| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Novi ciklus evaluacije znanstvenih projekata
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Goran Pavel Santek
|
|
|
|
2007.01.30. 17:13
MZOS je danas stavio na svoj portal sljedecu obavijest:
Od 9. veljače 2007. godine kreće novi ciklus evaluacije znanstvenih projekata. U novom ciklusu evaluirat će se svi znanstveni projekti koji su pristigli nakon 10. ožujka 2006. godine. Isto tako svi voditelji projekata kojima je projekt odbijen u prošlom ciklusu moći od 9. veljače do 9. ožujka 2007. godine ponovno prijaviti projekt. Svi znanstveni projekti koji budu zaprimljeni u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa do 9. ožujka 2007. godine bit će vrjednovani do 15. lipnja 2007. godine.
Za financiranje odobrenih projekata u ovom ciklusu predviđeno je oko 10 milijuna kuna.
Pored velikih pomaka koji su učinjeni (prolaznost projekata s 87,5 iz 2002. godine smanjena je na 72% 2006. godine), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nastavlja s poboljšanjima sustava pa će u ovom ciklusu natječaja za znanstvene projekte predložiti Nacionalnom vijeću za znanost, još veće uključivanje recenzenata iz inozemstva, pogotovo onih hrvatskog podrijetla koji rade na brojnim uglednim međunarodnim znanstvenim institucijama!|
Zasto bi recenzent hrvatskog porijekla bio bolji nego ne ?
Upravo suprotno, covjek bez veza s hrvatskim znanstvenicima
bi bio manje pristran. |
|
|
opet mi pobježe prazan komentar... 
Ono što htjedoh reći je slijedeće: načelno se slažem s #1, no u operativnom smislu bojim se da nema nekih prednosti.
Radi se o slijedećem proceduralnom problemu: kako ćete odrediti _tko_ su ljudi koji su mjerodavni za biti recenzenti u pojedinim područjima? Imajte na umu da to mora biti priličan broj ljudi - recenzenata u protekloj prijavi projekata je bilo oko 2000, neka ih je trećina bila iz inozemstva, to je cca 700.
Dakle, da bi ostali na toj razini trebate barem 700 nezavisnih stručnjaka iz različitih područja. Kako ćete ih odrediti? Najlogičniji korak je pitati ljude u Hr, koji su vam dostupni i koji u domaćoj znanstvenoj zajednici slove (ne ulazeći u opravdanost tog naslova) kao stručnjaci za svoja područja, pitate 'tko su najugledniji inozemni stručnjaci?'.
Koga će vam oni predložiti? Možda ljude koji uistinu _jesu_ najbolji svjestki stručnjaci u tom području. Ali možda i svoje kolege, s kojima dosta surađuju i znaju da će njima osobno biti 'blagonakloni', ali koji zapravo nisu neke svjetske marke. A kako ćete provjeriti je li na stvari jedno ili drugo? Nažalost jako teško, jer su predlagači nominalno najveći stručnjaci u domovini...
U nekim područjima u kojima imamo poznata 'naša' imena u inozemstvu, možete odabir prepustiti tim 'domaćim strancima'. Na taj način ćete izbjeći da domaća znanstvena elita bira svoje favorite. Ali na koji ćete način osigurati da izabranici naših 'svjetskih stručnjaka' ne budu njihovi osobni favoriti koji će pak favorizirti jednu određenu struju unutar 'domaće' znanstvene zajednice, a ne 'apsolutni svjetski stručnjaci'? Opet nikako.
I u jednom i u drugom slučaju morate se osloniti na osobni integritet predlagača. A budući da su i 'domaći domaći' i 'strani domaći' predlagaći ljudi od krvi i mesa, statistički ćete vjerojatno dobiti isti rezultat u obje situacije.
