| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Uspjesi hrvatskih fizicara
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2007.01.25. 10:24
U clanku u JL Tanja Rudez opisuje uspjehe fizicara iz RH u 2006 godini. Recept uspjeha je vrlo jednostavan: "posljedica je uvođenja vrlo strogih kriterija za dobivanje stalnih radnih mjesta, kao i za napredovanje u znanstvenom zvanju." Ovaj primjer odlican je pokazatelj postojanja jezgara znanstvene kvalitete i izvrsnosti u RH -pitanje je samo kako prepoznati i adekvatno nagraditi ovakve znanstvenike.
Fizičari objavili 7 radova u vodećem časopisu Ministarstvo znanosti prošle je godine najavilo da će autori radova objavljenih u vrhunskim svjetskim znanstvenim časopisima biti dodatno nagrađivani kako bi se stimulirala izvrsnost. O tome smo i raspravljali ovdje na portalu. Stoga se s pravom postavlja pitanje zasto nitko na Institutu za fiziku još nije nagrađen za prošlogodišnje postignuće.
Vodeći fizičari
dr. Čedomil Vadl, dr. Veljko Zlatić, dr. Katica Biljaković koja je objavila čak tri rada u Physical Rew. Letters, dr. Branko Gumhalter, dr. Slivija Tomić koja je objavila i revijalnu publikaciju u Physics Report |
| Nije ni na IRBu. Barem ne od fizicara. |
|
| Nije ni na IRBu. Barem ne od fizicara. |
|
o nagradivanju kvalitetnih znanstvenika raspravljali smo u prosincu 2005 godine u ovoj raspravi.
Iako je i MZSO obecao nagradivanje i prof Volarevica i drugih znanstvenika cini mi se da nismo otisli dalje od administrativnih obecanja koja su najavljena u ovom pismu:
Poštovani!
Ministar doc. dr. sc. Dragan Primorac me zamolio da zbog njegovih obveza u Vladi RH, u njegovo ime i ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uputim cestitke profesoru Siniši Volarevicu i njegovim suradnicima na velikom uspjehu koji su postigli objavljivanjem znanstvenog rada u jednom od vodecih svjetskih casopisa Genes and Development. Osobno se pridružujem tim cestitkama, te se ispricavam što se prije nisam javio, buduci da sam do maloprije bio zauzet obavezama izvan MZOŠ-a. Vrijednost rada profesora Volarevica tim je vece, što je napravljen u Hrvatskoj.
Vrhunski rezultat profesora Volarevica ostvaren radom u domovini, potaknuo je ministra da pokrene imenovanje povjerenstva koje ce biti zaduženo za izradbu kriterija izvrsnosti temeljem kojih bi se financijski nagradivali znanstvenici u RH za znanstvene radove objavljene u svjetski uglednim casopisima s visokim faktorom utjecaja.
Srdacni pozdravi,
DRAŽAVNI TAJNIK
Prof. dr. sc. Dražen Vikic Topic
Zanima me da li je ministar ostvario ista of svog obecanja u zadnjih 13 mjeseci?
Mislim da je ovo dobar pokazatelj da i dobra ideja koja bi trebala biti pozitivna i za kvalitetene znanstvenike ali i za politicare, moze potpuno nestati ukoliko politicari jednostavno ne zele nesto napraviti - iako ce vrlo lako obecati da je to njihov cilj i da ce bas to ostvariti.
Mislim da je to dobro poruka i svim znanstvenicima koji pripremaju 2 kongres da se posvete vise ostavrivosti zakljucaka nego samo papirnatim deklaracijama. Znanstvenici bi trebali pronaci model kako nametnuti odgovornost za nesipunjene zakljucke ili obecanja onih koji su preuzeli te obaveze? |
|
| Koji modalitet "nametanja" vi konkretno predlazete? Tko/gdje/kada i kako bi ga trebao provoditi? |
|
Na #3:
Mislim da je to dobro poruka i svim znanstvenicima koji pripremaju 2 kongres da se posvete vise ostavrivosti zakljucaka nego samo papirnatim deklaracijama.
