| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Osvrt na natječaje za znanstvene projekte u Novom listu
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Neven Jovanović
|
|
|
|
2007.01.21. 13:47
U Novom listu od nedjelje, 21. siječnja, članica Connecta Elvira Marinković Škomrlj (zajedno s još nekim s connecta poznatim imenima) prikazuje odjeke i analize netom završenog natječaja MZOŠ za potporu znanstvenim projektima. Naslov: "Trijumf pogrešnih (pr)ocjena". "Proces evaluacije je, kako je sve više evidentno u diskusijama u javnosti, proveden netransparentno i bio je podložan (da li samo?) potencijalnim sukobima interesa."Tekst sažimlje ono što je već rečeno u raspravama connect::portala, ali smatram da je vrlo bitan. Važno je obavijestiti o tome i javnost, a ne samo "znanstvenu zajednicu". Posebno je provokativan završetak, gdje jedan znanstvenik (citiram po sjećanju, pa se ne sjećam imena ni točne formulacije), pita otprilike: "ima li u znanstvenoj zajednici snage da se nešto promijeni, ili ćemo svi ostati u kulama bjelokosnim, zadovoljiti se onim mrvicama koje smo dobili, i potiho prigovarati?"|
| Da li je moguce doci do PDF-a clanka, jer bez pretplate nije moguce doci do cijelog teksta. Hvala |
|
"ima li u znanstvenoj zajednici snage da se nešto promijeni, ili ćemo svi ostati u kulama bjelokosnim, zadovoljiti se onim mrvicama koje smo dobili, i potiho prigovarati?"
Mislim da je ova recenica jako vazna. Znanstvenici u RH trebaju javno reci sto zele:
- prikriveno mrmljanje (cak i oni koji su dobili projekte toliko rogobore i kukaju da mi nije jasno tko je uopce sretan sa svojim recenzijama - mozda clanovi NVZ, PV ili PS) ili
- otvorenu i iskrenu raspravu sa MZOSom o tome sto je bilo lose a sto dobro u cijelom procesu (sigurno je dovoljno kvalitetnih recenzija da se na njima moze graditi kvalitetan izbor, bitno je samo imati hrabrosti i otvoreno komunicirati sa znanstvenicima)
Jos uvijek je moguca revizija procesa: predlozene su grupe stranih strucnjaka koje mogu za 2-3 dana obraditi sve projekte a posebnu paznju posvetiti onim projektima gdje postoji sumnja na sukob interesa, lose recenzije, neprikladno rangiranje itd). Bojim se, da ukoliko MZOS ostane pri ovakvim odluka, da ce brojne nepravednosti i nekorektnosti u sadasnjem financiranju projekata imati dalekoseznije posljedice na generacije mladih znanstvenika u RH nego sto nam se sada cini. |
|
| Skenirao sam tekst i stavio ga na svoje stranice na flickru. Možete ga vidjeti pod flickr.com/filologanoga (kliknite na pojedinu sličicu, odaberite "All Sizes", pa najveću --- to bi trebalo malo olakšati čitljivost). Novine su mi prevelike za skener, pa je grafički užasno, ali se da pročitati ono bitno. |
|
|
| Vec pred mjesec dana sam zatrazio emailom i postom da mi se dadu na uvid recenzije i misljenje komisije o prijedlogu mog projekta koji nije prosao na natjecaju. Nista do sada nisam dobio. To je krajnje nedemokratski. Pitam se da li sam za Ministarstvo znanosti dijaspora ili naprosto - peronospora, koja se usudila natjecati odavde iz Lisabona, pa ne zavredjuje ni da joj se odgovori na trazanje obrazlozenja? |
|
Kolegi # 5 možda će od neke pomoći biti moja prošlotjedna e-mail prepiska s državnim tajnikom za znanost, dr. Draženom Vikićem-Topićem.