Problem izbora 'pravednika' tehnički je jednako potencijalno kompromotoran i u jednom i u drugom slučaju, jer je do 'čovjeka bez apsolutno ikakvih veza s hrvatskim znanstvenicima' nemoguće doći, osim ako izbor ne povjerite potpuno stranoj agenciji. A ako to napravite, tko vam onda može garantirati da takva agencija radi u najboljem interesu Hrvatske znanosti, a ne u interesu 'viših sila' koje stoje iza te agencije. Opet nitko. I opet je pitanje osobnog integriteta.
Catch 21. Jedini argument na kojega se onda možete donekle vaditi je taj da će ljudi koji imaju emotivne veze s Hrvatskom biti skloniji raditi 'u korist' iste s ciljem unaprijeđenja stanja znanosti u njoj. A to su prvenstveno hrvatski znanstvenici u inozemstvu. Labav argument, priznajem, ali za opisani problem bitno jačeg nažalost ne vidim... |
|
Kolega #3 ocigledno nikada niste radili kao recenzent niti ste naucili u svojoj znanstvenoj karijeri kako se na kriticni i kvalitetni nacin radi recenzija projekata.
Uopce mi nije jasno zasto ste se bas vi kao PR IRBa bez doktorata uzeli pravo objasniti kolegi #1 a i svim ostalim clanovima portala temu o kojoj stvarno malo znate. Sto vam znaci ova recenica:
Buduci da su 'domaći domaći' i 'strani domaći' predlagaći ljudi od krvi i mesa, statistički ćete vjerojatno dobiti isti rezultat u obje situacije
te
Najlogičniji korak je pitati ljude u Hr, koji su vam dostupni i koji u domaćoj znanstvenoj zajednici slove (ne ulazeći u opravdanost tog naslova) kao stručnjaci za svoja područja, pitate 'tko su najugledniji inozemni stručnjaci?'.
i rezultat sigurno nece biti nepristrani najbolji strucnjaci iz doticnih podrucja. Bilo koji student ili sluzbenik MZOSa moze uci u baze podataka i naci relevantne strucnjake iz svih podrucja za manje od jedan dan. Puno srece s catch 21. |
|
Na #3:
Kolega bi se doista trebao uzdrzati od pisanja tako dugackih i beskorisnih priloga na temu o kojoj zna vrlo malo, buduci da nije znanstvenik, niti je ukljucen u recenzije znanstvenih projekata, u Hrvatskoj ili vani. No, to ga ni najmanje ne smeta da pise vrlo samouvjereno i autoritativno. Zbog svog neznanja, on daje sasvim pogresnu analizu problema, izvodi krive zakljucke, i daje jos losije prijedloge. Ovi zadnji su vec bili istaknuti u #4, tako da nije potrebno ponavljati. Osvrnuo bih se na jos jedan citat iz #3:
U nekim područjima u kojima imamo poznata 'naša' imena u inozemstvu, možete odabir prepustiti tim 'domaćim strancima'. Na taj način ćete izbjeći da domaća znanstvena elita bira svoje favorite. Ali na koji ćete način osigurati da izabranici naših 'svjetskih stručnjaka' ne budu njihovi osobni favoriti koji će pak favorizirti jednu određenu struju unutar 'domaće' znanstvene zajednice, a ne 'apsolutni svjetski stručnjaci'? Opet nikako.
Koliko samo tu ima nepovjerenja, da ne kazem paranoje! Vama je ocito tesko vjerovati da ljudi mogu biti objektivni, nepristrani, iznad sitnih spletki i klika koje vi cini se vidite u svome okolisu u Zagrebu i onda ga projecirate na cijeli svijet. Mozete biti uvjereni da bi od istaknutih znanstvenika iz inozemstva, hrvatskog porjekla ili ne (nije bitno), dobili objektivne, kompetentne preporuke na koje se mozete osloniti bez rezerve.
Catch 21.
