dokument (americki), da se razumije uloga temeljnih istrazivanja.
Veliki su nam tehnolozi (koji nikad nisu izumili profitabilne tehnologije), ekonomisti, koje je tako lijepo kolega BL vise puta opisao, profesori-menedzeri, itd. oslikali lijepe prikaze nano-tehnologije, informaticke tehnologije, biomedicinske i kojekakve druge tehnologije sto ih svaki student nalazi na internetu i koje nisu sporne.
Ali tko ce ih u RH realizirati?
Tvorci ovakovih slogana sigurno ne jer to nisu uspjeli ni do sada.
Pogledajte, kolega, brojeve casopisa koje je izdavalo ministarstvo o inovacijskim zaristima, u kojima cete naci sve inovacije hrvatske, od sjekire sa sedam sjeciva do klasifikacije sireva. High-tech a la Croatia.
2. Ovo je jako deklarativno izrečeno, to tog zaključka stvarno moramo doći tek nakon što analiziramo korist postojećih temeljnih istraživanja za Hrvatsku.
Ma kako bi vi to analizirali 'korist' od temeljnjih istrazivanja? Mozete analizirati KVALITETU i to je zapravo nuznost i gotovo jedini problem hrvatske znanosti da profesionalne evaluacije institucija i, naravno, projekata jos uvijek ili su tek pocele (prve) ili nisu bas savrsene (druge). Ne mozete 'knowledge driven research' ocjenjivati 'korisnoscu' u smislu izravnog profita. Ali sve ostale tehnoloske projekte MORATE ocjenjivati prema profitu kojeg su realizirali. Ne CC radovi, vec PROFIT.
Pa nije to moja definicija, kolega, to je nesto sto je u svijetu itekako poznato.
3. Zato smo i na kongresu inzistirali da se definira 5 uskih prioriteta.
Obzirom da nisam bio na kongresu rado bih cuo tko su 'Zato smo' i kojih su to 5 uskih prioriteta. Pitam bona fide, ne da napadam.
4. ... ako ne budemo imali zaokruženu strategiju.
Nemojte biti naivni kolega, strategije se pisu vec petnaest godina i sada bi ih vi zaokruzili.
Bio sam u Nacionalnom vijecu za znanost (II. saziv) u drugoj polovici devedesetih. Ministrica je imenovala povjerenstvo za strategiju (tehnolosku i ekonomsku) da bi se odredili prioriteti. Unutra su bili, medju ostalim, Goran Granic, akademik Jecic, profesor Ilic, itd., a mene (teorijskog fizicara, zamislite) je postavila za predsjednika povjerenstva. Nas je odgovor brzo dosao - to je nemoguce bez iscrpne analize svih hrvatskih znanstveno-tehnoloskih resursa i temeljite analize svjetskog trzista (jer kako bi inace odredili prioritete ako ne znate gdje imate sanse biti konkurentni).
Te analize nisu nikad temeljito nacinjene.
(Kada ovo pisem, radim to da bi se stvari promijenile, i da vas entuzijazam i mladost budu sto bolje iskoristeni u odgovornom poslu kojeg obavljate.)
5. ... jer sam slušao g. Cara u Splitu i slušao sam poslije kuloarske komentare slične Vašem
Vjerujte, veseli me da je barem u kuloarima bilo mudrosti.
-bg- |
|
Rasprave o odnosu znanosti i potreba privrede traju desetljecima jos iz vremena kada je npr. Zagreb imao ogromne proizvodne pa i razvojne kapacitete u kemijskoj industriji, metalurskoj, elektronici, itd. Danas kada tih subjekata vise nema ili je njihov broj sveden na minimum naci dobra rjesenja je daleko teze.
