| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Vodu ćemo pretvarati u alkohol
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Igor Čatić
|
|
|
|
2007.05.19. 14:21
Današnja Slobodna Dalmacija najavljuje epoholno otkriće člana Francuske akademije prirodnih znanosti M. Radmana Obično su neki članovi Connceta brzi kada treba reklamirati majonezno novinarstvo i majoneznu znanost. Čudi me da najava tako epohalnog otkrića kao što je pretvaranje vode u alkohol već nije na Conncetu. Osobito me zanima o tome mišljenje jednog od svjetskih vodećih znanstvenika povezanih s privatnim institutom člana Francuske akademije prirodnih znanosti.|
| A da nam date link (pardon, "poveznicu") na članak? Ne mogu ga pronaći na web ("mrežnim") stranicama Slobodne Dalmacije. Ako nije tamo, na temelju čega očekujete da članovi Connecta budu brzi u slučaju koji spominjete? Mislite li da dobivamo SD na kućni prag svako jutro? |
|
Vrlo znakovito: 1. Najavljuje se pretvaranje vode u vino; 2. Objavljuje se novi Mesija kao "član Frnacuske akademije"; 3. Komentira se neko nejasno novinarstvo kao "majonezno"; 4. Traži se mišljenje "jednog od svjetskih vodećih znanstvenika" / Zar mi imamo takvoga? Ili je i on Francuz,/ 5. Najavljuje se tajna veza između toga znanstvenika i Francuza.
Da izaberemo kakav prolaz na Medvednici, odredimo sekundante, izabermo oružje, dovedemo Francuza, nazovi Francuza, kakvu bačvu vode i pozovemo conektaše. U šest u narednu nedjelju? Može? |
|
Link na clanak
Mislim da zloca koja se nazire u nultom postu govori dovoljno o kolegi 0 i njegovom polupismenom stilu komuniciranja. Uz potpunu slobodu izrazaja dragi kolega nastavite i dalje promovirati ili blamirati (ovisno tko cita) sebe i svoje ime.
Mislim da se MedILS treba fokusirati na znanost, projekte i edukaciju. Tek kada ostvarimo konkretne rezultate ili objavimo znacajna otkrica potrebna je profesionalna PR komunikacija sa javnoscu. Stoga jedino sto mene zanima je imati mira i fokusirati se na eksperimentalni rad s mladima. ovo ljeto ce biti 6 znanstvenika u punom pogonu u MBT programu. najvece osvjezenje je pocetak rada Bojana Zagrovica kao znanstvenog direktora koji ce svojim prisustvom u Splitu donijeti novu dimenziju u institutu. Sadasnje stanje unutar MedILS se moze opisati kao veliki entuzijazam i optimizam medu znanstvenicima. |
|
| OK, pročitao sam članak, i ne vidim gdje je problem koji se pričinja poštovanom kolegi #0. I danas, ako kombinirate uzgoj kukuruza (ili krumpira, ili grožđa, ili šljiva) s alkoholnim vrenjem (kvasac), neto dobivate alkohol iz vode i CO2 (koji dolazi iz zraka). Radman priča o novim kombinacijama organizama koji će taj niz biokemijskih reakcija obavljati učinkovitije. Biotehnološki problem na sasvim suvislim temeljima - ni blizu tvrdnjama istaknutog sudionika 2. kongresa o teleportaciji virusa. |
|
Tko će nego suza na oko. Hvala #4 na obavijesti kako će to biti riješeno. Dakle možda je Biblija bila zaista u pravu kada je pisala o pretvaranju vode u vino.
Što se tiče službene titule, gospodin Miroslav Radman je član Francuske akademije prirodnih znanosti. To sam već objavio u "Vjesniku" (kao prvi Hrvatskoj, jer volim biti pionir) još 2002. Dakle u "nekonektovsko vrijeme". To je za nekoga tko nije Francuz izvanserijsko dostignuće koje poštujem. Ali nije akademik Francuske akademije, pa ni HAZU. Vlasniku "zlatne ruže" usprkos.
Jedno pitanje kojeg postavlja polupismeni komunikator znanstveniku koji je postao zahvaljujući hrvatskim medijima usporedivim s R. Boškovićem. Od više sudionika 2. kongresa u Splitu, ali i nekih drugih posjetitelja privatnog instituta u Splitu za koji je Hrvatska odvojila bez plana i programa više od 60 milijuna kuna, čuo sam da tamo postoji niz praznih prostorija. Upravo sam primio privatni e-dopis jednog kolege iz SAD koji bi želio, makar na neko vrijeme iznajmiti prostor. Je li to moguće iznajmiti, dok se ne popuni prostor s obećanim nobelovcima, opremom koja će kupiti novcima koji će curiti vodopadom iz inozemstva i novim članicama "dream teama", kako su predstavljene nove suradnice vlasnika instituta. U vrhunskom znnstvenom časopisu "Grazia". Moram kazati da sam ponovno zbunjen, kako ponovno nema linka, tj. poveznice na tako epohalni članak u toj reviji koja se tiska zaista na vrhunskom papiru i višebojnom tisku. Sa slikom koja u pozadini prikazuje Vilu Dalmaciju, vlasnika na ležaljci (mi iz 19. stoljeća rekli bi ligeštulu) s cigarom u ruci. Za svaki slučaj imam još nekoliko pitanja za autora #3. |
|
Na #5:
Jal i sitnodušje. U ogromnim količinama.
Bez ikakvih suvislih argumenata, kolega #5 nastavlja jurišati na sve one koji su "njihovi" a ne "njegovi":
1. Smeta mu što je ženski časopis koji redovito objavljuje priče o uspješnim ženama objavio priču o ženskom dijelu MedILSovog tima. Zbilja strašno i nečuveno, nema što.
2. Neimenovani kolega iz SAD hoće iznajmiti prostor u Splitu, idealno u MedILSu, i u to ime piše nikom drugom nego kolegi #5. Baš je pravog našao. (Što se praznih prostorija tiče, ima ih u svim novim institutima za koje znam. Za institut koji se tek uspostavlja i širi, nije pametno naseliti te prostorjie bilo kime i bilo čime, jer to redovito dovodi do problema kada sam institut hoće zaposliti nove ljude.)
3. Apel nadležnima u Opatiji: dajte molim Vas kolegi #5 "preko veze" njegovu zvijezdu u Ulici slavnih ("otac plastike i gume u Hrvata" ili tako nešto). Inače će nam svima ovdje popiti mozak prigovaranjem oko tuđih zvijezda.
Ha, valjda trreba cijeniti to da kolega taj jal i sitnodušje iskazuje javno, tako da svi mogu odmah vidjeti s kim imaju posla - za razliku od njegovih istomišljenika koji te iste osobine iskazuju samo "iza kulisa". |
|
cek, cek, cek..
Prvo Radman oživio mrtvu stanicu (jutarnji list), a sad i "Vodu ćemo pretvoriti u alkohol (Slobodna dalmacija)".
n00bie! JC je ozivljavao mnogostanicne eukariote mahanjem ruke i dozivanjem iz groba, sto je, mnogo naprednije od ozivljavanja prokariotskih ekstremofila koji bas ni nisu bili mrtvi, a od vode je radio prvoklasno svadbeno vino! Osim toga, JC ima radove objavljene u biografiji koja ima citanost s kojom malo koje novine se mogu mjerit.