Kakav catch21, nema ga! Vi naprosto izmisljate probleme, koji u stvarnosti ne postoje, nepotrebno komplicirate nesto sto je u biti jednostavno. Sustavi za objektivnu i kriticku evaluaciju znanstvenu projekata odavno i dobro funkcioniraju u mnogim zemljama. Nema potrebe izmisljati nesto novo u Hrvatskoj. MZOS bi sutra mogao preuzeti i adaptirati koji od tih mehanizama, samo kada bi to zelio.
Bit ce zanimljivo vidjeti hoce li MZOS u ovom novom ciklusu evaluacije pokusati izbjeci, korigirati neke od problema koji su se jasno manifestirali u prethodnom krugu. |
|
Uvaženi kolege doktori i recenzenti #4 i #5,
nakon Vaše iscrpne duboke paralelne analize, potkrijepljene s jakim argumentum ad PhDum, te neovisno potvrđene od strane vas dvaju neovisnih autora, postaje vrlo očito koji je apsolutno najveći problem hrvatske znanosti uopće.
Naime, sve indicije nepobitno ukazuju da sam taj Problem - ja osobno. Zašto? Zato jer nisam još doktor znanosti, nego samo puki PR (s tek [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=237483&period=2002]tri znanstvena rada, dva magisterija, tridesetak popularno-znanstvenih tekstova[/URL] i još petnaestak popularno-znanstvenih TV priloga), a bez obzira na to usuđujem se komentirati i raspravljati o visokointelektualnim temama na jednom internetskom forumu.
Ali dragi kolege, vi ni ne znate koliko ste dobro Problem pogodili, jer ne znate za onu moju skrivenu uistinu crnu stranu. Naime, ne samo da se usuđujem o vežnim stvarima u akademskom svijetu diskutirati, nego ih se usuđujem - unatoč tome što jadan kukavan nemam doktorat i niti ama baš nikakvog iskustva u recenziranju projekata - i pokretati. Dobro, znate da sam se drznuo sudjelovati u organizaciji kongresa koji se prema svim civilizacijskim normama nikada ne bi smio niti zamisliti, a kamoli održati jer mu je na čelu ministar Darth Wader. Ali pojma nemate da sam k tome, čak uspio obmanuti i izmanipulirati nekoliko europskih sveučilišta i drugih uglednih institucija i pojedinaca da mi za te moje bolesne ideje daju potporu i u njih se uključe.
Ali hvala bogu, vas dvojica doktora i recenzenata ne samo da ste jasno razotkrili Problem. Vi ste, u skladu sa svim akademskim uzancama i protokolima ujedno predložili i izvrstan model rješenja dotičnog Problema. Naime, sve što treba napraviti je takvu nedoktorsku i nerecenzentsku mizeriju, spodobu i protuhu javno izvrijeđati, i vratiti ju na svoje mjesto jasno joj ukazavši da nije ništa doli nedoktorska i nerecenzentska mizerija. I onda će se možda dotična protuha i spodoba napokon povući natrag u svoju PRovsku rupu i pustiti vas velke PhDečke da dalje na ovom forumu igrate konceptualno-intelektualnog džepnog biljara.
Čestitam kolege - zadužili ste domovinu. Jedan od vas je već zvjezdicu šetalicu za takav predani rad dobio. Drugi, ako tako nastavi, zasigurno ide na asfaltno ovjekvječivanje već u slijedećoj turi... |
|
Baš sam danas nešto izrazito nedoktorističan i nerecenzičan - ispravan link na moju znanstvenu nazovibibliografiju je ovdje.
Stvarno je jadna, jel da?! U njoj nema ni jednog jedinog intervjua samnom ili moje izjave za medije - i po tome se vidi koliko sam ispod razine za uključivanje u bilokakvu raspravu s vama, kolege #4 i #5. |
|
kolega #2, 3, 6 i 7:
izgleda da bolje ocjene dobivate kad ne kazete nista. publika je presudila! 
|
|
| U pravu ste kolegice. Šteta što ne slijedite moj svijetli primjer u tom pogledu, jer nam je izgleda sudba ista... |
|
Kolega u tim postovima doista govori o recenziranju kao da o tome nikada nitko nije ni raspravljao niti pisao. O tome je napisano mnoštvo tekstova i održano nekoliko svjetskih kongresa. Osim toga se urednici svih uglednih međunarodnih časopisa nose s tim pitanjima svakodnevno.