DR. VIKIĆ-TOPIĆU SAM 16. 01. 2007. U 00:27 SATI POSLAO SLJEDEĆI E-MAIL:
prof. dr. sc. Drazen Vikic-Topic, Drzavni tajnik za znanost i tehnologiju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Postovani gospodine Vikic-Topic,
Javljam Vam se potaknut Vasim razgovorom o novoodobrenim znanstvenim projektima, objavljenom u "Vjesniku" od 13-14. sijecnja 2007. godine, u kojemu isticete kako su prvi put javno "objavljene rang-liste projekata i postoji uvid u recenzije i ocjene". Vjerujem da Vas ne trebam podsjecati ni na to da se istu mogucnost (uvid u recenzije i misljenje prosudbene skupine) predvidja u "Priopcenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o rezultatima vrjednovanja znanstvenih projekata". Kao predlagač projekta iz filozofije koji NIJE ODOBREN ("Evolucijski naturalizam i problem moralnog znanja", broj prijave: 110 , neposredno nakon objave odobrenih projekata na internetskoj stranici MZOS-a (tocnije: 22. 12. 2006.), poslao sam pismenu zamolbu na adresu Uprave za znanost da mi se omoguci uvid u recenzije i misljenje prosudbene skupine o mojemu prijedlogu projekta. Do danas, 15. sijecnja 2007. nikakav odgovor od Uprave za znanost nisam dobio, pa tako ni zatrazene recenzije niti misljenje prosudbene skupine. S obzirom da je od ove moje zamolbe proslo vec vise od tri tjedna, najljepse Vas molim da mi pomognete oko sto skorijeg rjesavanja ove moje jednostavne zamolbe. Pretpostavljam da recenzije (kao i misljenje prosudbene skupine) postoje, jer inace ne znam na temelju cega je moj prijedlog mogao biti odbijen. Ako pak recenzije postoje, ne mogu shvatiti zasto je potrebno toliko vremena da se daju na uvid onima koji su za to najvise zainteresirani. Iskreno se nadam da cete mi moci pomoci oko ove moje (ponovljene) zamolbe.
S postovanjem,
Dr. sc. Tomislav Bracanovic
Hrvatski studiji Sveucilista u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 68, Zagreb
17. 01. 2007. U 18:12 SATI SAM OTVORIO OUTLOOK EXPRESS NA KOJEMU SAM NAŠAO SLJEDEĆI ODGOVOR DR. VIKIĆ-TOPIĆA:
Poštovani kolega,
Zastoj je nastao zbog 16.000 listova odnosno 32.000 stranica Ugovora koje je trebalo srediti za one koji su prošli. Svi koji nisu prošli će dobiti (bez da pismeno traže) na adrese svojih institucija i na svoje ime kopiju recenzija (anonimne) i mišljenje prosudbene skupine na kojoj se projekt ocjenjivao. To će se vjerovatno desiti u roku od slijedećih sedam dana. Nakon toga se možete očitovati ili prijaviti ponovo projekt na novi ciklus sakupljanja prijava koji bi trebao biti krajem ožujka 2007. Za sve detalje slobodno se obratite nekoj od službi MZOŠ-a.
Uz srdačne pozdrave
Dražen Vikić Topić |
|
Hvala na PDF-u clanka.
Zanimljiv clanak, i komentari. MZOS, dakle, nije trebao ici daleko da usvoji kvalitetan proces procjene projekata. Iz izjave Dr. Lucina se vidi da je u slucaju postojanja dobre volje, moguce bilo komunicirati sa postavom koja organizira vrednovanje projekata za NZZ. Nacin selekcije, i organizacija, (ovo s mobitelima je jako zanimljivo, jako dobar potez za Hrvaatske uvjete), su se mogli prosiriti i primjeniti od strane MZOS-a.
No ipak je izgleda prevladala podrska status quo situaciji,vjerojatno iz nedostaka politicke volje za promjenom.