Uglavnom, poanta je da zbog lose napisanih clanaka i katastrofalnih (evo jos jednom: katastrofalnih) naslova ljudi koji se bave rjesavanjem zanimljivih problema ispadaju smijesno i neozbiljno. Jedno od dobrih pitanja je npr. kako maknut smijesne naslove iz clanaka?
Inace, isto tako, meni je smijesno i kad netko na connect portalu žaluje jer je prvi objavio vijest. |
|
katastrofalnih (evo jos jednom: katastrofalnih) naslova ljudi koji se bave rjesavanjem zanimljivih problema ispadaju smijesno i neozbiljno
MedILS ce od sljedeceg mjeseca imati sluzbenu PR agenciju koja ce se brinuti da se rezultati i dogadaji u medILSu prezentiraju na kvalitetan i strucan nacin za javnost.
To je najbolji nacin da se izbjegnu nepotrebni nesporazumi. |
|
Odgovor na #6
Nisam postavio pitanje o prostorijama BL-u već IĐ-u. Je li to u međuvremenu BL postao "trbuhozborac" ili PR agent IĐ-a.
Nisam ni otac plastike i gume u Hrvata. Ali sam ponešto pridonio. Koga zanima nešto više može pročitati u najnovijem broju časopisa POLIMERI (polimeri.fsb.hr). Npr. "Devedeset godina obitelji Čatić" ili što misle kolege o njemu. Ali mogu pročitati i članak (svima razumljiv jer nije pisan na primitivnom hrvatskom iz 19. stoljeća) o tome kako je jedna od opravdani "uličnih zvijezda Opatije" R. Bošković još u 18. stoljeću predvidio postojanje makromolekula. Možda taj članak zaintrigira vodeće znanstveno novinarstvo u Hrvatskoj da nešto prenesu i hrvatskoj zainteresiranoj javnosti. Treba naglasiti, slijedeći dobru praksu korisnika sredstava poreznih obveznika, svi tekstovi iz časopisa POLIMERI mogu se slobodno skinuti.
Inače nisam zaboravio odgovoriti BL o njegovom revolucionarnom prijedlogom da se u Hrvatskoj ukine kategorija humanističke znanosti i uvedu humanistički studiji. Ali moram još dobiti službeni prijevod dijela definicije koju mi je tako velikodušno stavio na raspolaganje računalni biolog. |
|
Ponavljam pitanja autoru #3 i #8
Postavio sam Vam neka pitanja, dobio sam odgovore od BL. Zna li on nešto i o Vašem velikom doprinosu Hrvatskoj u ratu devedesetih godina ili ste tada morali od jutra do sutra raditi za nobelovca. Znam što je pridonio Hrvatskoj tih godina objekt Vaših trajnih napada na Connectu. Koji nije imao povlasticu da doktorira kod nobelovca, ali su mu danas dostupni ne samo nobelovci.
Inače pisali su mi moji američki prijatelji (a imam ih ponešto jer imam jednu američku nagradu) da doktorandi američkih nobelovaca tamo u pravilu rade na jednom vodećih svjetskih sveučilišta, a to znači u SAD, a ne u Europi. Moraju postojati zaista fantastični uvjeti u Frankfurtu, kada na tom području postoji u toj zemlji i jedan Heidelberg.
|
|
na # 7
Budući da nikad javno ne komentiram uredjivacke politike drugih novina, osvrnut cu se samo na clanak "Radman ozivio mrtvu stanicu" o kojem smo vec raspravljali krajem rujna i pocetkom listopada 2006. godine. Tada sam rekla da ne stavljam naslove mojim clancima i da ovaj nije najsretnije izabran. Takodjer, prenijela sam kolegama kritike kojima sam bila izlozena zbog toga naslova.
Moji kolege, koji su urednici na desku ili pojednih rubrika, vrlo cesto me dodju pitati je li neki naslov u redu ili ne. No, ponavljam, cesto im nije lako dati naslov koji istodobno biti razumljiv citateljima, a da pritom ne bude netocan, banalan ili glup. Nadalje, u dnevnim novinama je zadan prostor za naslov i ne mozete staviti 20 rijeci. Trece, dnevne novine nisu znanstveni casopisi da mozete mjesecima se baviti jednim clankom. One idu za dogadjajima i vec sam jednom istakla, mogucnost da napravite gresku i izaberete neadekvatan naslov je mnogo veca ako se radi u zadnji cas sto je neizbjezno jer dogadjaji ne pitaju kad je prijelom ili deadline u nekim novinama.
No, da se vratimo na clanak "Radmna ozivio mrtvu stanicu" ciji su sadrzaj autorizirali i prof. Radman i dr. Zahradka i nisu imali primjedbi. Takodjer, nitko tijekom rasprave nije imao primjedbe na njegov sadrzaj pa bih te molila da mi obrazlozis zasto mislis da je katastrofalno napisan. |
|
Meni je clanak u slobodnoj zanimljiv a iz teksta se jasno vidi da je naslov promasen.
Osobno se ne bavim life sciences, ali dragi kolega s naseg (computer science) departmenta na ETH (I. Sbalzarini) ima laboratorij na Medils-u (sa A. Krisko) i ovo ljeto seli svoju grupu na mjesec dana tamo. Od njega cujem samo pozitivne stvari o Medils-u i uvjeren sam da ce se u tom institutu raditi vhrunska znanost. A to i je ono najvaznije.
Okruzje koje se tamo stvara da mladi istrazivaci nesmetano i neoptereceno rade i stvaraju vjerojatno je jedinstveno i sigurno ce dati vrhunske rezultate.
Ukratko, ovakve institute treba samo podrzat. Kad bi ih barem bilo vise.
Sta se tice tocavanja nogu u moru i sviranja gitare - CNN prije neki dan donosi prilog o radnoj atmosferi u Google-u, gdje su masaze, teretane, besplatna hrana, privatna klinika, etc ... dio radnog mjesta. Google, koji je danas jedna od najuspjesnijih svjetskih firmi, definira takvo radno okruzje kao nacin privlacenja najboljih i kao nacin da imaju sretne i zadovoljne zaposlenike, koji ce onda jednako i vratiti firmi.
Zato, ako ce tocavat noge u more i radit na znanosti, ja cu im se rado pridruzit ovo lito u Splitu  |
|
Quote:
Nisam postavio pitanje o prostorijama BL-u već IĐ-u. Je li to u međuvremenu BL postao "trbuhozborac" ili PR agent IĐ-a.
Ako ste nešto napisali na ovom portalu, dopustite da svi članovi Connecta imaju pravo reagirati na to. U protivnom, imate e-mail adresu IĐ-a.
Ostatak postova #9 i #10 samo potvrđuje ono što sam napisao u #6. |
|
U interaktivnoj komunikaciji na news grupama treba poštovati Pravilo koje glasi: "Ne hraniti trollove", što će reći da postove poput #0 treba ignorirati.
