2007.03.01. 13:30
Jutarnji list, četvrtak, 1.3.2007., str. 6.
Jutarnji list je u četvrtak objavio članak pod naslovom "Vitaminski preparati povećavaju smrtnost". U članku se ne navodi imena autora rada, pa za one koji to žele pročitati, evo reference:
Bjelakovic G et al.,
Mortality in Randomized Trials of Antioxidant Supplements for Primary and Secondary Prevention, JAMA. 2007;297:842-857.
http://jama.ama-assn.org/cgi/content/abstract/297/8/842
U članku se navodi da je studijom obuhvaćeno više od 230000 ljudi, ali u stvarnosti je posrijedi "meta-analysis", obavljena na probranom (namjestenom) dijelu prikupljenog starog materijala. Naravno, posrijedi je stara prica o brkanju korelacije i kauzalnosti. Nema ni objasnjenja gdje su trupla otrovanih vitaminima. Ja sam mislio da tekstove o znanosti u Jutarnjem priprema Tanja Rudez, ali ovaj je pripremila novinarka Suzana Ciboci, koja inace pise se "Događaje dana", gdje je clanak i uvrsten.
Onako usput, prvi autor vjerojatno je iz Niša, gdje je (pretpostavljam) i studirao medicinu. |
Našao sam neke zanimljive podudarnosti. Nije neka metaanaliza, ali zgodno izgleda ... Dakle, prvi autor, Goran Bjelaković, ima dva rada objavljena u iznimno uglednim medicinskim časopisima. Prvi je u Lancetu, objavljen u broju od 2-8. listopada 2004. To je bilo par dana prije nedjelje, 10.10.2004., a tada je bila godisnjica stupanja na snagu sporazuma o suzdrzavanju od nuklearnih pokusa u atmosferi i moru. Istoga dana (10.10.1963.) objavljeno je, da je Linus Pauling dobio svoju drugu Nobelovu nagradu, za mir, koja se broji kao nagrada za 1962. godinu. Drugi rad objavljen je prije par dana u casopisu JAMA, 28.2.2007., tocno na rođendan Linusa Paulinga! Istoga dana, Jutarnji list objavljuje prvi članak o štetnosti vitaminskih dodataka. |
|
na # 0 i 1 Dosla sam sinoc s puta, pa jos nisam stigla dobro vidjeti, a kamoli procitati sto smo objavili zadnjih dana. No, u jedno sam sigurna, nasa uredjivacka politika ide za dogadjajima, a ne za teorijom urote. Clanak je objavljen u uglednom medicinskom casopisu JAMA, zakljucke su prenijeli i brojni svjetski mediji ukljucujuci i londonski Times. Ne vidim sto je sporno u tome sto smo prenijeli rezultate toga istrazivanja. Inace, kad nam je neki znanstveni clanak ili dogadja zanimljiv, nije nam vazno je li autor ili glavni autor rodjen u Nisu ili na Madagaskaru. Jos nesto: Jutarnji list ima mnogo rubrika, medju kojima i rubriku Dogadjaji dana u kojoj pisu, ovisno o razini dogadjaja, svi novinari: od politickih, sporstkih, novinara kulture pa do novinara koji prate znanost, poput mene, i Suzane Ciboci koja prati zdravlje. |
|
Film Conspiracy Theory meni se jako dopao. Ali pustimo nagađanja i prihvatimo se matematike. Novine izlaze cijelu godinu, dakle vjerojatnost, da se poveći tekst o štetnosti vitamina pojavi baš na rođendan Linusa Paulinga, i još jedan par dana kasnije, ne izgleda baš velika. Glede kredibiliteta prvog autora rada u JAMA-i, uspostavio sam prvi kontakt s njim i pokušavam ga propitivati o matematičkim detaljima njegova rada. Prema podacima koje sam uspio prikupiti, metaanalizama se počeo baviti u zrelim