Na tome sam vec insistirao u nekoliko priloga veznih uz II. kongres. I najbolji zakljucci i ideje ce vrijediti vrlo malo ako ne postoji nacin da se realiziraju. Koji je onda smisao kongresa? A kako stvari sada stoje, politicari ali i vecina znanstvenika preferiraju status quo, uravnilovku, u svim aspektima znanstvene politike. Rezultat toga je i da nema dodatnih nagrada, u placi i sredstvima za znan. rad, onih koji postizu izuzetne rezultate. |
|
| OK, ali sto konkretno uciniti da se to promijeni? Tko ce koga i kako natjerati da to ucini? Dijagnosticirali ste problem sa kojim se mnogi slazemo da je jedan od kljucnih. Imate li prijedlog lijeka? |
|
Na #6:
Temeljite reforme mogu se inicirati na dva nacina. (1) Bottom up: unutar znanstvene zajednice u Hrvatskoj sazrije svjest o nuznosti i neodgodivosti dubokih reformi, okupi se kriticna masa istaknutih znanstvenika voljna i sposobna da takve reforme definira, uvjeri politicare u njihovu neophodnost i izvedivost, i uz njihovu podrsku ih progura, i nametne cjelom sustavu - bez obzira na snazne otpore i zamjeranje dobrom djelu svojih kolega i znanaca. Malo je vjerojatno da ce se ovo desiti u doglednoj buducnosti, ali to je najpozeljnija varijanta.
(2) Top down: vodeci politicari Hrvatske konacno doista pocnu vjerovati (a ne samo pricati) da znanost moze i treba biti jedan od pokretaca razvoja Hrvatske, ali takodjer uvide da je preduvjet za to temeljita reforma znanstvenog i visokoskolskog sustava. Videci da sustav nema snage da se sam transformira iznutra, politicki vrh se odluci nametnuti zeljene promjene, po mogucnosti u suradnji sa odredjenim krugom odlicnih znanstvenika u Hrvatskoj. Ostavljam svakome da sam prosudi da li je (2) vise ili manje vjerojatno od (1).
Carobnog stapica nema. Samo oni koji zive i rade Hrvatskoj, znanstvenici poput vas i/ili politicari, mogu stvarno izmjeniti stanje stvari - ali prvo to moraju zeljeti, u dovoljnom broju i dovoljnim intenzitetom. Uloga nas koji smo u inozemstvu u krajnjoj liniji je sekundarna. |
|
Na #6.
Znanstvenici u RH trebaju biti snazniji i brojcaniji u svojim zahtjevima, koji se moraju temeljiti na tri bitna postulata (oko kojih ne smije biti kompromisa jer su univerzalno dokazani kao recept uspjeha u znanosti):
- transparentnost i odgovornost u svim procesima odlucivanja o znanstvenim temama
- izbor kvalitete (uvijek izabrati kvalitetnije a ne podlozno osobnom interesu)
- naglasak na napredak struke i ulaganje u mlade generacije - ne smiju se interesi politike, medija, novaca ili pojedinaca pretpostaviti interesima znanosti
Implementirajuci te principe mozemo vrlo brzo i puno napraviti na prakticnim pitanjima, npr:
1. Izbor kvalitetnih clanova NVZ - Osim vodecih moralnih i strucnih autoriteta iz RH i svijeta potrebno je ukljuciti i nekoliko mladih i uspjesnih znanstvenika koji bi doprinjeli dinamicnosti i novim trendovima u radu tog tijela.
Sjecate se proslogodisnje rasprave o nezakonitim izborima u NVZ - nije bilo zajednickokg stava i svi su ostali u foteljama dok nismo vidjeli posljedice njihova rada na recenzijama. Pitanje je da li smo nesto naucili iz toga? To nije kritika ovog ili onog politicara nego kritika naseg zajednickog stava i svijesti da se ne smije dopustiti nemoralnim i nekvalitetnim znanstvenicima da odreduju znacajne odluke za vecinu znannstvenika.
