| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Otkriven habi-tabi planet masom slican Zemlji
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ana Bedalov
|
|
|
|
2007.04.25. 16:32
Vaznost otkrica ekstrasolarnog planeta "Gliese 581 C" je u njegovoj izrazito maloj masi koja je tek oko 5 puta veca od
Zemlje. Metoda kojom je otkriven zove se metoda radijalnih brzina, kojom se prisustvo planeta u orbiti oko zvijezde utvrdjuje
indirektno promatrajuci pomake u gibanju maticne mu zvijezde.
Do sada je otkriveno oko 230 ekstrasolarnih planeta, ali njihove mase su uglavnom
bile poput Jupiterovih, s vrlo malim udaljenostima od maticnih zvijezda poput Merkurove putanje.
Planet "Gliese 581 C" je oko 15 puta blize svojoj maticnoj zvijezdi "Gliese 581" nego Zemlja od Sunca. Jedna "godina" na
planetu traje 13 zemaljskih dana. No buduci da je zvijezda (tzv. M-patuljak) oko 50 puta manjeg sjaja i dosta hladnija
nego nase Sunce, njeni planeti mogu orbitirati puno blize a da svejedno ostanu u tzv. habitabilnoj zoni zvijezde.
Habitabilna zona je 3D prostor oko zvijezde gdje su uvjeti na planetima povoljni
za razvoj zivota. Jedan od glavnih cimbenika habitabilnosti su uvjeti za postojanje tekuce vode. No uvjeti za stvaranje
i podrzavanje zivota su puno slozeniji i ukljucuju temperaturu od oko -70°C do (+)300°C), tlak, organske molekule,
energija potrebna za stvaranje zivota (toplina), efekt staklenika.
Atmosfera bogata CO2 i ostalim staklenickim plinovima
(H2O[g], CH4, N2O) koja "zarobljavaju" infracrveno zracenje i na taj nacin odrzavaju konstantne temperature na povrsini pri razmjeni dana i noci.
Istrazivanja o habitabilnosti ekstrasolarnih planeta izrazito su slozen problem,
koji ovisi o mnostvu faktora koji se jos uvijek ne mogu precizno mjeriti.
Vrijednost otkrica planeta poput "Gliese 581 C" koji su u habitabilnim zonama, i planeta koji su slicni Zemlji uvelike doprinosi znanju o planetima i habitabilnosti uopce, te utiru siguran put prema otkricu nekih novih "Zemalja".
vise na:
space.com
ESO, Press release|
Vijest o otkrivenom planetu je, prema mom sudu, u medijima prenesena na neadekvatan način. Prema onome što su nam rekli, čovjek bi mogao zaključiti da je nađena "Zemlja 2", s oceanima, kontinentima, plavim nebom,... Međutim, ono što znamo o tom planetu je samo njegova masa i udaljenost od matične zvijezde i tako bi to trebalo prezentirati.
Način na koji je prezentirana vijest o otkrivenom planetu podsjeća na također današnju vijest iz jednog srpskog dnevnog lista, o novootkrivenom mineralu. Kažu: mineral koji ćemo nazvati jadrovit prema mjestu nalaza, ima identični kemijski sastav kao kriptonit iz Supermana, što su potvrdili i britanski znanstvenici.... itd. itd. Naslov članka: Superman je Srbin
Stječe se dojam da se znanstvenici bave samo stvaranjem spektakala. |
|
|
U kontekstu #1, potpuno se slazem sa komentarom Korada Korlevića u Jutarnjem, koji je rekao da je ovo vrlo značajno otkriće (za znanstvne krugove) na putu otkrivanja Zemljinog analogona, ali da smo jos uvijek vrlo daleko od takvog otkrica.
"Vrlo daleko" znaci najverojatnije jos par godina usavrsavanja RV metode sa Zemljaskim teleskopima. Takav napredak ce omoguciti da se za nekih 3-6 godina detektira planet mase Zemlje, u orbiti slicnoj Zemljinoj, oko zvijezde slicne Suncu.
Zasto Gl581c nije senzacija:
* vrlo vjerojatno nista od uvjeta za zivot - sve izjave Udry-a i ostatka kontingenta M. Mayora (znanstvenika koji je 1995 prvi objavio otkrice RV planeta, 51 Peg b) o temperaturi izmedju -3 i +40 stupnjeva celzijusa, o tekucoj vodi na povrsini, o atmosferi, itd su proracuni izvedeni iz cistih pretpostavki. Ono sto su oni detektirali je minimalna masa planeta, orbitalna udaljenost i ekscentricitet. Ostalo je PR (i to cini se vrlo uspjesan).
