U Zagreb sam se vratio s puno enuzijazma, volje i zelje za nastavkom rada u znanosti u RH. Zahvaljujem svima na odlicnoj radnoj atmosferi koju smo imali.

Takodjer, svjestan sam da mnoge stvari ne stimaju u znanosti i visokom obrazovanju i da nije sve bajno no dojmovi su mi da su trendovi jako pozitivni i da polako no sigurno krocimo i evoluiramo naprijed. Takodjer imam i osjecaj da konacno i mi mladi imamo nekog utjecaja na reforme i ono sto se desava oko nas.

Sada predstoji onaj tezi dio, a to je provedba u djelo svih zakljucaka i nadam se da cemo tu biti uspjesni...

No da ne duljim evo nekoliko kljucnih natuknica s mojim razmisljanjima o kongresu i zasto ga drzim uspjelim.

Krenimo redom:

- po prvi puta su mladi znanstvenici ravnopravno sudjelovali u svim dogadjanjima kongresa i velik dio kongresa je bio okrenut nama mladim zznanstvenicima

- ne samo da smo ravnopravno sudjelovali vec su nas i potaknuli da maksimalno radimo tako da je svaka sekcija imala mladog znanstvenika koji je bio uvodnicar u problematiku sa stanovista nas mladjih istrazivaca

- radilo se po paralelnim tematskim sekcijama sa temama iz razvoja znanosti i visokog obrazovanja

- na dokumentima smo mogli svi raditi, uvazavala su se misljenja i prijedlozi... Dokumenti su se dopunjavali citavo vrijeme i radilo se do kasnih sati da se sve uklopi.

- na sekcijama je bila kultura dijaloga, cula su se sva razmisljanja i stvari oko kojih je postignut kocenzus su se uvrstavale kao zakljuci

- za razilku od prvog kongresa smjestaj i sve oko njega je bio poprilicno skromniji i primjereniji situaciji.

- maticna tematska cjelina na kojoj sam sudjelovao je bila "Razvoj znanstvenih institucija" koju je jako kvalitetno vodio prof. Hunjak i na kojoj sam jako zadovoljan radom i zakljucima koje smo postigli

- takodjer, pohodio sam na ostalim sekcijama sve sto se ticalo mladih znanstvenika i misljenja sam da su i ostale radile jednako kvalitetno

- kontakti i ideje koje smo razmjeinjivali na marginama kongresa vjerojatno ce biti temelj i nekih projekata koji namjeravamo u buducnosti raditi u sklopu MLAZ-a

- MZOS je pokazalo sluh i ispravilo glavne propuste s prvog kongresa

- nisam naisao na neke vece propuste kongresa osim ponekih tehnikalija poput da slijedeci put vode vise racuna o godinama ljudi koje zajedno smjestaju u sobu jer mi mladi smo zeljni rada i tulumarenja i ne zelimo narusavati san starijim kolegama ili da bude posebno vrijeme za poster sekciju predkraj radnog dana.

Suma sumarum, iskustva su jako pozitivna. Cestitke organizacijskom odboru i MZOS-u, mislim da su napravili odlican projekt kao i jako dobar temelj i model za buduci rad.

Eto... Toliko za sada... Nadam se da ce nam organizacijski odbor proslijediti i nekakvu anketu pa da im mozemo poslati cjelovite povratne informaicije kako bi 3. kongres bio jos bolji.

Napomena:

Vec sam lagano odustao od pisanja po ovom portalu je se je formiralo nekoliko klanova koji imaju tendenciju produkcije nekonstruktivnih svadja te svojatanja ili etiketiranja drugih clanova portala.

Kao sto sam javno te glasno i jasno govorio o propustima s prvog kongresa, tako sam sada osjecao duznost da kazem kako je vecina ispravljena na 2. kongresu i kako je on odlicno i, po mojem misljenju s aspekta mladog znanstvenika, s poprilicnim uspjehom prosao. Molim da me se zbog toga ne etiketira i stavlja u neke koseve jer mislim da sam svoje stave jasno i argumentirao.

Komentari (clanova koji su komentirali: 13) Komentara po autoru:    7 4 4 2 2 2 2 2 2 1    1 1 1

#1: Ocjena: -2, Nekorektno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-11 19:50:58 Kolega, hvala na izvje¹taju. Mislim da nema potrebe da budete defanzivni - u upozorenju o etiketiranju kao da poruèujete "ja mislim to ¹to sam napisao i ne ¾elim raspravljati o tome". Dobro, ne morate. Ali dopustite da drugi ¾ele raspravljati bez da ih odmah svrstavate u klanove. Osim toga, brojne i ¾estoke kritike (ne samo Va¹e) na raèun prvog kongresa su bez dvojbe pridonijele tome da Vama drugi kongres bude uspje¹an. A da je Vama bio uspje¹an, to, vjerujte, nitko ne mo¾e ni zanijekati niti Vam oduzeti. Umjesto da na ovaj naèin etiketirate one koji navodno etiketiraju druge, bilo bi puno ljep¹e da ste zakljuèili svoj osvrt ponudom da odgovorite na dodatna pitanja koja bi posjetitelji portala mogli imati.

#2: Ocjena: 5, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-11 21:43:29 Razmi¹ljao sam gdje, pod koju raspravu upisati ovaj svoj dojam. Na Dnevniku Nove TV, prvu veèer kongresa, uoèio sam znanstvenika Pavunu, kako predla¾e ukidanje ekonomije, filozofije i ostalih "neproduktivnih" znanosti, ili, ako je preciznije uopæe, beskorisnih razmi¹ljanja. Zanima me je li takav ton dominirao na Kongresu i ¹ta o tome misli, rijetki, ali ipak prisutni "dangubiæi" na portalu? Pavuna se potrudio poruèiti javnosti, pa dr¾im bitnim prokomentirati i to.