Ipak znacajan je pomak i ovaj clanak, jer malo pomalo, pritisci jacaju, i do promjena ce doci, za nadati se je, da ce to biti sto prije.
|
|
Da je manji postotak projekata odobren, tj da je recenzija bila onakva kakvom je MZOS obevacao, ne bi trebali potpisivati i pripremati 32,000 stranica. To bi cak bila dodatna usteda.
|
|
Vrlo kvalitetan clanak u NL sa strucnim sugovornicima. NZZ je primjer dobrog poslovanja u RH - no po poznatom obicaju vladajuce garniture i oni su pod pritiscima MZOSa tako da sada i ministar mora supotpisivati odobrene projekte sto prije nije bio slucaj.
Ocigledno pritisak u javnosti raste jer su se i TV kuce zainteresirale za sve ove probleme. Danas na HTV1 u emisiji ZIvot uzivo od 17:40-18:40 biti ce reportaza o financiranju projekata. |
|
Ako mi posalju anonimine recenzije, to ce biti vrhunac drskosti!
 |
|
| Na #10: U čemu je problem? Recenzije su uvijek anonimne za aplikante - iznimka su pojedini natječaji gdje sam recenzent može (no ne mora) dopustiti otkrivanje svoga identiteta aplikantu. Naravno, vani je lijep običaj da svi aplikanti dobivaju na uvid tekst recenzija, a ne samo oni koji nisu prošli. |
|
| Na #11: "Vani", gdje? U Portugalu su recenzenti iskljucivo stranci i zna se ime i prezime svakog recenzenta pozitivne i negativne recenzije! Samo to je transparentno i demokratski, tk. "europski". samo tako mozes znati da li je recenzent kvalitetan bar na istom nivou kao i ti (po radovima, iskustvu, specijalnosti, etc.). S druge pak strane, RECENZENTI NE SMIJU ZNATI TKO JE APLIKANT! I tako to... |
|
| Na #12: No dobro, onda je Portugal iznimka. Ja sam aplicirao u Švedskoj (nekoliko državnih i privatnih tijela), Norveškoj (isto), EU (FP6) i USA (NIH) i svagdje je tako kao što sam napisao u #11. |
|
Moram se složit sa #13, ni ja nikad nisam znao ime recenzenta (prijava za FP6). A oni su morali znati moje ime, ako ništa, a onda barem da provjere što sam objavljivao u polju u kojem predlažem projekat (vjerodostojnost).
Inače, ovdje u Španjolskoj se projekti Ministarstvu šalju i na španjolskom i na engleskom, a recenzenti su, naravno, anonimni. |
|
| OK, odustajem, ocito je da svaka zemlja ima svoje, i nema opceg recepta, a najmanje "europskog", koji MZOS istice! No ne smijete brkati anonimne recenzije za objavljivanje u casopisima, sto je 100% normalno, i recenzije za projekte na javnom natjecaju kao ovom. Porezni obveznici maraju imati uvid u to tko i kako dijeli novce, a anonimnost tome ne doprinosi. |
|
Ako tjerate imalo originalan program rada,
tesko da iz vaseg proposala projekta
nece biti ocito da je rijec o vama.
Ako nije ocito znaci da vjerovatno kopirate tudje
ideje i niste ostavili traga u svojem podrucju
(ne mislim na Vas nego govorim opcenito  ).
Recenzenta je nesto teze pogoditi po
sadrzaju recenzije jer se ona odnosi na vase a ne njegovo podrucje ideja,
i jer je njegov tekst tipicno manji i sturiji od vaseg.
Zakljucak: ne samo da je uobicajenije da su recenzenti anonimni za aplikanta,
a ne aplikanti, nego je to jedino i prakticki odrzivo.
Izuzetak su naravno istrazivanja na niskom nivou,
recimo ako ispravljate studentske projekte.