Pratim tehnologiju proizvodnje etanola kao motornog goriva iz biomase, u prvom redu iz kukuruza i šećerne trske, pa usput koristim priliku da napomenem da se zaista govorka i o bakterijama koje bi posredovale u sintezi etanola korištenjem CO2 i H2O. Tako nešto bi bilo višestruko korisno, jer ne samo da bi se proizvodilo obnovljivo biogorivo etanol, nego je namjera rečenih developera ekstrahirati ogromne količine CO2 iz dima što ih ispuštaju čeličane, čime bi se direktno utjecalo na popravljanje situacije sa stakleničkim plinovima. |
|
na #11: opet se vraćamo na članak o oživljavanju mrtve stanice, i čini mi se da ćemo se vraćati kad god se u novinama pojavi članak o znanosti sa katastrofalnim naslovom, jer je vaš članak o deinococcusu zaista primjer onoga o čemu dio nas govori (jest da sad ispada kao da sam odvjetnik kolege #7, nisam, samo iznosim svoje mišljenje nadopunjujući njegovo).
Članak na koji je dan link u #7 je zaista kvalitetno napisan, u njemu je na običnom čovjeku razumljiv način objašnjeno što je ekipa prof. Radmana otkrila, i koja je važnost tog otkrića. Stoga, uopće ne sumnjam da prof. Radman nije imao nikakvih prigovora na sami članak - ne vidim čemu bi i mogao prigovarati.
Naslov, s druge strane, nema nikakve veze s tekstom, to vam je kolegice #11 vjerojatno i samoj jasno! Na dobar, ozbiljan i informativan članak o važnoj temi, stavljen je senzacionalistički naslov, koji je usput i netočan (da ne kažem da sam razgovarala sa desetak ljudi koji su ga, pogrešno, pročitali kao "Radman oživio mrtvu staricu", što je još više akcentuiralo usporedbe sa biografijom gore spomenutog JCa).
Naravno, ništa se strašno nije dogodilo, nikome od nas koji barem malenim dijelom razumijemo o čemu se tu radi nije bio naročito veliki problem ljudima objasniti da Radman nije nikoga oživio, da deinococcus to stoljećima i tisućljećima radi sam, a da je ekipa prof. Radmana ponudila objašnjenje KAKO to bakterija radi...
Dok god vi osobno, kao autor ovakvog sjajnog članka, i vaši kolege u drugim medijima, branite onog tko je dao netočan i senzacionalistički naslov zbog prodaje, stvari se neće promijeniti. Jeste li ikad rekli uredniku koji je članak tako naslovio zašto je pogriješio i što veliki dio komentara znanstvenika na connect: ortalu misli o njegovom naslovu? |
|
#11 i #14
Naslov o oživljavanju mrtve stanice je dobar novinaski naslov za dnevnu novinu za najširu publiku. Kao što nije problem u najavi, naslovu ili tekstu SL u "pretvaranju vode u vino". Problematično je kada netko na taj način iz znanstveno-stručnoga aspekta na ovom Portalu koristeći čitav niz konstrukcija, jezičkih, provocira krajnje osobno, ničim izazvan bilo koga od kolega.
Kolega pod #14 je zapravo dao pametan osvrt na taj tekst na koji sam se i ja prvi "upecao". To je rješenje. |
|
Na #10
Kolega caticu nisam vam odgovarao na pitanja jer se izrazavate sifriranim jezikom (maojoneza, dosijenci itd.) koji malo tko moze razumjeti zato vas i u vecini slucajeva ignoriram. Posto ste me sada direktno pitali i zlurado aludirali na lazi odgovoriti cu vam na pitanja.
Prije toga treba definirati imena na koja aludirate da bi drugi clanovi connecta mogli razumjeti sto zelite reci:
- znanstveniku koji je postao zahvaljujući hrvatskim medijima usporedivim s R. Boškovićem - referirate na mene
- privatnim institutom člana Francuske akademije prirodnih znanosti. odnosi se na MedILS i Miroslava Radmana
- Znam što je pridonio Hrvatskoj tih godina objekt Vaših trajnih napada na Connectu. - odnosi se na Dragana Primorca
Sada kad barem znamo o kome pricamo ponuditi cu vam kratke odgovore:
1. MedILS nije privatni institut Miroslava radmana nego je to institute koju vodi zaklada MedILSa i UV u kojem sjede vodeci ljudi RH gospodarstva.
2. Moj angazman u MediLsu nije sluzenje nekom nobelovcu nego otvoreni i kolegijalan rad zajedno sa svim znanstvenicima MedILSa. Imam ugovor vanjskog suradnika s MedILSom i zelim ostvariti svoje znanstvene planove koje sam definirao i javno a i za UV/ZV i oni su prihvaceni. radujem se suradnji s kolegama u Splitu a posebno s Mirom jer se jako dobro slazemo posebno u znanosti (nase razlike su nase najvece bogatsvo koje garantira zajednicki uspjeh- ukoliko znate nesto o evoluciji sve ce vam biti jasno). Mi zajedno ulazemo jako puno slobodnog vremena, znanja i energije a posebno medunarodnog ugleda u uspjeh instituta. Siguran sam da ce se to prepoznati u javnosti te da cemo uspjeti bez obzira na vasu zlocu i prikrivena podmetanja drugih mocnika.
3. čuo sam da tamo postoji niz praznih prostorija. Upravo sam primio privatni e-dopis jednog kolege iz SAD koji bi želio, makar na neko vrijeme iznajmiti prostor. Je li to moguće iznajmiti, dok se ne popuni prostor s obećanim nobelovcima, Mozete li nam javno reci ime vaseg kolege da mu se mogu javiti??? Ukoliko je to Danica Ramljak i kolege koje su nedavno bile u MedILSu mozete procitati sto sam im rekao u ovoj raspravi EU skup u MedILSu
4. MedILS nije spreman za iznajmljivanje prostora komercijalnim kompanijama jer imamo dovoljno programa i novaca da ih popuniomo mladim znanstvenicima u sljedece 2-3 godine. Nasa filozofija je da se ne treba zuriti nego fokusirati na kvalitetu i ljudi i projekata u MedILSu.
5. Inače pisali su mi moji američki prijatelji (a imam ih ponešto jer imam jednu američku nagradu) da doktorandi američkih nobelovaca tamo u pravilu rade na jednom vodećih svjetskih sveučilišta, a to znači u SAD, a ne u Europi.
Uopce me ne zanima gdje rade znanstvenici nego kvaliteta njihova rada. Nadam se da vjerujete da KOLEGE iz SAD jako cijene moj doprinos znanosti kada su mi urucili nagradu AACR za izvanredna postignuca u istrazivanju tumora kao prvom znanstveniku koji ne radi u SADu nego u eto tamo nekoj Europi koju vi, ne znam zbog cega, omalovazavate. kao da i vi i RH nije dio te stare Europe.