Zbog toga mi se cini da bi prvi korak u pravom smjeru mogao biti osnivanje Fonda za razvojna istrazivanja koji bi bio financiran pola od drzave a pola od zainteresiranih privrednih subjekata. Taj fond bi trebao imati Upravni odbor sacinjen od predstavnika privrede i oni bi definirali projekte za koje bi raspisivali javne natjecaje. Znanstvene institucije i pojedinci bi se javljali na te natjecaje privuceni problematikom i/ili dodatnim financijskim sredstvima. |
|
Na 12. Pitanje je od kojih privrednih subjekata. Cini mi se da se prije svih akcija treba znati koji subjekti trebaju, zele i mogu ostvariti suradnju sa znanstvenicima na principima opisanim u 11 i 12. Osim toga neophodno je dobiti analizu do sada ulozenih novaca u tehnoloske projekte da se vidi uspjesnost pojedinih grana ili disciplina.
Iskustvo iz Madarske nas uci da su prazna bombasticna ulaganja zbog trenutacnog "trenda" vrlo kratkog vijeka. Velika obecanja o buducnosti biotehnoloskih parkova kao i "ogromna ulaganja iz inozemstva" raspuknula su se kao balon.
Hrvatska treba biti opreznija jer smo vec imali cijeli niz razocarenja a mozemo nauciti na primjerima susjednih zemalja kako zavrsavaju nepripremljeni tehnoloski projekti. |
|
Na 13. Fond, kako sam ga ja zamislio, financiraju zainteresirani privredni subjekti i drzava. Za funkcioniranje fonda nije potrebna nikakva analiza dosadasnjih tehnologijskih projekata. Ako npr. Koncar zeli ici u razvoj na vodiku temeljenih tehnologija onda bi to jednim dijelom mogao raditi koristeci Fond kroz koji bi nudio da se dio razvoja obavi u drugim institucijama. Fond bi takodjer mogao biti mjesto na kojem se sa strane znanstvenih institucija mogu nuditi neka rjesenja ili ideje koje bi neka kompanija mogla prihvatiti kao mogucu tehnologiju ili proizvod. Ukoliko se takav sistem pokaze efikasnim mogli bi se svi prijedlozi tehnologijskih projekata preusmjeriti na taj fond.
|
|
#12 i #14
Sviđa mi se ideja. Iskreno sam se nadao, a kako ne znam, moguće je da se o tome i govorilo u okviru sekcije o strategiji razvoja znanosti na Kongresu, kako će tamo biti definiran neki pravac.
Ja sam u nekim prethodnim raspravama sugerirao taj princip ali u okviru HGK, koja je legitiman i institucionalno opremljen sustav za najbrže pokretanje takvoga pristupa. U tu svrhu sam pominjao i tzv. "banku projekata". Naravno da u zemlji u kojoj tek trebamo dostići konkurentnu razvoja, država mora značajno participirati u pokretanju takvih inicijativa. A zašto komora, ne mogu sada elaborirati, pogotovo jer sam detaljnije o tome već raspravljao. |
|
Kljucno pitanje je da li su ti gospodarski subjekti stvarno zainteresirani za tehnoloske projekte ili samo zato jer drzava daje novce.
Naravno, tehnoloski projekti bi trebali imati jasne ciljeve i konkretne rezultate. Bojim se da ako je motivacija dobiti drzavne novce da onda ni rezultati nece biti bas konkretni. Ako je s druge strane projekt "gonjen" konkretnim potrebama (ili direktnim koristima) gospodarstva onda ce i ucesce gospodarstva biti vece i rezultati ce biti bolji. Na zalost, cini mi se da je malo hrvatskih gospodarskih subjekata koji svoj prosperitet baziraju na znanosti i inovacijama. A mozda je bas u tome i izazov...