#3: Ocjena: 3, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 00:05:47 Na 1    Hvala kolega na komentaru i vjerujte mi da sam spreman odgovoriti na sve upite koje bilo tko ima o kongresu kao i javno komentirati sva dogadjanja sto se tamo desavalo.... Tako da moju ponudu imate....    Moja napomena nije isla u smjeru "ja ne zelim raspravljati" vec je isla u smjeru prenosenja poruke gdje bas zelim raspravljati no bez napada argumentima ad hominem... Moje isprike ako ste to drugacije shvatili odnosno ako ja to nisam dovoljno jasno izrekao......    Na ovom portalu sam dozivio etiketiranje od toga da sam komunjara do toga da sam desnicar i vjerujte mi to nisu bila "navodna" etiketiranja....     Vec mi je iskreno zlo od tabora na ovom portalu koji su se vec toliko zakrvili tako da svaku raspravu svedu na svadju i debatu Primorac - ostali... Mislim da su takve stvari kontraproduktivne za ovaj portal, i razvoj rasprve te sam stoga stavio takav disklejmer... Vjerojatno je i to jedan od razloga da tako malo ljudi pise po portalu, a toliko puno ljudi cita... Projekt koji je dobar pohvalit cu, a isto tako cu uvijek viknuti "car je gol" kada primjetim da to netko je....     No to nije tema ove rasprave, vec bi to mogli staviti na neko drugo mjesto i drugo vrijeme.... Mozda uz kavicu neku ponovnu kavicu kada navratite u RH...    Sto se tice pitanja... Slobodno pucajte.... Na svako koje mogu, rado cu odgovoriti ili dati svoje misljenje....

#4: Ocjena: -2, Suvisno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 01:10:54 Na #3. Drago mi je da su dojmovi pozitivni. Zanima me sto ce se promjeniti za mlade znanstvenike u ovoj godini ili sljedecoj godini nakon dokumenata koji su usvojeni? Da li ste uspjeli napokon definirati status postdoktoranta? Kako je dogovoreno poboljsanje doktorskih studija nakon Bolonjskog procesa, koiiko godina te kako dobiti sto kvalitetnije mentore? Da li ste mozda raspravili zasto se odobravanje novaka/studenata mora vrsiti preko MZOSa a ne putem odobrenim projekata? Koja prakticna poboljsanja u svakodnevnm radu studenti mogu ocekivati?

#5: Ocjena: 5, Informativno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 10:15:33 Hvala kolega #4 na konkretnim pitanjima...    Dakle... Kongres je bio presirokih okvira da bi za svaku temu definirali detalje provedbe... Dokumentima smo definirali kuda zelimo ici, a na MZOS-u i znastvenim institucijama je sada da zakljucke sprovede u djelo naravno uz pomoc svih nas kroz rad u razlicitim povjerenstvima i skupinama...     Tako se npr. u nekoliko sekcija provlacila ideja nuznostu uvodjenja statusa postdoktoranata, a bilo je i govora o tome na sekciji dr. Pere Lucina i dr. Sase Zelenike. Sasa mozes li molim te reci da li i kako je definiranje statusa postdoka uslo u vas dokument?    Takodjer, jedna od jako ugodnih novina je bila da MZOS pocinje osluskivati glasove nasih gospodarstvenika. Tako da su na kongresu predstavili kako su na inicijativu Koncara i Plive u izmjene zakona o znanstvenoj djelatnosti uvedeni znanstveni novaci u tehnologijskim projektima. Ne znam se detalje o tim popularno zvanim "tehnologijskim novacima" kojima ce se i patenti brojati u napredovanje i koji ce vjerojatno biti zajednicki financirani... Kazem da za detalje ne znam no ugodno me je iznenadilo...    Nadalje.... Donosenjem novog zakonskog okvira postiplomci ce se sve vise integrirati u studentski status koji im jamci zakon o znanstvenoj djelatnosti. Novim zakonom o studentskom zboru koji je u saborskoj proceduri ce se integrirati u studentsko predstavnicko tijelo i ojacati svoj glas u institucijama. Potrebno je jos donijeti zakon o studentskom standardu kroz koji ce studenti doktorskih studija vjerojatno dobiti i prava na x-icu odnosno subvencioniranu prehranu u menzama sto je pravo svih studenata. Vjerujem da ce to biti jedno od bitnih poboljsanja u svakodnevnom radu...    Isto tako MZOS vec dulje vrijeme najavljuje novacke projekte koji ce vjerujem poceti unutar vremenskog okvira koji ste dali.... Ukoliko to donesu to bi mogao biti veliki korak naprijed za znanstvene novake jer ce imati priliku sami prijavljivati i voditi projekte jos dok su novaci... Iskustvo koje ce dobiti time su neprocjenjiva, a sustav se moze odmah napraviti da nacela izvrsnosti budu imperativ citavog sustava jer u tom duhu treba odgajati mlade ljude...    Sto se tice doktorskih studija.... Situacija je jako losa ako ne i katastrofalna... Sveucilista su se vecinom koncentrirala na preddiplomsku i diplomsku razinu studiranja i danas, osim rijetkih primjera dobre prakse, nemamo modernih doktorskih studija.... Programi su vecinom slagani da zadovolje satnicu domacih profesora i rijetko gdje je usvojen koncept razmisljanja koje vjestine i znanja mora imati nas doktor znanosti da bude konkurentan na svjetskom trzistu rada...     Tu je MLAZ sa svojom inicijativom predstavio uvodjenje razvoja kompetencija i generickih vjestina (pisanje znanstevnog rada, timski rad, upravljanje vreemenom, vjestine pisanja projekata i sl.) za mlade znanstvenike u doktorske programe, a dok se to ne donese smatramo ovaj problem dovoljno bitnim da, u suradnji s partnerima, zelimo napraviti akreditirane ljetne/zimske skole koje ce to ponuditi mladim znanstvenicima i za koje ce dobiti ECTS bodove.    Nepostojanje strategije je isto veliki problem... Mi za sada imamo doktorske studije da proizvodimo mlade znanstvenike koje ce zamijeniti stare odnosno Sveucilista nam nemaju jasnu strategiju sto i zasto sve rade... U Velikoj Britaniji 53% ljudi nakon doktorata odlazi u privatan sektor.... Bez produkcije doktora znanosti i za potrebe gospodarstva mi nikada necemo postati gospodarstvo znanja... Prof. Lucin je najavio kako ozbiljno razmisljaju da u NZZ-u ogranice pristup institucija koje nemaju razvojnu strategiju... Za sada, koliko mi je poznato, jedino Sveuciliste u Rijeci ima jasnu strategiju razvoja... Pohvale za to...    Na kraju, predlozili smo kao jedno od prakticnih poboljsanja info pakete za znastvene novaka u kojima ce biti za svakog novog novaka kondenzirane na jednom mjestu informacije o njegovim pravima i obvezama, o mogucnostima mobilnosti, znanstvenog usavrasavanja u inozemstvu - stipendijama i bilateralnim ugovorima o stipendiranju i usavrsavanju mladih znanstvenika u inozemstvu, linijama financiranja, programima NZZ-a i sl.     Neinformiranost populacije mladih znanstvenika je velika... Bas mi se neki dan u Zadru na otvorenju izlozbe o klimatskim promjenama zalili ljudi iz Britanskog veleposlanstva kako postoje hrpe stipendija za mlade znanstvenike za odlazak u UK koje nitko ne koristi... MLAZ je spreman se ukljuciti i pomoci MZOS-u u izradi jednog takvog informacijskog paketa....    Jos ima nekoliko stvari na koje ti zelim odgovoriti no kako zurim na kavu u grad evo link na moju prezentaciju s kongresa u kojoj su neke stvari pokrivene...    http://student.fizika.org/~mpavic/2_kongres/

