2007.03.25. 11:52
U danasnjem clanku u SD iznose se detalji sukoba medu kolegama na MFu u Zagrebu o kojima je prof Marusic vec pisao na portalu. Clanak donosi brojne izjave koje su se prije cule samo u kuloarima. Ocigledno je da su sukobi presli granice RH i da imaju odjek i u medunarodnoj znanstvenoj zajednici. Meni se cini da nikada nije bilo vise osobnih napada, intriga, anonimnih pisama, ucjena, potkupljivanja i netransparentnih odluka nego u posljednijih par godina u svakodnevnom zivotu u HR akademskoj zajednici.
Cemu sve to i kako se rjesiti tog primitivnog ponasanja koje bez sumnje steti svim znanstvenicima u i iz RH???
Citat: British Medical Journal objavljuje dopis počasnog profesora Sveučilišta u Georgiji Williama L. Raglanda, dugogodišnjeg suradnika različitih akademskih i istraživačkih institucija u Hrvatskoj, koji tvrdi da je bio svjedok “bezbrojnih znanstvenih pogrešaka, plagijata, falsificiranja i izmišljanja znanstvenih podataka” u radovima osoba iz hrvatske akademske zajednice, te da su svi pošteni ljudi prisiljeni ili “emigrirati ili šutjeti o tome”.
http://www.slobodnadalmacija.hr/20070324/spektar02.asp |
Hvala ID na informaciji i apelu.
Ocito je nasa medicinska znanost u odnosu na ostale u RH najbliza svjetskom vrhu. No uz ono pozitivno ide neminovno i protuteza onog negativnog, gdje oholost, zavist, lijenost i glupost kao najvaznija varijabla imaju svoje mjesto.
Sve treba gledati kao sansu za ucenje i za mene je najveci problem sto se najmoralniji i intelektualno najbolji u medicinskoj znanosti NE SAMOORGANIZIRAJU, a bez toga ce i dalje u javnosti ono neposteno i gluipo dominirati u medijima.
Kad bi se najbolji u medicinskoj znanosti nasli zajedno i razvili zajednicku viziju (shared vision) sve bi dobilo posteniji, pametniji i ljepsi tijek.
Drago mi je da ID uocava problem, a steta je sto nece ili ne zna izlaz (ne znam sto je od tog dvoje dominantno), a po meni je jedan od ljudi, koji bi mogao PONUDITI RJESENJA.
RH u sportu ima izvrsne pojedince, lose klubove i izvrsne reprezentacije (nogomet, rukomet, vaterpolo itd).
U znanosti imamo izvrsne pojedince, slabe "klubove" a nitko ne razmislja kako doci do izvrsnih reprezentacija.
Kako je vecina komentara na ovom portalu bez korijena u KRISTOCENTRICNOSTI I KROATOCENTRICNOSTI, po meni se tu skriva rjesenje. Nisam sustavno istrazivao medicinare, ali mislim da u odnosu na sve druge discipline upravo tu ima najvise ljudi, koji imaju jaku vjeru u Boga i veliku ljubav za svoj narod. Mislim da se razne afere oko te struke ne odvijaju slucajno, jer ako kompromitiramo sami pred sobom medicinsku znanost osjecaj nacionalnog identiteta ce se (kao sto se odvilo oko branitelja) i dalje unistavati.
Mislim da hrvatsku znanost treba ZNATI cuvati, ali u odgovornim institucijama za to manjka i srca i glava.
Volio bih da netko tko zna stanje u britanskoj medicini (od tamo dolaze "intelektualne" granate) svjedoci da li su motivi DOBRONAMJERNI ili mozda zlonamjerni.
Prekjucer sam na sastanku u Varazdinu slusao britanskog lorda, koji je jako lijepo govorio o Hrvatima i Hrvatskoj. Kasnije sam saznao da je katolik. O tome se malo zna u medijima, ali o lordu Owenu, Ashdownu i slicnima nasi mediji su nas trovali godinama.
|
|
1. Mislim da je u napisu kolege Dikica razvidno da je jedan od bitnih generatora sredjivanja situacije MEDJUNARODNA EVALUACIJA znanstvenih/obrazovnih institucija. Primjer s Medicinskim fakultetom to zorno pokazuje.
2. Skrivanje rezultata evaluacije nije neobicno za hrvatsku sredinu. Poznat je slucaj (ne svima) medjunarodne evaluacije jednog (u RH vrlo uglednog) tehnickog fakulteta, koja se rasplinula jer je bila negativna.
3. Prije par godina (mislim da je to bilo 2002.) World Bank je proveo medjunarodnu evaluaciju Instituta Rudjer Boskovic (4 evaluatora), i to za fiziku, kemiju, okolis i biomedicinu. Fiziku je, primjerice evaluirao Sir Eric Ash, tadasnji vicepresident Royal Society-a. Interesantno je da su, primjerice, u biomedicini evaluirane i neke druge institucije, primjerice lab-ovi prof. Jonjica u Rijeci, i lab prof. D. Primorca u Splitu.
Interesantno je danas citati te recenzije, koje iako predstavljaju jednu mini-evaluaciju, ipak jesu posve neovisni pravorijek inozemnih eksperata.
Stovani kolega #1, kojom ste metodom dobili da su znanstvenici u biomedicini najuspjesniji znanstvenici u RH? Gledali ste Web of Science (SCI index)? NORMIRALI CITIRANOST prema podrucjima? Analizirali protekle projekte i impakt faktore casopisa u kojima su rezultati objavljeni (na http://bib.irb.hr/mzos )?
Ovdje bih se ipak vise priklonio misljenjima kolege Lenharda (u nizu postova) o kvaliteti znanosti u RH i potrebi da se stvari rasciste.
Branko Guberina |
|
Neugodno mi je ali ipak to moram reći: već se desetljećima zalažem za međunarodne ekspertize stanja znanosti u Hrvatskoj, s time da se jako pažljivo odaberu eksperti. Ta potreba proizalzi iz činjenice da se ne može očekivati da će znanstvena zajednica u kojoj ima znatno više "znanstvenika" nego znanstvenika ikada moći sama sebe evaluirati i primijeniti rezultate te evaluacije. Nikad nitko nije bio spreman prihvatiti tu logičnu sugestiju. Nisu moju sugestiju prihvaćali ni političari, koji jednostavno nemaju hrabrosti za takve poteze, ni najveći broj kolegica i kolege. Mislim da ne treba čuditi što je tako. To samo dokazuje ono što sam u prethodnim rečenicama rekao.