2. Neuspjeh u financiranju projekata. Na HTVu sam rekao da je ovo ocigledan neuspjeh jer nisu zadovoljni niti oni koji su dobili projekte niti oni koji nisu, a svi zajedno su razocarani i nemotivirani, jer se svi osjecaju prevarenima (nedostatak transparentnosti i odgovornosti bio je glavni problem).
Znanstvenici trebaju javnosti objasniti da su ovakvi rezultati financiranja projekata za sljedecih 3/5 godina katastrofalni za RH, posebno mlade generacije te otvoreno i javno traziti reviziju svih nekorektnosti. Na to znanstvenici imaju potpuno pravo.
Javnost je voljna prihvatiti rjesenja koja nude znanstvenici. Vec je predlozeno na portalu i nekoliko opcija sa skupinama strucnjaka sto je realno ostvarivo. Potreban je javni pritisak na MZOS da otvori svoje podatke znanstvenicima i nezavisnim skupinama strucnjaka.
U tom pritisku najvecu ulogu mogu odigrati odgovorni clanovi NVZ, TV i PS jer oni znaju vecinu propusta i sve relevantne podatke. Ostalii znanstvenici u RH trebaju prihvatiti da je to temelj i njihova svakodnevnog uspjeha. Najnekorektnije je sutjeti i cekati da to netko drugi napravi za nas.
3. Definirati temelje suradnje sa MZOSom na nacelima gore spomenutih postulata u organizaciji i radu na 2 kongresu znanstvenika.
To je nas kongres i nama mora biti u interesu da upravo tamo pokazemo sto zelimo u znanosti u RH i kako zelimo komunicirati s MZOS, sto od njih ocekujemo i kako mozemo najkonstruktivnije zajednicki radiiti. Vjerujem da bi svakom dobrom politicaru godilo imati takve sugovornike i partnere.
Na takav nacin treba poceti s radom na pripremama kongresa i siguran sam da ce rezultati nakon kongresa biti iznad ocekivanja, te da ce se rezultati vidjeti vrlo brzo. Neosporna je kvaliteta znanstvenika u RH potrebno je samo definirati principe suradnje s MZOSom.
Na kraju krajeva ovaj kongres bez znanstvenika ne moze biti uspjesan kongres sto daje dovoljno snage znanstvenicima u ovakvim razgovorima, a imamo i sasvim dovoljno vremena da napravimo adekvatne promjene.
Nadam se da ce kolega 6 prihvatiti neke od ovih savjeta i rakticno ih primjeniti kao clan organizacijskog odbora 2 kongresa. |
|
Zaboravio sam se osvrnuti na pitanje #4 glede nagradivanja uspjesnosti:
Koji modalitet "nametanja" vi konkretno predlazete? Tko/gdje/kada i kako bi ga trebao provoditi?
Kratko: Grupa znanstvenika / u RH/ odmah / pismenim putem.
Ipak je to dobar program i ne vidim razloga da se ne ostvari kada ga vec podrzava i ministar osobno.
Prakticni savjeti: Najjednostavniji nacin je pismeni zahtjev ministru osobno da odgovori zasto ovi uspjesni fizicari nisu nagradeni, te kada ce biti nagradeni, odnosno kada ce se ostvariti njegovo javno obecanje? Ukoliko nema odgovora o tome se moze obavijestiti znanstvenike i javnost.
Nakon toga kraj price moze biti nagradivanje (zajednicki uspjeh znanstvenika i MZOSa u ovoj akciji) ili demantij obecanja (manji uspjeh ove akcije). |
|
Na #8:
Znanstvenici u RH trebaju biti snazniji i brojcaniji u svojim zahtjevima,....
