| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanj
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2007.03.23. 10:40
Na stranicama Vlade RH dostupan je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.|
U prijedlogu nalazim dobrim sto se otvara mogucnost zaposljavanja novaka iz vlastitih sredstava ustanova, a sto bi trebalo olaksati zaposljavanje suradnika na, primjerice, znanstvenim projektima EU ili financiranim iz drugih (ne MZOS) sredstava. Dobro je i da se poticu i ureduju porezne olaksice pri ulaganjima u znanstveno-istrazivacki rad.
Drzim pak spornim da se toliko paznje poklanja otvaranju mogucnosti produljenja rada znanstveno-nastavnih i nastavnih djelatnika do 70. godine zivota. Mislim da bi bilo puno povoljnije rjesenje uvesti mjere kojima se potice zaposljavanje mladih i perspektivnih znanstvenika, dok bi zaposljavanje "penzionera" trebalo biti moguce samo u posebnim slucajevima te destimulirano npr. odredbom da se isto financiara iz sredstava ustanove a ne proracuna. |
|
Slazem se s #1 u nacelu da bis e trebali vise stimulirati mladi a ne
kojekakve cudne funkcije tipa "dupli savjetnik". S druge strane
znam nekoliko slucajeva ljudi koji su prosli 65 a imaju vise
entuzijazma nego mnogi od 45 koji samo piju kave po odjelima
a znanost ih zanima samo na nivou rjesavanja krizaljke. |
|
> dok bi zaposljavanje "penzionera" trebalo biti moguce samo u posebnim slucajevima te destimulirano
No zasto bi odredjivanje penzionera bilo prema nesustinskom
faktoru fizickih godina a ne prema sustinskom faktoru intelektualne
obamrlosti, letargije, alkoholizma i niza drugih pojava koje se
po samoplagiranju, crvenom nosu, brojem sati na kavi, downloadu
viceva s interneta na radnom mjestu, neinventivnosti u znanstvenom radu, neodrzavanju javnih seminara, nedolazenju na seminare kolega
i nizu drugih lako mjerljivih faktora odredjuje mnogo lakse
i nepristranije nego se izdaje krsni list i domovnica ?
|
|
| A organski psihosindrom... i kod mlađih od dobi za penziju?!!! |
|
| Sto je to organski psihosindrom ? |
|
Slazem se s kolegom u postu #2 da netko sa 65 i vise moze biti znatno bolji od puno mladjih. Apsolutno!
Nazalost, iako u naslovu stoji 'Nacrt...' stvar je gotova. Dobili smo 'popravljeni ' zakon koji sadrzi uz neke dobre i niz losih rjesenja.
Zanimljivo je da su prijedlozi Znanstvenog vijeca IRB-a potpuno ignorirani iako su smjerali na promjene kljucne za napredak u znanstvenim istrazivanjima. Zanimljivo je da su i kljucni ljudi ministarstva stajali za te promjene pa ipak su ponekad regionalne zvijezde mocnije.
Vjerujte, bilo bi od izuzetne vaznosti da se vrsni inozemni znanstvenici hrvatskog podrijetla (kolege Lenhard, Dikic, Bacic, etc.) ukljuce u napore da se ovakav trend ispravi.
Valja ponovo procitati svojevrsan 'manifest' o stanju u hrvatskoj znanosti profesora Marcelje, koji je iz iskustva briljantno artikulirao probleme i predlozio nuzna rjesenja.
Ne znam da li ce kolege koje spominjem biti u Splitu na Kongresu? Mozda bi to bila prava prilika za razgovor?
-bg-
|
|
Vjerujte, bilo bi od izuzetne vaznosti da se vrsni inozemni znanstvenici hrvatskog podrijetla (kolege Lenhard, Dikic, Bacic, etc.) ukljuce u napore da se ovakav trend ispravi.
Zanimljivo je da su prijedlozi Znanstvenog vijeca IRB-a potpuno ignorirani iako su smjerali na promjene kljucne za napredak u znanstvenim istrazivanjima. Zanimljivo je da su i kljucni ljudi ministarstva stajali za te promjene pa ipak su ponekad regionalne zvijezde mocnije.