pedesetim godinama svog života. Želim ga pitati, kako se u tim godinama budi matematički genij. Najugledniji časopisi prikupljaju više od 80% novca objavljivanjem reklama. Prije dosta godina, Philip Morris (proizvođač cigareta) bio je glavni oglašivač u JAMA-i. U to vrijeme, bilo je teško objaviti tekst o štetnosti pušenja. Danas su glavni oglašivači farmaceutske tvrke, što možda ima veze s pojavljivanjem metaanaliza o štetnosti antioksidanasa. A sad nešto posve neozbiljno, u kontekstu teorije zavjere: ne čudi li vas, da su se članci pojavili kada vi, kao novinarka s prirodnjačkom naobrazbom, na putu? |
|
na # 3 Moram sada zavrsiti reportazu pa cu samo kratko. Ne mislim da su medicinski casopisi svete krave niti mogu izbjeci ovisnost o farmacutskoj industriji kao i o oglasivacima, no cini mi se da je Catherine De Angelis, glavna uredanica JAMA, poznta po tome da nastoji izbjeci sukob ineresa s industrijom. Radila sam intervju s njom u ljeto 2004. a mislim da prof.Ana Marusic ima puno vise informacija o gospodji De Angelis (ako je jos urednica JAMA.e). Sto se tice vase posljednje konstatacije o teoriji zavjere, krajnje je neozbiljna. Inace, ja sam i na putu u stalnom kontaktu s glavnim urednikom i redakcijskim kolegijem ciji sam clan. Ja svoj posao obozavam i imam u redakciji takav status da bi mi pozavidlli mnogi na Zapadu. Osim toga, ja ne vidim nista sporno u clanku koji smo objavili, tim vise sto su slicne studije izasle vec nekoliko puta i mi smo pisali o njima bas kao i ostali mediji |
|
Na #4: Još malo teorije zavjere: zašto članak nije bio dostupan u Internet izdanju novina? Mrzim reagiranje u novinama, ne radim to, ali sam ipak osjetio potrebu, da ovaj put dodam komentar! |
|
| Kako nije, ja sam ga vidjela jos jucer ujutro dok sam bila izvan Hrvatske u on-line izdanju, rubrika Znanost. |
|
|
Kada (ako) Vi objavite clanak u JAMA-i, nadam se da ce Vam dr. Bjelakovic cestitati, usprkos tome sto ste studirali u Zagrebu!
|
|
Znanstveni dokazi o stetnom djelovanju vitamina (sic!) pojavljuju se redovitim ritmom u "prestiznim" casopisima. Ova nova JAMA podsjeca me na perverznu sugestiju da vitamin C uzrokuje rak, objavljene u Nature-u 1998. godine. Radi li se o kampanji ili ne, nek procijeni javnost. A kome je u interesu da se izbaci posast "sarenih lijekova" iz apoteka - sasvim je jasno. Da ne trosim svoje vrijeme na los rad Bjelakovica i ostalih, prenosim kompetentnu analizu Linus Pauling Instituta iz Oregona. LPI |
|
Na #6 i #7: Znam da je taj prigodni, rodjendanski na Internetu! Na Internetu nije članak od četvrtka, 1.3., koji je u papirnatom izdanju na str. 6 (Događaji dana). Na #8: ja nisam liječnik. Kada bih kao prvi autor objavio članak u JAMA, držao bih se sljedećeg: (1) Odgovarao bih na mail-ove s pitanjima, kojima se želi provjeriti, da li sam uopće sudjelovao u radu, ili sam se potpisao na plaćeni oglas ("ghostwriting"). (2) Objasnio bih, zašto su iz analize izbačene studije, u kojima nijedan pacijent nije umro, ni u ispitaničkoj, ni u kontrolnoj skupini. Što mislite, koliko bi lijekova dobilo odobrenje, kada bi se studije gdje svi prežive izbacivale iz analize?