Ali nisu! U tome je, po meni, jedan od glavnih i najvecih problema. Kritike postojeceg stanja, kao i zahtjevi, inicijative i prijedlozi za njegovo mjenjanje, kako na ovom portalu a jos vise u dnevnom tisku, dolaze pretezno od znanstvenika sa adresom u inozemstvu (Njemacka, Norveska, Francuska, Svicarska, SAD, itd.). Sjetimo se samo nedavnog clanka u JL o konfliktima interesa u natjecaju za projekte, i brojnih drugih. Previse slabo se cuje kriticki glas aktivnih znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj. Dok se to ne promjeni, ne moze biti bitnih pomaka na bolje. |
|
na #9
Apsolutno podrzavam nagradjivanje izvrsnosti, u ovom konkretnom slucaju radova u top casopisu. No, neovisno o samom novinskom clanku, cija je svrha potaknuti razmisljanje o konkretnim stvarima i problemima, nije dobro da se trazi nagradjivanje konkretnog rada tek nakon prezentiranja u tiskanim medijima. Po toj logici, svi oni koji nisu prezentirani u tiskovinama tesko ce dobiti tu istu nagradu (pa i ja osobno), jer nije nitko konkretno trazio nagradu za njihov izvrsni rad.
Dakle, umjesto mediji -> izvrsnost -> nagrada potrebno je postaviti stvari obrnuto, a to je izvrsnost -> nagrada -> mediji, zato sto se izvrsnost ne mjeri preko medijskog pracenja vec faktorima izvrsnosti. Zapravo, to uopce nije tesko za napraviti, samo je potrebna dobra volja. Konkretno, da bi se realiziralo nagradjivanje izvrsnosti, potrebno je:
1. Donijeti politicku odluku (MZOS) da se nacini "Pravilnik o nagradjivanju izvrsnosti u znanstvenom radu"
2. Odvojiti dio sredstava za te nagrade u proracunu,
3. Definirati kriterije izvrsnosti po znanstvenim podrucjima i poljima (npr. Top 5% casopisa po IF u prirodnim znanostima, ili nesto drugo prema dogovoru),
4. Skenirati hrvatsku znanstvenu bibliografiju za prethodnu godinu i odrediti uopce koliki je postotak tih radova,
5. Direktno stimulirati znanstvenike (ne preko institucija, vec direktno na ziro racun) koje su objavili izvrstan rad prema formuli
(stimulacija za izvrstan rad) = (ukupna godisnja sredstva za izvrsnost) / (procijenjeni broj izvrsnih radova u godini)
U formulu je moguce ubaciti i tezinske faktore, npr. da li je rad kompletno hrvatski proizvod ili kao rezultat medjunarodnih projekata, razdioba po podrucjima, ... |
|
Iako bi se možda zbog ovoga
Quote:
Iako je i MZSO obecao nagradivanje i prof Volarevica i drugih znanstvenika cini mi se da nismo otisli dalje od administrativnih obecanja koja su najavljena u ovom pismu:
i ovoga
Quote:
moze potpuno nestati ukoliko politicari jednostavno ne zele nesto napraviti
možda mogli i ispričati ne zelim inzistirati na tome jer ce to kako je to dosadašnja praksa pokazala bili najneracionalnije trosenje energije.
Samo za informaciju budući da se znanstvenici još uvijek nisu uspjeli dogovoriti oko kriterija nagrađivanja izvrsnih projekata, Ministarstvo je odlučilo da ne čeka te je nagradilo nekoliko istaknutih postignuća. Dakle u 2006. godini nagrađeno je troje znanstvenika za istaknute radove realizirane na projektima Ministarstva. To su Ksenija Zahradka (studeni, 2006.), Siniša Volarević (studeni, 2006.) i Slobodan Vukičević (prosinac, 2006.), koji su na svoj projekt kao nagradu dobili svatko po 100.000 kn, te pored toga po dva znanstvena novaka S. Volarević i K. Zahradka te jednog novaka S. Vukičević.