Sto se tice toga da recenzent mora biti na visem nivou nego aplikant, kompetenciju provjeravaju komisije, editori itd. No to nije nuzno tako. Ponekad
autoriteti sa 200 radova iza sebe postanu lijeni i naviknuti da publiciraju lakse,
pa naprave slamperaj, kojeg i njihov student cesto lako otkrije. Dakle tu ovisi i
o tome koliko imate stalozenosti, vremena, koliko imate osjecaja odgovornosti. |
|
| Na #12: Iskreno, ne mogu zamisliti koja je logika (a ne samo izvedba) toga da aplikant bude anoniman za recenzente. Kada se recenziraju prijedlozi projekata, onda se valjda ne ocjenjuje samo tekst projekta, nego i kredibilitet aplikanta - koji se temelji na njegovim dotadašnjim rezultatima. Ako je tako kao što kažete, onda sam prilično siguran da portugalski sistem Hrvatskoj ne treba biti uzor. |
|
Evo sto sam upravo poslao emailom urednicima "Zivota uzivo":
________________________
Postovani urednici,
Cujem da cete danas u "Zivotu uzivo" govoriti i o Natjecaju MZOSa za znanstvene projekte. Smatram da je taj natjecaj primjer netransparentnosti raspolaganja javnim sredstvima. Pred mjesec dana sam trazio na uvid recenziju projekta koji mi nije prihvacen, i do danas - muk totalni. Pogledajte komentare u Jutarnjem listu od 10.1. na clanak o sukobu interesa, te na Portalu CONNECT (http://portal.connect.znanost.org/content/view/1944/). Nazalost necu moci vidjeti Vas emisiju, ali, evo, predlazem da potegnete slijedeca pitanja:
1 clanovi prosudbenih skupina kao voditelji odobrenih projekata;
2. garancija kvalitete, te anonimnost (ili ne?) recenzenata;
3. ravnopravnost sudjelovanja hrvatskih znanstvenika iz inozemstva na nacionalnom natjecaju;
4. javnost i transparentnost rezultata natjecaja u pogledu ocjena i financijske potpore;
5. pravo (ili ne?) na zalbu na ishod natjecaja;
6. posljedice uocenih/priznatih nepravilnosti;
7."europski" ili drugi uzori u svemu tome.
Srdacan pozdrav,
Prof. Dr. Zoran Roca, Lisabon
___________________________________
|
|
| Pitanje tko je recenzent, radi toga da autor vidi treba li ozbiljno shvatiti recenzije, mislim da jednostavno "ne drži vodu". Recenzente i tako određuju drugi a ne autor, dakako u zemljama s uređenim sustavom. Ti koji određuju recenzente moraju brinuti i o njihovoj stručnosti i o njihovoj nepristranosti. Potpuno se slažem sa svima koji tvrde da je najbolje da je recenzent anoniman za autora. Uostalom, ta praksa prevladava u svijetu. |
|
| Ne znati tko ti je recenzent na javnom natjecaju u znanosti, arhitekturi, isl. , znaci a priori vjerovati da je ziri objektivan i nepristrasan, tj. da nema prostora za sukob interesa - sto nije slucaj s ovim natjecajem. |
|
Na #20: mislim da anonimnost recenzenatu pomaže biti objektivniji/a (npr. manja je mogućnost autocenzure). S druge strane, u nepoštenom sustavu ne pomaže vam ni ako znate tko vas recenzira - ako vas ne recenziraju objektivno. (Doduše, varijanta sa samo stranim recenzentima koju ste opisali je vjerojatno robustnija i anonimnost možda nije toliko bitna u suzbijanju neobjektivnosti.)
S druge strane, to da li je čitav sustav (prijavljivači + recenzenti + odabirači istih) pošten ovisi o svim njegovim dijelovima... |
|
Hehe, palo mi je na pamet da mi je zadnja rečenica u #21 nespretno sročena. Dakle, nema "skrivenog značenja" u toj rečenici.