|
|
na #10 Kolega, moram vas opet pouciti o medijima i on-line izdanjima. Internet, odnosno lansiranje on-line izdanja novina omogucava da cijeli dan pratite dogadjaje i ne cekate da se pojavi papiranato izdanje. Dakle, u prvim minutama 28. veljace vijest je bila na BBC on-line (provjerite), koji je inace jedan od najboljih news portala na svijetu. Nasa on-line redakcija, koja zaposljava ekipu od desetak ljudi, je zatim profesionalno reagirala i stavila oko 11 i 30 vijest na on-line izdanje. Kolegica Ciboci je zaposlena u JL i pisala je za tiskano izdanje. Slicno se cesto dogadja i s temama koje ja pratim, kolega Nenad Jarić-Dauenhauer koji radi u on-line izdanju priredi nesto prije nego sto izadje moj clanak u JL (cesto web ima i mnostvo stvari koje je i ne pisem u tiskanom izdanje). Ne moram vam valjda objasnjavati da se dogadjaji i kod nas i u svijetu ne poklapaju s trenutkom kada je deadline za nase tiskano izdanje. Najbolji je primjer dodjela Oskara, sva su on-line izdanja hrvatskih novina imala vijest nekoliko sati nakon dodjele, a barem osam sati prije izlaska tiskanih izdanja. Sto se tice vase prepiske s autorom clanka iz JAMA-e, to je vasa privatna stvar. I na vasem mjestu uopce ne bih isticala cinjenicu da je covjek rodjen i zavrsio medicinski fakultet u Nisu. Osvrnite se malo po vasem fakultetu, nema bas reputaciju kao Johns Hopkins. |
|
"Osvrnite se malo po vasem fakultetu, nema bas reputaciju kao Johns Hopkins." Mozda bude imao, za stotinjak godina (iako to zagrebackom mef-u jos nije uspjelo za 90 godina, nada umire posljednja ) |
|
Na #11: Poučite me još! Iz #11 sam napokon shvatio tko je NJD, te kako funkcionira online izdanje. Uljudno Vas molim, da negdje naknadno iz arhive izvučete članak od četvrtka, tako da to mogu vidjeti i članovi connecta koji ne mogu doći do papirnate verzije novina. Nadam se da autorska prava nisu problem, ionako je u pitanju digest od digesta jedne metaanalize. Hrvatski novinari trebali bi unaprijed znati, da se Linus Pauling gadno za života zamjerio određenim interesima. Kako je on ipak jedan od inicijatora peticije za mir u Hrvatskoj, bio bi barem red da hrvatski novinari nauče nešto o pokušajima, da se godinama nakon smrti diskreditira jedan od najvećih umova 20 stoljeća. Naučite barem kad mu je rođendan! "Ghost writing" se u Americi gadno kažnjava, čak i zatvorom. Istočna Europa postaje mjesto gdje se regrutacija potpisnika namještenih studija još može naći. Dugotrajno siromaštvo pogoduje lakšem donošenju odluke. I hrvatski znanstvenici mogu doći u iskušenje. To je jedan od motiva mog osvrta na članak u Jutarnjem. Glede moje ustanove (www.mefos.hr): nisam član uprave pa ću iznijeti svoje privatno mišljenje. Za noviji fakultet u usponu, idealna je situacija u kojoj vas studenti i potencijalni kandidati ne omalavažavaju, a konkurencija omalovažava. To je upravo ono što imamo. Samo raspalite!
|
|
Na #11: Poučite me još! Iz #11 sam napokon shvatio tko je NJD, te kako funkcionira online izdanje. Uljudno Vas molim, da negdje naknadno iz arhive izvučete članak od četvrtka, tako da to mogu vidjeti i članovi connecta koji ne mogu doći do papirnate verzije novina. Nadam se da autorska prava nisu problem, ionako je u pitanju digest od digesta jedne metaanalize. Hrvatski novinari trebali bi unaprijed znati, da se Linus Pauling gadno za života zamjerio određenim interesima. Kako je on ipak jedan od inicijatora peticije za mir u Hrvatskoj, bio bi barem red da hrvatski novinari nauče nešto o pokušajima, da se godinama nakon smrti diskreditira jedan od najvećih umova 20 stoljeća. Naučite barem kad mu je rođendan! "Ghost writing" se u Americi gadno kažnjava, čak i zatvorom. Istočna Europa postaje mjesto gdje se regrutacija potpisnika namještenih studija još može naći. Dugotrajno siromaštvo pogoduje lakšem donošenju odluke. I hrvatski znanstvenici mogu doći u iskušenje. To je jedan od motiva mog osvrta na članak u Jutarnjem. Glede moje ustanove (www.mefos.hr): nisam član uprave pa ću iznijeti svoje privatno mišljenje. Za noviji fakultet u usponu, idealna je situacija u kojoj vas studenti i potencijalni kandidati ne omalavažavaju, a konkurencija omalovažava. To je upravo ono što imamo. Samo raspalite!