Zbog toga prdlažem da se na wiki stavi tema pod naslovom nagrađivanje Hrvatskih znanstvenika. |
|
| Potpuno se slažem s kolegom. Po mome iskustvu moram zakljlučiti da je samo varijanta 2) stvarno moguća i, što je još važnije, u kraćem vremenu. Na žalost i u jednoj i u drugoj varijanti nužna je politička volja, a njezin je izostanak glavni krivac što se ništa bitno ne događa. |
|
#10: mislim da ste dali najsazetiji moguci odgovor i na svoj #7 i na #8. I to vam je to. I sto onda ciniti? Lajati dok karavane prolaze? Pokusati tu i tamo (jasno je da su to mikro/nano/piko/... pomaci) svojim angazmanom neke male segmente poboljsavati? Neki primjeri (rektorat sv. u RI, NZZ) pokazuju da to ipak generira zeljene efekte. Naravno, i kod svih pomaka mozete naci zamjerke ali mozete i pokusati pomoci.
A da i nekako konvergiramo o 2. kongresu: ako pretpostavimo da ce na kongres doci otprilike isto sudionika kao prosli put (a sa 1000 je i lakse racunat :-)), imate za 3 noci i odgovarajuce obroke 1000 HRK po sudioniku, ili ca. 50 EUR po sudioniku i danu. Meni to izgleda racionalno, pogotovo poslije iskustava i vani i ovdje s organiziranjem puno manjih (a, u relativnim iznosima, skupljih) skupova. Puno ili malo u odnosu na ono sto ce se dobiti? Pa, zavisi sto ce se dobit. Ako na kraju imamo 5 dokumenata u koje smo ugradili sva svoja pozitivna iskustva, u kojima smo definirali sto/kako/do kada/s cime MZOS, sto rektorati, sto fakulteti, sto zavodi, sto pojedinci ... moraju najkasnije do 2010. napraviti da bi se stanje mijenjalo u zeljenom smjeru, ako iza tih dokumenata stoji 1000 znanstvenika (ca. 10% postojecih u RH!) pa dakle i nemjerljivo podigli svoj "contranctual power" u (ne nametanju nego) dogovoru o pozeljnim rjesenjima, onda ste sa 150'000 EUR postigli uzasno puno!!!
Previse za ocekivat? OK, ajmo minimalni cilj: stvorili ste kontakte koji ce omoguciti da u sljedecih par godina 50-ak novaka iz RH otide na par mjeseci vani, vide kako se i na cemu tamo radi, to znanje i elan koji su tamo pokupili, uz sve probleme, barem dijelom prenesu ovdje. Pa kontakte da par senior scientista iz RH odu vani i nesto nauce. Pa da par senior scientista iz vana dodu par puta ovdje i odrze predavanja, prenose svoje znanje studentima. Pa da ti senori tu i tamo skupa prijave par projekata i na njima rade. Pa da par naivaca odluce usprkos svim problemima vratiti se tu i poceti stvarati neke embrionalne jezgre neceg novog. Pa ... Svako od toga je, po mom skromnom misljenju, dovoljno za opravdat 150'000 EUR. Uostalom, u nesto slicno sto se zove UKF Svjetska banka uz potporu Vlade ulaze 5 milijuna EUR. Na nama je da te novce, u oba slucaja, iskoristimo sto bolje mozemo.
Netko ima tu druge vise-manje skrivene ciljeve? Netko ce to iskoristiti da se tu slika? Who cares??? Uz to sto se, BTW, tim slikanjem i javno preuzima obaveza da se bar nesto od dogovorenog i potpisanog realizirati!!! Sto vam opet dize "contractual power" u trazenju rezultata.
Vama nedovoljno? OK, ali onda jednostavno recite ja u tome ne zelim sudjelovati i gotovo. Ali onda cete imati puno manje pravo kritizirati napravljeno. Ako pak imate ... guts (da ne upotrijebim prizemniju hrvatsku rijec) mozete, naravno, pokusati i vrijeme i energiju investirati u potencijalne pozitivne rezultate i doprinos na rastu te nepostojece "kriticne mase"? How about it? Diskusije i rad na dokumetima kongresa traju ... |
|
Na #10 - no to nam samo ukazuje da dok cekamo rjesenja 2 (opisano u #7) potrebno je dodatno raditi na tome da se educiraju znanstvenici u RH da javno zastupaju svoje stavove.