6. Zna li on nešto i o Vašem velikom doprinosu Hrvatskoj u ratu devedesetih godina
MF sam zavrsio u svibnju 1991. Odgodiio sam ponudu J. Schlessingera za postdoc poziciju u NY do lipnja 1992 godine. Tijekom te godine volontirao sam kao stazista u Klaicevoj bolnici i pomagao u Sanitetskom stabu. Odlazio sam na ratista i prikupljao podatke o zrtvama rata. Zajedno s kolegom R. Zicom objavili smo radu u CMJ o civilnim zrvtama agresije na Pakrac i okolinu. Cim sam dosao u NY napisao sam pismo u Nature koje je objavljeno u 1992 pod naslovom "Plight from Croatia and Bosnia". Od povratka u Svedsku 1997 stalno pomazem znanstvenicima u RH na volonterskoj bazi. O mojim rezultatima najbolje govore studenti koje sam educirao, te priznanja i nagrade koje sam dobio od gradana RH.
7. Znam što je pridonio Hrvatskoj tih godina objekt Vaših trajnih napada na Connectu.
Taj objekt je po vama aktualni ministar znanosti kojeg vi i vama slicni (zbog vlastitih slabosti ili necijih zelja) rade vidite kao objekt ili sliku na zidu nego kao odgovorni subjekt u Vladi RH.
Ne znam sve sto je on radio tijekom rata ali ovo je ono sto znam:
- D. primorac je bio zadnji sekretar OO na MFu u Splitu
- pocetkom devedesetih podilazeci novoj vlasti umislja si da radeci kao tjelohranitelj hotela u kojem je odsjeo tadasnji predsjednik moze za javnost reci da je bio i tjelohranitelj predsjednika (to je izjavio nakon 15 godina kao veliku tajnu za javnost o kojoj do tada nitko nista nije znao)
- Medutim to ga nije sprijecilo da iskoristi prvu priliku i pobjegne iz RH tijekom rata. D. primorac je napustio RH u kolovozu 1991 nakon sto je izgurao drugog kolegu sa ponudene pozicije. Poznato je Matku Marusicu koji je to organizirao kako se D. Primorac ubacio vrlo agresivno i nepristojno umjesto JT, naseg kolege na portalu, o cemu je i on vec vise puta pisao.
- u SAD nakon 4 godine nije napravio bas puno osim jednog rada kao prvi autor u casopisu Matrix
- posto nije mogao dobiti posao u inozemstvu vratio se u RH 1995/96 godine te radeci razne nepravilnosti (o kojima su vec legendarne price medu kolegama u Splitu) ali dobro koristeci medije sam se proglasio vodecim znanstvenikom u svijetu koji se eto zbog domoljublja vratio u domovinu.
- Ostatak znate: Stil rada je ostao isti tako da i danas vidimo da mu medijska prezentacije i kontrola informacija ide dobro. Medutim s vremeno je postalo ocigledno da kao znanstvenik nije uspio te da ne zna puno o uvjetima u kojima se radi kvalitetna znanost. Radi toga niti kao politicar ne zna rjesavati bitne probleme znanstvenika u RH. Osim toga ne voli slusati one koji nesto znaju nego se okruzio poslusnicima cija je glavna kvaliteta da rade sto voda zeli ukljucujuci i ucjene, prijetnje i anonimna pisma protiv svih koji se usude drukcije misliti. |
|
#7
Naslov u SL također nije "katastrofalan". Čitajući pažljivo tekst, jasno se vidi da je Radman to rekao. Pri tom objašnjenje ne može, kako je kolegica #11 i objasnila, ići u naslov. Općenito, dalo bi se raspravljati o Radmanovim javnim istupima! To svakako ne umanjuje nekorektnost #0. Zato sam mu i rekao da je časnije sukladno vlastitom pozivanju na IX. stoljeće, na Medvednicu! |
|
na # 15
Kolegice, u svom postu sam vec rekla da taj naslov nije sretno izabran i da sam sve primjedbe i kritike prenijela kolegama i glavnom uredniku. Clanak u SD uopce nisam komentirala niti sam ikoga branila. Samo sam na osnovi moga iskustva rada u JL ukazala na cinjenicu da dnevne novine imaju drukciju prirodu od znanstvenih casopisa te zasto ponekad nastaju greske ili naslovi budu nespretni ili sa znanstvenog stanovista netocni. Sto se pak tice novina u kojim radim, vise puta sam istakla da je JL kombinacija ozbiljnog dnevnika i tablodnih novina te ima zastupljena oba zanra sto se dosad pokazalo uspjesnom formulom.
Mene uopce ne smeta da se stalno vracamo na taj clanak i da se svako malo netko podruguje: ono sto svaki put pokusavam ukazati jest potreba da znanstvenici i kolege na Connectu pokusaju malo truda uloziti u razumjevanje medija, pogotovo u HR. |
|
Na #8
Hvala na obavijesti. Dobro je imati profesionalce koji ce se baviti sa odnosom s medijima.
Na #11
Problem je sto nitko nije ozivio mrtve stanice.
Shvati se iz clanka o cem se radi i uvodna recenica popravi naslov (inace, primjer jednog meni dobrog uvoda je na dnu posta). Naslov clanka u Jutarnjem sam uzeo jer se naslov dobro uklapao u bizarnu usporedbu u mom postu. Posto je naslov odredio urednik, shvatite to kao kritiku njegovog uratka. Drago mi je ako se sad bolje radi(iako jos uvijek se moze naci pokoji saljiv naslov (npr. Radman u potrazi za počelima gastronomije života i smrti mozda ovo ima veze sa majonezom u #0! ). Inace, bilo je jos naslova u skoro svim medijima tih dana i nije samo clanak u Jutarnjem ispao smijesan
(npr. HRVATSKI BIOLOZI OŽIVILI MRTVU STANICU (HRT) NAJTEŽE BOLESTI BIT ĆE IZLJEČIVE (Slobodna Dalmacija) Tim Miroslava Radmana oživio klinički mrtve stanice (Nacional) Miroslav Radman "pobijedio smrt"?(Radio Dalmacija)
MIROSLAV RADMAN - Nije Fenix samo ptica, već je i mrtva stanica (dop - magazin pop & off kulture) Otkriven model da se preživi smrt (vecernji list) sa popratnim tekstom Radman: Sijat ćemo život na drugim planetima ).
Neka digne ruku onaj tko zeli da njegovo otkrice bude popraceno na ovaj nacin u novinama.
S druge strane, mozda je moja greska sto pristupam problemu jednostrano. Mozda bi netko digao ruku... To je recimo jos jedna dobra tema za raspravu.
Inace, meni se svidja uvod clanak u National Geographic-u. Lijepo je napisan (iako se spominje ozivljavanje, feniksi i Humpty Dumpty), ne kaze da su znanstvenici ozivili bakteriju i caki i neupucenom citatelju je jasno da ce se dalje u clanku pricati o radu koji je otkrio kako nekolicina bakterija moze popraviti ostecenja DNA i tako prezivjeti veliku dozu radijacije. Kratko, jasno i tocno.
Death is the ultimate fate for most bacteria blasted by huge doses of radiation or parched by a severe lack of water. The genetic material irreversibly splinters into hundreds of pieces, dooming the organisms as surely as Humpty Dumpty. But a few bacteria can "resurrect" themselves by quickly piecing their DNA back together—a strange ability that has mystified biologists for decades. Now researchers have figured out how one species of these phoenix-like bacteria can rise from the ashes.
|
|
HUH..... 