Nije stoga dobro započinjati raspravu uvijek od Adama i Eve. Nešto se ipak u međuvremenu u svijetu i događalo. Ima i u RH bar par desetaka znanstvenika koji u tim pitanjima imaju dosta iskustava. Na žalost, čini se da nitko od njih nije bio uključen u proces evaluacije projekata, ili pak njihove savjete nisu u MZOŠ-u uvažavali.
Meni stvarno ne smeta što kolega nema doktorata, ali me smeta samouvjerenost s kojom raspravlja o stvarima o kojima, što je posve očito, ne zna gotovo ništa. |
|
Dobro, čini mi se izglednim odavde se možemo vratiti na temu...
Kolega #10, meni nije nikakav problem priznati da nikad nisam osobno sudjelovao u recenziranju. No kako - što po prirodi svojega posla, a što po prirodi svojeg karaktera - rado i često pričam s jako puno ljudi koji za razliku od mene jesu doktori znanosti, i koji uz to imaju i (neki više neki manje) recenzetnskog iskustva, tako sam ponešto ipak 'iz druge ruke' saznao o tome kako se biraju recenzenti, kako se ustrojava recenzentski postupak, te kako materijali (tj. projekti) prolaze kroz 'peer review' žrvanj u sklopu recenziranja.
Na račun svega toga, bio sam slobodan u postu #2 dati svoju primjedbu na post kolege #1. Uočite da pri tome nigdje nisam osporio da je post #1 vrlo suvisal, te sam štoviše istaknuo odmah na početku da se _u načelu_ s njime slažem. No na temelju mojih (ograničenih) spoznaja o tehničkim aspektima provođenja recenzetskog postupka, i nešto širim poznavanjem funkcioniranja društvenih mreža i međuljudskim odnosima (a to su stvari kojima se kao PR zapravo svakodnevno i intenzivno bavim i čak ponešto i akademski-stručno i usavršavam), argumentirao sam tvrdnju da (javni) sustav znanosti u Hrvatskoj _tehnički ne može_ doći do poola recenzenata _potpuno neovisnih_ od apsolutno svih fizičkih osoba iz samog tog sustava.
Štoviše, na temelju istog argumenta vjerujem da isto vrijedi i za gotovo sve druge javno financirane sustave u cijelom svijetu, jer u konačnici _netko_ mora donijeti odluku 'u ime naroda', a taj _netko_ je svakako osoba od krvi i mesa a jedini način za doći do recenzenata je putem društvene mreže u kojoj je i sam taj _netko_ uključen. Čak i ako uzimate 'neovisnu' vanjsku agenciju da napravi taj posao, opet _netko_ mora 'u ime naroda' tu agenciju izabrati iz svih agencija koje se nude. Odluka, dakle, ne može biti u potpunosti 'hladna' i automatizirana, već je u negdje duboko u konačnici prvenstveno ovisna o ljudskom faktoru. Radi toga, kvaliteta i 'neovisnost' cijelog sustava u bitnome ovisi prvenstveno o osobnom integritetu čitavog lanca _nekih_ osoba.
Je li moj argument bio više ili manje uspješan je nedvojbeno stvar podložna javnoj raspravi. Svakako bi mi drago bilo da mi je netko od vas četvoro dosadašnjih sugovornika odgovorio s protuargumentom, dao mi neki konkretan primjer o tome što se to 'ipak u međuvremenu u svijetu i događalo' i tko bi od tih 'par desetaka znanstvenika u RH koji u tim pitanjima imaju dosta iskustava' mogao biti zanimljiv sugovornik na ovu temu, te po mogućnosti priložio koji link pa da malo pogledam i štogod naučim.