Sad se eto dogodilo (mislim da se može pretpostaviti zašto se dogodilo) da je MZOŠ zatražio takvu ekspertizu. Ekspertizu je i dobio, ali je ona ostala u ladicama. Kao da se ekspertiza radi zato da bude tajnom. I tako već koju godinu. kao da su ekspertizu platili iz vlastitoga džepa!
I što sada. Uvijek se nekoga čeka da nešto poduzme. Naslućujem da će se naći kako nije prekršen Zakon pa se stvari mogu teško sancionirati. Kao da to što Medicinski fakultet ne može funkcionirati nije protuzakonito. Očito ni o moralnim normama nitko ne vodi računa. Jadna Hrvatska! |
|
| Ekspertizom je ocito zagrebana samo povrsina puno dubljih problema klijentelizma, nepotizma, nezdravih odnosa, politikanstva, ... jada i cemera. Sve to uz podjele na "nase" i "njihove" u stilu Krlezinog "u krdu je toplije ali smrdi". A smrdi do neba. Samo kad se i "nasi" i "njihovi" osjete ugrozenima, stvari isplivaju malo na povrsinu da bi se vrlo brzo opet pomele pod tepih jer uvid javnosti nikome ne odgovara. Pa je, naravno, najvaznije zaustaviti (Reuters ili Nature ili Slobodnu - svejedno) "odljev" informacija (iliti prljavog vesa). Problem onda, naravno - jel'te, nije u onima koji rade takve stvari i koji ih poticu i perpetuiraju, nego u onima koji o tome pisu. I, naravno - jel'te, "krivo interpretiraju". Jer "otici sa Balkana je lakse nego ukloniti Balkan iz nas". La commedia, ahime', non e' ancora finita. Pitanje je samo tko su tu komedijanti. A tko lutke na koncu. Pametnima dosta. |
|
| Ja sam za javne svađe, pa i sukobe. Javne naravno, jer od tajnih pored toga što su opasniji, nema nitko koristi. Ovako, korist je očita javnosti, medijima, intelektualcima, zanstvenicima. Samo gubi znanstvena zajednica. Ali, šta je to? Zato mislim da ih ne treba prekidati! |
|
na # 4
Slazem se u potpunosti. Ova Krlezina je bas prava definicija svega sto se dogadja. Sukobi isplivavaju u javnost kada dodje do "rata" medju klanovima. Stvari su trenutno depresivne, jer ti sukobi nisu borba za znanstvene principe, niti su vazni moral i postenje nego je vazan prestiz, status, ili "plijen" (budimo realni, cesto je u pozadini sukoba iskljucivo novac). Zato je vazno, ma sto mislili o medijima u HR i kakvi oni u stvarnosti bili, da stvari izlaze u javnost. |
|
na #2.
Medunarodna ekspertiza u RH je neophodna jer je sadasnja situacija blago receno deprimirajuca. Medutim ta ekspertiza ima smisla samo ukoliko se primjenjuje u praksi. Nazalost u najvecem broju slucajeva vladajuca klijentela (od fakulteta, sveucilista do ministarstva) je medusobno interesno povezana i cuva svoje fotelje. Sve odluke koje su sluzbeno donesene a ukazuju na propuste, plagiranje ili znanstvene nekorektnosti dugo ce cekati u ladicama do tocke zaborava ili zastare. |
|
| Slažem se potpuno sa svakim, dakako utemeljenim, raskrinkavanjem laži i podvala koje su bitan dio života hrvatske (znanstvene) zajednice. SVI znaju, ili su u međuvremenu spoznali, da je rang lista prihvaćenih projekata (prosinac 2006) manifestacija moći i izraz samovolje vladajućih struktura u hrvatskoj znanosti. Ali nerado o tome govore. U konačnom ishodu prvog kruga evaluacije znanstvenih projekata znanstvena zajednica nepogrešivo prepoznaje i krivce i žrtvovane, ali o tome radije šuti. Stoga one koji zele progovoriti, jer preziru bezglasno nezadovoljstvo, treba u svakom slučaju podržati. To je tek početak borbe protiv bahatosti moćnika, a za prostor u kojem ćemo moći živjeti. |
|
| Slazem se s #7, nepogresivo su "uvezani" od fakulteta preko svečilišta do ministarstva. |
|
Rasprava na portalu je prenesena i u SD.
LInk |
|
#10
Kolega, malo je nezgrapno, otvarati link i čitati i u SD izjave, koje ste izrekli već na ovome portalu. Jedino ako niste htjeli time ukazati kako portal sve više postaje izvor različitih osvrta u dnevnom tisku. Može Vas se pogrešno shvatiti. |
|
| Mislim da je jedan od ciljeva rasprava na ovom portalu da se one prenesu i ostatku HR javnosti (a ne da ostane medu malim brojem znanstvenika). Da je tako bilo do sada onda bi se bolje promislilo hoće li se namjestat recenziranje projekata, hoce li se protuzakonito imenovat prijatelji na visoke duznosti itd. Misljenja sam da bi zaključci gotovo svih važnih rasprava trebali biti prenešeni i u dnevne tiskovine. |
|
Da je kolega u #11 pogrešno procijenio motive kolege u #!0 svjedoči činjenica da kolega u #10 nema baš nikakvih teškoća da dobije prostor za svoje izjave u javnim glasilima. Znam, štoviše, da mu je veći problem odbiti sve koji ga traže.
Portal je sigurno jedan od najdemokratskijih medija u RH, s time da je veoma često i najrelevantniji jer se u njemu javljaju profesionalci koji imaju što reći i to rade argumentirano kako i dolikuje pravim profesionalcima. Tek se povremeno jave političari, i to samo kad treba braniti političare na vlasti. |
|
Na #10. Nije mi jasna vasa malo nezgrapna poruka. Tko me moze i zasto krivo shvatiti? Pa samo sam preniio vijesti iz medija - na kraju to nije moj clanak. Osobno sam se zacudio koliko su doslovne prenesene rasprave sa connecta bez osobnog intervjua. Cini mi se da vrlo mali broj ljudi u RH zeli govoriti o sustavnim problemima ove i slicnih vrsta.