Krivo su mi linkovi ispali..
Evo opet sa popravljenim linkovima (nadam se da su sad dobri).
Ako admin moze, nek obrise il popravi #20 jer kvari izgled stranice. 
----------
Na #8
Hvala na obavijesti. Dobro je imati profesionalce koji ce se baviti sa odnosom s medijima.
Na #11
Problem je sto nitko nije ozivio mrtve stanice.
Shvati se iz clanka o cem se radi i uvodna recenica popravi naslov (inace, primjer jednog meni dobrog uvoda je na dnu posta). Naslov clanka u Jutarnjem sam uzeo jer se naslov dobro uklapao u bizarnu usporedbu u mom postu. Posto je naslov odredio urednik, shvatite to kao kritiku njegovog uratka. Drago mi je ako se sad bolje radi(iako jos uvijek se moze naci pokoji saljiv naslov (npr. Radman u potrazi za počelima gastronomije života i smrti ). Inace, bilo je jos naslova u skoro svim medijima tih dana i nije samo clanak u Jutarnjem ispao smijesan
(npr. HRVATSKI BIOLOZI OŽIVILI MRTVU STANICU (HRT) NAJTEŽE BOLESTI BIT ĆE IZLJEČIVE (Slobodna Dalmacija) Tim Miroslava Radmana oživio klinički mrtve stanice (Nacional) Miroslav Radman "pobijedio smrt"?(Radio Dalmacija)
MIROSLAV RADMAN - Nije Fenix samo ptica, već je i mrtva stanica (dop - magazin pop & off kulture) Otkriven model da se preživi smrt (vecernji list) sa popratnim tekstom Radman: Sijat ćemo život na drugim planetima ).
Neka digne ruku onaj tko zeli da njegovo otkrice bude popraceno na ovaj nacin u novinama.
S druge strane, mozda je moja greska sto pristupam problemu jednostrano. Mozda bi netko digao ruku... To je recimo jos jedna dobra tema za raspravu.
Inace, meni se svidja uvod clanak u National Geographic-u. Lijepo je napisan (iako se spominje ozivljavanje, feniksi i Humpty Dumpty), ne kaze da su znanstvenici ozivili bakteriju i caki i neupucenom citatelju je jasno da ce se dalje u clanku pricati o radu koji je otkrio kako nekolicina bakterija moze popraviti ostecenja DNA i tako prezivjeti veliku dozu radijacije. Kratko, jasno i tocno.
Death is the ultimate fate for most bacteria blasted by huge doses of radiation or parched by a severe lack of water. The genetic material irreversibly splinters into hundreds of pieces, dooming the organisms as surely as Humpty Dumpty. But a few bacteria can "resurrect" themselves by quickly piecing their DNA back together—a strange ability that has mystified biologists for decades. Now researchers have figured out how one species of these phoenix-like bacteria can rise from the ashes. |
|
na # 15 i 19
Kad govorim o potrebi da znanstvenici i pripadnici akademske zajednice pokusaju razumjeti prirodu medija, navest cu jedan primjer. U svibnju prosle godine tijekom glasovanja u HAZU dogodio se, barem s medijskog stanovista, prvorazredan skandal jer prof. Radman, jedan od najvecih zivucih hrvatskih znanstvenika (sto je cinjenica ma kako ga mnogi strastveno mrzili), nije bio izabran za redovnog clana. To se dogodilo u vecernjim satima, izmedju 21 i 22 sata, a moja je mlada kolegica Adriana sve pratila. Oko 22 sata, dok sam bila na jednoj privatnoj veceri, nazvao me glavni urdnik i rekao da dodjem u redakciju pomoci oko teksta i prijeloma jer je u 23 i 30 trebalo zakljuciti peto izdanje,a vecernji je urednik imao jos puno drugog posla. Kolegica i ja smo sve super odradile i drugi dan je samo JL imao taj dogadjaj. Na zalost, dogodila se i greska. U ponoc kad sam otisla iz redakcije jos nisu bile stavljene sve slike sugovornika jer su bile na obradi. Tako je drugi dan umjesto slike akademika Vlatka Silobrcica izasla slika g. Silobrcica iz Ministarstva vanjskih poslova. Ja sam se strasno uzrujala i odmah se ispricala akademiku Silobrcicu koji je mirno rekao da se on ne ljuti jer zna da ljudi koji rade i grijese. Eto, cisto da znate da ponekad mozete uloziti golemi trud,a opet nesto ne bude kako treba. |
|
skoro pa je uspjelo...
poslao sam mail uredniku i IT sluzbi. Nadam se da ce oni moci sredit krivi link.. |
|
na # 17
Podatke iz Vašeg odgovora u #17 pod točkom 7, sviđalo se to kome ili ne, odavno zna većina Splićana, koji međutim ne poznaju ni Vas ni Vaše protivnike, pa se ne može reći da za ikog "rade".
Splitka "riva" i splitski "đir" - to je pravi medijski millieu, a bez novinara, snimatelja, televizije, itd. |
|
Odgovor na #14
„U interaktivnoj komunikaciji na news grupama treba poštovati Pravilo koje glasi: "Ne hraniti trollove", što će reći da postove poput #0 treba ignorirati.“
Osim što sam polupismeni komunikator, provincijski profesor iz 19. stoljeća, čije prenošenje misli trajno podupire hrvatska dalekovidnica (petak 18. svibnja 2007, o Beckmannu, NBA-znanstvenicima itd.) i osobito proizvodni nostalgičar već barem 55 godina, postoje i drugi razlozi zašto ste napisali da postavljam „trolove“. Vjerujem da niste upotrijebili tu riječ u izvornom značenju. To bi bila osobna uvreda ne samo za mene, nego i za sve koji se eto druže sa mnom i procjenjuju moj rad tijekom tako dugog vremena. Međutim pretražujući rječnike, jer ne znam ni hrvatski, ali znam stvarati hrvatske riječi, nisam postao puno mudriji. Ali kako još uvijek rado učim od mlađih, moram kazati da je kolega # 16 blizu rješenja. U tom slučaju Vaše rečenica bi glasi: »U interaktivnoj komunikaciji na news grupama treba poštovati pravilo koje glasi: "Ne hvatajte se na udicu“, dakle postove poput #0 treba zanemariti.«
Kako prepoznati takav post? Predlažem da to za nas radi „Connectov troll ombudsman“, autor posta #14. Neka nas odmah upozori na takve postove. Iskustvo me uči drugačije, da upravo ono što nam se čini da bi mogao biti „troll“, postane zanimljivom raspravom. Pa ponovno raspravljamo o naslovima članaka, temu za koju sam mislio da smo već završili. A naslovi odgovaraju profilu tiskovine. Prema tome, kakva tiskovina takav naslov.
Što se tiče dijela „Pratim tehnologiju proizvodnje etanola …“, pratim i ja. Zato u Hrvatskoj promičem, barem za sada dok će se tražiti „obnovljive sirovine iz polja“ jednadžbu: „Što više biogoriva i biorazgradljivih vrećica to veća glad u svijetu.
|
|
Na #17
Vrhovniče Connecta nije baš nužno uvijek pisati imena sudionika u raspravi.