#6: Ocjena: 5, Informativno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 11:51:35 Drago mi je da se povela rasprava o rezultatima Kongresa te da je kolega iz redova mlaðih znanstvenika probio led. Ne volim ponavljanja pa bih stoga samo istaknula dva momenta Kongresa:    -u organizaciji su se doista uva¾ili prijedlozi koji su otvorili put mlaðim znanstvenicima i to ne samo putem otvorene registracije veæ i ukljuèivanjem mladih znanstvenika u izlaganja u svim tematskim cjelinama. Veæina je tih rasprava donijela vrlo konkretne prijedloge za pobolj¹anje statusa poslijediplomanata i postdoktoranata. Takoðer, prije samog Kongresa, prof. Luèin je u okviru svoje tematske cjeline (Strate¹ki razvoj znanosti) dao vi¹e prijedloga za pobolj¹anje statusa mladih istra¾ivaèa. U pripremama za izlaganje u okviru cjeline prof. Luèina saznala sam mnoge elemente koji nam daju dobre temelje za ureðivanje sustava postdoka u Hrvatskoj te æu s drugim kolegama iz MLAZ-a pripremiti konkretne prijedloge, uz pravilnik o odnosu novaka i mentora na kojem MLAZ veæ neko vrijeme radi.    -kolega iz posta #2 dobro je zamijetio izjavu iz dnevnika. I sama sam u dru¹tvenim znanostima (sociologija) i svjesna sam vrlo èesto neopravdanog neprihvaæanja dru¹tvenjaka od jednog dijela znanstvenika iz prirodnih i tehnièih znanosti. Takoðer znam da u dru¹tvenim znanostima ima mjesta za pobolj¹anje i smatram se sretnom ¹to radim pod voditeljstvom znanstvenice koja se ove èetiri godine mog novaèkog statusa doista trudi oblikovati me na naèin da razvijem sve potrebne kompetencije, i prije doktorata ostvarim uvjete za izbor u zvanje te da nemam praznog hoda veæ da sam konstantno 'rasprodana' za suradnju. I nisam po¾alila svoj izbor profesije ili se osjetila pogoðenom zbog gore navedenog neprihvaæanja, èak i kada sam sudjelovala u vrlo ru¾nim raspravama na razini Europske komisije kada se raspravljalo o dokidanju podjele na dru¹tvene znanosti, humanistièke znanosti i umjetnost. Znam koliko su navedene grane va¾ne i da nema realnih ¹ansi za navedeno dokidanje podjele ili prestanak financiranja na¹ih projekata. Vezano uz reakcije sudionika Kongresa na izjavu o nepotrebnosti 'mekih znanosti', nisu sve reakcije bile pozitivne, a tematska cjelina u kojoj sam sudjelovala (Strate¹ki razvoj znanosti) ukljuèivala je i prezentaciju Dunje Brozoviæ o razvoju istra¾ivaèkih kapaciteta dru¹tvenih i humanistièkih znanosti i mogu reæi da sam nakon prezentacije i rasprave o temi bila optimistièna u pogledu napretka dru¹tvenih znanosti. Dru¹tvene i humanistièke znanosti imaju buduænost, no samo uz uvjet da 'dru¹tvenjaci' postanu malo vi¹e spremni na kompeticiju. Naime, u prirodnim i tehnièkim znanostima se mnogo du¾e nego u dru¹tvenim i humanistièkim vodi borba i lobiranje oko financiranja te znanstvenici u tim poljima tek moraju nauèiti kako se snalaziti po tom pitanju. I mislim da smo sretni ¹to se nalazimo u razdoblju kada su promjene koje pratimo svojim istra¾ivanjima toliko brze i duboke da nam ostavljaju vrlo ¹irok manavarski prostor za izbor teme istra¾ivanja i ponudu na¹ih usluga drugim dijelovima dru¹tva i dr¾ave. Jer, upravo je to (policy), uz praæenje kontinuiteta glavno podruèje u kojem ostale grane znanosti te¹ko mogu bez nas.

#7: Ocjena: -3, Provokacija (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 13:21:49 Iako i sam zelim vidjeti veci optimizam i bolje sanse za mlade u skoroj buducnosti (stoga i cjenim napore mladih kolega iznesenih u komentarima u 5 i 6), ipak mi se cini da je previse toga ostalo nerjeseno posebice odluka kako nesto napraviti i tko je odgovoran da se to i ostvari. receno je da ce dokumenti biti obvezatni za sve te da ce se to morati primjeniti u praksi.     To je ono sto zanima studente i mlade znanstevnike a i nas mentore koji s njima radimo.Ukoliko ce MZOS biti odgovoran za provedbu vecina dogovorenog sumnjam da ce se puno toga ostvariti ove godine jer su izbor za 4-5 mjeseci a to znaci da ce kongres i znanstvenici biti svrseno proslo vrijeme. Volio bih da grjesim i da nasa ministarstva nastave profesionalno raditi svoj posao bez obzira na izbore.

