| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Znanstveni projekti i sukob interesa
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ksenija Rukavina
|
|
|
|
2007.01.24. 11:44
Hina je pustila vijest sa saborske rasprave u kojoj je ministar Primorac ustvrdio da MZOŠ ispituje navode da su članovi pojedinih prosudbenih skupina
za znanstvene projekte u sukobu interesa, odnosno da odlučuju o
vlastitim znanstvenim projektima.Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i športa ispituje navode da su članovi pojedinih prosudbenih skupina
za znanstvene projekte u sukobu interesa, odnosno da odlučuju o
vlastitim znanstvenim projektima, izvijestio je danas ministar Dragan
Primorac. On je to rekao tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, odgovarajući
na pitanje zastupnice nacionalnih manjina Zdenke Čuhnil, koja je
ustvrdila da su predsjednici i članovi pojedinih prosudbenih skupina
ujedno i nositelji projekata o kojima te skupine odlučuju.|
vise informacija u JL i VL.
Osim nepovjerenja prema ovim najavama koje su vise uznudene u saboru nego iskrene prema znanstvenicima, cudi me neozbiljna i politikantska izjava ministra koja nema poveznice sa problemima u Hrvatskoj, ali zasigurno lazno prezentira stanje u SADu:
ustvrdio da u SAD-u u prosudbenim skupinama sjede i nobelovci, te da odlučuju o projektima u kojima i sami sudjeluju.
U SADa u kojem sam ja bio i koja je vodeca svjetska znanstvena sila - bilo koji znanstvenik bez obzira na nagrade ne moze biti ukljucen u ovakve ludorije kojima smo mi svjedoci...
Sve bi se moglo i objasniti ukoliko je ministar zabunom govorio o nekoj zemlji znanja zvanoj SAD na balkanu u kojoj postoje lokalno deklarirani lobelovcima kojima je sve to normalno.
Zamolio bih MZOS da prerano ne zakljuci da RH nisu dobri niti dobitnici Nobelove nagrade, jer eto i oni su u permanentnom sukobu interesa u svojim zemljama????
|
|
Prvo bih želio skrenuti pozornost koleg(ama, icama) na to da je ista tema vec raspravljana pod drugim temama na ovome portalu. I sam sam se bio uključio jučer da komentiram izjave kolege Vikića-Topića u HRT-ovoj emisiji "Život u živo" (Tema: Intervju dr. Vikića-Topića Vjesniku).
Ovdje prvo moram reći da će se Ministar i Državni tajnik za znanost morati usuglasiti, jer je Tajnik već izjavio da nema nikakvoga sukoba interesa, i da su u Povjerenstvima bili vrhunski znanstvenici koje se ne može isključiti iz procesa predlaganja projekata i njihova recenziranja. Osim toga je, u odgovoru gospodina Tajnika kolegi IĐ, jasno rečeno da je Povjerenstvo MZOŠ-a već utvrdilo da u jednom takvom eklatantnom slučaju nije bilo nikakvih nepravilnosti.
Ministrova izjava o praksi u SAD-u spada u arsenal potpuno nesuvislih izjava. Kao što kaže kolega u #1, gospodin Ministar mora da je živio u nekom drugom SAD-u.
Prema izjavama gospodina Tajnika, čini se da je jedino rješenje za RH, da ne bismo zakinuli naše vrhunske znanstvenike, da oni jedan drugome recenziraju projekte. Pa čak i kad su jedan drugome konkurenti u istoj skupini projekata.