Drugo pitanje je da li su drzavni novci bolje iskoristeni u bazicna istrazivanja ili u ciljana/primjenjena/tehnoloska. Tu nema univerzalnog odgovora. Ima sigurno puno promasenih investicija i u jednim i u drugim. Analiza do sada ulozenih novaca je uvijek korisna i trebala bi biti nekakva smjernica za korekcije u buducnosti. Ali ako 80% prijavljenih znanstvenih ili "znanstvenih" (i meni nepoznat broj tehnoloskih) projekata dobije financiranje od drzave onda tu nema puno mjesta za korekcije. |
|
na #14 i #15
I meni se ideja svidja (narocito ono s vodikom
|
|
Na #12, 13 i nize:
Ko-finaciranje tehnoloskih projekata od strane privrede i drzave predpostavlja postojanje pristojnog broja kompanija u Hrvatskoj cije se poslovanje zasniva na visokoj tehnologiji, i koje su stoga vitalno zainteresirane za razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija. Samo takva privreda moze biti realan i poticajan partner znanosti. Medjutim, meni se cini da kompanija ove prirode u Hrvatskoj ima vrlo malo, i pruza se malo mogucnosti za doista stimulativnu i profitabilnu suradnju na relaciji znanost - (postojeca) privreda.
Naravno, treba iskoristiti sve mogucnosti, no obzirom na nisku tehnolosku razinu hrvatske privrede, mislim da bi trebalo naglasiti i snazno stimulirati obrnuti proces - da kvalitetna znanstvena otkrica rezultiraju stvaranjem novih malih kompanija koje ce rezultate istrazivanja dalje razviti i plasirati na trziste. Taj modus izvanredno funkcionira u SAD vec decenijama, sa izuzetnim rezultatima, finacijskim i drugim. Profesori i istrazivaci na sveucilistima patentiraju svoje rezultate i zatim osnivaju start-up kompanije za njihovu komercijalizaciju. Zato je, uz prvoklasne znanstvenike, potreban lako dostupan venture capital, fleksibilan i stimulativan pravni okvir (pravna drzava), i pocetni laboratorijski prostor po niskoj cjeni - tehnoloski inkubatori.
Potrebno je jos nesto, cega i SAD ima puno, ali nedovoljno u Europi: poduzetnicki duh u akademiji, spremnost na rizike, ali drustvo koje sve to potice, oprasta neuspjehe i daje smjelima drugu, pa i trecu sansu. No pain, no gain.
Prema tome, taj Fond bi prije svega trebao biti izvor venture kapitala
za osnivanje malih kompanija baziranih na vrhunskoj znanosti. Ako samo jedna ili dvije prezive i razviju se, postati ce primjer i ohrabrenje drugima da u sve vecem broju krenu tim smjerom.
|
|
#18
To je to, ili tu negdje. Izvrsno ste uočili stanje u hrvatskom gospodarstvu, bar njegovu dominirajuću strukturu. Od nje se ne može očekivati eksplozija, dok god se može razvijati u okviru postojećega preslagivanja, ali i dok su gospodarstva na jugoistoku regije još ne posložena i nekonkurentna. U tom prostoru treba iskoristiti i interes postojećih kompanija, koliki god bio / ograničen time što su u stranim rukama pa se koriste kao most za transfer tuđe tehnologije/, poticaj države, koji mora biti dominantan i upravo to, strukturu za sada ne-poduzetnoga djela stanovništva, koja je i dalje realsocijalistički pretežita. Zbog straha i neznanja. |
|
I najduzi put pocinje prvim korakom. Tako i ja ovaj fond vidim kao prvi korak. Kada bi drzava na stol stavila recimo 20 mil. kuna i rekla da zainteresirani iz privrede stave ukupno jos toliko bila bi to vec velika stvar jer bi se pokazalo da li postoji stvarna potreba za istrazivanjima usmjerenim ka (nekim) potrebama razvoja u (nekim) privrednim subjektima. Ako se pak ne bi taj fond mogao napuniti jer nema interesa onda bi to znacilo da vjerojatno nema dugorocnog planiranja u terminima novih tehnologija i proizvoda temeljenih na vlastitom razvoju. Moglo bi se naravno desiti i to da se fond napuni i da odaziv na projekte raspisane po njemu bude vrlo slab. To bi nam onda moglo nesto kazati o nasim vlastitim sposobnostima.