Ali nažalost ništa od svega toga. Naprotiv, sve što sam dobio za taj moj krajnje benigni i potpuno nepretenciozni komentar bila je salva ad hominem uvreda začinjenom krajnje bizarnim 'ivory tower' argumentima kakvih sam se naslušao za svojih znanstvenonovačkih dana, i radi otvorenog neslaganja s kojima sam na kraju krajeva i bio prisiljen napustiti ne pravo započetu karijeru u znanosti, te potom postati 'tek PR' bez doktorata i bez iskustva u recenziranju projekata. |
|
| Nisam siguran, kolega, da je Portal dobro mjesto za edukaciju jedan na jedan. Zato, umjesto da, po mome mišljenju, zoupotrebljavamo Portal, predlažem Vam da pročitate relevantne dijelove moje knjige: V.S. "Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo" (peto izdanje) Medicinska naklada, Zagreb, 2003. |
|
Zašto mislite da bi to bila 1 na 1 edukacija? Od preko 1100 članova connecta ja vrlo vjerojatno nisam jedini koji nije upućen u problematiku (ili preciznije rečeno 'bez doktorata i bez iskustva u recenziranju' ), i kojemu bi stoga sažeti portalski osvrt na temu i kratki ukaz na kardinalne greške u argumentaciji iznesenoj u #3 i #11 od strane relevatnog stručnjaka bili dobrodošli.
Usput, hvala na preporuci, svakako zvuči vrijedno pogledati. Je li navedena knjiga dostupna negdje online u elektroničkom obliku? |
|
Ipak bi to trebao biti iskazani interes većega broja članova Konekta, da ne ugnjavimo ljude. Ponudit ću nešto drugo: spreman sam, ako smatrate nužnim i prikladnim, održati predavanje/raspravu o tome na IRB-u.
Za Knjigu sam potpisao ugovor s Medicinskom knjigom koja ima sva prava. Kolikok ja znam, Knjiga nije digitalizirana. Može se kupiti za oko 100 kn (nemam nikakav postotak!), ili Vam ju mogu posuditi. |
|
Quote:
Ponudit ću nešto drugo: spreman sam, ako smatrate nužnim i prikladnim, održati predavanje/raspravu o tome na IRB-u.
Mislim da u današnje doba 'globalnog sela' možemo i bolje od toga, ako se slažete: u sklopu Connect science initiatives napravimo telekonferencijski skup na tu temu. Kao uvod u skup Vi i još par mjerodavnih kolega (s time u vezi, odmah molim prijedloge connectovaca u ovu raspravu) održite svako po kratko 10-15 minutno izlaganje o najzapaženijim današnjim trendovima i primjerima dobre prakse iz svijeta na temu sustava recenziranja. Nakon toga javna rasprava.
Ja s CARNET-om riješim rezervaciju nekoliko telekonferencijskih dvorana po Hrvatskoj (redimo Zagreb - IRB, Rijeka - Tehnički fakultet, Osijek - Medicinski fakultet te Split - FESB) i probam dovući nekoga iz MZOŠ-a i/ili NVZ da sudjeluje u raspravi (i da kaže nešto o tome koji su bili najveći problemi s recenzijama u netom završenom 'callu', te što misle napraviti da u slijedećem callu bude bolje).
Istovremeno, Vi se pobrinete da se izradi draft dokumenta o proceduri recenzija kojega bismo onda stavili na wikiFF i koji bi se prezentirao na tom skupu, te naknadno doradio i ponudio MZOŠ-u i NVZ-u kao osnova za buduće unaprijeđenje postupka recenzija projekata financiranih od strane MZOŠ-a.