Rješenje je zapravo veoma jednostavno: da, neka naši vrhunski znanstvenici prijavljuju projekte da bi mogli znanstveno raditi, ali neka ih ocjenjuju eksperti iz cijeloga svijeta, a ne iz "susjedne sobe". E, baš je tu srž problema: MZOŠ silom želi otkrivati toplu vodu i rješavati na "specifičan način" pitanja koja je svijet davno riješio. U jednome MZOŠ ima pravo: da se prijedlozi projekata doista pošalju na recenziju ekspertima u svijetu, njihova bi prolaznost bila višestruko manja, a tada bi oni imali problema s većinom naših "vrhunskih znanstvenika". |
|
Bitno je javno iznostiti cinjenice o ovim problemima i stoga se treba posebno zahvaliti zastupnici nacionalnih manjina Zdenki Cuhnil za njezinu brigu o znanstvenicima (iako me malo cudi da znanost i znanje nisu na prioritetnim listama i drugih sabornika). Kako ovo postaje sve vise javni problem tako su i znanstvenici u RH ohrabreni te ukazuju na ocigledne probleme u cijelom procesu te na neodgovorne lazi u novinama vodecih ljudi MZOSa. Cini mi se da je neophodno i dalje traziti od MZOSa sluzbene i konkretne odgovore na postavljena pitanja.
U prilogu je danasnje pismo poslano tajniku Vikic-Topicu:
________________________________________________
Postovani prof. Vikic-Topic,
zahvaljujem vam na odgovoru i spremnosti da organizirate Povjerenstvo za ocitovanje o pravilnosti rada prosudbenih skupina. Nazalost moram vas obavijestiti da nisam siguran da doticno Povjerenstvo radi korektno svoj posao.
Zanima me tko su clanovi povjerenstva te da li su i oni u mogucem sukobu interesa u procjeni rada voditelja prosudbenih grupa. Ta pitanja temelje se na ovim cinjenicama:
-Povjerenstvo je utvrdilo da nema kr?enja formalno-pravnih okvira u radu Prosudbene skupine Presadba gena i tkiva.
Kako je to moguce ukoliko je u isto vrijeme istinito -citiram iz njihova pisma:
"projekt prof. dr. sc. An?elinovi?a svrstan u prosudbenu skupinu Presadbu gena i tkiva, u znanstvenom podru?ju biomedicina i zdravstvo. ?lanovi prosudbene skupine Presadbe gena i tkiva nisu osporili takvo razvrstavanje od koordinatora MZO?-a."
Zar to nije klasicni sukob interesa i pogreska u radu i koordinatora MZOSa i Prosudbene grupe.
Zar je dopustivo da predsjednik Prosudbene grupe ne reagira na to da mu koordinator MZOSa (mozda zabunom ili namjerno - tko je bio koordinator MZOSa?) stavlja njegov projekt u prosudbenu grupu u koju po svom sadrzaju ne pripada, te da se on i svi ostali clanovi te prosudbene grupe sute i slazu s time?
Stoga vas jos jednom molim da razmotrite ovaj slucaj jer je prof. Sime Andjelinovic clan NVZ i savjetnik ministra za znanost pa je po svojim funkcijama najodgovorniji da objasni zasto je njegov projekt koji ne spada u tu znanstvenu kategoriju ocjenjen tako visoko od prosudbene skupine kojoj je on na celu.
Nadam se da se ipak mozemo sloziti da je ovo primjer klasicnog sukoba interesa i da se trebaju istraziti razlozi ovakvog rada te utvrditi tko je odgovoran za takve postupke. Osobno mi se cini najprimjerenijim napraviti novu reviziju ovog projekta u nekoj drugoj skupini te na taj nacin dati znanstvenicima iz ovog podrucja znanosti vise novaca za kvalitetne projekte.
Srdacan pozdrav,
|
|
| Pojedine izjave u 2 i 3 nastavak su rasprave vodene u ovom postu. |
|
| Svejedno je, dopisivali se na ovom ili onom postu - sve ce ostati kako i jest: 1. institucionalizirani sistem sukoba interesa u raspolaganju javnim parama; 2. bezobzirnost prema natjecateljima ciji projekti u takvom sistemu nisu prosli, tj. da im se odmah ne daju na uvid ni recenzije, ni odluke, te da nema prostora za reviziju odluka. |
|
Mislim da se ipak moze dosta napraviti javnim i cinjenicnim zahtjevima za revizijom pogresaka u recenzijama. MZOS ce morati odgovoriti na pitanja koja stalno dobiva. Sto vise informacija bude dostupno javnosti svima ce biti jasno da su poneka podrucja znanosti dobila vise a druga manje (bez objasnjenja), da su poneki clanovi NVZ i predsjednici prosudbenih skupina dobili jako puno i u tome ne vide nista lose, a da su maldi znanstveni lideri ostavljeni po strani i zrtvovani u dogovorima iza vrata.