Inace se potpuno slazem sa stavovima iznesenim u #18 po pitanju spin-off i malih kompanija, rizika, itd... Kada se u MZT 2000. godine povela rasprava o tehnologijskoj politici RH mi smo zastupali upravo stav da je okruzenje puno vaznije za tehnoloski razvoj nego formalna struktura sa kucicama i lijepim dokumentima, agencijama, uredima za i sl. No, puno je lakse napraviti ovo drugo nego stvoriti dobar i pouzdan okolis za razvoj poduzetnistva. |
|
Zemlje u kojima znanost i tehnologija napreduju su one u kojima se hrani kultura znanstvene izvrsnosti, obrazovanja mladih znanstveika za nove izazove i motivacije znanstvenika prema komercijalnoj primjeni svojih otkrica te u kojima postoji zakonska i pravna regulativa ulaganja privatnog kapitala (ne mjesanje drzave u tu sferu) primjeri SAD, UK, Korea, najnovije Kina itd.
U takvim sredinama sve je okrenuto prema tome da se znanosti pruzi sansa (ukoliko to znanstvenici zele) da se transformira u stvaranje novih proizvoda, tehnologija, lijekova itd. Sinoc sam se vratio sa kongresa u norveskoj i cuo predavanja Josepha Schlessingera (koji je kao akademski znanstvenik na NYU i sada na Yale) stvorio vec dvije kompanije (SUGEN u kojj je otkriven protiv-tumorski lijek Sutent godisnja prodaja premasuje 350 mil USD) i nedavno i novu kompaniju Plexxicon. Uspjeh ove kompanije se vidi u tome da je mali sintetski inhibitor za kinazu B-Raf nedavno otkupljen od strane Rocha za vise od 700 mil USD.
Zasto sve ovo kazujem? Zato jer mislim da je duznost MZOSa i Vlade RH prije svega obrazovati i financirati kvalitetne znanstvenike te im ponuditi zakonske i financijske uvjete gde ce se njihovo znanje moci primjeniti. Mjesanje drzave i privatnog kapitala u tehnoloske projekte plus znanstvenici koji su ukljuceno ne zbog svojih rezultata nego veza na jednoj ili drugoj strani dovodi samo do praznog hoda i gotovo nikakve produktivnosti. Osim toga precesto se dogada da se stvaraju klanovi i pozadinski lobisti kojima je u interesu "mutno zaradivanje" bez ikakve odgovornosti jer previse novaca dolazi od MZOSa pa treba samo imati njihovu privolu i neki projekti ce biti financirani bez obzira na opravdanost. |
|
Rado bih podržao kolegu u #6 oko razvoja primjenjenih znanosti. Ono što sam o tome čuo na Kongresu bilo je i dalje opće-birokratsko izlaganje (istina, čuo sam samo mali dio).
Prije otprilike dva mjeseca umro je John W. Backus, voditelj tima koji je stvorio prvi programski jezik FORTRAN. Poučno je pročitati povijest toga za ono vrijeme nevjerojatnog pionirskog pothvata. Backhus je imao ideju, IBM ga je podržao, stvorio je tim interdisciplinarnih entuzijasta i imao je potpunu slobodu tijekom tri godine koliko je vremena trebalo za razvoj.
Inovacijsko okruženje ne stvara se slučajno, iza toga stoje izvanredni pojedinci i podrška sustava. Inovacije ne će stvoriti upravo stvoreni novi timovi činovnika, BICRO ili zajam Svjetske banke. Kreativno okruženje ne će stvoriti brojanje publikacija, impact factora, redosljeda autora ili citata, imenovanje prioriteta i pisanje strategija. Svi birokratski pokušaji kojih smo i dalje svjedoci, ne samo u RH, vode u neuspjeh.