Mislim da je ovo slican primjer problemima koje smo imali kod z-projekata. Bez obzira na argumente netkko treci donosi odluke i ignorira potrebe znanstvenike.
Dok god znanstvena zajednica u RH ne pronade nacin i snage da svojim artikuliranim i javnim stavom obrani svoje interese vrlo malo potrebnih promjena ce biti u znanstvenoj zajednici. Kolege iz inozemstva u tome ne mogu pomoci (iako smo voljni - nasa uloga ce uvijek ostati samo edukativna i savjetodavna), jer je to ipak inicijativa koja treba doci od znanstvenika u RH.
Par savjeta -Mozda bi bilo dobro da se na webu postave prijedlozi IRBa koji nisu prosli te da mozemo vidjeti kako izgleda prijedlog nacrta i zakona (BTW - meni se uvijek cinilo da je od nacrta do zakona mala linija koja sluzi samo zakonskoj farsi a ne konkretnim i konstruktivnim raspravama i unapredenju zakona- nazalost jer bi to trebao biti najznacajniji i najaktivniji period).
|
|
Na #7
Pokusat cu staviti na web - mozda sutra.
Slazem se u potpunosti s vama. No vasa (i ostalih kolega) su profesionalna misljenja i podrska osobito vazni, mozda vise no sto pretpostavljate.
-bg- |
|
| siguran sam da ce svi konstruktivni prijedlozi dobiti strucnu i javnu podrsku brojnih kolega iz inozemstva. Bitno je samo cuti sto zele znanstvenici iz HR. |
|
| Opadanje kognitivnih sposobnosti uslijed organskih promjena mozga. Često dolazi s godinama, ali ne obavezno. Ima ga puno u HAZU. |
|
Na #7 i #8, navodim tekst usvojen od Znanstvenog vijeca IRB-a:
"Primjedbe na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Znanstveno vijeće Instituta Ruđer Bošković smatra da su potrebne hitne promjene nekih važnih odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Zakon u daljnjem tekstu).Unatoč dobrim namjerama zakonodavca da donošenjem Zakona stvori povoljnije uvjete za unapređenje znanosti i visokog obrazovanja, praksa pokazuje da novi zakon ima nekoliko bitnih manjkavosti. Dokaz za to je činjenica da je od proglašenja zakona 23. srpnja 2003. prošlo više od dvije godine a da gotovo niti jedna važnija novina u Zakonu (kao na primjer novi način financiranja, izbori u znanstvena zvanja) nije još implementirana. Na primjer, prijelazni rokovi za izbore u znanstvena zvanja stalno su produljivani a tek od nedavno postupak se počeo provoditi ali još uvijek po starim kriterijima.
Prijedlozi
Izbori u znanstvena zvanja
Predlažemo ukidanje izbora u znanstvena zvanja nevezana za radna mjesta prema člancima 29. – 38. Izbori na znanstvena ili znanstveno-nastavna radna mjesta na institutima i sveučilištima provodila bi se uz uvažavanje kriterija Nacionalnog vijeća za znanost (članak 32.) kao minimalnih i uz potvrdu odgovarajućeg matičnog odbora (članak 35.).
Obrazloženje:
Po novom zakonu izbori u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenim institutima i sveučilištima provodi se efektivno dva puta za svako unapređenje: prvi put prema člancima 29. – 38. a drugi put prema člancima 39. - 41. (na institutima) i 91. – 95. (na sveučilištima). Ne treba posebno obrazlagati da taj dvostruki postupak u odnosu na jednostavni izbor u zvanja na radna mjesta, administrativno, organizacijski i financijski daleko više opterećuje i kandidate i znanstvene organizacije i državnu administraciju. Izbori u znanstvena zvanja neovisna o radnom mjestu nemaju nikakvog praktičnog značenja niti za kandidate niti za ustanove. Takvi izbori unose zabunu i nelagodu onima koji su izabrani u više znanstveno zvanje a nemaju odgovarajuće radno mjesto. U prijelaznom periodu koji već traje dvije godine a potrajat će još neko vrijeme, javljaju se apsurdne situacije. Na primjer, netko tko nedavno nije prošao na reizboru u zvanje višeg znanstvenog suradnika ili savjetnika i u znanstvenoj organizaciji bi trebao dobiti otkaz, istovremeno može po novom zakonu biti glatko izabran u to isto zvanje.