Normalno je pitanje zasto mladi i perspektivni znanstvenici imaju manje sanse za financiranje nego oni koji su dokazano neuspjesni vec desteak godina?
U clanku kolegice KR u Psolovnom dnevniku nalazi se i nekoliko odgovora na aktualna pitanja.
Poslovni Dnevnik |
|
Državni tajnik prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić me zamolio da na connect stavim njegovo reagiranje na ovu temu.
Poštovani,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, od 31. srpnja 2003. davalo logističku potporu Prosudbenim skupinama (PS) i kontroliralo je li se rad PS provodi prema navedenom Zakonu i proceduri ocjenjivanja određenoj od strane Nacionalnog vijeća za znanost, a nije se moglo miješati u stručnu i znanstvenu ocjenu projekata.
Povjerenstvo koje je osnovao državni tajnik ne smije se miješati u znanstveni meritum projekta, već samo kontrolira jesu li se poštovale procedure, npr. ima li se minimalno dvije recenzije, jesu li obje recenzije pozitivne i dr. Stoga , Povjerenstvo čine službenici (administrativci) Ministarstva, a ne znanstvenici. Zaključak Povjerenstva je, kako smo već naveli, da nije bilo nikakvih kršenja zakona, tj. područno vijeće i PS nisu imali ništa protiv, tj. složili su se da se dotični projekt može vrjednovati u navedenoj PS.
Za sve ostale aspekte projekta (znanstveni, etički idr.) treba se obratiti članovima PS i predsjedniku PS kojeg su članovi PS izabrali između sebe.
Srdačni pozdravi
Dražen Vikić Topić
Državni tajnik
|
|
Prof. Vikić-Topić je poslao još jedan odgovor na pitanje B. Lenharda pa ga navodim dolje.
Poštovani,
šaljemo vam objašnjenje na pitanje koje je u medijima postavio dr. sc. B. Lenhard (nije se pismeno obratio Ministarstvu) o tome kako je moguće da je projekt, kome je on bio jedan od recenzenata i dao mu negativno mišljenje, mogao proći. Povjerenstvo je ispitalo navedeni slučaj i poslalo državnom tajniku svoje obrazloženje.
Projekt je prošao jer je dobio tri (3) pozitivne i jednu (1) negativnu recenziju. Prema pravilima o vrjednovanju znanstvenih projekata (prihvaćeno od strane NVZ -a ) ako projekt ima jednu negativnu i jednu pozitivnu recenziju, PS ga šalje na dodatno recenziranje, što se upravo i dogodilo u ovom slučaju.
1. Recenzent je nominiran 24.10.06., prihvatio je recenziranje 27.10.06. - ne šalje recenziju
2. Recenzent je nominiran 10.11.06., prihvatio i zaključao recenziju 10.11.06. (negativna) - B.L.
Kako 1. Rec. ne odgovara bira se dodatni recenzent:
3. Recenzent je nominiran 11.11.06., prihvatio 16.11.06., zaključao 18.11.06. (pozitivna)
Budući da sad imamo jednu neg. i jednu poz. recenziju, a 1. Rec. još ne odgovara , šalje se još jednom dodatnom recenzentu.
4. Recenzent je nominiran 14.11.06., prihvaća 15.11.06., zaključava 19.11.06. (pozitivna).
Konačno 24.11. 06. dolazi i recenzija 1. Recenzenta koja je pozitivna.
Stoga, projekt kojeg je u nekoliko navrata u medijima navodio dr. sc. B. Lenhard imao 3 pozitivne i 1 negativnu recenziju, pa je očito PS prosudila da je to dovoljno za prolaz projekta.
Uz srdačne pozdrave,
Dražen Vikić Topić
Državni tajnik
|
|
Može li se zaći samo malo ispod proceduralne površine: odakle su recenzenti koji su napisali tri pozitivne recenzije, i imaju li ikakvu vezi (ustanova, povjerenstvo) s voditeljem projekta?