1. Svi pričaju da je MedILS privatni institut. Molio bih PR-a, ili kako mi to seljaci iz 19. stoljeća još uvijek rabimo riječ glasnogovornika MZOŠ da to objasni. S motrišta one ustanove koja svako malo mora oduzimati od hrvatskih poreznih obveznika, ali time i hrvatskih znanstvenika na trajnom radu u Hrvatskoj da se popune rupe u institutu kojeg vodi (privatna?) zaklada MedILS.
2. Namjerno ste zamumuljili priču. Vama su vrhunski hrvatski stručnjaci omogućili rad s jednim nobelovcem. Nisu imali svi od onih 110 pojedinaca takvu povlasticu, od kojih su se neki pridržavajući riječi vratili u zemlju i pokušavaju tako nešto uraditi za nju. A koji pritom nisu u sukobu interesa. Jer što je sukob interesa ako nije sljedeća rečenica u SL: »Vlada je odobrila (savjetniku premijera) sredstva iz državnog proračuna za ovu godinu za nabavu opreme za laboratorije«. A dva su vrlo velika i ugledna fakulteta diskvalificirana u „Povjerenstvu za opremu“ na natječaju za 2006. jer nisu pravodobno podnijela zahtjev. Tamo tog zahtjeva nije bilo. A tek se radi raspodjela za 2007. Dakle za Institut premijerovog savjetnika može i drugim kanalima. Inače me ne zanima e Vaš angažman u MediLsu, jedino se čudim od kada imaju njemački profesori toliko vremena za tako opsežne angažmane u drugim zemljama i na Connectu.
3. Ponovno baratate imenima u odgovoru na pitanje“čuo sam da tamo postoji niz praznih prostorija“.
4. Drago mi je da je MedILS tako popunjen da nije spreman za iznajmljivanje prostora komercijalnim kompanijama. Jedan posjetitelj instituta mi je rekao da ga ipak čudi da ta zgrada stoji tako dugo prazna i da mu nije jasno u čemu je riječ. A on je došao u posjetu iz jako dalekog svijeta.
5. Vrlo je znakovit Vaš iskaz „Uopće me ne zanima gdje rade znanstvenici nego kvaliteta njihova rada“. Ali moje pitanje je bilo ipak malo drugačije intonirano. No u redu, odgovorili ste što ste htjeli i s time sam zadovoljan. Inače ne omalovažavam Vaše nagrade i Vaš rad, to sam već višekratno javno rekao. Ali jedno je imati u svojim početničkim radovima u glavi ime poput jednog nobelovca, a druga je stvar raditi kod nekoga tko je samo istaknuti profesor, jer u tom području se ne dodjeljuje Nobelova nagrada. Zašto nitko nje do sada uveo Nobelovu nagradu za tehniku. Neki bi je sigurno zavrijedili, poput mog mentora. No srž mojeg pitanja je bilo kako to upravo Vi s takvim svjetskim uspjesima i nagradama dolazite u Frankfurt, a ne na jedno od vodeći 20 sveučilišta u svijetu. To je inače Vaš način razmišljanja.
6. Čestitam na doprinosu Hrvatskoj u ratu devedesetih godina.
7. Ne bih raspravljao o osobi koju stalno napadate. Pa kada ona i dobije pohvale za Bolognu, nađu se neki koji kažu da je to birokracija. Ali da znate razmišljati izvan onoga kako razmišljate postavili bi se pitanje čemu Bologna. Sigurno ne zato da se pomogne nerazvijenima.
Mislim da je za sada izmijenjeno dovoljno podataka, mišljenja itd.
Puno uspjeha u radu u Frankfurtu, institutu Zaklade itd.
|
|
Na #24:
Splitska "riva" i splitski "đir"
Kolegica je u pravu, riva i đir su izvrstan izvor informacija, bolji nego NSEI.
... ma šta mi kažeš ...
... ko bi to za nju reka ...
... ajme Gospe moja ...
Nisam ti ništa rekla, aj!
(prema knjizi Ive Jakovljevića) |
|
#26
Pod #10, pasus Prvi, je pitanje koje ne bi smjeli koristiti u raspravi. Ispričavam se što sam to tek sada uočio. Ja mislim i to predlažem Uredniku, da takva pitanja i raspravljanje koje se ni u čemu ne tiču, na bilo kakav način, bilo kakve konstruktivne rasprave, izuzev pokušaja kvalifikacije i diskvalifikacije u maniri najprimitivnijih "revolucionara", sa početka 90-ih godina, koje su upravo idealu koji se time licitira nanijeli jako, jako puno štete, jednostavno skloni sa Portala. Ili, da zamoli, kako bi svi imali uvid u njih, potpuno ignoriranje. Da to bude urednička ocjena.
Vidim da se autor pitanja zahvaljuje kolegi koji mu je odgovarao u pasusu 6., pa i čestita. Ne znam kako drugima, ali meni je od toga, takve rasprave jako mučno.
Ili, da patentiramo, kako su neki na najnižem standardu dnevne politike pokušavali, nekakvu normu, instrument ili slično za mjerenje Hrvatsva, patriotizma, domoljublja....
Jednako držim nedostojnim isticanja toga da je netko, u ovom slučaju Ministar, makar o tome i "đir" imao svoje mišljenje, bio šef partije. Poptuno sam siguran da mu to nimalo ne smeta biti dobar ministar. Ako sve drugo ima. A ima li ili nema, drugo je pitanje. |
|
Mislim da je najvaznije informacija u ovom clanku iz Slobodne Dalmacije, koja se do sada ignorirala:
Quote:
Kakvi su danas odnosi MedILS-a i Miroslava Radmana s ministrom Draganom Primorcem?
- Naši odnosi su sada zdravi i korektni, na moje zadovoljstvo. Prešli smo preko svih nesuglasica i principijelnih neslaganja, oni su iza nas i najbolje ih je i zaboraviti.
Ovo stvarno pokazuje velicinu karaktera g. Radmana (vjerujem i g. Primorca), i definitivno pomaze razvoju znanosti u Hrvatskoj.
MedILS je prevazisao pocetne prepreke, i razvija se u ekskluzivni znanstveni institut. Imao sam cast upoznati g. Radmana na 2. kongresu znanstvenika i mislim on je osoba s velikom moci inspiracije i vizije. Uz profesionalni tim s Izvrsnim i Znanstvenim direktorom koji ce se baviti operativnim stvarima, MedILS ce, vjerujem, dati Hrvatskoj izuzetnu medjunarodnu prepoznatiljivost.
Mozda smijesno zvuci, ali sve negativna dogadjanja izmedju MedILSa, Ministarstva i Sveucilista, su mozda imale i pozitivne posljedice:
(1) omogucile MedILSu da dublje preispita svoju organizacijsku stukturu i postane mnogo efikasniji;
(2) pomogle MZOSa da redefinira svoj stav prema slobodnim (privatnim) nevladinim znanstvenim institucijama.
(3) Najbitnije, senzibilizirale su javnost prema izvrsnim hrvatskim znanstvenicima i nevladinim zakladama (kao sto je veliki dio znanstvenih institucija u SAD).