Na #12. Jako lijepe obavijestili o pocetku dodjeljivanja nagrada. Primjetio sam da su dodjeljene prije 1-2 mjeseca. Zasto niste postavili post o tome na portalu i da li ste obavijestili znanstvenike u RH na neki drugi nacin? Da li je to odluka povjerenstva i po kojim kriterijima ili je to osobna odluka ministra?
Zahvaljujem da ste se ipak udostojili obavijestiti znanstvenike u ovoj raspravi o programu nagradivanja (to je vec dio onog zajednickkog uspjeha opisanog u #9), ali vam isto mogu poruciti da nije prigodno da se ponasata kao teta u vrticu stalno trazeci neke isprike, jer odgovor je jednostavan: ja a vjerujem niti mnogi drugi znanstvenici nisu znali za te dodjeljene nagrade. To je prije svega vas problem kao PR MZOSa jer o tome nisu informirani znanstvenici u RH na dovoljno transparentan nacin.
Nakon vaseg komentara pitanje iz posta 0 postaje jos aktualnije:
Zasto ovi uspjesni fizicari nisu takoder nagradeni za svoj rad?
|
|
Kriteriji bi trebali biti jasni, jer je ovakvo ad-hoc nagradjivanje znanstvenika jednostavno nepravedno !!!!!!
Uzmite primjer kolege Maria Cagalja sa Splitskog FESB-a koji je ove godine na visoko selektivnoj konferenciji Infocom objavio 2 rada i koji u IEEE Transaction journalima vec ima nekoliko radova sa Splitskom adresom. On je jedan od vodecih mladih strucnjaka u podrucju sigurnostu bezicnih mreza.
Zavrijedjuje li on 100000Kn? i znanstvane novake?
Ja moram priznat da ako ista da me ovo izbacuje iz takta. Pa kakav je to nacin nagradjivanja? Di su kriteriji? Nije se MZOS-u cekalo?
Pa ovo je tuzno, zaista tuzno.
Pa moglo je ministarstvo barem definirat privremene kriterije, privremeni pravilnik i komisiju dok se trajna rjesenja ne odrade.
Jako je dobro da se ovim cinom motiviriralo izvrsne znanstvenike, ali se time ujedno i frustrira neke druge koji su jednako kvalitetni. |
|
| Mislim da najveci problem u ovoj prici opisuje g.Milun svojom izjavom. |
|
Kolega 17 mozete li nam bar objasniti kako su znanstvenici navedeni u 12 dobili nagrade za uspjehe, po kojim kriterijima i tko je donio tu odluku (ukoliko je pvejrenstvo tko je bio u povjerenstvu? Zasto uspjesi fizicari nisu ukljuceni ili mozda vec jesu u razmatranje?
Najbolje je da nas vi informirate o tocnim informacijama jer ce to pokazati zelju MZOSa da komunicira na transparentan nacin. |
|
Na #17.
Pa zar se kroz http://bib.irb.hr/ jednostavnom pretragom ne moze doci to takve informacije? Kakva god da je ta baza podataka, jednostavno je nemoguce da se takva pretraga ne moze dobiti u par dana (ako ne i minuta).
Ne zelim ulaziti u prevelike polemike niti optuzivati ikoga, ali u nedostatku jasnih kriterija, nagradjivati na ovakav ad-hoc nacin je kontraproduktivno i demotivirajuce za ostale znanstvenike. Jedino kroz transparentni sustav nagrada (za doktorande, mlade znanstvenike, za etablirane znanstvenike, ...) se moze postici zeljeni ucinak.