#8: Ocjena: 5, Zanimljivo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 13:30:55 na #2 i #6    Sto se tice 'mekih' ili 'neproduktivnih' drustvenih i inih znanosti, mene kao prirodnjaka je iznenadila/zaintrigirala cinjenica da je najbolje placeni projekt u natjecaju FP6-INCO iz prosle godine upravo iz drustvenih znanosti - Irclama (teska 700.000 Euro ili 18% svih sredstava po tom natjecaju) - koju je dobio Meðunarodni istra¾ivaèki centar za kasnu antiku i srednji vijek. Ovaj projekt je prezentiran na sekciji Europski i medjunarodni projekti od strane dekana Filozofskog fakulteta prof. Jurkovica - dakle, drustvenjaci i humanisti, samo naprijed! (naravno, i mi prirodnjaci moramo 'potegnut' jos jace)

#9: Ocjena: 5, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 17:02:52 Odgovor na post #7: sla¾em se da treba osigurati primjenu zakljuèaka i kontinuitet s najavama. I ukljuèiti sve partnere u provedbu; MZO© nije jedini nadle¾an za navedene prijedloge. Govoreæi o problemu kontinuiteta politike MZO©-a nakon izbora, smatram da znanstvenici imaju korektivnu moæ i pravo zahtijevati kontinuitet (ili promjene u onim podruèjima koja zahtijevaju veæe korekcije) jer:    -ekspertiza znanstvenika osigurava rast i razvoj na¹eg dru¹tva    -jer vlast predstavlja servis graðana (èega i sama postaje sve vi¹e svjesna) i na èemu znanstvenici moraju inzistirati.    Optimistièna sam u pogledu buduæe suradnje na polju razvoja visokoobrazovne i znanstvene politike, ali i svjesna da sumnja uvijek mora postojati jer nam omoguæava da se ne uspavamo. Neki æe me sigurno proglasiti naivnom no ako je tako smatram tu osobinu dobrom jer mi omoguæava dulji rok trajanja u radu na promjenama, tj. ne odustajanje od onoga ¹to smatram va¾nim.    Vjerujem da æe (¹to je i u skladu s informacijama od strane voditelja tematskih cjelina) MZO© uskoro objaviti sve zakljuèke i da æe se poèeti s usugla¹avanjem potrebnih akcija. U tim akcijama znanstvenici se moraju osjeæati pozvanima sudjelovati jer bez njihova aktivna sudjelovanja i uspjeh æe biti manji.     Èlanovi MLAZ-a sigurno æe pokrenuti neke akcije i vjerujem da æe i rezultati biti uspje¹ni jer su nam, tijekom na¹e godine i pol rada sva vrata na koja smo pokucali otvorena. Da su mladi znanstvenici pokazali veæi interes za sudjelovanje/imali vi¹e vremena sudjelovati, rezultati bi bili i bolji.     Promjene koje ¾elimo sigurno neæe biti brze i neæe biti lagano doæi do njih, no konstantni mali pomaci i dijalog na temelju uva¾avanja svih strana daju rezultate na dugi rok.

#10: komentar manje na kongres vise na znanst Ocjena: 5, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 20:09:24 Javljam se iz perspektive mlade znanstvenice (u sustavu sam oko godinu i pol) i clanice MLAZa. Bila sam na Drugom kongresu, nisam bila na Prvom. Imam neke dojmove koje zelim podijeliti.    slazem se s Markom da su mlade znanstvenice i znanstvenici mogli ravnopravno sudjelovati u raznim aspektima kongresa. osobno sam sudjelovala u izradi teksta Strategije razvoja znanosti, i moje su intervencije redom uvrstene u tekst. Takodjer, tijekom samog rada na tematskim cjelinama sudjelovala sam u raspravi i imala osjecaj da se ono sto kazem uvazava. Sudjelovala sam u temama Strategija razvoja i Europski projekti, i u unutar obje teme bilo je po jedno izlaganje clanica MLAZ-a, na sto sam ponosna     Sto se tice nekog generalnog dojma, moram biti nesto kriticnija. Dozvolite da kao netko tko nije dugo u sustavu znanosti mozda padam s Marsa, no iznenadilo me:     1. nerazumijevanje i neuvazavanje medju znanstvenim podrucjima  Na radionici Strateski razvoj znanosti ocekivani 'program rada' je bio usvajanje teksta koji je do tada razradjivan e-mail komunikacijom zainteresiranih, te iznosenje konkretnih prijedloga tko, kako i kada bi nesto trebao uciniti. No nakon uvoda, medju izlaganjima kolega bilo je malo ili nikakvih poveznica, a u raspravama se ruka dizala uglavnom kako bi se obranili ili osvijetlili uski specificni interesi. Ono sto mi se nametnulo kao zakljucak bilo je da ocito u Hrvatskoj nema dovoljno prostora za raspravu izmedju znan disciplina, kao ni za opcenitu raspravu o problemima koji tiste hr znanost. Cini se kako je tako nesto prijeko potrebno prije nego ce grupa znanstvenika u Hrvatskoj moci sastaviti vlastiti strateski a onda i provedbeni plan koji ce koherentno komunicirati prioritete, stavove i potrebe znanosti prema van. Ovdje se postavlja pitanje tko bi trebao otvoriti prostor za takve rasprave, sto vodi u moje drugo opazanje.   2. ostala sam pod jakim dojmom kako se moje kolegice i kolege znanstvenici ponasaju reaktivno. osim sto gotovo bez pogovora prihvacaju zdravo za gotovo datosti i potrebe danasnjeg trzista kao apsolutni i jedini okvir svog rada (posebna tema, meni jako vazna pa cu elaborirati nekom drugom prilikom), oni ocekuju da ce sve njihove probleme rijesiti ministarstvo znanosti. fasciniralo me je kako kolegice i kolege kada dijagnosticiraju problem nikad ne lociraju izvor istog u sebi, te kako je 'one size fits all' rjesenje - Ministarstvo znanosti. ono je bilo implicitni ili eksplicitni sugovornik gotovo svakog izlaganja ili komentara. Nakon tog iskustva, pitam se ima li u hrvatskoj znanosti snage za okupljanje, dijalog i planiranje vlastitog razvoja izvan drzavnih jasli? ovdje trebam napomenuti da smatram da drzava ima kljucnu i neizostavnu ulogu u razvoju obrazovanja i znanosti, da me se ne bi shvatilo da zelim apsolvirati drzavu od te odgovornosti. radi se o tome da bih zeljela vidjeti nezavisnu snagu i nezavisan glas znanosti koja je u stanju pogledati samu sebe, analizirati svoje slabosti i locirati barem neka od rjesenja sama u sebi. Drugim rijecima, zeljela bih vidjeti znanstvene grupe, inicijative i forume na kojima ce znanost preuzeti svoj dio odgovornosti za vlastiti razvoj i za svoj polozaj u drustvu. ne mozemo biti zadovoljni sa time da svake 2-3 godine napisemo dugu listu zahtjeva i onda cekamo 2-3 godine da vidimo sto ce koja vlada od toga ostvariti. Kao takvi nismo ravnopravan sugovornik vladi, nego uvijek u reakciji, u odgovoru, umjesto da su-postavljamo okvire razgovora. Drugi kongres bio je za MZOS prilika da u javnosti promovira svoja postignuca, sto je sasvim legitimno. ja bih voljela vidjeti inicijative za otvaranje foruma (skupova/konferencija) unutar same znanstvene zajednice, a gdje ce se osobe koje vode hrvatske znanstvene institucije i svi drugi zainteresirani znanstvenici i znanstvenice naci i odgovorno krenuti u raspravu o problemima i potrebama znanosti u hrvatskoj.