Naime, uvijek dobivamo iste odgovore: sve je po Zakonu i po propisanoj proceduri. Samo što Zakon i procedura ne govore o tome tko može biti receneznet a tko ne (prvenstveno u smislu nepristranosti), kao ni o tome kakva treba biti argumentiranost recenzije. Je li, na primjer jednako vrijedna recenzija koja iznosi dvije kartice negativnih ocjena i ona koja se sastoji od nekoliko pozitivnih rečenica.
Evo još jedno neproceduralno pitanje: Kako MZOŠ procjenjuje tko je od recenzenata dobro a tko loše obavio svoj posao? ima li uopće namjeru analizirati recenzije, ili je i tu glavno da je procedura površno u redu? |
|
Na #8:
Prvo ispravak netočnog navoda: prvi poziv za recenziju dobio sam 07.10.2006. Kada sam završio recenziju, nisam se više mogao ulogirati u sustav pa su mi poslali ponovljeni poziv (10.11. 2006).
Kako god bilo, da moja recenzija ne bi bila uzaludna, napravio sam nešto neproceduralno: poslao sam tekst recenzije suradnicima na spornom projektu, potpisan imenom i prezimenom. Nakon toga sam imao dug i vrlo poučan razgovor s jednim od njih, koji mi je išao objašnjavati zašto projekt izgleda tako kako izgleda. Pogađate, razlog su bile domaće prilike, domaći odnosi snaga,, autistična zatvorenost hrvatskih znanstvenika u vlastita područja i sl. Vjerujem da svi ti razlozi stoje, ali meni je kao "stranom" recenzentu bila službena dužnost da ih ne znam i da se ne obazirem na njih. I dalje stojim iza svoje recenzije 100%. |
|
Još na #8:
Quote:
3. Recenzent je nominiran 11.11.06., prihvatio 16.11.06., zaključao 18.11.06. (pozitivna)
Budući da sad imamo jednu neg. i jednu poz. recenziju, a 1. Rec. još ne odgovara , šalje se još jednom dodatnom recenzentu.
4. Recenzent je nominiran 14.11.06....
Ne bih htio ispasti sitničav, ali ovdje ispada kao da ste pozvali 4. recenzenta PRIJE nego ste imali jednu pozitivnu i jednu negativnu recenziju - pozvali ste ga 14. 11., a druga recenzija je stigla tek 18.11. Right? Jeste li unaprijed znali da će izvještaj 3. recenzenta biti pozitivan pa ste zato pozvali 4. recenzenta prije vremena? |
|
Na #8:
Dosta toga je cudno kod ovog projekta. Bilo bi stoga pozeljno, i nuzno, da par neutralnih kompetentnih znanstvenika, po mogucnosti izvan Hrvatske, pregleda sve recenzije i da svoj sud o njima (koliko su detaljne, objektivne, itd.), kao i recenzentima - jesu li dobro odabrani, da li su kvalificirani (za temu projekta), imaju li neki konflikt interesa. Ako su MZOS i dr. Vikic-Topic doista uvjereni da je evaluacija obavljena potpuno korektno, ne samo formalno vec i sustinski, onda bi upravo oni sami trebali zatraziti takvo vanjsko misljenje. Time bi dobili priliku da otklone sumnju i pokazu da su kritike neosnovane. Ako to odbiju uciniti, onda ostaje jaka skepsa oko ispravnosti procesa. |
|
Zanimljivo bi bilo cuti da li je bilo projekata koji su dobili samo jednu ili nijednu recenziju.
Po izvjescu NVZ-a u prosincu bilo je dosta projekata bez jedne recenzije posebno u podrucju istrazivanja kronicnih bolesti, a i nekim drugiom podrucjima.
dakle, da li je prosudbena skupina donosila odluke i u slucaju dobivene jedne ili nijedne recenzije ? Jednostavno pitanje.
Mozda bi netko tko je bio clan prosudbene skupine ili Dr. Topic mogao odgovoriti.