* Gl 581 c je mozda slican Zemlji po tipu, ali barem je 50% sanse da je slicniji Uranu ili Neptunu. U tom slucaju nista od zivota slicnog nasem na Gl 581 c.
* Gl581 c je najvjerojatnije (jer je vrlo blizu zvijezdi) uvijek okrenut istom stranom prema zvijezdi. U tom bi mu slucaju bila potrebna vrlo masivna atmosfera netrivijalnog sastava, da bi se sprijecilo da je jedna polovica povrsine uzarena, a druga prehladna za nastanak/razvoj zivota. Sansa za takvu atmosferu je vjerojatno vrlo mala.
Zasto Gl 581 c jest vrlo zanimljiv:
* ukazuje na stalan napredak moći detekcije RV metode - napretkom tehnologije i analitičkih metoda, moguće je detektirati sve manje planetarne kandidate, koji su sve dalje od zvijezde. Preciznost potrebna za detekciju Gl 581 c (radijalna brzina zvijezde manje od 1 m/s) bila je potpuno nedostizna prije godinu-dvije.
* potvrđuje vrlo zanimljiv početak trenda da crveni patuljci (M-zvijezde) imaju planetarne sustave. Budući da su crveni patuljci daleko najbrojnija grupa zvijezda, ovo je bitna implikacija za ukupnu učestalost planetarnih sustava u našoj galaksiji (odn u Svemiru). Crveni patuljci su malo nezgodniji od zutih patuljaka (G-zvijezda, npr Sunce) za RV metodu, te dosad nije bilo puno otkrica egzoplaneta oko M-zvijezda. Gl 581 b, c, i d su meni osobno najzanimljiviji upravo iz tog aspekta. |
|
U PR-u je pisalo da je to ekstrasolarni planet najmanje mase otkriven dosad sto nije tocno, jer je 5 Zemljinih masa samo minimalna masa koja je vjerojatno veca. u stvarnosti (a RV metoda moze utvrditi samo donju granicu mase).
Bilo bi bolje da su istakli cinjenicu da je u naseljivoj zoni, sto upravo i jest odnosno zanimljivost ovog otkrica.
Takodjer stoji da postoji tidal lock, odnosno da ista strana planeta vise manje uvijek gleda prema zvijezdi. Medjutim, to nije u potpunosti tocno zbog elipticnosti orbite, sto znacida postoji dio planete gdje postoji smjena "dana i noci" alina razini "godine" odnosno 13 Zemaljskih dana.
No kad covjek pogleda npr. ekstremofile koji zive pod Zemljinom povrsinom u uvijetima bez kisika i velikim tlakom, onda cijeli koncept"naseljive zone" dobiva malo fleksibilnije razmjere (sto po tome ne iskljucuje zivot i pod povrsinom planeta manjih povrsinskih temperature) |
|
#1
Samo bih se osvrnuo na kritiku novinskih osvrta. Naslov na naslovnici JL - Otkriće nove zemlje? je dobar, intrigantan i nimalo senzacionalan naslov. Kako bi trebalo drugačije privući pozornost najšire publike, manje više neznansvtene nego tako? Razina razumjevanja otkrića, problema i suštine pojave određuje način prezentacije u popularnim medijima. I to ne umanjuje razinu znanstvenoga rada. Dapače. |
|
| Mislim da je Tanjin clanak u Jutarnjem jako dobar, konkretno, bolji, zanimljiviji i objektivniji od originalnog PR teksta. IIstakla je ono sto je bitno, novo, i zanimljivo javnosti. |
|
#6: Mislim da je Tanjin clanak u Jutarnjem...
U članku (barem na Web-u Jutarnjeg) nigdje ne nalazim autora članka. |
|
#5 Mislim da je članak u JLu jako dobar. Ali ja sam u #1 komentirao vijest o planetu što sam je čuo na Dnevniku. Mislim da objektivni pristup ovom otkriću ne bi ništa umanjio njegovu zanimljivost.
A što se tiče #4, gdje se govori o ekstremofilima i nejasnosti granica habitablnosti: Morali smo nekako definirati što su uvjeti za razvitak života. Uzeli smo model nama poznatog života na Zemlji, temeljenog na reakcijama ugljikovih spojeva u vodenim otopinama. Dogovorili smo se, prema tome, da su uvjeti habitabilnosti oni koji omogućuju postojanje atmosfere bogate kisikom i postojanje tekuće vode.