#11: neuroplasticity Ocjena: -3, Izvan teme (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 22:14:54 Divno je slu¹ati entuzijastiène, mlade kolege i ja im, iskreno, zavidim na mladosti.     Kolegica u #10 je navela niz stavova koja naèelno podr¾avam, pi¹e lijepo, analitièno i odmjereno kritièki. Ali se i pita "ima li u hrvatskoj znanosti snage za okupljanje, dijalog i planiranje vlastitog razvoja izvan drzavnih jasli." Takoðer ona ¾eli vidjeti i "nezavisnu snagu i nezavisan glas znanosti", i jo¹ mnogo toga.    Osobnim primjerom joj na neka pitanja mo¾da mogu odgovoriti. Na primjer to sam na dr¾avnim jaslama bila samo kao student (s prosjekom 4,7 i bez dana apsolventskog sta¾a jer mi se ¾urilo diplomirati, a dobijala sam i studentski kredit koji zbog prosjeka ocjena poslije nisam morala vraæati), te period dok sam obavljala specijalizaciju i nakon nje. Sama sam financirala postdiplomski studij (èak bez slobodnih- ni plaæenih ni neplaæenih dana, veæ sam za odsustva osim svojih para tro¹ila i godi¹nje odmore).   Osim magisterija sama sam financirala i doktorat (kojeg sam se uhvatila puno kasnije, veæ kao privatnik). Dakle studij i plaæe od dr¾avnih jasli, a od 1993. sam private practitioner.   Sve edukacije u smislu postizanja struènih zvanja i licenci, sada i izjednaèenih s EU kriterijima sam financirala sama, kao ne¹to svoje najprivatnije.   Istra¾ivanja, opet sama ili u sklopu projekata kolega iz inozemstva.   No, kako sam i asistent na Fakultetu aplicirala sam lani za projekt koji je MZOS odbio. A kako se iz, nadam se zdravog, a i profesionalnog narcizma ¾elim kandidirati za izbor u zvanje, to ne mogu, jer priznaju se samo projekti odobreni od MZOS-a. To je uvjet. A postoji, vjerujte mi, jo¹ puno uvjeta vezanih za MZOS (onih nepisanih)!    U svakom sluèaju, na dr¾avnim jaslama odavno nisam (a i kad sam bila, akademska i struèna napredovanja dolazila su iz mojih vlastitih sredstava - vremenskih i novèanih), a odavno sam i nezavisna. Odavno ovo, odavno ono (priznajem, i zbog mojih godina ima puno tih "odavno"), no u svakom sluèaju samo ¾elim reæi da uz sve kvalitete koje ste pokazali vi mladi, zadr¾ite i mudrost "zadr¾avanja rezerve" prema nekim stavovima.    Neuroznanost je, naime, dokazala da se neuroplastiènost mozga razvija èak negdje do 25-te pa i do 28. godine, ¹to znaèi da vanjski utjecaj na mozak mlade osobe mo¾e iæi na naèin da joj se nameæu stavovi koje ona onda usvaja kao svoje vlastite i ego-sintone, a da zapravo i ne zna da oni to nisu.

#12: Ocjena: -1, Izvan teme (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 22:39:05 # 10  Izvrstan osvrt.    Htio bih dodati neke stvari, potaknut raspravom #11, èija autorica oèito, opravdano ima razloga za oprez. Kao i dosta ljudi, koji manji broj javno, ovdje na portalu, upozorava na to; manje ili vi¹e kritièki, uz poveliki broj onih koji iz istoga opravdanoga, na ¾alost opreza ¹uti.  Stejacjem okolnosti, s vremena na vrijeme sjednem sa ponekim znanstvenikom. Vrlo nedavno imao sam ugodno dru¹tvo znanstvenika, kome se jednostavno mora vjerovati, koga sam gledao vi¹e sati u oèi, a i znam ponep¹to o njemu. To radi argumentacije o vjerovanju.  Iz toga razgovora nosim jednu vrlo uoèljivo pouku. Koliko god znanost kao sustav bila emancipirana, pravila i modeli financiranja manje ili vi¹e javno regulirani i bar formalno transparentni, dr¾ava ima naèine "upozoriti" previ¹e kritièki raspolo¾enoga, bez obzira ¹to mo¾e biti krajnje dobronamjeran, èovjeka, da malo u¹uti. A to je smrt za intelekt, ne samo za znanost. Smrt.  Je li se na Kongresu bar u doticajima razgovaralo o pasivnosti, razlozima, uzrocima i posljedicama, o kojima se opravdano pita kolegica iz #10. Kojim modelom bar u toj sferi postiæi kontrabatinu, da se figurativno izrazim, koja neodgovoranoga dr¾avnoga slu¾benika, mo¾e natjerati da dobro razmisli, smije li recimo, zavrnuti slavinu financiranja uglednom profesoru, koji odavno nije samo ime i prezime, veæ krajnje odgovoran za èitav niz mladih ljudi u svome sustavu, ako se kojim sluèajem on javno usprotivi postupku ili pogre¹noj prosudbi, recimo, dr¾ave? Èesto su na ovu temu davani odgovori na ovome portalu, svi manje vi¹e znamo za instituciju javnosti, oportunizam, strah. Ali, taj teret se ne bi smio nositi vi¹e i du¾e od kritiènog vremena. A ono, nekako mi se èini, koliko god poca, nekako spori prolazi.