Da l,i je poznata analiza koliko je projekata dobilo 4 recenzije (vrlo rijetki), tri, dvije, jednu ili mozda nijednu.
Hvala na odgovoru |
|
Zanimljiv clanak u VL. Afera na veterini
z neslužbenih izvora doznajemo da su na nekim medicinskim fakultetima pojedini profesori, ogorčeni postupkom vrednovanja, odbili potpisati ugovore o financiranju njihovih projekata. Ugovore su odbili, doznajemo, potpisati i oni profesori čiji su projekti prošli na natječaju jer, navodno, nisu bili zadovoljni dodijeljenim iznosom. |
|
| Želim ponoviti: ne vjerujem da pitanja koja se postavljaju u vezi s Projektima mogu raščišćavati oni koji su tu zbrku izazvali. Po meni, kolega Primorac ima samo jednu mogućnost, ako doista želi do kraja rašćistiti sve nedoumice: imenovati jednu manju skupinu eksperata koja ni na koji način nije povezana s tim cijelim procesom. Bilo bi najbolje da to budu naši koleg(e, ice) izvan RH i/li on(i, e) koji nemaju nikakvoga osobnog interesa u cijelome procesu (nisu predlagali projekte niti bili u tijelima koja su ih odobravala). |
|
Ima vijest i na Hini
Trojica znanstvenika tvrde da je prosudbena skupina Veterina u sukobu interesa
ZAGREB, 29. siječnja 2007. (Hina) - Dvojica profesora Veterinarskog fakulteta Hrvoje Gomerčić i Đuro Huber te znanstvenik Instituta za primijenjenu ekologiju Goran Gužvica smatraju da je Prosudbena skupina za Veterinu "u sukobu interesa s elementima moguće korupcije".#L#
Nakon analize rezultata vrjednovanja 37 prosudbenih skupina koje je imenovalo Nacionalno vijeće za znanost, i koji su objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, kako tvrde, jedino je svih pet članova prosudbenih skupina Veterina dobilo projekte koji se nalaze na prvih pet mjesta ljestvice.
Glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Božo Pavičin izjavio je danas da su prosudbene skupine, kao ključna tijela za prosudbu znanstvenih projekata, morale biti sastavljene od uglednih članova akademske zajednice kako bi se procjena projekata obavila na najbolji mogući način.
"Kad bi se znanstvenicima koji su članovi prosudbenih skupina možebitno zabranilo prijavljivati projekte, pitanje je tko bi htio biti članom prosudbenih skupina", izjavio je, dodavši kako bi u tom slučaju u tim skupinama najvjerojatnije bili znanstvenici bez projekata, koji bi odlučivali o najboljim znanstvenicima i njihovim projektima.
Gomerčić, Huber i Gužvica upozoravaju kako među 37 predsjednika prosudbenih skupina samo osmero nisu voditelji prihvaćenih znanstvenih projekata, a jedino prosudbena skupina Teologija, kako navode, u potpunosti nije u sukobu interesa jer ni jedan od njezinih članova nije voditelj znanstvenog projekta koji se nalazi na njihovoj rang listi prihvaćenih znanstvenih projekta.
Smatraju da je prosudbena skupina Veterina, sastavljena od četvorice profesora Veterinarskog fakulteta i jednoga člana s Hrvatskoga veterinarskog instituta, radila nekorektno, da je bila u izrazitu sukobu interesa, koji bi se, kako kažu, mogao povezati s mogućom korupcijom.
Traže da se postupak vrjednovanja prosudbene skupine Veterina poništi, a skupina raspusti te osnuje nova od nezavisnih veterinarskih znanstvenika koji nemaju nikakvih interesa u vrjednovanju predloženih znanstvenih projekata i nisu uključeni u predložene projekte te da svi recenzenti budu stručnjaci iz inozemstva.
Pavičin napominje da su prosudbene skupine, koje su ocjenjivale znanstvene projekte, radile prvi put, potpuno neovisno o Ministarstvu, te su svoje odluke donosile na temelju svoje stručnosti i etičnosti.