Ukoliko ste izgubili par minuta sto ste dva puta citali iste rjeci zao mi je vaseg izgubljenog vremena. Medutim ocigledno je da ste takoder izgubili vrijeme pisuci poruku 10? Zar niste umjesto toga mogli nesto korisnije reci o ovom slucaju?
|
|
Kolege #12,#13 i #14, zašto dopuštate da #11 uspije u vama inducirati upravo onakvu reakciju kakvu i očekuje? Vi mu sad objašnjavate, tumačite, a ispada kao i da mu se opravdavate.
Ali za što?! Na takav komentar bolje je ostati bez komentara. Mehanizam "projective identification" je psihodinamski fenomen s kojim "igraju" određene psihološke strukture (!!!) pa se u tome zaplete i "projector" ili induktor (11) i recipijenti (12,13, 14), a neću dalje o dijagnostičkim kategorijama induktora. No, očito sam se zaplela i sama, dočim sam imala potebu razbiti ovaj krug. |
|
#13
Kolega, ja nisam ništa pogrešno procjenio! Samo sam ukazao, da je to moguće, otvarajući mogućnost legitimnoj nekani, ako se hoće čitati ono što piše, a ne ono, što bi možda moglo stajati iza riječi! Drago mi je da mediji tako reagiraju, što je, ako se smijem pohvaliti, manje više, na tragu mojih rasprava, kojima, uz sve kritike, ističem kako današnja Hrvatska nije samo loša! I konačno, svojim imenom, djelom i kritičkim nastupima kolega je i zaslužio takav tretman. Drago mi je da i Vi ističete takav demokratski napredak medijske slobode u zemlji, što i nije baš na tragu većine Vaših rasprava o gotovo svim pitanjima u odnosu na državu.
Da ne smatram Prtal demokratskim ni jedne sekunde vremena ne bih trošio na njemu, pa poruku o tome primama samo i isključivo kao Vaš stav o njemu, a ne poruku meni, jer je nisam isprovocirao.
#14
Zaboga kolega, što ste osjetljivi!? Moraću razmisliti, da ne izazivamo pretjeranu žuč, da svoje stavove u kojima upozoravam, eventualno se ne slažem ili ne dao Bog, nešto kritičnije od toga, šaljem Vama, u pretinac, jer Vas, htjeli Vi to ili ne, smatram i svojim, zbog imena i reputacije koju nosite, a koja odavno nije samo Vaše privatno vlasništvo. Pčito moj kratki stav o pitanju iz naslova, koji ste postavili, nije neki doprinos. Ili je nejasan. Ili loš. Valjda imam pravo i na tu slabost, ali ne možete reći da nisam pokušao biti konstruktivan. I još sam se potpisao.
Da se ne govori o problemima ovakve vrste u Hrvatskoj, ne bi Vi imali toliko prostora u novinama, koliko ističe kolega u #13. Ne šuti ovo napaćeno pučanstvo! |
|
| Posto sam u Cambridgeu ne mogu staviti intervju o istoj temi koji je danas trebao biti objavljen u SD. |
|
| Iako ima dovoljno prostora u novinama, kolega #14 ga nikad ( pa ni sad u SD) ne zlorabi na destruktivan, agresivan i neandertalan način, kao što to znaju činiti ( čim im se ukaže prilika ) - njegovi neistomišljenici. |
|
Očito nisam ništa dobro razumio ni od Vaših namjera ni on onoga što ste napisali. Neka ostane tako.
Vaša usputna packa zbog mojih kritičkih stavova traži odgovor. Vi očito mislite da ja uživam u tomu da kritiziram Hrvatsku, i da to činim iz ne znam kojih razloga. Bio bih, dragi kolega, znatno sretniji da nemam razloga za tu kritiku. Bilo bi dobro da pročitate što pišem pa da Vašim protudokazima osporite moju neopravdanu kritiku. Ovako ostaje da zaključim kako Vas ta kritika smeta bez obzira je li opravdana ili nije. Ili možda mislite da bih trebao žmiriti i šutjeti dok nam se prodaju šarene laži. To što ta kritika nema nikakva odjeka nego samo iritira, nije moja krivnja. |
|
Malo sam prolistao www o tome sto je napravljeno nakon sto smo bombasticno culi da smo eto pokrenuli istragu o kojoj ce biti obavjestena medunarodna javnost, pa cak i donijeli odluku na MFu, a sto se dogodilo do danas ..??... Par clanaka:
Nova TV
Index 1
VecernjiJutarnji |
|
#19
Poštovani Kolega! Vrlo, vrlo pažljivo čitam svaki Vaš osvrt. Do jedan! Iz više razloga, ali uzmimo kao prvo jer tako prilazim svakom postu na ovome portalu, a drugo, radi čega ide i ovaj odgovor, radi poštovanja prema potpisniku tih Vaših osvrta. Ja, prije svega mislim da, bez obzira kako se izjasnio o nečijem mišljenju, potpisniku osvrta iskazujem poštovanje. Tako doživljavam i osvrt na moje mišljenje. Čak i najkritičkiji.