Osim svega navedenog treba napomenuti da, koliko je nama poznato, u razvijenom svijetu ne postoji slična praksa dvostrukih izbora u viša zvanja.
Reizbor i obveza napredovanja
Predlažemo ukidanje obveze napredovanja u viša znanstvena i znanstveno nastavna zvanja prema članku 42. i 102. i ukidanje obveze reizbora. Alternativno: ostaje obveza reizbora ali uz mogućnost neograničenog broja reizbora.
Obrazloženje:
Tri su osnovna razloga zašto tu zakonsku odredbu smatramo neprihvatljivom:
Prvo, obveza napredovanja neminovno vodi na snižavanje kriterija za izbore u viša zvanja. Ideja da će obveza napredovanja prisiliti znanstvenike da bolje rade ili će u suprotnom biti eliminirani u korist onih koji dobro rade, na žalost ne funkcionira. U praksi se događa suprotno: za znanstvenike koji ne ispunjavaju kriterije napredovanja kriteriji se snižavaju i prilagođavaju; ti znanstvenici se unapređuju kako ne bi ostali na cesti. Kao rezultat, nekvalitetni znanstvenici ne samo da ne odlaze iz sustava i time blokiraju pozicije nego se nezasluženo unapređuju.
Drugo, čak i kad se rigorozno primjenjuje, obveza napredovanja stimulira karijerizam u znanosti – bjesomučno publiciranje da bi se zadovoljili kriteriji napredovanja, a destimulira kvalitetan i kreativan znanstveni rad i degradira dostojanstvo i vrijednosti znastvenog rada.
Treće, obveza napredovanja nekonzistentna je s fiksnim ustrojem zavoda i fakulteta na institutima i sveučilištima. Politika sadašnje vlade (a i većine prethodnih) je fiksan broj visokih znanstvenih pozicija na pojedinim institutima, uključujući IRB, što smatramo razumnim uvažavajući ograničene mogućnosti proračuna. Zbog toga se u praksi može lako dogoditi da se izvrstan znanstvenik kojemu je došao obavezni izbor u više zvanje ne može izabrati, iako ispunjava kriterije, jer su prema ustroju sve odgovarajuće pozicije popunjene.
Prve dvije primjedbe slično se primjenjuju i na obvezu ponovnog izbora pa smatramo poželjnim ukidanje institucije reizbora za zvanja znanstveni suradnik (docent) i viši znanstveni suradnik (izvanredni profesor). Drugi izbor u zvanje znanstvenog savjetnika (redovnog profesora) mogao bi ostati kao neobvezatan.
Sudjelovanje znanstvenih instituta u nastavi
Predlažemo promjenu članaka koji reguliraju nastavnu djelatnost, posebno članak 27., tako da se samostalnim znanstvenim institutima omogući organiziranje doktorskih studija, bilo nezavisno bilo u suradnji sa sveučilištem uz ravnopravno sudjelovanje instituta i sveučilišta. Pod ravnopravnim sudjelovanjem podrazumjevamo ravnopravnost u financiranju studija, organizaciji studija, izvođenju nastave, vođenju doktorata, dodjeli diploma.
Obrazloženje
Zakonska regulativa koja institutima daje više samostalnosti i ravnopravnosti u izvođenju
nastave doprinjela bi boljem iskorištenju znanstvenih i znanstveno-nastavnih kapaciteta u Hrvatskoj. U znanstvenim institutima kao što su na primjer IRB, IFS, IMI, postoje znatni znanstveni i nastavni potencijali koji su trenutno samo djelomično iskorišteni kroz individualne i ugovorne aranžmane sa sveučilištem, pretežno uz neravnopravne uvjete za institute. Mišljenja smo, također, da u doktorskim studijima, u nekim znanstvenim disciplinama instituti imaju čak i izvjesnu prednost u odnosu na sveučilište zbog boljih laboratorijskih uvjeta i infrastrukture. Istovremeno, prema modernim koncepcijama, sveučilištima nedostaje znanstvenog i znanstveno-nastavnog kadra i laboratorijskih faciliteta.