Isto tako, kako podsjeća, članovi prosudbenih skupina potpisali su izjavu o sprječavanju sukoba interesa, obvezavši da će se u odlučivanju o predmetima u kojima bi se mogao dogoditi sukob interesa isključiti iz odlučivanja.
(Hina) |
|
u #7 stoji:
Za sve ostale aspekte projekta (znanstveni, etički idr.) treba se obratiti članovima PS i predsjedniku PS kojeg su članovi PS izabrali između sebe.
Dok ministar najavljuje u Saboru:
da Ministarstvo ispituje takve navode, da će se eventualni sukob interesa u prosudbenim skupinama ukloniti, te da će odgovarati oni za koje se utvrdi da su sudjelovali u recenzijama vlastitih projekata.
nakon toga glasnogovornik MZOS izjavljuje:
Pavičin napominje da su prosudbene skupine, koje su ocjenjivale znanstvene projekte, radile prvi put, potpuno neovisno o Ministarstvu, te su svoje odluke donosile na temelju svoje stručnosti i etičnosti.
Tko ce onda utvrditi nepravilnosti i uciniti reviziju financiranja nekvalitetnih projekata?
-osobe koje sjede u PS i ocigledno su bile u sukobu interesa pri odlucivanju o vlastitim projektima te sada mogu o tome opet odlucivati ili
-MZOS koji je odgovoran za cijeli proces ulaganja proracunskih novaca u najkvalitetnije projekte?? |
|
Svi clanovi, ukljucujuci i zamjenske, PS Filologija takodjer su voditelji prihvacenih i uglavnom visoko rangiranih projekata. O projektima njihovih najblizih suradnika i/ili prijatelja te prijatelja njihovih prijatelja da i ne govorimo!
|
|
Svi clanovi, ukljucujuci i zamjenske, PS Filologija takodjer su voditelji prihvacenih i uglavnom visoko rangiranih projekata. O projektima njihovih najblizih suradnika i/ili prijatelja te prijatelja njihovih prijatelja da i ne govorimo!
|
|
| Prema najavama u sredisnjem dnevniku HTVa biti ce reportaza o problemima sa znanstvenim projektima. |
|
| Ovo pitanje sam postavio i Dr. Topicu preko kolegice Vricko, te sam dobio odgovor da je pitanje proslijedjeno, te se nadam da ce Dr. Topic uskoro poslati svoj komentar. |
|
Dobio sam odgovor na pitanje postavljeno u postu 13 i 21.
Zahvaljujem kolegici Vricko na kontaktima.
Da li su i projekti koji nisu dobili recenzije, ili si dobili jednu recenziju odobreni ili jos cekaju, ostaje otvoreno pitanje.
Prilazem odgovor Povjerenstva za očitovanje na ocjene z-projekata na
moje pitanje iz posta 13
"U MZOŠ pristiglo je do 20. prosinca 2006. godine ukupno 5639 recenzija.
Broj projekata Broj recenzija
58 / (2)
2 0
13 1
2363 2
286 3
10 4
2732 5639
U 58 prijedloga znanstvenih projekata nalazi se 6 prijedloga koji nisu imali cjelovitu dokumentaciju te nisu ušli u sustav vrednovanja, zatim 2 prijedloga dužnosnika MZOŠ-a koji su naknadno odustali od prijave, ali su za njih već stigle dvije recenzije, te 50 prijedloga znanstvenih projekata, koje su prosudbene skupine ocjenile kao nedovoljno kvalitetne te ih nisu uputile u recenzentski postupak.
Samo 2 projekta nisu imala recenziju, a od strane prosudbene skupine upućene su u recenzentski postupak i oba su u PS 3.03. Istraživanje tumorskih bolesti.
Po jednu recenziju imalo je 13 projekata:
2.01 . 1 projekt
2.02 . 1 projekt
2.03 . 1 projekt
2.04 . 7 projekata
3.05. 1 projekt
6.08. 2 projekta
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 1 hrs.) | | cross citations
(8 kom., prije 1 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 21:34h CET