Kad već polemiziramo o toj sitnici, iskreno, reći ću Vam da mi smeta, čisto apstraktno, kada vrhunski intelektualac, zanstvenik, ime, ako hoćete i određeni putokaz, željeli Vi to ili ne, a ovo nije kurtoazija, potpisuje redovito i gotovo isključivo, primjedbe, negativne stavove, na granici obeshrabrujućih poruka, mladim zanstvenicima, koliko god bilo povoda za njih. Daleeeeko od toga da ja mislim kako je u ovoj zemlji sustav, jer njega svi manje više kritiziramo, dobar. Daleeeeko! Ali, postoje, kao i u životu, očite stvari, koje, ako nisu usporedive sa našim, opravdanim željama, jesu usporedive sa našim stanjem, unazad par godina, unazad deset godina, unazad dvadeset godina, ali i sa našim okružjem. Kao i sa povjesno-sociološkim razlozima koji nas i danas, a i još uvijek će, dugo na žalost, stezati za vrat. Sustav ja tako gledam, ne namjeravam nikoga natjeravati na isti pristup, ali, kako god Vi, jer kao i za kolegu IĐ, mislim da imam pravo na majušno raspolaganje Vašim imenom i djelom, morate i biti i ostati mislilac, analitičar, intelektualac, m o r a l i bi, biti i pedadog! Zato drugačije doživljavam potpuno istu primjedbu od Vas i recimo od bilo koga, tko objektivno, za sada nema takav javni prestiž. A, kao roditelj, da to svedem na tu poziciju, primjenjiva je, znam da je uz stalnu kritiku, djeci, sljedbenicima, kao i rukovodilac u bilo kojem sustavu, nužno radi samopouzdanja, rasta i postizanju onoga željenoga, važno ponekad vidjeti i izreći blažu kritiku ili čak i pohvalu! Ja mislim da imam pravo to tražiti od Vas! |
|
| Dragi kolega, najprije hvala na opsežnom odgovoru. Sa svim se Vašim načelnim gledištima slažem. Mislim da je nesporazum u tomu što ja reagiram na stvarne događaje i izjave. I sada, kad čujete ili pročitate izjave u kojima se govori kako gotovo svakodnevno doživljavamo "povijesne iskorake", a vi znate i vidite da se ništa bitno dobro ne događa, što raditi? Prihvatiti neutemeljene euforične konstatacije ili pokušati proniknuti u istinu, i istine radi i napretka radi? Predugo živim da bih bio naivan i mislio kako su neke korjenite promjene lako provedive i kako je napredak lagan i bezbolan. Ono što zapravo kritiziram jesu izjave da je bitan napredak već postignut a ja znam da nije. Recite mi što da radim: da šutim ili da kažem "car je gol"? Uzmite koji god primjer moje kritike koji Vam padne pod ruku i ja ću Vam objasniti motive za nju. Možda ćemo samo tako doći do suglasja o tome o čemu raspravljamo. |
|
|
> potpisuje redovito i gotovo isključivo, primjedbe, negativne stavove
Ne znam da li je tako ili ne, ne zanima me uopce ocjenjivanje
osoba na nekom internetskom sajtu, no kao princip me smeta
vas stav. Jer to nije stav o argumentima nego o opcem dojmu,
to je poopcavanje par excellence, dakle udaljavanje od argumentacije
i automatski pricanje o osobama a ne sadrzaju. Dakle o glupostima
a ne substanci. Dakle nesto sto mi je dosadno i sto kad se pocinje
gomilati me zamara na ovom sajtu. Zasto me zamarate ocjenjivanjem
ko je crn, ko je dobro raspolozen, ko je ljut a ko je kiseo,
a ko je bijel a ko je "redovito bijel", na "granici" itd. ?
Meni je sama vasa paznja prema tim opcim dojmovima na
granici nistavila sadrzaja. Moja ocjena vaseg posta: van teme. |
|
|
By the way, da bih bolje razumio clanak za koji sam bas postavio link
hcoe li mi neko objasniti ko je to Nenad Raos ? |
|
|
#24
Sa Vama ne znam raspravljati, to sam Vam već rekao. Ali, poštujem Vas, pa moram reagirati. Vi, iz navedenoga očito ne shvaćate koliko forma može biti sadržajna, koliko može odrediti komunikaciju, time, kako vi inzistirate, sadržaj, samo ne vjerujem, čitajući ovo što ste napisali, da na isti sadržaj mislimo! Vama je, čini mi se sadržaj čovjeka, figurativno krv, ili nešto drugo, neki drugi organ, jer jedino to uspjevate vidjeti u određenom trenutku, a meni se čini da ipak nije. Svašta pomalo je sadržaj. Mogu prihvatiti Vašu ocjenu moga mišljenja, jer se nikada ne žalostim na to što me netko ne razumije ili što sam pogriješio, ako sam, već na to što općenito brka elementarne stvari. A vi to radite, ne meni, nego sebi! |
|
Sadrzaj covjeka ? Krv ? A ja sam rekao doslovno da me ne zanimaju
"osobe govornika" nego sadrzaj (RASPRAVE!!!). Dakle pricajte o temi
pa cemo raspravljati, opcenite izjave o vasim sugovornicima tipa da
sa mnom ne znate a da je gsopodin VS "na granici" ili "negativan"
su obiljezavanje, oznacavanje, stigmatiziranje, sabloniziranje, stereotipiziranje, pojednostavljivanje itd itd. Nema nikakve veze sa
samim sadrzajem rasprava. Latinska poslovica: Non quis sed quid (ne
tko nego sto!). |
|
#29
Sad da! Ali niste to ranije rekli. Molba! Može? Nemojte braniti ljude od mene! |
|
Ne moze. Ja branim nivo argumentacije. Poplava karakterizacija
raspolozenja sugovornika je udaljavanje od argumenata. Ja nisam
branio vaseg sugovornika, nego sam branio cistocu argumentacije.
To sto je vas DOJAM da vas sugovornik govori NEGATIVNO,
pa i da je istinit, nema veze s kavlitetom njegovih argumenata. Ja
bih radije da nadjete rupe u njegovim argumentima. To ce mi biti
zanimljivo i poucno, a od poistovjecivanja argumenata s osobama
ad hominem me hvata zijevalica i odbojnost od ovog sajta. Jos jednom,
zasto su latini izmislili onu poslovicu gore ? Non quis sed quid ?
Prvo molim vas shvatite a onda odgovarajte. |
|
Ne moze. Ja branim nivo argumentacije. Poplava karakterizacija
raspolozenja sugovornika je udaljavanje od argumenata. Ja nisam
branio vaseg sugovornika, nego sam branio cistocu argumentacije.
To sto je vas DOJAM da vas sugovornik govori NEGATIVNO,
pa i da je istinit, nema veze s kavlitetom njegovih argumenata. Ja
bih radije da nadjete rupe u njegovim argumentima. To ce mi biti
zanimljivo i poucno, a od poistovjecivanja argumenata s osobama
ad hominem me hvata zijevalica i odbojnost od ovog sajta. Jos jednom,
zasto su latini izmislili onu poslovicu gore ? Non quis sed quid ?