U svakom slučaju, mislim da je anonimnost recenzenata preduvjet za pošteni sustav ocjenjivanja projekata. |
|
Ma, pustimo pitanje anonimnosti. To je periferno, i odustajem od daljnje rasprave o tome. Uvidjam, naime, da ima argumenata i pro i contra, a sve na kraju ovisi o tome kako je natjecanje postavljeno. za vasu info., u Portugalu za svaku znanstvenu oblast je nominiran vrhunski strucnjak u ciju kvalitetu nitko ne sumnja, tj. ciji je znanstveni ugled u zemlji i inozemstvu - notoran. On saziva i koordinira komisije od po pet iskljucivo stranih recenzenata iz doticne oblasti, i njihova su imena objavljena. Komisija tada ocjenjuje sve projekte iz te oblasti i sve je 100% transparentno: svi natjecatelji istovremeno dobiju misljenje komisije (to je ta "recenzija"). U tako maloj zemlji kao Portugal ("samo" 2x vecoj po broju stanovnistva od Hrvatske) svi se znaju i kumuju jedni drugima. Ovakvim tipom natjecaja to je prakticki iskljuceno.
No, glavni problem s natjecajem u Hrvatskoj jest da nije demokratski i u tome se, izgleda, slazemo: sukob interesa prosudebenih komisija, te nedemokratski odnos prema predlagacima (tj. skrivanje recenzije). Ili nije tako? |
|
| Portugal je jedina zemlja za koju sam do sada cuo da recenzenti znanstvenih projekata nisu anonimni. U SAD, recenzenti su anonimni za sve agencije i fondacije, bez izuzetka. Ali upravo zato sto su recenzenti kljucna komponenta sustava, odabiru se sa velikom paznjom, po ekspertizi i odsustvu svakog pa i najmanjeg konflikta interesa. Osim toga, svaki projekt cita 4-6 recenzenata, sto sve skupa osigurava objektivno vrednovanje projekata. Po zavrsetku natjecaja, potpune recenzije (naravno bez imena recenzenata) dobijaju autori svih projekata, kako prihvacenih tako i odbijenih. |
|
Znam da sam debelo zakasnio s ukljucenjem u ovu raspravu no clanak u NL je toliko dobar da moram ovim putem kolegici Elviri Marinkovic Skomrlj cestitati na njemu.
Na #5 i 6: Postovani kolege javite nam, molim, kada vam stignu recenzije. Pitam se ima li ikakve mogucnosti da i mi s odobrenim projektima dobijemo uvid u recenzije. |
|
Na #25:
Recenzije sam dobio 25. 01. 2007. Oprostite na kasnom javljanju, nekako nisam registrirao Vasu molbu da javim kada recenzije stignu. Na recenzije sam ulozio zalbu i sada cekam odgovor od MZOS. |
|
Kako nakon povratka s puta uvijek citam vecinu HR novina koje su izasle dok me nije bilo, sad sam nasla otvoreno pismo uglednog lingvista prof. Dubravka Skiljana ministru Draganu Primorcu objavljeno u Feralu prosli tjedan. Kopirala sam ga u cijelosti s Feralova weba
OTVORENO PISMO UGLEDNOG LINGVISTA I SVEUČILIŠNOG PROFESORA DUBRAVKA ŠKILJANA MINISTRU ZNANOSTI DRAGANU PRIMORCU
ZNANOST NIJE FARSA
31. siječnja, 2007.
Svojim odbijanjem potpisa na ugovor o izvođenju projekta što ste ga poslali našem Fakultetu, naš istraživački tim i ja kao njegov voditelj želimo Vas upozoriti na besmislenost vašeg načina provođenja znanstvene politike i financiranja znanstvenih projekata, smatrajući svoj "slučaj" paradigmom koja je primijenjena na cijeli niz, a vjerojatno i na većinu drugih projekata koji su prošli natječajnu proceduru
Cijenjeni gospodine ministre,
Premda je projekt Konstrukcija i struktura jezičnog identiteta koji smo koncipirali moje suradnice i ja prošao na natječaju i našao se na rang-listi, u dogovoru sa svim članicama istraživačkog tima odlučio sam da ne potpišem ugovor o izvođenju projekta što ste ga poslali našem Fakultetu. Razlog za takvu odluku predstavlja činjenica da su odobrena sredstva više nego triput manja od zatražene svote.