{Naravno, život na nekom drugom svijetu ne mora ni najmanje ličiti na ovo što imamo na Zemlji. U skladu s time, ja sam prilično uvjeren, ako ikad naiđemo na život izvan Zemlje, da ga nećemo isprva prepoznati. A kamoli uspostaviti komunikaciju (u slučaju inteligentnog životnog oblika) - imamo velikih komunikacijskih problema i među zemaljskim kulturama unutar vlastite vrste.} |
|
na # 7
Clanak sam pisala ja (sto se vidi iz tiskanog izdanja), ali su kolege na webu ispustile moje ime nehotice. To su sitnice, imaju toliko posla, a kako sama radim u silovitom dnevnom ritmu sasvim mi je to razumljivo. Omaske i slucajne greske su dio nasega posla, i meni se dogadjaju. Zato se cak necu ni prosetati 30 metara dalje da im na to ukazem. |
|
na # 1 i #8
Meni se cini da su HR mediji to dosta solidno odradili. Vjesnik, Vecernji, Slobodna i Jutarnji su imali teme s jednim ili vise sugovornika medju domacim znanstvenicima dok je Novi list (barem prvo izdanje) to imao kao Hininu vijest na zadnjoj. Slusala sam i HTV-ov dnevnik u 20 sati, ne cini mi se da je bilo posebno senzacionalisticki, mislim da je kolegica koja radila prilog, mislim da je bila Sanja Gvozdanovic, to sasvim korektno prenijela iz stranih medija.
Ono sto ste vi mozda naceli recenicom 'Stječe se dojam da se znanstvenici bave samo stvaranjem spektakala' jest sve izrazeniji fenomen spektakularizacije znanosti i tabloidizacije znanstvenih casopisa, ukljucujuci vodece Nature i Science. POtrazit cu odlican clanak na tu temu iz Guradiana iz ljeta 2005. godine u jeku jednpg od sukoba Richarda Hortona, urednika Lanceta, i Royal Societyja. |
|
Mali dodatak na # 10
Sad sam pogledala jucerasnji 24 sata (jedino te novine ne dobivam svako jutro od domacih dnevnika). Imali su vrlo korektno prenesnu vijest, rekla bih s BBC-a, pod naslovom "Druga Zemlja; znanstvenici otkrili planet slican nasem".
Ne mogu naci tekst iz Guardiana, moguce je da je bio Times u ciju arhivu ne mogu uci. Ukratko, u njemu se govorilo o tome kako su novi nacini razmjene informacija, posebice brzina njihova pojavljivanja u elektronickom obliku, izmijenili znanstvene casopise. Urednistva tih casopisa sve su vise zaokupljena tim koliko neko znanstveno istrazivanje vrijedi kao "news" za siroke mase gladne novih otkrica, lijekova i terapija. Ukratko, sada postoji kompetitivni svijet konferencija za novinare, izvjestaja pod embargom i ekskluziva o kojima se pregovara s novinarima, pogotovo velikih svjetskih agencija kao AP ili Reuters ili medijskih kuca BBC i CNN, mnogo ranije nego je znanstveni clanak upucen na tiskanje |
|
| Moje pitanje nema veze s ovim postom, ali trebam pomoc nekoga tko zna funkcije na americkim sveucilistima. Kako bi smo preveli "dean of admissions"? |
|
|
na # 13
Mislim da to odgovara kontekstu. mozda cak prorektor jer je rijec o sveucilistu- Puno hvala |
|
U prilog onoga sto sam govorila o fenomenu spektakularizacije znanosti, vijest o tome kako je Hawking isusio bestezinsko stanje
http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/6594821.stm |
|
Izgleda da ima nekih izmjena vezanih za ovo okrice., odnosno da prema nekim racunima planet nije u habitabilnoj zoni (nego blize maticnoj zvijezdi)..
Zanimljivo je da se u medjuvremenu promijenio i naslov clanka:o u preprintu:
"The HARPS search for southern extra-solar planets: XI. An habitable
super-Earth (5 MEarth) in a 3-planet system"
u
"The HARPS search for southern extra-solar planets: XI. Super-Earths (5 &
> 8 M_earth) in a 3-planet system".
ICini mi se da je malo nezgodno od strane autora davati press release prije no sto je clanak uopce prihvacen od strane recenzenata..?
|
|
na # 16
Mislim da je krajenje problematicno da autori objave press release prije nego im izadje clanak. Uvijek se novinare optuzuje za senzacionalizam, a u ovom slucaju generator senzacionalizma su bili sami znanstvenici. No, bilo je i ranije slicnih slucajeva, sjetimo se samo hladne fuzije. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(21 kom., prije 4 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(4 kom., prije 5 hrs.) | | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 1 dan/a.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 2 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 6 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 9 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 14 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 19 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 19 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.08. 16:45h CEST