#13: Ocjena: 5, Informativno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-12 23:56:29 No nakon uvoda, medju izlaganjima kolega bilo je malo ili nikakvih poveznica, a u raspravama se ruka dizala uglavnom kako bi se obranili ili osvijetlili uski specificni interesi. Ono sto mi se nametnulo kao zakljucak bilo je da ocito u Hrvatskoj nema dovoljno prostora za raspravu izmedju znan disciplina, kao ni za opcenitu raspravu o problemima koji tiste hr znanost.    Mislim da nije problem u prostoru za medjudisciplinarnu raspravu, vec je problem u diskusantima koji vise/manje dolaze iz nekog podrucja i bave se uglavnom uskim dijelom znanosti. Nazalost, to se prenosi i na strategijske dokumente, koji bi trebali biti usmjeravani nekim drugim parametrima (npr. sto treba ovom drustvu, a ne sto treba znanstvenicima, itd.). Medju diskusantima je izrazito mali broj educiranih 'science managera', koji bi se trebali specijalizirati za ovakve stvari - to ipak nije posao 'obicnog' znanstvenika, vec je njegov posao istrazivanje. Drugim rijecima, ne mozes 'i ovce i novce'.    Kao primjer u malome mogu ponuditi vlastiti institut (a i drugi vjerojatno imaju slicne probleme). Naime, 'znanstveni manageri' (u stvari znanstvenici) koji 'drmaju' institutom i vode najvece projekte nisu bas najaltruisticniji, vec prvo gledaju svoj interes i interes svoje grupe a tek onda interes instituta. To je jedan od razloga (uz nezainteresiranost) da i ne postoji nekakav strategijski dokument na razini instituta, vec se najveci dio odvija stihijski i netrasparentno.

#14: opet sam izvan teme Ocjena: -3, Suvisno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-13 10:18:56 Ocjena na moj #11 ( a i na kolegin #12)    Opet sam izvan teme. S mojim 'brain neuroplasticity' oèito ne¹to nije u redu.  A ¹to je ono bila tema???    Ah, da! "Hvalite kongres i slavite ga."

#15: Izvan teme Ocjena: 1, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-13 12:00:38 # Nepoznat    Nije izvan teme. Evo za¹to. Jedna od kljuiènih sekcija Kongresa, pa valjda i povod za slaganje dojmova o njemu je promocija znanosti, znanja opæenito. Promociju kao dru¹tveni sadr¾aj i formu ne mo¾emo, koliko god modela, institucionalnih, medijskih, profesionalnih stalnih ili ad hoc, gledati samo kao propagandu svega postojeæega i to manje vi¹e nekritièku. Osnovica svake promocije je proizvod. Dakle, dominantna bit toga problema le¾i u analizi i raspravi o stvaranju uvjeta za "proizvodnju" koju æe prepoznati sve institucije javnoga promoviranja, èak i one van institucionalnih okvira dr¾ave i znanosti. Zato sam postavio pitanje ¹utnje, jer bih ja, èime nikako ne tra¾im suglasnost, o tome govorio na Kongresu. A treba li tra¾iti bolji razlog od toga od rasprava o financiranju projekata koje smo imali na ovome portalu? Ja sam i u tome, koliko god to bile samo indicije, vidio svojevrsnu batinu neposlu¹nima. Volio bih da se varam a vjerujem daleko vi¹e od mene znastvena struktura, kojoj je legitimno stalo da bude bolja.  Zato moj osvrt nije izvan teme, jer je su¹tinsko pitanje Kongresa, a zanimalo me je li postavljano i na koji naèin?

#16: Ocjena: -3, Suvisno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-13 12:09:27 na #14. mislim da ne trebate traziti logiku ocjenjivanja jer dok s kolegom 5 i kolegicom 6 razmjenjujem osobna i konstruktivna razmisljanja ne bi nas trebali zanimati oni anonimusi koji ocigledno ne citaju dalje od imena autora i monolitno ocjenjuju bez obzira sto je receno.

#17: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-14 07:38:09 A kako se iz, nadam se zdravog, a i profesionalnog narcizma ¾elim kandidirati za izbor u zvanje, to ne mogu, jer priznaju se samo projekti odobreni od MZOS-a.    Iako je mozda malo izvan teme zanima me na sto se referiali u ovoj izjavi. Da li to znaci da je za izbor u zvanja na vasem fakultetu potrebno imati projekt MZOSa kao uvjet?   kako se onda mogu birati mladi istrazivaci ili povratnici koji imaju financiranje iz stranih izvora? Osim toga tijekom moga izbora za profesora na MF u Splitu to nije bio uvjet.

#18: Ocjena: 5, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-14 10:54:58 ®ao mi je ¹to sam, zbog zauzetosti nakon povratka iz Splita, tek sada uhvatio vremena da se ukljuèim u ovu raspravu.  Moj je dojam da je Drugi kongres bio korisniji od Prvoga. Prvenstveno zato sto je bilo vi¹e vremena za rasprave. Dakako i zato ¹to su uvodni dokumenti bili predoèeni javnosti i prije Kongresa.  Premda mislim da se produbljene rasprave o istim pitanjima moglo organizirati i drugaèije, mo¾da i efikasnije, vjerujem da je Kongres imao jedan dodatni korisni uèinak: to da su se na¹li, upoznali i dru¾ili mnogi na¹i znanstvenici.  O ponuðenim dokumentima mislim da su ipak ostali u okvirima popisa zelja i nadanja. Kad bismo imali takve slu¾be (od MZO©-a i drugih ustanova do aktivne i profesionalne znanstvene zajednice) da bi zapisani ¾eljeni ciljevi imali i provedbenu osnovu, mo¾da bi se moglo oèekivati da æe se oni i ostvariti. Kako, meðutim, u to ne vjerujem, èini mi se da bi svi dokumenti morali imati tako napisan plan provedbe da se sve toèno definira (tko, kada, itd.). Zato mislim da za konaènu ocjenu korisnosti Drugoga kongresa treba prièekati da se vidi ¹to æe se od dogovorenoga ostvariti i kako.