Kako to zvuči? |
|
| Glasam za predavanje uzivo. |
|
| Zvuči dobro. Mislim samo da ne bi bilo smisla to održati bez sudjelovanja mjerodavnih (onih koji bi mogli primijeniti moguće zaključke) iz MZOŠ-a, jer je zbog njih cijela rasprava i započela. Ostanimo u vezi radi dalnjih dogovora. |
|
na #16:
Naravno, ne samo da bi bilo u živo, nego bi napravili i web streaming, tako da se može uživo pratiti iz cijelog svijeta.
na #17:
I to naravno. Nastojat ću što prije dobiti kakvu informaciju o toj mogućnosti iz MZOŠ-a, pa ću obavijestiti o tome kroz ovu raspravu.
(P.S. Tko bi rekao, na kraju se od pustih početnih bura i nevera ovo pretvorilo u sasvim suvislu i rijetko konstruktivnu temu. Izgleda da je koji put potrebno malo 'podignuti temperaturu' da bi se stvari pokrenule. Nadam se da ćemo u budućnosti ovakvih tema imati što više. ) |
|
Dragi kolega, žao mi je što Vas moram dijelom demantirati, što ne bi smjelo utjecati na naš dogovor.
Evo o čemu je riječ. U prvoj rečenici P.S.-a u Vašem tekstu, čini se da je nužno podizati temperaturu da biste od mene iznudili da javno istupim. Teško mi to možete pripisati. Želio sam i želim javno progovoriti o tome da je MZOŠ neprofesionalno obavio svoju zadaću, i spreman sam reći kako je, po mome mišljenju, to trebalo obaviti. Ja bih uvijek puno radije sudjelovao u akcijama pri kojima je "temperatura" normalna a cilj opće dobro. |
|
(Ovdje sam malo izvan teme, ali dobro... )
Ne, ne... Nisam time mislio reći da sam ja Vama 'digao temperaturu' u ovoj raspravi. U ovom slučaju temperaturu su digli postovi #4 i #5, i to meni. U nizu drugih rasprava, ja sam pak bio taj koji diže temperaturu.
Zapravo rekao bih da Vi osobno to nikada niste napravili - Vaši postovi su redovito prilično odmjereni. No gledajući rasprave posljednjih dana, i analizirajući malo konkretne posljedice istih, primjećujem neku korelaciju između 'žestine' (čak do razine neprimjerenosti) rasprave i pokretanja konkretnih aktivnosti ili uključivanja većeg broja connectovaca u raspravu (što smatram pozitivnim).
'Mlake' i odmjerene rasprave izgleda da iz nekog razloga ostaju samo rasprave, i to više manje akademske. Iz žestokih se pak neke stvari izgleda ipak pokrenu. |
|
Podrzavam ideju o video konferenciji i rado cu aktivno sudjelovati na temu Model profita i Model ABCD.
Konacno da se sto vise nas u zivo sucelji i kreativno doprinesemo razvitku znanosti u RH. |
|
| Na žalost, ne mogu Vam ništa više reći o organizaciji konferencije koju je obećao kolega u #20. Do sada se, poslije #20, više nije javio. |
|
Kako rekoh u #15:
Quote:
Istovremeno, Vi se pobrinete da se izradi draft dokumenta o proceduri recenzija kojega bismo onda stavili na wikiFF i koji bi se prezentirao na tom skupu, te naknadno doradio i ponudio MZOŠ-u i NVZ-u kao osnova za buduće unaprijeđenje postupka recenzija projekata financiranih od strane MZOŠ-a.
Ja konferenciju organiziram u tjedan dana od časa kad mi kažete da imamo dokument o kojemu bismo na konferenciji raspravljali. Ali dokument trebate napisat Vi, ili barem morate organizirati da ga netko napiše - ja za taj posao nisam kompetentan. |
|
| Dobro, zbunilo me ono "istovremeno" pa sam očekivao da se javite ima li smisla da pišem tekst. Ako je moj tekst početak, napisat ću ga u sljedećih par dana. |
|
| Clanak kolegice Ksenije Rukavine u danasnjem Poslovnom dnevniku je na linku http://www.poslovni.hr/34131.aspx |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | cross citations
(9 kom., prije 2 min.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 1 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 21:49h CET