Prvo molim vas shvatite a onda odgovarajte. |
|
29 "Ali niste to ranije rekli"
Kako ne ? U 24, nakoji dogovarate, pisah
"dakle udaljavanje od argumentacije
i automatski pricanje o osobama a ne sadrzaju"
Rijec "osobama" vam je ocito promakla, medju ostalim. |
|
#23. I tako dalje...Istog kolege
Što, ne može!? Vi ste stavrno mislili da Vas molim da nešto odobrite! Čovječe, stvarno ste interesantan sugovornik! Vi jezik, pismeno izražavanje koristite kao bič. Ili udarate ili Vas udaraju, držite u ruci ili na leđima. Ne da mi se, jer me najčešće ne zanima gledati dostupne podatke, kvalifikaciju sugovornika, pa neću ni Vašu, ali, čitajući ovih, navedenih par mišljenja, vrlo sam zabrinut. Ja sam u osvrtu na koji ste se "skačili" vrlo jasno ostavio razliku između osobe i djela, konkretnog djela, koje sam kritizirao i to u sadržajnom smislu. Vama je očit problem što u toj kritici, nisam naveo nekoliko stotina citata, pa o njima raspravljao, jedan za drugim i to van konteksta, kao što Vi radite. Usporediti svoju kritiku na moju primjedbu, zapravo nemojte, jer Vi to ne niste u stanju, tako da o problemu o kojem raspravljate, raspravljate u cjelini. Vaša me rasprava potsjeća na problematiziranje kuće, na način da vadite iz zida kamen po kamen da je pregledate. To što će se ona srušiti, to što taj kamen, pojedinačno zapravo jeste kamen, ali nije kuća, Vas ne zanima.
Gore sam naveo da sam zabrinut! Eto, zato. Jer znanstvenik, ja ga bar tako doživljavam, mora u svakom djeliću vidjeti bar malo širu, kompleksniju, time i možda kvalitetno sasvim drugačiju viziju, cjelinu. Biće, kako bi filozofi rekli. Jer, kamenčić, segment, atom, ne znam više, ipak vjerujući da možete shvatiti ako pokušam figurativnije reći, šta da Vam navedem kao primejr, integriran u složeniju strukturu, ima novi, shvaćate li, novi kvalitet. A Vi mi, ne date! Kolega, puno, puno, puuuuno veće autoritete nisam molio, niti kanim. Jeste čuli za figurativno, retoričko, preneseno, simboličko i u biti, drugačije od Vašega, izražavanje? |
|
Izgleda da su akademskoj zajednici anonimna pisma "prodana ili uvezena" iz drugih struka. U ovom clanku spominje se brat ministra znanosti kao navodni autor anonimne prijave protiv M. Radmana. Cini mi se da su prljavi sukobi sa znanstvenicima koji misle drukcije zapoceli u 2004 godini i nastavljaju se do danas slicnim metodama kojima se koristi vrh MZOSa.
Jedna druga anonimna prijava kao metoda pritiska dogodila se u kolovozu 2004., a njen autor, kako su objavili mediji, bio je upravo Damir Primorac. On je tada prljavom metodom ocrnio uglednog svjetskog genetičara Miroslava Radmana, kako bi bratu ministru osigurao prevlast nad MEDILS-om. Iako to nikada nije dokazano, pojava nove bezimene prijave u trenutku kada se ambiciozni brat još ambicioznijeg ministra bori za fotelja posve je znakovita.
Podmetnuta kaznena prijava |
|
| Slobodna Dalmacija pise o istoj temi. SD link |
|
| Očito gospodin Damir Primorac ima sve prave kvalifikacije za suca, kad je jednoglasno izabran na tu funkciju. Reforma pravosuđa? Hm. Možda osnivanje pisarne za anonimna pisma! |
|
Ako me sluzi pamcenje, gospodin buduci predsjednik zupanijskog suda je bio IZUZETAN student na pravnom fakultetu, prema clanku iz stampe (feral ili globus) objavljenom pred par godina kad se prvi put natjecao za predsjednika suda objavljena je bila i njegova svjedodba, sa prosjekom ocjena koji je ako se dobro sjecam bio 2 i nesto.
Sto nadodati, sada prema rjecima brata Minsitra priprema doktorat, a to sto mu je brat ministar mu je jedino otezavajuca okolnost. A uspjeh na pravnom faksu je eto jedna sitnica.
Naime, tijekom upisa na doktorski studij na medicinskom fakustetu, je uvjet prosjek ocjena od 3,5 . Da li je uopce moguce upisati doktorski studij sa priosjekom ispod 3.0.
Da ne govorimo kako je JAKO JAKO tesko imati prosjek ispod 3, jer to znaci da se treba imati jako puno dvojki. Nije to tako lako z aizvesti
Uspjeh nema sta, cestitam na izboru za predsjednika suda. S takvim materijalom, skidam kapu. Nesto slicno kao i izbor brata na mjesto ministra znanosti.
Treba skinuti dvije kape. |
|
| Srednja ekonomska i srednja upravna. A o ostalom backgroundu da se i ne govori. |
|
Na#38. Ovo je divna poruka studentima zasto je ili nije dobro biti odlican student u RH. Nekada je vaznije imati politicku vezu i privatnu medijsku promociju, jer se tada i s prosjekom 2,5 moze postati model za uspjeh u drustvu i doktorirati bez zahtjeva za uspjehom na studiju i ikakvih administrativnih prepreka.
Primočev je prosjek, pak, oko 2,5, ako se računa i diplomski rad za koji je dobio jednu od samo tri četvorke ? bio je vrlo dobar i iz latinskog te radnog i socijalnog prava. Jedinu peticu dobio je iz općenarodne obrane i društvene samozaštite SFRJ.
Trgo za novi broj Feral Tribunea tako tvrdi da se ne sjeća je li imala prosjek 4,4 ili 4,5, ali pamti da je bila oslobođena otplaćivanja studentskog kredita, dok Režić kaže da je prosjek njezinih ocjena bio 4,9, a kao izvrsna studentica dobila je i rektorovu nagradu.
Prosjek ocjena
Iz ovog slijedi poruka: Odlicni studenti imaju znanje ali im je i bolje otici raditi u inozemsto jer ce tamo njihovo znanje biti cjenjeno, dok ce "nasi" specijalci sa 2,5 prosjekom imati jednoglasnu podrsku u RH i napredovati na drustvenoj ljestivi vrijednosti ispred odlikasa. Nevjerojatno je koliko je dominantan taj mentalitet "nasih" u sferama odlucivanja u RH. |
|
| KAD JE SVE NJI'OVO A NIJE NAŠE! |
|
Izgleda da niti svi pritisci i medijska promocija nisu bili dovoljni da se progura da netko postane predsjednik Zupaniijskog suda.