Jednako tako. Nagrade su dobili:
Sinisa Volarevic - Molekularna medicina i biotehnologija
Ksenija Zahradka - Molecular Microbiology
Slobodan Vukičević - Biomedicine and Public Health
Cudno se ne upitati imamo li mi nekih drugih znanosti u Hrvatskoj? |
|
Na #14:
Kolega, umjesto da se obarate na mene, probajte svoju energiju i zestinu kanalizirati u drugom, produktivnijem smjeru. Zasto vi osobno, skupa sa drugim energicnim mladjim znanstvencima koji su buducnost Hrvatske, jasno, glasno i javno ne osudjujete sve nepravilnosti i deformacije u znanstvenom sustavu unutar kojeg djelujete. One direktno pogadjaju vas, ne mene. Zasto ne zahtjevate, insistirate, dakako javno, u medijima, ostavke onih koji krse pravne i eticke norme, i/ili naprosto ne obavljaju dobro duznosti za koje su izabrani. Ako necete vi, tko ce? Ako ne sada, kada? Nitko to nece uciniti umjesto vas, niti za vas.
Ako pak imate ... guts (da ne upotrijebim prizemniju hrvatsku rijec) mozete, naravno, pokusati i vrijeme i energiju investirati u potencijalne pozitivne rezultate i doprinos na rastu te nepostojece "kriticne mase"?
Prvo, gdje su vasi guts? Mozda mi je promaklo, ali nisam primjetio da ste javno kritizirali tolike flagrantne propuste u natjecaju za zanstvene projekte, konflikte interesa, manjak kvalifikacija predsjednice NVZ, promociju ministra u profesora za vrijeme mandata, itd., itd. Gdje ste i kada u javnosti pokazali vase guts? By the way, koja je to prizemnija hrvatska rijec?
Drugo, mislim da bi cak i vama moglo biti ocito koliko sam vremena i energije do sada vec investirao upravo u rast te "kriticne mase", kroz svoje priloge na ovom portalu i u nekoliko novinskh clanaka. Ponesto od onoga sto sam rekao, pogotovo o konfliktu interesa u natjecaju za projekte, kao i o pravu javnosti da zna o sredstvima dodjeljenim svakom od projekata, dobili su dosta odjeka i mozda jos budu imali neki pozitivni efekt.
Svoje vrijeme sam jos konkretnije investirao prosle godine, kada sam dio sabbaticala, od travnja do konca srpnja, proveo kao Fulbright profesor u Institutu Rudjer Boskovic. Mogao sam otici prakticno bilo gdje, no odabrao sam Zagreb upravo zato da bih izravno, u okviru mogucnosti, pomogao u mjenjaju cjelokupne klime, kroz suradnju sa mladjim kolegama teoreticarima i dosta predavanja, na IRBu i izvan njega (jedno je u pdf formatu negdje na ovom portalu).
Za svo to vrijeme, nitko iz MZOSa nije pokazao interesa za susret, razmjenu ideja, informacija, iako su dobro znali za moju posjetu; drzavni tajnik dr. Vikic-Topic i ja bili smo u istoj generaciji na PMFu.
Hrvatsku i Zagreb posjetim najmanje jednom godisnje, i uvijek odrzim barem jedno strucno predavanja, na IRBu, IFSu ili PMFu, diskutiram sa kolegama, sa mnogima od kojih sam zajedno studirao.
Uostalom, u nesto slicno sto se zove UKF Svjetska banka uz potporu Vlade ulaze 5 milijuna EUR.
Za UKF znam jako dobro. Funny you mention it. Upravo proslog tjedna su me iz Fonda bili zamolili da pregledam njegove osnovne dokumente i dam svoje sugestije, sto sam prije dva dana dosta detaljno i ucinio.
Na WikiFF djelu ovog portala mozete naci moj prijedlog (re)organizacije financiranja znanosti u Hrvatskoj; on vec dvije godine skuplja prasinu.
Obzirom na sve ovo, molim vas da me postedite vasih zucnih i uvredljivih komentara -- za to ima puno boljih i opravdanijih meta. Gadjajte njih. |
|
Na #20: Dragi kolega, niti u svom prethodnom postu niti ikad u svojim istupima ovdje nisam polemizirao "ad hominem" nego sa necijim stavovima. Moje "Vas" u #14 se dakle nije odnosilo na vas osobno, nego na sve one koji puno diskutiraju o kongresu ali se nisu ukljucili na rad i diskusiju o predlozenim dokumentima. Ako ste se vi osobno tu prepoznali ...