Na kraju dana, oprostit cete mi ako me ne zanimaju osobne netrepeljivosti i aminoziteti iz studentskih dana, vec smatram da su razvoj i buducnost hrvatske znanosti i edukacije puno bitniji. |
|
#29
Držim znakovitom Vašu poruku. Izravno sam Vam nešto predložio, očito nepotrebno. Jer...."Na kraju dana....me ne zanimaju osobne netrepeljivosti ...iz studenstkih dana...". Očito nadilazite poziciju žara rasprava i "borbi". S jedne strane urednički, nema što, a s druge strane, prilično bahato.
Obrazloženje: Ne poznajem osobno, zapravo nikako niti čovjeka koji je postavio pitanje na koje sam upozorio, niti čovjeka kojemu je pitanje postavljeno. Ni Radmana ni Primorca. Ali, ako sebi, bilo tko na ovome mjestu uzima pravo, namjerno ili nenamjerno, svjesno ili ne, preispitivati domoljublje bilo koga tko nije osuđen za ratni zločin, zatim za bilo što kazneno protiv ove zemlje, tko misli!!!; ponavljam misli drugačije, kritizira drugačije i ljuti se drugačije, onda je to, čvrsto sam uvjeren uvlačenje razine sa Splitske rive nazad tri-četiri godine u intelektualnu raspravu. Pitao sam Vas šta možete učiniti da je zaštitite?
...."prešli smo preko svih nesuglasica i principijelnih neslaganja...." veli Radman, a prije toga ističe.."naši odnosi su sada zdravi i korektni..."
Kako jedan kolega dobro rekne kad mu nešto nije jasno..." totalno ovdje ništa ne razumijem!", bez korektnoga citiranja, moraću i sam pokušati shvatiti ovu jednadžbu. Kako je moguće imati zdrave i korektne odnose, nakon principijelnih neslaganja između dvojice čelnika dvije vrhunske institucije od prvorazrednog državnog interesa? Koliko god jedan bila nedržavna u vlasničkom smislu.
Netko se odrekao principa, je jedino što mi pada na pamet. Razumijem da tako mora biti kad su štete obojici veće od onoga što im pozicija dopušta pokriti, ali onda je to nužan kompromis, koji trpi naziv korektni odnosi, ali zdravi?!
Slažem se sa Vama da je to korisno za ovu zemlju, pa čak i sa elaboracijom posljedica sukoba, ali ne bih nikako osobno preporučio postizanje posljedica na takav izvanredan načion, ako je legitimno postojanje redovnoga. |
|
na #27
" a iman još puno lipi' stvari... samo ih ne smin reć " |
|
na #30:
" S jedne strane urednički, nema što, a s druge strane, prilično bahato.
Postovanje,
Komentar #29 se ne odnosi na Vas u niti kojem pogledu. Iskreno, nisam procitao Vas prilog. Ako zelite podnijeti prijedlog uredniku i biti sigurnu da ce se procitati, molim da to ucinite preko email ili postavite komentar u jednu za to predvidjenu raspravu
Sluzbena misljenja urednik portala iznosti jedino ako se potpise kao urednik. U svim drugim okolnostima iznostim iskljucivo vlastita misljenja.
Snazna i konzistenta urednicka politika je da urednik ne intervenira u niti jednu raspravu, ukoliko grubo nisu narusena Pravila koristenja portala. Urednik je u najvecem broju slucajeva samo domar, koji cisti tekstove kad nisu dobro formatirani.
U mnogim slucajevima urednik (moj predhodnik i ja) je zazmirio i na narusavanje pravila (narocito vrijedjanja), zato sto je najbitniji cilj Portala otvorena i neinhibirana komunikacija.
Vjerujem da svatko stoji sa svojim imenom iza onog sto govori, i da clanovi Connect zajednice donose sud o toj osobi na osnovu toga sto govori i kako govori. Poslovica kaze: "Sve ljude se moze farbati neko vrijeme, neke ljude se moze farbati sva vrijeme, ali sve ljude ne mozes farbati sve vrijeme".
Nadalje, ukoliko bi sad poceo davati sluzbene packe koje preporucate, pola sudionika rasprava bi me uskoro zamrzila. Nazalost, tako vidim situaciju.
Srdacan pozdrav,
Slaven Garaj
Urednik Connect :: Portala |
|
Na #29.
sve negativna dogadjanja izmedju MedILSa, Ministarstva i Sveucilista, su mozda imale i pozitivne posljedice:
(1) omogucile MedILSu da dublje preispita svoju organizacijsku stukturu i postane mnogo efikasniji;
(2) pomogle MZOSa da redefinira svoj stav prema slobodnim (privatnim) nevladinim znanstvenim institucijama.
Iz osobnog iskustva mogu reci da su sva negativna dogadanja jako odgodila znanstveni rad, edukacijske planove a posebno raspolozenje i konstruktivnost MR i drugih koji su taj institut stvarali. Vjerujete mi da ce oziljci trajati puno duze nego sto se moze reci u jednoj kurtoaznoj recenici za novine.
(3) Najbitnije, senzibilizirale su javnost prema izvrsnim hrvatskim znanstvenicima i nevladinim zakladama (kao sto je veliki dio znanstvenih institucija u SAD).
S ovom tvrdnjom se slazem ali to je ipak minimalna dobit nakon svih frustracija kroz koje je prolazio institut u stvaranju.
Sto se tice same izjave u SD to je pristojan nacin da se izbjegnu nepotrebni sukobi. O tome smo se dogovorili Miro i ja te se slozili da je za MedILS najbolje da se ne potenciraju daljni sukobi. Iako postoji dosta blokada u raznim projektima, MedILS ide dalje i ne zeli se vracati u proslost. Napade i politicke prljavstine kojima smo bili izlozeni u proslosti zelimo ostaviti iza sebe i studentima ponuditi optimisticniju buducnost i neopterecenost u znanstvenom radu.
Ukoliko zelite znati vise detalja o korektnosti odnosa prema MedILSu onda se moze iskreno reci da su Vlada RH i gospodarstvenici a ne MZOS postali diretni partneri u poslu. Ministar nije zelio sudjelovati u glavnim dogadanjima oko MedILSa u zadnjih godinu i pol i jos nije dosao posjetiti MedILS iako je bio pozvan. Sa strane MediLSa postoji korektan odnos i komunikacija, no nikakva sluzbena komunikacije ne ide preko ministra znanosti nego preko drugih ministara u Vladi. Najveca dobit nakon svega je aktivni angazman gospodarstvenika koji svojim radom daju ogromnu podrsku stvaranju medILSa. |
|
Mogu li Vas zamoliti za dodatno pojašnjenje slijedećeg dijela Vašeg posta #33:
Quote:
Ukoliko zelite znati vise detalja o korektnosti odnosa prema MedILSu onda se moze iskreno reci da su Vlada RH i gospodarstvenici a ne MZOS postali diretni partneri u poslu.
Uz to, akad. Radman je u razgovoru za Slobodnu još eksplicitnije rekao slijedeće:
Quote:
[...] Vlada je odobrila sredstva iz državnog proračuna za ovu godinu za nabavu opreme za laboratorije
Kao hrvatski porezni obveznik koji izravno financira državni proračun imam nekoliko pitanja vezanih uz ovo:
1) Na temelju kojeg dokumenta je Vlada ta sredstva odobrila?