Situacija je nešto drugačija tek kada se ponavlja natječaj jer u drugom krugu o kandidatu daje mišljenje sudačko vijeće Vrhovnog suda (čine ga svi suci Vrhovnog suda, njih 41) i tada ministar mora imenovati predsjednikom osobu o kojoj se pozitivno izjasne.
Malo me iznenadilo poništenje natječaja s obzirom na to da me struka podržala te da je o meni pozitivno mišljenje dao i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin - rekao je Damir Primorac. Na pitanja ima li utjecaja na ovakav ishod činjenica da mu je brat ministar također je suzdržano reagirao.
- Brat me pitao kako se osjećam. Rekao sam mu da sam dobro, a on mi je dao poticaj da idem dalje - kratak je bio Primorac. O nizu primjedbi na njegov rad kaže da su bez osnove.
Osim toga ocigledno je da nije dovoljno da samo ministar napreduje u karijeri i postaje profesor tijekom mandata nego sada i brat treba sto prije zavrsiti doktorat jer su izbori uskoro. Smijesno i zalosno u isto virjeme.
U cijelom slucaju klasicnog nepotizma ministar i brat objavljuju zajednicke radove iz podrucja forenzike (Pubmed) iako je mladi brat pravnik koji brani doktorat iz podrucja morskog prava. kakve veze ima forenzika sa morskim prvom smao oni znaju. U svakom slucaju nema zakona koji se u RH ne mogu izigrati - uz podrsku politike naravno.
BRZI USPON Brat ministra Primorca do doktorata s prosjekom 2,6
|
|
#42:
Zašto bi bilo problematično da braća ili članovi obitelji zajednički objavljuju radove ako su stručnjaci za relevantna područja? Kod braće Primorac radi se jednom članku iz 2000 (a u Pubmedu se ni ne vidi da su oba dva g.Primorca autori - vjerojatno zbog istih inicijala - vidi link):
Primorac D, Schanfield MS,Primorac D., Application of Forensic DNA Testing in the Legal System; Croatian Medical Journal (41), p.32-46, 2000 (PDF članka
Ovo je pregledni članak o mogućnostima i problemima uvođenja DNA forenzike u pravni sustav. Autori, stručnjaci iz jednog (forenzika, biologija) i drugog (pravo, zakoni) područja napisali review i objavili u peer-review časopisu. Što je tu problematično?
Ima mnogo takvih primjera u znanosti zajedničkih autorstva braća i članova obitelji. (npr. Maria i Pierre Curie i sl.). Ne mogu, a ne primijetiti da tu eventualnu problematičnost zajedničkog autorstva ne primjećujete npr. u Vašem osobnom slučaju - gdje ste sa suprugom objavili više radova. Npr. PubMed izbacuje:
Haglund K, Ivankovic-Dikic I, Shimokawa N, Kruh GD, Dikic I. Recruitment of Pyk2 and Cbl to lipid rafts mediates signals important for actin reorganization in growing neurites.
J Cell Sci. 2004 May 15;117(Pt 12):2557-68. Epub 2004 May 5.
PMID: 15128873 [PubMed - indexed for MEDLINE]
Ivankovic-Dikic I, Gronroos E, Blaukat A, Barth BU, Dikic I. Pyk2 and FAK regulate neurite outgrowth induced by growth factors and integrins.
Nat Cell Biol. 2000 Sep;2(9):574-81.
PMID: 10980697 [PubMed - indexed for MEDLINE]
Blaukat A, Ivankovic-Dikic I, Gronroos E, Dolfi F, Tokiwa G, Vuori K, Dikic I.
Adaptor proteins Grb2 and Crk couple Pyk2 with activation of specific mitogen-activated protein kinase cascades.
J Biol Chem. 1999 May 21;274(21):14893-901.
PMID: 10329689 [PubMed - indexed for MEDLINE] |
|
Na #43. Nikada nije bilo niti treba biti problema kada bracni parovi ili rodbina radi zajedno istinsku znanost i tome su potpuno posveceni. Mogu biti samo ponosan na znanstvenu produktivnost, podrsku i kreativnost svoje supruge dok je radila PhD u Svedskoj. (uz tri rada iz 43 postoji jos I.Dikic, J.Schlessinger, I DIkic (JBC, 2003). Ona je odradila cijeli sluzbeni program, nastavu i 5 godina laboratorijskog rada na Uppsala Sveucilistu. Vec sam puno puta o tome javno pisao ustvrdivsi da su mi to bili najljepsi dani jer smo provodili jako puno vremena skupa, stvarali novu grupu i uzivali u zajednickim otkricima. Oprostite ali uopce ne mogu primijetiti da tu eventualnu problematičnost zajedničkog autorstva . Naprotiv, cudim se da vi na to gledate kao nesto problematicno??
U pravoj znanosti ne postoji nepotizam nego predanost znanosti i radu u laboratoriju, ali kod plagijatora i muljatora to je definicija djelovanja.
Primjerice kod famoznih brace Daltona dogada se da stalno manipuliraju i varaju sebe i sustav, sve u cilju vlastitog napretka preko reda i bez rada, ukljucucjuci i kupovanje menotra, clanova komisije itd...da li vi to mozda ponekad percipirate kao nesto mozda problematicno???
U konkretnom slucaju mladi gospodin je sudac koji ima mizeran prosjek. zna za rupe u zakonu i zato se ubacuje na radove satrijeg brata da bi popunio normu radova u cc da bi na kraju mogao i s 2,6 prosjekom uci u doktorski studij, a posto je brat ministar obrazovanja to svakako nije problem. To da njegovi radovi nemaju veze sa njegovom doktorskom disertacijom stvarno i nema veze ali dovoljno govori o njegovim znanstvenim interesima i planovima koji ce se po svaku cijenu ostvariti.
Sve u svemu meni se cini da ovaj slucaj mirise na nesto neposteno i neznanstveno za razliku od bracnog para Curie - kako ste se uopce usudili povuci tu paralelu (pa ti ljudi su svoj zivot dali znanosti i umrli radeci u laboratoriju, a vi njih usporedujete sa kvazi strucnjacima i soon-to-be PhD koji i ne znaju kako laboratorij izgledaju, ali dobro znaju kako se prolazi kroz rupe u zakonima). Zalosno je da ste se spustili na taj nivo rasprave i da s tim argumentima branite nesto sto je tesko obraniti.. |
|
#42
Kolega, čitam Vaš tekst i uspoređujem ga sa naslovom, koji ste postavili u ovoj raspravi. Kako prekinuti javne ...?