Jednom su i u Hrvatskoj postojali svi uvjeti za vrhunsko komercijalno otkriće. Dr Slobodan Đokić i tim u Plivi postigao je uspjeh koji je rijedak i u svjetskim razmjerima. Članice originalnog tima još su ovdje i bilo ih bi lijepo zamoliti za sjećanja. Gospođa Gabrijela Kobrehel (ACS Hero of Chemistry, 2000) bila je preskromna da bi pristala održati seminar na Ruderu ali bi moguće pristala na neformalni razgovor.
|
|
Na #21. Mozda nisam dovoljno naglasio: fond koji predlazem se financira jednako od drzave i privrede ali jedino privredna strana vodi fond, definira teme za raspisivanje natjecaja, odabire rjesenja itd. Drzava tu ne bi imala nikakvu ulogu osim da kroz svojih 50% de facto stimulira privrednu stranu da udje u razvojne istrazivacke projekte.
Potpuno se slazem sa vidjenjem o ulozi drzave u stvaranju i odrzavanju izvrsnosti i pomaganju izvrsnima. Mnogi od tih izvrsnih bi rado dio vremena posvetili problemima vezanim uz konkretni razvoj kada bi ti problemi bili definirani, ili barem naznaceni.
Ovaj fond, ili nesto slicno ili bolje, ne rjesava nista od velikih tema vezanih uz znanost u RH ali mislim da bi doprinjeo ostvarenju stvarnog kontakta postojecih znanstvenih kapaciteta i privrede u Hrvatskoj. |
|
Quote:
Osim toga precesto se dogada da se stvaraju klanovi i pozadinski lobisti kojima je u interesu "mutno zaradivanje" bez ikakve odgovornosti jer previse novaca dolazi od MZOSa pa treba samo imati njihovu privolu i neki projekti ce biti financirani bez obzira na opravdanost.
To ste izvrsno primjetili. Ima jedan takav aktualan primjer da se mimo ikakvih javnih procedura, a na temelju osobnih poznanstava i vrlo žestokog medijskog i privatnog lobiranja, proračunska sredstva ulažu u nabavku kapitalne opreme za jednu privatnu znanstvenu ustanovu od kojoj će pristup imati jedan vrlo ograničen krug ljudi ('klan'), povezan osobnim vezama s direktorom te ustanove. Nećemo ovdje spominjati o kojoj se točno ustanovi radi, jer ista nije bitna kao pojedinačan, nego kao principijelan primjer.
Možete li reći koji bi bio Vaš prijedlog za javno razotkrivanje i pravodobno i adekvatno sankcioniranje takvih skandaloznih rabota, kad su već neki mediji, inače jako brzi u 'provaljivanju' takvih mutnih poslova, ovaj puta nažalost u potpunosti zakazali iz potpuno neznanih razloga? |
|
#24
U ime principijelnosti, definiranja konačne istine i proglašenja pobjednika u nastavku rasprave iz jedne druge teme, recite konačno je li istina: 1. Premijer Sanader je mimo zakona dao novac svome savjetniku Radmanu za "njegov" privatni institut. Jer u MZOŠ nitko ništa o tome ne zna.
Sukladno tome, a ovo samo pretpostavljam, na temelju očitih poruka iz javnosti, da je Ministar s razlogom odavno podalje od Instituta u Splitu, jer se tu "očito" muljavi. To je valjda i jedan od razloga njegove veće popularnosti i od Sanadera, što javnost prepoznaje.