#19: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-14 11:21:34 #18    Realan pristup. Korektan. S obzirom da ne znam kamo æe sve odvesti ova rasprava, a èekao sam eventualno da netko od pozvanijih, pri èemu mislim na statusnike znanstvene zajednice, pomene jo¹ jednu bitnu èinjenicu koja ne mo¾e ne biti u dojmovima Kongresa. Naime èinjenicu koja je i prije njegovoga poèetka opredjelila dio njegovih dostignuæa.  Nave¹æu primjer. Kada nogometni savez Hrvatske dogovara sa ovla¹tenom agencijom utakmicu Brazil Hrvatska, onda je jedan od najva¾nijih elemenata toga dogovora postiæi obaveznost, suglasnost o tome da igraju najbolje momèadi.  Èitatelji rasprava i sudionici znaju da sam i sam, cijeneæi va¾nost Kongresa poku¹avao na sve naèine na ovome mjestu uvjeriti ili bar pokolebati dio znanstvenih prvotimaca, da sudjeluju ili bar preporuèe sudjelovanje. Ovdje. Jer sam vjerovao da je Kongres korisna stvar. I sada vjerujem u to.  Moja primjedba ide na raèun organizatora. Pitanje: Jeste li sve uèinili, ¹to ste mogli, a ovisno o statusu prvotimca, i vi¹e od toga, da najjaèa postva istrèi u Splitu? Ja mislim da niste. Èak uz to imam dojam kako su poneki potezi bili takvi da su oèitavali pritajenu ¾elju da neki od prvotimaca budu ili ozlijeðeni ili otka¾u svoj dolazak.  Pri tome, uva¾avam èak i osbne nesporazume, netrepeljivosti, jer je sve to ljudski, ali kao organizator, zbog onih koji su do¹li, uèinio bih sve da vidim i one koji im ne¹to mogu znaèiti, makar mi se ni na kakav naèin ne sviðali. Ovaj Kongres je kod mene izazvao takav dojam, uz sve ostalo.

#20: na #17 Ocjena: 3, Informativno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-14 23:32:08 Da, znaèi upravo to.    Novi Pravilnik je donesen lani, na sjednici 02.o¾ujka 2006. i sad kad pomislim dok ovo pi¹em (onda to nisam ni sa èim povezivala) - to je dakle, par dana prije zavr¹etka prijava projekata (18.o¾ujka 2006!)  Za izbor u zvanja projekt je otada neophodan (iako su se dugo strukture - dekan, prodekan za nastavu, prodekan za kadrove itd. razmimoilazili u stavu, jedan govori da je, drugi da nije, treci opet da je, jer se nisu mogli slo¾iti oko toga ¹to je obavezno, a ¹to fakultativno itd.), ali su onda ovlastili tajnicu da izrijekom protumaèi Pravilnik po kome je to obavezno.   U EVALUACIJI PRIJAVE koju popunjava Povjerenstvo za kadrove stoji "uvjet: ISTRA®IVAÈ NA ZNANSTVENOM PROJEKTU- DOKAZ: ISPIS SURADNIKA PREMA ARHIVI MZO©a".  Koga briga ¹ta ste vi sve prije radili sa strancima, ma kakve multicentriène studije o shizofreniji i tome slièno.    Drugi nonsense, analogan gornjem, je uvjet "sudjelovanje u nastavi poslijediplomskog teèaja stalnog medicinskog usavr¹avanja I.kategorije". Kako sam takvih teèajeva odr¾ala bezbroj, a da ne govorim o organizaciji meðunarodnih skupova (da ne spominjem EGATIN-European Group Analytic Training Institutional Network u Dubrovniku, ili EGATIN u Splitu, a one organizirane po Europama pogotovo neæu spominjati), ni taj uvjet mi nije pro¹ao zato jer u njemu nije sudjelovao Fakultet. Usavr¹avanja koje je odobrila Hrvatska lijeènièka komora ( pa nose bodove kandidatima za licencu) ili Hrvatski lijeènièki zbor ne vrijede ako u njima nije sudjelovao Fakultet.    Ja sam u poèetku ta dva uvjeta razumjela kao normalne, jer kao - nije bitno koliko su moje reference dobre i koliko sam ostalih uvjeta pozama¹no popunila, kad Fakultetu ne donosim novac   ( novac iz projekta, novac iz postdiplomskih usavr¹avanja).    Sada pak mislim da razlog nije tako "benigan", veæ da su napisani uvjeti èisti arbitar kontrole. Sav raniji kadar (prije o¾ujka 2006.) nije biran po takvim uvjetima, ali je instalirani kadar, nakon ¹to se sam etablirao na Fakultetu, odnosno njegovo Fakultetsko vijeæe, naknadno donijelo novi pravilnik.    I sad, mogu ga oni opet tumaèiti i interpretirati kako hoæe - ja sam odbijenicu dobila. S "temeljitim" obrazlo¾enjem koje glasi "Imenovana ne udovoljava u potpunosti uvjetima propisanim Pravilnikom."

#21: dodatak na #20 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-14 23:40:25 Mo¾da bih ovo mogla rije¹iti na naèin da se prijavim na neki drugi medicinski fakultet za kolegij kemije.

#22: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-15 10:24:43 Na #20: mozda jednostavno trebate pokrenuti preceduru u kojoj osporavate uskladenost tog Prvilnika sa vazecim Zakonom koji tu materiju regulira, te uvjetima Rektorskog zbora. Mislim da cete lako dokazati da Pravilnik fakuteta nije u skladu s normativnim aktima, te da ga kao takvog treba ukinuti.

#23: na #22 Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-15 15:52:55 Nazalost, nije tako (iako bi trebalo biti).    Naravno da sam tra¾ila obja¹njenje.    Uvjeti Rektorskog zbora su OK, i uopæe nije sporno, pa nitko se valjda neæe kandidirati ako ne ispunjava uvjete Rektorskog zbora.    No, Fakultet kao zasebna ustanova IMA PRAVO tra¾iti DODATNE UVJETE formulirane svojim Pravilnikom. Za ovaj su mi, na moju primjedbu da dodatni uvjeti zapravo uopæe nisu jasni, a nisu ni taksativno navedeni, veæ vi¹e djeluju fakultativni, rekli da su ipak svi napisani dodatni uvjeti - obavezni, ali da bi oni " ipak jo¹ malo mogli tehnièki dotjerat Pravilnik".