Smatramo da bi, pored unapređenja visokog obrazovanja, ovakva zakonska promjena dovela do unapređenja znanosti jer bi studente približila konkretnim znanstvenom radu a institutima bi olakšala regrutiranje znanstvenog podmladka.
Rujan 2005."
-bg-
|
|
na 11.
"Izbori u znanstvena zvanja "
KOliko god se trudio tesko mi je pohvatati sve probleme i zamke koji se nalaze u zakonskim odredbama o izboru u znanstvena zvanja. Cini mi se da je to klupko administrativnih odredbi koje su napravljene da bi ih se zaobilazilo ili iskoristavalo. U tome smo najproduktivniji znanstvenici na svijetu Npr. sto znaci: Na primjer, netko tko nedavno nije prošao na reizboru u zvanje višeg znanstvenog suradnika ili savjetnika i u znanstvenoj organizaciji bi trebao dobiti otkaz, istovremeno može po novom zakonu biti glatko izabran u to isto zvanje.
"Predlažemo ukidanje obveze napredovanja u viša znanstvena i znanstveno nastavna zvanja"
Mislim da je nepotrebno uvoditi obavezu o napredovanju. Znanstvenici koji ne zele ili ne mogu napredovati ali zele ostati u znanstvenom radu moraju prihvatiti da njihovo cjelokupno financiranje i zaposljavanja ovisi o grupi, instituciji ili grantu kojima su potrebni svojim iskustvom. Nedopustivo je izgubiti odlicnog znanstvenika jer nema stalnih pozicija jer eto svi trebaju napredovati. To je pogubno za najkvalitetnije jer vezisti ce uvijek naci neku rupu tako da bas svatkko moze postati profesor u RH....
"Sudjelovanje znanstvenih instituta u nastavi "
Mislim da je ludo da MZOS odbacuje ravnopravno sudjelovanje znanstvenih instituta u obrazovnom sustavu. Ocigledan je manjak obrazovnog kadra u RH i vjerujem da bi medunarodna evaluacija graduate schools etc pokazala da kombinacija sveucilista i instituta predstavlja najpogodniji model. Slicno je i u Njemackoj gdje sveuciliste i Max Planck Instituti imaju zajednicke PhD programe, Courseve itd. |
|
na #11
"Izbori u znanstvena zvanja"
Apsolutno se slazem da je potrebno ukinuti dvostruki izbor, jer je to protiv svake pameti. Ali se ne slazem s recenicom "Izbori u znanstvena zvanja neovisna o radnom mjestu nemaju nikakvog praktičnog značenja niti za kandidate niti za ustanove." (tipicna pozicija vodeceg instituta, treba gledati malo dalje). Zasto?
Vec sam ovdje o tome davno pisao (o svom vlastitom primjeru), a tice se instituta i drugih organizacija koji imaju se pravo (imaju dopusnicu a i nacelno) baviti znanstvenih radom. Tu idu kako privatni instituti tako i drugi npr. Hrvatski hidrografski institut et al., koji je neprofitna javna uprava no ne i znanstvenoistrazivacki institut). Prema ovom prijedlogu, osoba koja tamo radi moze doktorirati, pisati radove no ne i znanstveno napredovati, sto u najmanju ruku nije korektno. Takodjer ne vidim razloga zasto neki pastir na Velebitu ne bi mogao postati priznati znanstvenik (znanstveni savjetnik), ako se usputno bavi znanoscu prema medjunarodnim kriterijima te ispunja uvjete za neko zvanje.
Ja sam nakon deset godina rada u jednom takvom "neznanstvenom" institutu presao u znanstvenoistrazivacki institut, i to na mjesto znanstvenog suradnika. Da sam to ucinio 10 godina kasnije ja bih opet morao krenuti iz pocetka, bez obzira na to kako sam i koliko istrazivao. I ne bi mogao preskakati zvanja ili odmah skociti na odgovarajuce radno mjesto. Stoga bi bilo korektno da se dozvoli svakome izbor u znanstveno zvanje, no na takav nacin da se ukloni dvostruki izbor i administracija. To bi ukljucivalo ujednacavanje kriterija za izbor u zvanja po podrucjima, granama i poljima na razini drzave (naravno, svaki institut moze, zbog svoje specificnosti, traziti dodatne ali neznanstvene uvjete - npr. uvjet da se mora biti educiran u terenskom radu, krstarenja brodom u mom slucaju). Na taj nacin bi se dobilo "naslovno" znanstveno zvanje, ekvivalentno naslovnim znanstveno-nastavnim zvanjima (kada se predavac bira na fakultetu na kojem nije zaposlen).