Moj "drugi i produktivniji smjer": pa, ja sam pokusao dati svoj prilog kroz predlaganje organizacije kongresa takva kakva je predlozena, kroz rad u Steering Committeeu UKF bez kojeg, vjerujem, ti dokumenti o kojima ste i vi bili zamoljeni ocitovati se (nije li to nesto isto mozda netipicno za nas sustav, a sto je isto netko predlozio i/ili podrzao) mozda bili vama zadali puno vise posla od 3 primjedbe (koje su vise nego dobrodosle), kroz istupe u mnogim forumima, povjerenstvima i na druge nacine, ... sto me ne cini jako popularnim u sredini u kojoj zivim i radim. Evo, upravo damas sam imao duuugi razgovor sa svojim Dekanom o tome kako reagirati na projekte, o tome sam istupio na Vijecu svog fakulteta ... Ali ja sam tu najmanje vazan. Pa je tako jako malo vazno i moje vrijeme i energija (a siguran sam i da vi osobno tako mislite) ako su rezultati ipak jako ograniceni (a jesu). Zato je i #14 samo namjenjen tome da vas (i vas osobno i sve vas koji to jos nisu ucinili) motivira da se aktivno ukljucite u rad na dokumetima kongresa. Pri tome uoce ne sumnjam da ste se vi osobno na n nacina ukljucili u rad u RH, i na tome sam vam itekako zahvalan. I iskreno se ispricavam ako nisam znao za taj vas rad. I iskreno se ispricavam ako sam vas naspretnim formulacijama povrijedio ili cak uvrijedio. To mi stvarno nije bila namjera niti u primisli. Pa vas tako nisam nicim niti gadao. Osim zeljom da ne odustanete i da nam pomognete, bez obzira na sve rezerve koje tu mozete imati, i radom na dokumentima kongresa. Siguran sam da ce nam vas doprinos biti i te kako koristan. |
|
Na 12 i 17:
budući da se znanstvenici još uvijek nisu uspjeli dogovoriti oko kriterija nagrađivanja izvrsnih projekata, Ministarstvo je odlučilo da ne čeka te je nagradilo nekoliko istaknutih postignuća.
Kolega Pavicin ocigledno ste ove informacije iznjeli kao glasnogovornik MZOSa jer ih kao clan portala ne bi znali. Stoga vam postavljam pitanja kao glasnogovorniku MZOSa: tko je radio kriterije i zasto je to toliko veliki problem. Godinu dana nije dovoljno za postavljanje kriterija pa se donose odluke same po sebi. Tko je to - ministarstvo je odlucilo???. Da li ste to bili vi, tajnik ili ministar? Pa netko treba dobiti nekakve pohvale ili pokude za tu odluku.
možda mogli i ispričati ne zelim inzistirati na tome jer ce to kako je to dosadašnja praksa pokazala bili najneracionalnije trosenje energije.
Zamolio bih vas jos jednom da nam umjesto nepotrebnih isprika ponudite odgovore na pitanja postavljena u 16, 18 i 19 jer ocigledno jedino vi raspolazete tim informacijama.
Zbog toga prdlažem da se na wiki stavi tema pod naslovom nagrađivanje Hrvatskih znanstvenika.
Pa dajte vec jednom i vi ste clan portala.... (naravno ovo je sala i asocijacija na druge osvrte ali i nervozu koja me obuhvaca kada vidim kako neprofesionalno sluzbenici u MZOSu trose novce gradana).
Postavite tu temu samo ukoliko imate vremena ili zelite. Tema je bitna mnogim znanstvenicima, a vi imate sve informacije.. |
|
| Malo kulture pisanja na portalu ne bi Vam škodilo |
|
| Zamolio bih jos jednom kolegu 23 da nam objasni na koji nacin su se dodjeljivale nagrade spomenute u njegovom komentaru 12 i sto ce se dogoditi sa uspjesnim fizicarima. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(49 kom., prije 16 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 3 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 6 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 6 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 11 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 15 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 16 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 16 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.05. 09:15h CEST