#24: Na #23 Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-15 19:02:12 Draga kolegice, tko zna o kojim uvjetima oni ZAPRAVO govore. Ipak, sla¾em se s kolegom u #22: nemojte odustajati. Ni jedna suluda birokracija nije nepobjediva. Treba ustrajati i, ako je ikako moguæe, objaviti njihove postupke u javnosti. Niti jedna birokracija ne voli javnost.

#25: Na #24 Ocjena: -1, Izvan teme (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-15 21:57:38 Hvala na podr¹ci, i Vama i svima onima koji su mi se javili van connecta i vlastitim primjerom potvrdili moje sumnje. Takoðer mogu reæi da imam na raspologanju moguænosti koje bih mogla instrumentalizirati u cilju sprijeèavanja nastavka sliènih (ili gorih, jer bilo je i gorih, to znamo) iskustava mlaðih kolega koji tek dolaze.

#26: Na 25 Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-15 23:23:08 Postovana kolegice,   Imam dojam da vas doticna gospoda sa MEF-a u Splitu nisu pozvala da se prijavite u izbor za zvanje. Naime, u slucaju da vas je voditelj katedre, zatim prodekan ili dekan, zatrazio da se prijavite za izbor u zvanje, onda bi vi na tom izboru prosli. Ocito je da postoje razliciti uvjeti, i ralzicita tumacenja tih uvjeta.  Naime, vecina izbora funkcionira po pozivu, pa tako ide sa povratnike tako i za vecinu u sustavu.     Naime, ako nemate direktne veze sa voditeljem katedre, ili prodekanima, ili dekanom, mozete vi aplicirati za kakvu god poziciju hocete, ne budete prosli. Ako mozda imate direktne veze sa rektorom, prorektorom, ili mozda u ministarstvu, onda bude vec nesto.    Ako nemate ni tamo osobnih poznanstava, ostaje vam da pokusavate i slijedite savjet kolege u # 24. i svakako ne odustati.    Iz svog iskustva vam mogu reci da za Medicinski fakultet u Splitu vrijedi sljedeca formula  Morate biti u necijem osobnom interesu x ostvariti brojne osobne kontakte (fakultet , rektorat) x cekati strpljivo pravi trenutak. Ostali uvjetu su od manje vaznosti (to su vec minimizirani uvjeti za izbire u zvanja od strane NVZ), i naravno ni slucajno ne biti kriticni protiv postojeceg stanja. Ne REMETITI.

#27: na #26 Ocjena: -3, Izvan teme (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-15 23:51:04 Potpuno mi je jasno.  Ali moram priznati da me jedan zbilja bio pozvao (jer ja sam odgojno o¹teæena pa nikad ne idem tamo gdje nisam pozvana), ali se iz ne znam kojih razloga (hm... znam!) poslije povukao i èak se pravi da me ne pozna.

#28: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-16 08:04:26 Postoji mozda i zaobilazni put: pokrenete na drugom faksu izbor u naslovno zvanje (bez zasnivanja radnog odnosa) pa na osnovu tog izbora trazite zaposljavanje tamo gdje radnog mjesta ima. Naravno, ako vas ne zele izabrati, uvijek vam mogu negativno ocijeniti nastupno predavanje, sto je potpuno subjektivno pa tako i gotovo nemoguce za osporiti.

#29: Na 28 Ocjena: -3, Izvan teme (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-16 21:08:40 Imao bih upit za vas kolega,  Nakon pozitivno ocjenjenog nastupnog predavanja od strane komisije a u funkciji izbora u naslovno zvanje, izbor ide na potvrdu na fakultetsko vijece?    Koliko obicno traje taj period od pozitivno ocjenjenog predavanja od strane komisije do potvrde na Fak. Vijecu?  Siguran sam da znate o tome puno vise nego ja, pa mis toga poznavanjem situacije i prvailnika mozete pomoci    Naime, unatoc pozitivno ocjenjenom predavanju, moguce je da taj predmet izbora i ne bude upucen na potvrdu na fakultetsko vijece? Zar ne?    Sto i kakve mogucnosti kandidat ima u takvoj situaciji.  Trazim vas savjet?

#30: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-17 04:37:34 #5: "Potrebno je jos donijeti zakon o studentskom standardu"    Koliko se detaljno raspravljalo o ovome? Misli li se ici u izradu novog prijedloga ili nastaviti raditi na prijedlogu starog povjerenstva?

#31: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-05-17 05:29:55 Suglasan sam sa svima, koji pozitivno ocjenjuju 2. kongres i koji uocavaju napredak u odnosu na prvi.  Za mene je najveci problem sto se medju nama jos nije razvio dovoljno duh INTERDISCIPLINARNOSTI.  Zbog toga nema neophodne SINERGIJE, pa ce i rezultati u ostvarenju RH utemeljene na znanju biti losiji, sporiji, a sve zajedno skuplje no sto bi moglo biti.  Kao sto EGO funkcije sputavaju originalnost i stvaralastvo, tako i cijele struke formiraju predrasude ( o svojoj i drugima) i to umanjuje rezultate.  Ovdje ponavljam sto sam napisao i na temi o nasem ministru da bi vrijedilo osvjestiti u svima nama sto sebi i drugima stvaramo kroz nasu OHOLOST I ZAVIST. Uocio sam da je kod intelektualno superiornijih prvo prisutnije, a kod inferiornijih drugo, ali svi mi placamo veliku cijenu, jer premalo to dvoje (a)percipiramo.  Goethe nam je davno porucio da nam ne preostaje nista drugo no voljeti bolje od sebe, a ja bih dodao da ukoliko ne mozemo voljeti barem pokusajmo POSTOVATI. To moze uistinu svatko, a da bismo voljeli bolje od sebe trebali bismo biti imuni na emocionalnu kugu, a sto je dosta teze.  Na kraju ono sto ni na 2. kongresu nije pokusano dostici je razvijanje zajednicke vizije (shared vision) i to je, za mene, najveci propust.  Na tom bi trebali raditi nasi najbolji znanstvenici u prirodnim, tehnickim i drustvenim znanostima, a koliko sam se do sada uvjerio malo tko o tome brine.