Argumentirajući naše odbijanje da se pod tim uvjetima ugovorom obavežemo na provođenje svih projektom predviđenih zadataka, ne mislim se pozivati na to da je riječ o koherentno zamišljenom istraživanju koje ne samo da slijedi recentna promišljanja jezika u najplodonosnijim strujanjima suvremene lingvistike nego bi moglo i izravno pridonijeti oblikovanju strategije neke buduće jezične politike u Republici Hrvatskoj (što su zacijelo potvrdile i recenzije, ako su ih ? u što ne sumnjam ? pisali za ovu tematiku kod nas ne baš brojni stručnjaci); neću navoditi niti to da je istraživački tim sastavljen od vrsnih mlađih i sasvim mladih znanstvenica koje su se afirmirale upravo u domenama kojima bi se bavile u okviru projekta (za što dokaze možete pronaći u njihovim profesionalnim životopisima); ne želim Vas ni upozoravati na to da i sam, kao voditelj projekta, imam prilično značajan znanstveni opus (u što se možete uvjeriti iz moje bibliografije), u posljednjih nekoliko godina većim dijelom posvećen baš problematici jezičnog identiteta; napokon, ne bih Vas htio opterećivati (jer su to zacijelo već i drugi učinili) pričama o neobičnim postupcima i kriterijima pojedinih članova prosudbenih vijeća; naime, sve bih ove argumente upotrijebio da se imamo namjeru žaliti na Vašu odluku.
"Pro forma" farsa
Svojim odbijanjem potpisa, naprotiv, naš istraživački tim i ja kao njegov voditelj zapravo Vas želimo upozoriti na besmislenost ovakva načina provođenja znanstvene politike i financiranja znanstvenih projekata, smatrajući svoj "slučaj" paradigmom koja je primijenjena na cijeli niz, a vjerojatno i na većinu drugih projekata koji su prošli natječajnu proceduru. Na našem je primjeru, naime, sasvim očito da ste, određujući svotu kojom namjeravate financirati projekt, pošli od pretpostavke da je naš zahtjev za sredstvima nerealan i da ga u principu treba višestruko "srezati". Možda ćete se iznenaditi, ali znanstvenici, pa čak i oni iz humanističkih područja, racionalni su ljudi koji, sastavljajući svoje projektne prijedloge, doista misle izvršiti ono što su predložili i koji i financijski segment prijave sastavljaju ? uz pomoć financijskih eksperata s Fakulteta ? promišljeno i sa sviješću da između koncepcijskog i materijalnog dijela projekta mora postojati ravnoteža. Jednostavnije rečeno: novac koji tražimo potreban je minimum da bismo obavili ono na što se projektom obavezujemo.
Zanimalo bi me, poštovani gospodine ministre, na kojoj od predloženih stavki misle oni koji su odredili visinu svote da bismo mogli uštedjeti: ako izostavimo i tako minimalne honorare za suradnice (kojih bi se one odrekle, premda je to već u startu podcjenjivanje znanstvenog rada) i troškove pogona Fakulteta, smatrate li da bismo se trebali odreći rada u inozemnim bibliotekama i institucijama (5 dana godišnje po sudioniku!), ili možda objavljivanja publikacija (a mi smo imali namjeru objaviti 5 zbornika i monografija u 3 godine sa sasvim nedovoljnih 30.000 kuna ukupno), ili sudjelovanja na znanstvenim skupovima (1 skup godišnje za svakog sudionika), ili kupovine knjiga (za 5000 kuna u 3 godine!), ili doista minimalne opreme koju smo tražili? Sa 20.000 odobrenih kuna godišnje morali bismo se odreći baš svega, ali na koncu svake godine i cijelog trogodišnjeg razdoblja Vi biste svejedno očekivali od nas da u formularima Vašeg Ministarstva izgleda kao da smo sve projektom predviđene zadatke obavili, a ja bih tu pro forma farsu (s kojom naši znanstvenici, jer im drugo ne preostaje, i te kako imaju iskustva) svaki put morao svojim potpisom potvrditi.