2) O kolikim se sredstvima točno radi?
3) Na što će ta sredstva točno biti utrošena?
Unaprijed zahvaljujem na iskrenim i otvorenim odgovorima. |
|
Na #34.
Ne znam odgovore na vasa pitanja 1 i 2 jer su u domeni Vlade i njihovih odluka. Znam samo ono sto je rekao i MR. Nisam dolazio na potpisivanje ugovora i donacija u Zagreb i nisam upoznat sa detaljima. Prema sadasnjoj podjeli poslova u MedILSu (koja mi jako godi) administrativne i financijske poslove vodi BJ kao direktor instituta i UV dok znanstveni dio vodi BZ kao znanstveni direktor i ko-ordinatori programa.
3) - na kapitalnu opremu za institut.
|
|
Quote:
Ne znam odgovore na vasa pitanja 1 i 2 jer su u domeni Vlade i njihovih odluka.
Kako to mislite, ne znate?
Pa mislim da bi (osobito) Vama trebalo biti izninmo važno znati iiz koje proračunske stavke i temeljem kojeg transparentno pripremeljnog ugovora labosi u MedILS-u (uključujući i Vaš koji se, kako ste nedavno spomenuli, upravo oprema) dobivaju novce poreznih obveznika.
Naime, u proračunu za 2007. ja takvu stavku nisam uspio naći, te je stoga jedina mogućnost da je ona ubačena nekom vrstom rebalansa Kako je pak ukunpi iznos proračuna u potpunosti definiran za danu godinu, to bi značilo da su ta sredstva morala biti prebačena iz nekih drugih stavki, koje su onda bez tih sredstava nužno ostale. Ako se radi o proračunskim sredstvima, kako tvrdi akad. Radman, a što i vi dajete naslutiti Vašim postom #33.
Siguran sam da se Vi nikada ne biste mogli složiti s time da se Vaš laboratorij opremi sredstvima sumnjivog podrijetla, ili pak proračunskim novcem danim 'ispod stola', bez ikakvog pravnog temelja. Stoga mislim da biste morali (sa)znati odakle točno ti novci, te da biste, štoviše, trebali otvoreno na portalu odgovoriti na pitanje 1) u #34.
Quote:
3) - na kapitalnu opremu za institut.
Dobro, budući da ste vi očito najbliži suradnik akad. Radmana u podizanju MedILS-a (ispričajte me ako u tome griješim, ali to sudim na temelju slijedećeg Vašeg navoda iz #33: 'O tome smo se dogovorili Miro i ja te se slozili da je za MedILS najbolje da se ne potenciraju daljni sukobi.'), sigurno ćete znati koja je vrijednost kapitalne opreme koja se nabavlja, kao i koja se to točno oprema nabavlja. To bi onda izravno dalo i odgovor na pitanje 2) u #34.
Naravno, ako se ta oprema nabavlja iz neproračunskih izvora, onda je potpuno diskrecijsko pravo Vas i kolega u MedILSu zadržati podatak o vrijednosti i karakteristikama te opreme za sebe. No ako se radi o opremi kupljenoj proračunskim novcem, onda ste svakako dužni na to pitanje iskreno i otvoreno odgovoriti svakom poreznom obvezniku koji Vas za taj podatak pita, kao što ja ovdje radim.
Hvala na dosadašnjim jasnim odgovorima, nadam se da ćete nam u što skorije vrijeme dati i preostale koje sam gore naveo. |
|
Postovani gospodine IC,
Ne zelim niti pokusavam braniti kako ga nazivate VRHOVNIKA connecta.
Ne bih se javio da me nije jako zasmetala sljedeca vasa recenica.
(Nisu imali svi od onih 110 pojedinaca takvu povlasticu, od kojih su se neki pridržavajući riječi vratili u zemlju i pokušavaju tako nešto uraditi za nju. A koji pritom nisu u sukobu interesa.)
Zelim vam samo reci da su neki od nas boreci se s vjetrenjacama pokusali vratiti u domovinu, ali nam doticna gospoda koja na sva zvona lupaju o znanstvenicima-povratnicima ne daju da se vratimo.
Traze od nas da povlacimo veze i poznanstva, da se ukalupljujemo u postojece trule odnose. Kritiku ne prihvacaju, a slobodu nam ne daju.
Stoga gospodine, meni nista, ama bas nista ne znaci to sto ministar mase sa dokumentima povratnika, kojih ima ili 14 ili 44 ili 144. Bitnije je kako ih je odabrao, sto im je ponudio, i prema kakvim im je uspjesima to ponudio.
Odlicno je komentirao jedan kolega u drugoj raspravi, tko su ti povratnici i sto su oni napravili. U Hrvatskoj danas dekretom postanete vrhunski znanstvenik, tenure pozicije se dijele i onima koji nikada nisu imali svoj neovisni projekt.
A neki od nas itekako pokusavaju i zele se vratiti, a kad nam to ne daju, i dalje pokusavamo suradjivati, a onda nam opet ni to ne daju.
Kad hocu na kongres poslati kritican osvrt u obliku postera a na temu odabira povratnika, onda mi odbiju poster, ma dajte nemojte se javljati sa tim ispraznim formulacijama o drzanju rijeci.
U isto vrijeme kada ministar napreduje u zvanje izvanrednog profesora, izbor drugih u naslovno zvanje na istom fakultetu, biva zaustavljen i ceka 6 mjeseci i jos uvijek. Do kada, do novih izbora, i iz kojeg razloga. Upitajte to ministra, on ce vam dati odgovor, i pojasniti sto znaci autonomija sveucilista i kako ona funkcionira u Hrvatskoj.
Stoga vas lijepo moilim jos jednom ne spominjite prazne parole, i ne podrzavajte uravnilovku u Hrvatskoj znanosti.
IK
|
|
Na 34:
Svakako imate pravo traziti odgovore na pitanja koja ste postavili. No, zanima me slijedece. Novci kojima MZOS financira znanstvene projekte u Hrvatskoj daleko su veci od onih koje iz proracuna dobija MedILS. Stoga bi bilo logicno da ste kao ocito zainteresirani hrvatski porezni obveznik koji izravno financira državni proračun vec (odavno) zatrazili, sa podjednakom preciznoscu, da MZOS odgovori na slijedeca pitanja vezana uz prosli ciklus financiranja znanstvenih projekata:
1) Koliko je tocno novca dobio svaki odobreni projekt?
2) Na temelju cega je odobrena upravo ta svota, a ne neka druga?
2) Na što će ta sredstva točno biti utrošena?
Ako ste to ucinili, molim vas podijelite sa nama informacije koje ste dobili od MZOSa. A ako niste, mozete li mi mozda reci zasto vas vise interesiraju detalji financiranja MedILS nego znanstvenih projekata, na koje se ukupno trosi puno vise (i vaseg) novca? Mislite li da MZOS sa njima postupa racionalnije, odgovornije nego MedILS?
Unaprijed zahvaljujem na iskrenim i otvorenim odgovorima. |
|
|
| | |
Edukacija