"....Osim toga očigledno je da nije dovoljno, da sam ministar napreduje u karijeri i postaje profesor tijekom mandata, nego sada i brat treba što prije završiti doktorat, jer su izbori uskoro."
Očito je kolega javnost kod nas dovoljno osjetljiva pa je reagirala na ovo oko Brata. Očito je kako su i institucije pokazale osjetljivost na to, iako nitko decidirano nije u svemu potvrdio, ponavljam potvrdio, ono na šta miriše ovakav slučaj. Ako ga smijem tako nazvati.
Po svemu do sada nije "očigledno....", nije još uvijek jasno kako je Bratova karijera posve sigurno plod pozicije drugoga Brata, iako se svašta može pretpostaviti. A Vi ovdje pretpostavke proglašavate "očiglednim". Ja to ne bih radio, ne kategorički, pa bi i to bio jedan doprinos prestanku nepotrebnih sukoba, iako, ponavljam, ne vidim u njima, na argumentiranim stvarima ništa loše.
Konačno, o napretku drugoga Brata u nastavnoj poziciji, govorili smo ranije i manje više se izjasnili. |
|
Na #45.
Ovaj slucaj sam postavio pri ovoj temi jer je Damir Primorac (kako pise u clanku u komentaru #35) prema pisanju dnevnih novina bio osoba iza anonimnih pisama protiv akademika Radmana jos 2004 godine. To je bio pocetak vrlo lose prakse anonimnih napada na strucnjake s ciljem dobivanja neke vrste koriste za politicke mocnike. Sada se pojavljuju i nove okolnosti da je on mozda i inicijator anonimnih prijava protiv svoje kolegice (vidi Link).. Misljenja sam da bi najlakse bilo prestati sa sukobima (tema ove rasprave)... ukoliko uspijemo ukloniti ili prekinuti ovaj stil ponasanja iz javnog zivota. Stoga treba vidjeti tkko to radi i svakako ne dopustiti da se takvi ljudi pojavljuju na vodecim pozicijama u izvrsnoj vlasti ili u vodstvu sudova...
Nakon sto sam vidio dokumente i proucio zivotopis Brata i brata "ocigledno" mi je da njihovo napredovanje u profesuru i dobivanje doktorata, dok je jedan od njih ministar obrazovanja i znanosti, nije nesto po cemu se RH, a najmanji oni, trebaju ponositi - nasuprot - to je vrlo ruzan, los, neprimjeren i nestrucan primjer za drustvo a posebno malde i studente. Po svojim znanstvenim i strucnim pokazateljima gospodin Damir Primorac nije dokazao da je vrhunski strucnjak da mora eto sto prije zavrsiti doktorat i postati predsjednik Zupanijskog suda (na kraju ima prosjek 2,6, magisterij sa 3,5 i samo DVA rada i to iz raznih podrucja).
U cijelom slucaju se ocitava arogantnost i bahatost nestrpljivih mocnika koji misle da moraju naredovati na svim frontovima i zgrabiti sto se vise moze dok god su pri vlasti -- S profesionalne strane -iako misle da su dosegnuli velicanstva u svojim karijerama dobivajuci titule - nadam se da ce ipak jednog dana shvatiti da se strucnjaci prepoznaju po znanju a ne broju dodataka tipa dr.dr.dr.doc.mr.
|
|
Clanak u SD o temi iz #42:
Izvrsna vlast se mijesa u rad sudstva
Tako su mu prošloga tjedna, nakon odluke Sudbenog vijeća, na sudu već čestitali na funkciji. Jučer je na sudu vladala nevjerica odlukom ministrice. Nitko nije očekivao da će se tako zaobići mišljenje struke, pogotovo što su obje protukandidatkinje tijekom natječaja na svom matičnom sudu smatrane tek formalnom protutežom.
Sto je to formalna protuteza u ovakvom opisu kandidata:
Primočev je prosjek, pak, oko 2,5, ako se računa i diplomski rad za koji je dobio jednu od samo tri četvorke ? bio je vrlo dobar i iz latinskog te radnog i socijalnog prava. Jedinu peticu dobio je iz općenarodne obrane i društvene samozaštite SFRJ.
Trgo se ne sjeća je li imala prosjek 4,4 ili 4,5, ali pamti da je bila oslobođena otplaćivanja studentskog kredita, dok Režić kaže da je prosjek njezinih ocjena bio 4,9, a kao izvrsna studentica dobila je i rektorovu nagradu.
|
|
Postovani kolega,
( Ovo je pregledni članak o mogućnostima i problemima uvođenja DNA forenzike u pravni sustav. Autori, stručnjaci iz jednog (forenzika, biologija) i drugog (pravo, zakoni) područja napisali review i objavili u peer-review časopisu. Što je tu problematično? )
( Za prijavu doktorske disertacije tražila se samo diploma o završenom poslijediplomskom studiju i jedan objavljen rad., izvor Jutarnji list )
Uobicajeno je da uvjet za prijavu doktorata bude objavljeni rad iz podrucja istrazivanja zajednickog s temom doktorata. K tome, vecina studija (za medicinu sam siguran) ima uvjet da taj objavljeni rad koji je podloga za doktorsku diserataciju bude ne samo iz tog podrucja vec da bude ili osnova za istrazivanje ili dio istrazivanja na cijoj se osnovi bazira prijavljena disertacija.
U slucaju doticnog gosopodina to nije tako. Ne znam da li mozda postoji drugi rad gdje je on autor, ali ovaj sigurno to nije (link u postu 43).
Rad je objavljen u CMJ-u te nisam siguran da je CMJ 2000 bio citiran u CC-u. Takodjer rad je review, te bi bilo zanmljivo znati da li co-autorstvo na samo jednom preglednom clanku omogucava da se ispune uvjeti za prijavu doktorske disertacije.