Inace, s ostale dvije tocke (obveza reizbora, sudjelovanje u nastavi) se slazem s #11. |
|
Hvala Vam kolega na Vašim opservacijama i apsolutno se slažem s primjedbom da je smiješno da se ne može postići znanstveno zvanje ukoliko to nije vezano za radno mjesto. To je tek puka birokratizacija.
Jer, kako onda vrednovati istraživanja plaćana doslovno iz vlastitog džepa, bez potpore institucija ili države?! A rezultati su objavljeni u "CC"-ovima i predmet su međunarodnih stručnih i znanstvenih rasprava! Nešto je od toga u domovini doduše bilo priznato u, recimo, magisterije ili doktorate, ali što se tiče akademskog napredovanja - nikako. Meni je, nakon državne, odlaskom u privatnu praksu (voditelj sam privatne ordinacije), svojedobno kao magistru automatski prestao status asistenta na Fakultetu i time sam više od desetak godina bila izvan sudjelovanja u nastavi . Samim time, pošto niste vezani za instituciju - niste ni mogli "furati" akademsku karijeru, a to kako kaže kolega I.V. zbilja nije korektno.
U starinsko Freudovo doba, Freud je mogao postati "privat dozent" na Bečkom sveučilištu. Moji kolege u inozemstvu uredno uz svoju privatnu medicinsku praksu ostaju uz institut ili sveučilište i akademski napreduju.
Ja sam od pred par godina ponovno u "ugovoru o suradnji" s Fakultetom jer držim nastavu, ali o daljnjem napredovanju ni ne mislim, jer sam sad i izgubila pravo izbora u zvanje zahvaljujući sramotnom natječaju za zProjekte, a i pripomogla sam tome malo i sama(HRT Vijesti 31.01. ) javnim iskazom o recenzentima. |
|
| Zanimljivo je da nam "našijenci" prenose ipak samo selektirano svoja iskustva. Što gospodo koji čekate mjesta na hrvatskim sveučilištima ne napišete da je u SAD strogo zabranjena diskriminacija po godinama. Tamo se ne može sveučilišnog profesora umiroviti i izbaciti iz nastave ako on to ne želi. Pa kada sam bio pred četiri godine gost na University of Lowell, našao sam mog prijatelja koji je imao jedan predmet, a bio je star 83 godine. Ako Hrvatska ima biologa i medicinara nastavnika za izvoz i bacanje, nisam siguran da imaju sva ostala područja. |
|
na #15 - Dragi kolega Caticu kada cete prestati s vasim pogrdnim izjavama i vrijedanjem? Imate li ista pametnijeg za reci ili trebamo uvesti ocjenu GLUPOST za izjave tipa: "Tamo se ne može sveučilišnog profesora umiroviti i izbaciti iz nastave ako on to ne želi." Pa gdje ste to vi bili - u vasem dvoristu kojeg nazivate SAD?
U SAD se profesori mogu izbaciti van i prije 65 ukoliko nemaju novac za svoja istrazivanja i placu. Americki sustav je vrlo jasan - oni koji su dobri mogu raditi do kada zele i mogu, oni koji nisu dobri budu izbaceni van bez obzira na godine jer nemaju osigurane grantove za financiranje. |
|
Na #15:
Zanimljivo je da nam "našijenci" prenose ipak samo selektirano svoja iskustva. Što gospodo koji čekate mjesta na hrvatskim sveučilištima ne napišete da je u SAD strogo zabranjena diskriminacija po godinama.