Zaludna nada
Budući da znanstveni rad, kao što Vam je, dakako, dobro poznato, nije puko otaljavanje posla i ispunjavanje formalnosti i formulara, znanstvena se politika, vjerujem, ne bi smjela temeljiti na pretpostavci da su znanstvenici kao njezini nosioci i sudionici neodgovorni i spremni na svakakve kompromise, a još manje na ideji da je siromaška znanost put prema izvrsnosti kojoj bar deklarativno težimo.
Ne želeći zavaravati niti sebe, niti užu i širu znanstvenu zajednicu, niti porezne obveznike koji u krajnjoj konsekvenciji ovu našu malu igru plaćaju, a najmanje Vas, neću potpisati ugovor koji ste mi ponudili. Nadam se da se ne ljutite zbog toga što ću Vam ovo pismo poslati u formi otvorenog pisma (sa zaludnom nadom da će to pomoći oblikovanju neke efikasnije znanstvene politike).
Molim Vas, cijenjeni gospodine ministre, da primite izraze mojeg osobitog poštovanja
Zagreb, 30. 01. 2007.
prof. dr.sc. Dubravko Škiljan,
šef Katedre za semiologiju Odsjeka za lingvistiku
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|
Jos jedan clanak o mogucim sukobima interesa u recenziji projekata: Jutarnji list
Nakon svega prezentiranog u zadnjih mjesec dana u javnosti ovo su originalne izjave ministra koje se moraju spomenuti:
Naglasio je da prosudbene skupine nisu imale nikakve veze s Ministarstvom
Nego s kime? Sa NVZ, a NVZ ima veze sa EU???
- U Hrvatskoj su za razliku od razdoblja kada je Jozo Radoš bio član Vlade i kada je gotovo svaki prijavljeni projekt bio i odobren, ove godine o projektima prvi put odlučivali znanstvenici, a ne politika. Prolaznost projekata smanjili smo za 20 posto, čime je napravljen ogroman iskorak prema standardima EU
Kakvo je samo to neznanje iz matematike??? Cini mi se da cijeli MZOS ne bi prosao na maloj maturi... |
|
O sukobu interesa u Vecernjem listu
U ovom djelu rasprave o sukobu interesa se potpuno slazem sa ZP:
No, sukob interesa nikako nije političarska privilegija. Ma koliko to, načelno, bilo samorazumljivo, nedavna zbivanja u povodu obznanjivanja rezultata procesa evaluacije znanstvenih projekata na to su upravo drečeći ponovno upozorila.
Riječ je o mnogo ozbiljnijem problemu, o posvemašnjem nedostatku moralno-profesionalnih kriterija o kojemu se iz samo djelomice razumljivih razloga javno govori uglavnom u povodu političkih dogodovština.
No, prije i iznad svega, znanstvena bi zajednica morala prihvatiti suvremeni moralni diskurs, umjesto srednjovjekih tlapnji o vlastitoj izuzetnosti. Otkloniti nemoralne i neinteligentne odgovore na opravdane prigovore koji polaze od toga "da među znanstvenicima, kao časnim ljudima, nema potrebe razgovarati o sukobu interesa". Dakako, tako odgovaraju privilegirani koji smatraju da su njihovi projekti i tako najbolji, pa su natječaji (koje oni vode) tek formalnost. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 9 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 1 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 5 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 8 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 8 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 13 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 17 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 18 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.07. 05:00h CEST