( Zašto bi bilo problematično da braća ili članovi obitelji zajednički objavljuju radove ako su stručnjaci za relevantna područja? )
Slazem se s vama da tu nema problema, no okolnosti i stanje znanstvenog sustava u Hrvatskoj su jako neobicni, te u takvom sustavu sve moguce.
|
|
Kolegica je u drugoj raspravi spomenula sinocnju emisiju Otvoreno o temi nepravilnosti u natjecanju za predsjednika ZS u SPlitu. Mene su sokirale izjave bivseg predsjednika Vrhovnog suda Olujica koji je javno spominjao nepravilnosti u radu DSV i VS te komentirao slucajeve namjestanja sudaca, nepotizma, veza itd.
U tom kontekstu je spomenuo i slucaj Damira Primorca kao potpuno nekontroliranog ega cije ambicije daleko premasuju njegove sposobnosti. Na ZU radi samo dvije godine ali to ga ne sputava da si zamislja da sa znanjem 2,6 misli da je najbolji kandidat od svih sudaca u SPlitu.
Osim toga naglaseno je da je pokusaj Damira Primorca da preko medija i raznih napada na svoje kolegice osigura svoj izbor za predsjednika ZS bio potpuni promasaj koji je i ministrica pravosuda ali i sira javnost odbacila. Olujic je rekao da je takvo ponasanje nespojivo sa profesionalnim ponasanjem sudaca a posebice sa odgovornoscu i neophodnom suradnjom sa drugim sucima koju predsjednik ZS mora imati da bi uspjesno obavljao ovaj posao. |
|
Nastavak na #49. u intervju K. Olujica:
Link -SD |
|
|
|
Zanimljivi clanci u Nacionalu, JL, a posebno u Fokusu. Izgleda kao da je poceo rad Nacional-SD na ovu temu!!!!
Sto se tice clanka u JL jako me zabavila ova recenica Usto, Primorac je objavio i šest znanstvenih radova, što je doista raritet.
koja opet govori o devalvaciji brojeva i nelogicnosti zakljucaka npr. prije dva dana doticni sudac imao je objavljena dva rada a danas cujemo da ima 6 radova i da je to nikad prije dostignuti uspjeh. Blago HR s takvim raritetima!!
|
|
| Ima jos. Ravnateljica jedinog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ujedno i clan suradnik HAZU, veoma je cijenjena zbog svoje znanstvene monografije "Hrvatska hidronimija" (2004) (u tisku), koja zapravo ne postoji. Nikad, naime, nije izasla iz tiska! |
|
Ako nije izašla iz tiska, to još uvijek ne znači da ne postoji i da
oni koji to cijene nisu vidjeli i čitali draft.
Kao anegdotu bez imena, jedan od najznačajnijih radova
iz mog područja napisao je njegov autor
1998 od kad cirkulira na internetu kao preprint (mogu imena
na privatni imejl po želji). Objavljen je
tek 2004, nakon što je citiran više stotina puta. Samo službeno
objavljivanje nije naročito primjećeno, a uz to je autor tog članka
i editor žurnala u kjem je rad na kraju publiciran. Da još spomem
da su u medjuvremenu ljudi napisali nekoliko surveya u kojima
objašnjavaju taj originalni rad iz 1998.
Dakle, u tom kontekstu, koji su pokazatelji i realnost iza vašeg
primjera o cijenjenosti monografije (kvaliteta, peer reviews, citati) ? |
|
| #55: Nista od spomenutog. Fantomska je knjiga naprosto posluzila u svrhu opravdanja osvojenih pozicija moci. Jer drugih znacajnijih (znanstvenih) djela na kojima bi se temeljio njezin uspon i moc jednostavno nema. No to, na zalost, nije usamljen primjer u hrvatskoj akademskoj zajednici. Spominjem ga iskljucivo zato sto ista osoba nemilosrdno odsijeca glave (jos uvijek, ipak metaforicki), projekte, radove etc., ponajprije onima koji zaista rade i stvarno objavljuju. Odnosno, pokusavaju. Dovoljno. |
|
| Poštovanoj kolegici Nikolić samo kratak odgovor. Knjiga "Hrvatska hidronimija" (moj prerađeni doktorat) bila spremna za tisak još krajem 2003. godine, prošla je sve potrebne recenzije, ali je trebalo napraviti još neke dorade koje ja naprosto nisam stigla nakon što sam izabrana za ravnateljicu toga jedinoga instituta. To što je bila najavljena pogrješka je tajnice Instituta koja je samostalno, bez dogovora zatražila i prijavila ISBN broj. Sada se knjiga dovršena prije 3 godine naravno ne može tiskati bez dodatnoga. Ako sam "cijenjena" valjda ima neki drugi razlog, a ne ta monografija. Ako kolegica Hoyt ima ikakvih konkretnih dokaza o mojem nemilosrdnom odsijecanju glava, projekata, radova može mi to poslati izravno. Rado ću joj odgovoriti na svaki upit. |
|
| #57: Kao sto je vec bilo receno, a nedavni komentar potvrdjuje ("bila je spremna za tisak", "trebalo je napraviti jos neke dorade koje ja naprosto nisam stigla", "sada se knjiga dovrsena prije 3 godine ne moze tiskati bez dodatnoga"), knjiga ne postoji, to jest nije dostupna. Ali se na razlicite nacine i u razlicitim kontekstima uzima u obzir. Zasad toliko. |
|
Na #52: Ivan Zvonimir Čičak je svojedobno također bio vrlo, vrlo ispodprosječan student. Naravno da Čičku prosjek ocjena ništa ne znači, jer iz njegove perspektive njega samog nije spriječio da si bude tak super  |
|
Najnoviji broj Ferala s naslovnicom "Zamorcu ne pakovati" dobro ukazuje koliko su javni sukobi u RH destruktivni i prljavi (od takvog ponasanja u zadnjih par godina nisu izuzeti niti znanstvenici). Stvarno je tesko uopce pratiti a posebno shvatiti sto su neki spremni ucinit da bi ostvarili svoje ciljeve.
Feral link |
|
| Trebalo bi pogledati radi zauzimanja stava o konzistentnosti mišljenja, samo jedan jedini tjedni prikaz događaja od I.Z. Čička. Čudo je šta čovjek u njegovim godinama sebi dopušta, a još čudnije kako, izuzev ako priželjkuju polemike, koje nikako ne stižu, što je također pokazatelj, uredništvo JL postiže time. Nema teksta u kojem se stavovi čovjeka ne "potuku" međusobno! |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