Ako je netko selektivan, ili nedovoljno informiran, onda ste to vi. Naime, tocno je da u SAD nitko ne moze sveucilisnog profesora natjerati (ili otjerati) u mirovinu. Ali zato postoji dosta nacina, carrot and stick pristup, da ga se uvjeri da je u njegovom najboljem interesu da to ucini, narocito ako vise nije znanstveno aktivan i/ili osobito ugledan u svom podrucju. Kao mrkva, bit ce mu ponudjen buyout, lump sum u iznosu od 1-2 godisnje place (>$100,000-200,000) da prije ode u mirovinu. Ako to nije dovoljno, ostaje i stap: njegove znanstvene obaveze postepeno ce rasti, godisnje povisice place bit ce sve manje, premjestit ce ga u losiji ured, ..... you get the idea. Prije ili kasnije, doticni ce shvatiti da je vrijeme da ode. Stoga daleko najveci dio americkih profesora odlazi u mirovinu sa oko 70 godina - sto znaci da ja mogu racunati na jos 20-tak produktivnih (nadam se) godina.
Vrlo ste selektivni i u jos jednom smislu. Naime, ovo je prvi put da vidim da se pozivate na neko od pravila koja vaze na americkim sveucilistima. Insistirajte onda da hrvatska sveucilista prihvate i druga americka pravila igre - ostru medjunarodnu konkurenciju za profesorske pozicije, tenure track i kriticku evaluaciju prije (eventualnog) dobijanja stalne pozicije, bespostedno i transparentno natjecanje za znanstvene fondove, itd. Tek tada, ako se za profesorsku poziciju izborite, i zadrzite, na taj nacin, imate pravo traziti i beneficiju - nemanje fiksne dobne granice za mirovinu.
Konacno, mogli bi pisati sa malo vise takta. Sa nasijencima se vi mozete naci u nekoj kavani, ali ne na ovom portalu. Slicno mislim i vasoj gospodi koja cekaju mjesta na hrvatskim sveucilistima. A usput, ta gospoda, koje vjerojatno nema previse, u cjelini je puno bolja od onih koji su sada na tim mjestima u Hrvatskoj. |
|
Autor #15 postavlja pitanje stila. Taj stil je uveo na ove stranice I. Connect. A tipično je za one koji stalno pišu na taj nacin da nikada ne odgovaraju na pitanja. A pitanje je glasilo zasto se niste suprostavili ograničenju godina. Nije u ovom trenutku bitno pod kojim uvjetima. Dakle moje pitanje je bilo korektno, po odgovorima iz pera #16 i #17 nema ograničenja. A čini se da je samo jedan fakultet uspio minirati predložene ukidanje ograničenja. Fakultet koji radi što mu padne na um. Pa baca iz nastave i izvrsne i one druge kada navrše dobnu granicu.
Gospodo koji radite u SAD i drugdje, dođite u zemlju i izborite se za sve što ste napisali, ako ste to u stanju i provesti. prestanite teoretizirati. Pređite u akciju. Neki koji su se vratili, uspješni su i prilično su uzdrmali ovu sredinu. Zato ih stalno i napadate. A b udući da nisam vaš, onda sam poslušnik. Moš misliti, ovakve stavove zastupam od vremena kada ste vi možda počeli studirati.
|
|
Neki koji su se vratili, uspješni su i prilično su uzdrmali ovu sredinu. Zato ih stalno i napadate.
Mozete li molim vas navesti nekoliko primjera za ove tvrdnje??? |
|
Na #18:
Gospodo koji radite u SAD i drugdje, dođite u zemlju i izborite se za sve što ste napisali, ako ste to u stanju i provesti.
Na zalost to nije realno u sadasnjoj klimi i konstelaciji snaga. Provodjenje onoga za sto se zalazem ugrozilo bi polozaje i u biti lagodnu egzistenciju prevelikog broja znanstvenika u Hrvatskoj. Njima vise odgovara sadasnji status quo i stoga blokiraju svaki pokusaj ozbiljnije reforme. Nemam namjeru biti Don Quijote.
Neki koji su se vratili, uspješni su i prilično su uzdrmali ovu sredinu.
Kao na primjer? Ne mislite valjda na ministra Primorca? Jos netko? Sto su oni uzdrmali, konkretno postigli i time unaprijedili znanost u Hrvatskoj?
Zato ih stalno i napadate.
Jos jedna apsurdna tvrdnja, nije vrijedna komentara.