Pitanje proizilazi iz Vaše rasprave o "pekmezu" u temi o "vinu i vodi". Tu niste ostavili dvojbi. Ni malo. Mislim da je korektno iznijeti to pred kolegice i kolege portala, daleko korektnije nego nekome i dalje prijetiti time, otvarajući svaki put kad zatreba u raspravi mogućnost "otkrivanja" Boga pitaj kakvih zakulisnih igara. |
|
| Na #24 i #25: Ako gospodin #24 već inzistira da je institut o kome govori "privatni institut" onda treba znati i da privatni instituti (ni bilo koje druge organizacije u privatnom vlasništvu) nisu dužni odgovarati na ovakve "upite javnosti" - naprotiv, imaju svako pravo takve podatke držati u tajnosti i predočiti ih samo na zahtjev sudbenih tijela. Ako gospodin #24 sumnja u nezakonito ulaganje državnog novca u rečeni institut, zna se što treba učiniti u slučaju da sumnja u nepravilnosti: tražiti očitovanje od onoga/onih državnih dužnosnika koji bi morali znati nešto o tome - znači, poslati upit uredu premijera i MZOS-u, baš kao što je svojedobno kolega #21 učinio u slučaju nepravilnosti oko kojih je on bio zabrinut. Ako odluči takopostupiti, #24 ima moju podršku (ako mu to što znači). Sve ostalo je lajanje na mjesec. Ako gospodin #24 to odbije učiniti i nastavi s optužbama poput #24 na ovom portalu, jedini zaključak će biti da ga ne zanima kompetentan odgovor na pitanje upućeno na pravu adresu, nego održavanje atmosfere sumnje u zakonitost navedene institucije bez obzira na činjenice. Ovo posljednje bi više govorilo o gospodinu #24 i njegovoj agendi nego o zakonitosti ili nezakonitosti trošenja novca poreznih obveznika. |
|
Kolega #24 pocinje ss sifriranim jezikom kao i kolega IC.
Ukoliko nesto znate o nezakonitostima molim vas podjelite s nama ovdje dokumente koji ukazuju na to. U ovoj raspravi razgovaramo o financiranju TP i nepravilnostima te klanovima -prisjetitie se afere Jezgra 23 kada su prikupljeni brojni dokumenti koji su ukazivali na nezakonito prenosenje novaca, krivotvorenje potpisa, financiranje privatnog dijagnosticog laboratorija u prostorijama koje pripadaju MZOSu itd.). Sve je bilo izlozeno javnosti koja je mogla procjeniti sto se dogada.
Ukoliko nemate nikakve cinjenice o ovom slucaju onda nam preostaje ignorirati vase ispade iako vi mozete slobodno nastavite sa iskazivanjem vase "ljubavi" prema tamo nekom institutu u Splitu (VI zdusno podrzavate neki institut i sve bi napravili da uspije - to ste vec nekoliko puta izjavili -pitanje je samo s kojim ljudima imate te planove). |
|
na # 24
Kolega ako ste pod nekim medijima, inače jako brzi u 'provaljivanju' takvih mutnih poslova, mislili na onaj u kome ja radim, i ako ste pod tom tajnovitom ustanovom mislili na novi institut (ili mozda biotehnoloski park) u Buju, moram vam reci da sam cula da je to nesto mutno, ali nazalost nisam stigla jos istraziti. No, mozda mi vi mozete pomoci informacijama, jer se ta institucija povezuje s nekim ljudima s Rudjera. |
|
| Kolegi #24 sam tako nervozno reagirao iz samo nama poznatih razloga. Ne bojim ih se iznijeti, alui mislim da nije korektno. U biti, da se naslutiti, zapravo vrlo je jasno iz njegovih prethodnih rasprava, da misli na Institut u Splitu, te da je "netko" dao novac iz proračuna, o čemu govori i njegov potpis "porezni obveznik". Ako idemo tragom toga, jasno je da je Institut personalizira Radman a Vladu, ako isključimo, a ne znam smijemo li, ministra Primorca, ostaju ministar Šuker i predsjednik Sanader. Dakle, a sve to zorno piše u postovima o "pekmezu", država, ona koja štiti zakon, krši zakon! Prvorazredno otkriće, obaveza javnosti i izazov za hrabroga građanina. A kolega nastavlja raspravu, krijući svoja saznanja, pokušavajući neprincipijelno mahati time, kako bi ušutkao ostale sudionike rasprave, naročito one koji imaju bilo kakve veze sa Institutom, ili nemaju, a vjeruju da je to korisna inicijativa. Ja sam "poludio" na to mahanje, jer smatram da nije u redu, blago rečeno. A potpuno se slažem sa #26. Jasan je procedura. I obavezujuća. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 27 min.) | | cross citations
(8 kom., prije 28 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 8 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 20:53h CET