|
|
Na #3: Postoje dvije osobe koje se mogu naći na PubMed pod sličnim imenima: Gordana Bjelaković, medicinska biokemičarka, rođena 1942 godine - link. Goran Bjelaković, internist - gastroenterolog, rođen 1964. godine - link Oboje rade u istoj ustanovi. |
|
na # 13 Poslat cu vam u ponedjeljak PDF clanka pa ga stavite na Connect. Uopce mi nije jasno sto ste htjeli s tom zavjerenickom pricom tipa clanak nije dostupan na on-line izdanju JL-a kad je broj od cetvrtka prodan u barem 100.000 primjeraka, sto znaci da ga je vidjelo barem pola milijuna citatelja u HR. Molim vas da novinarima BBC-a i Timesa takodjer uputite noticu da je red da znaju kad je rodjendan Linusa Paulinga pa da se iduci put ne drznu prenijeti studiju iz JAMA-e kako ga ne bi diskreditirali sto nama imputirate. |
|
na #3 i #15 U tri kazete da se glavni autor u zrelim pedestim godinama poceo baviti metaanalizama pa vas je zanimalo kako se u pedesetim godinama postaje matematicki genij. Iz # 15 smo saznali da dr. Goran Bjelakovic ima 43 godine, dakle jos nije navrsio 50 godina. Radite cijeli zavjerenicki scenarij i nasoj novini imputirate povrsnost jer eto moja kolegica nije znala da je cijela prica s vitaminima izasla u JAMA-i, a zatim u nizu uglednih svjetskih medija kako bi se diskreditiralo Linusa Paulinga, dok istodobno iznosite teze o covjeku za koga ste tek naknadno provjerili koliko ima godine. |
|
... jest, da je više od 100 000 čitatelja moglo vidjeti članak, koji je jednostran, a sumnja u točnost nekih navoda nije se mogla izraziti ni u prostoru rezerviranom za ekshibicioniste. Pošaljite mi članak kao attachment na e-mail adresu, koji ćete naći na mojim web stranicama. Medijske kuće (BBC, Times, CNN itd) ne emitiraju slučajno senzacionalnu znanstvenu vijest baš istoga dana: trik je u tome da im se istovremeno upućuje ciljana poruka (press release). |
|
Na #17: Mislim da je cijelo vrijeme bilo jasno, kako nisam bio siguran koliko osoba se može u PubMed naći pod sličnim imenom. Zato sam i dao podatke (pronašla ih je kolegica iz #12), iz kojih je jasno da je riječ o (najmanje) dvije osobe, i da je prvi autor članka koji se ovdje spominje rođen 1964. Zbunile su me reference u PubMed.
|
|
na #18 Nema problema, poslat cu vam. Mozda da okoncamo ovu raspravu, nekako mi se cini da je vase znanje o medijima iskljucivo na razini teorije zavjere. |
|
Na #20: Moje poznavanje srdačnih odnosa prema platišama skupih oglasa možda jeste, a možda i nije površno, ali ne odnosi se na Hrvatsku. Ovdje se još ne smiju plaćenim oglasima reklamirati lijekovi koji se mogu dobiti samo na recept. "Media hype" je krenuo iz tog miljea. Javite datum u veljači 2008., kada vas trebam upozoriti, kakve će se znanstvene senzacije pojaviti oko 28.2.2008. Pozivam vas na svoje predavanje za regrutiranje srednjoškolaca, koje će biti održano u zgradi Rektorata UNIOS, drugi dan Festivala znanosti. Prethodnih godina nastupao sam prvi, prvog dana, ali ove godine sam priprijetio, da ću u prostoriji za domjenke prvi službeno otvoriti Festival, ako političari svojim govorima budu rastjerivali djecu. Prestravljeni organizator me prebacio na drugi dan. Radni naslov je "Kratki tečaj teorije zavjere". |
|
na #21 Doci cu rado na predavanje ako budem mogla zbog posla. Kad ce tocno biti? U Zg ili Osijeku? To je krajnje zanimljivo ako znate vec medijske senzacije u znanosti za 28. 2. 2008. godinu: moram priznati da ih mi ne mozemo predvidjeti i u tome je car naseg posla.Svaki je dan novi pocetak. |
|
Na #22: Festival znanosti je u travnju. Pripreme su u tijeku, možda malo kasne, ali uvijek sve bude na vrijeme. Održava se u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Program bi mogao biti poznat kroz desetak dana (možda). Čar proročkog posla je da nešto predvidi i to se pokaže točno. Za neke datume u godini mogu ponešto pogoditi. Poslastica za Linusove godišnjice je proizvod marketinške strategije poznate kao FUD (fear, uncertainty, doubt). Riječ je o staroj fori. Kao primjer, mogu navesti priču, da je janjetina kod nekog ugostitelja dobra jer ju zalijeva mješavinom toplog piva i muškog urina.
|
|
PDF članka objavljenog u Jutarnjem listu, 1.3.2007., na stranici 6., može se naći ovdje: http://physics.mefos.hr/jl
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|