Po meni, na postupnom mjenjanju znanstvene klime i nacina razmisljanja mogu na dulju stazu vise uciniti, i cine, oni koji se nisu vratili u Hrvatsku, poput recimo Radmana, i mnogi drugi (uz castan, i vazan, izuzetak Marcelje). |
|
Na #13
Kako bi, kolega, vas "pastir s Velebita" , da se, recimo, bavi molekularnom biologijom/medicinom dobio "zvanje" u, primjerice, Njemackoj? Da li bi mogao dobiti "zvanje" na instituciji prof. Dikica?
Nemojte misliti da ne shvacam vas problem. Po mojem sudu, odgovor treba potraziti u razvijenom svijetu - zasto talentirani mladi istrazivac ne bi dobio ODMAH profesuru, bez zadrzavanja na nizim pozicijama? Zasto netko mora biti 3 godine docent, a tek onda napredovati? To je jedna od gluposti zakona nastala u dobroj namjeri da se sprijeci inflacija u napredovanju i odrzi kvaliteta - no sve na pogresan nacin.
Kada bi se striktno provodile medjunarodne evaluacije institucija i medjunarodni natjecaji za pozicije (tako je prof. Marcelja izabran na IRB-u za ravnatelja), uz obvezatne inozemne recenzente - ne bi nam trebale gluposti o 3 godine ovdje, 3 godine ondje. Prema tomu, vi biste, kolega prelaskom iz bilo koje institucije na neko sveuciliste dobili ili ne danu poziciju ovisno o vasoj kvaliteti.
Nadam se da se u tomu slazemo.
Na #14
Stovana kolegice, slicno vrijedi i za vas - u potpunosti vas podrzavam. No mislim da rjesenja treba traziti kao i drugdje u Europi (Privatdozent nije bas suvise moderan model). Budite sigurni da bi moji kolege s IRB-a bili puni razumijevanja i dali vam podrsku za svaki dobar prijedlog.
Mozda jos kratki komentar: u svijetu ste profesor NA NEKOM sveucilistu, primjerice Oxfordu. Niste profesor u Engleskoj na nicemu. Hrvatska znanstvena zvanja su zvanja u RH - njihov raskorak s kriterijima za pozicije na IRB-u ili Institutu za fiziku je velik.
Kako da se znadjete u tomu da je netko na IRB-u po zvanju znanstveni savjetnik, a nema poziciju (radno mjesto) znanstvenog savjetnika, vec neku nizu.
Da sumiram - ova rasprava ima smisla ako potrazimo rjesenja temeljena na iskustvu Europe i SAD-a. Mislim da u tomu mozemo uspjeti.
-bg- |
|
Zanima me sto je bio sluzbeni odgovor na prijedloge iz 11? Da li ste dobili objasnjenja zasto se neki ili svi vasi prijedlozi nece prihvatiti?
Da li se moze ista napraviti da se konstruktivni prijedlozi i u ovoj fazi ukljuce u nacrt zakona? |
|
na #21
Kako bi, kolega, vas "pastir s Velebita" , da se, recimo, bavi molekularnom biologijom/medicinom dobio "zvanje" u, primjerice, Njemackoj? Da li bi mogao dobiti "zvanje" na instituciji prof. Dikica?
Pa naravno da ne bi (u praksi), no to se u zakonu onda ne ugradjuje kao restriktivna mjera vec kroz afirmativne norme (kriteriji znanstvene izvrsnosti). Tako da morate dozvoliti teoretsku mogucnost da "pastir s Velebita" ipak moze dobiti zvanje na instituciji prof. Djikica, a ne da mu zabranite profesuru samo zato sto je pastir.
I apsolutno s Vama slazem da je napredovanje po zvanjima s vremenskim ogranicenjima totalna glupost. To bi bilo isto kao da za predsjednika republike postavimo uvjet da on mora prvo biti 3 godine presjednik mjesnog odbora, pa 3 godine gradonacelnik, pa 3 godine zupan i tek onda da bude u mogucnosti postati predsjednik republike. A ne, on samo mora skupiti 10000 potpisa i to je dovoljan uvjet za kandidaturu. Na taj nacin bi se rijesio i problem s napredovanjem u "neznanstvenim" institucijama, jer bi se onda prelazom na znanstvenoistrazivacki institut kandidat odmah "smjestio" na mjesto koje mu pripada.
No nazalost, Vas stav iz #21 ne vidim u prijedlogu iz #11. Naime, tamo pise "... uvažavanje kriterija Nacionalnog vijeća za znanost (članak 32.) kao minimalnih ...". A sto je s stvarnim rudjerovim pravilnikom u izboru na znanstvena radna mjesta, u kojem stoji upravo ovo sto se predlaze a to su minimum 3 godine izmedju napredovanja u zvanjima. Ili sto je s istim pravilnikom u mom institutu koji kaze eksplicite da se "ne smiju preskakati znanstvena radna mjesta". Istovremeno s implementacijom ove odlicne ideje trebali bi se ukinuti lokalni institutski pravilnici - da li je Rudjer spreman na to?
Ja Vam mogu reci u ime mog instituta - moj institut definitivno nije spreman na to, i moze ga se samo prisilom natjerati da to ukine (recimo Pravilnikom o uvjetima za izbor u zvanja koji bi dokidao odredbe lokalnih pravilnika). |
|
Citat iz #23:
"A sto je s stvarnim rudjerovim pravilnikom u izboru na znanstvena radna mjesta, u kojem stoji upravo ovo sto se predlaze a to su minimum 3 godine izmedju napredovanja u zvanjima."
Kolega, taj minimum je u IRB-pravilniku stoga sto je u zakonu. Nazalost, zakon se ne moze izbjeci. U Pravilniku su i glupi brojevi o 9, 18 i 30 CC radova, jer to regulira Pravilnik o izborima u znanstvena zvanja (drzavni). A Pravilnik su donijeli znanstvenici u podrucnim vijecima i NVZ-u.
Isto je i sa vasom zabranom preskakanja radnih mjesta. Isto imamo i na IRB-u - no to je opet Zakon. Ovaj za kojeg pusu u fanfare da je europski.
Na #22,
Naravno da nikakvog obrazlozenja nema, no radi istine, Ministarstvo nije krivo za ovakav rezultat. Kao sto sam blago nabacio, netko je drugi "torpedirao" promjene koje su prakticki vec bile usvojene.
Tko? Sve u svoje vrijeme.
-bg-
P.S. Hvala kolegama na dosadasnjim raspravama.Ovo je dobar pocetak i sigurno ce dati rezultate.
|
|
| Na #24 cak nije bitno tko je "torpedirao" promjene nego zasto i na temelju kojih argumenata. Pogotovo je zabrinjavajuce da su vec promjene bile usvojene ali....Valjda ste dobili nekakvo objasnjenje ili ne? |
|
na #24
Isto je i sa vasom zabranom preskakanja radnih mjesta. Isto imamo i na IRB-u - no to je opet Zakon.
Krivo. Prema trenutno vazecem zakonu, moguce je preskakati znanstvena radna mjesta (vidi clanak 41. Zakona). Citiram: "Natječaj za izbor na isto ili više znanstveno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje znanstvena organizacija tri mjeseca prije isteka roka." Vise radno mjesto od znanstvenog suradnika su i visi znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. Prema tome, zakon dosada nije onemogucavao preskakanje radnih mjesta (kao sto ce u buducnosti). Vec je to bilo onemogucavano od strane institutskih pravilnika (u Rudjeru barem od 2003. godine). |
|
Na #27,
moj se komentar odnosio na nove zakonske promjene.
Do sada je bilo ovako: ako ste znanstveni suradnik tada nakon pet godina slijedi javni natjecaj na kojem
1. mozete biti reizabrani na radno mjesto znanstvenog suradnika, ili
2. mozete biti izabrani na visu poziciju viseg znanstvenog suradnika ako za to imate uvjete VASE INSTITUCIJE, ili
3. mozete ne biti izabrani ako se na javni natjecaj javio netko tko je bolji od vas.
U svezi preskakanja, clanak 41, STAVAK 3 veli da se natjecaj moze raspisati "ali ne prije nego sto isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem."
PROBLEM novih promjena je obveza napredovanja na radnom mjestu. Svatko mora postati redovni profesor na sveucilistu! Itd.
Nemam pri ruci IRB pravilnike pa u trenutku ne mogu citirati.
-bg- |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(21 kom., prije 5 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(4 kom., prije 5 hrs.) | | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 1 dan/a.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 2 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 6 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 9 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 14 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 19 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 19 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.08. 17:05h CEST