| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Započinju prijave za 2. kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2007.01.15. 13:05
Zagreb, 15.01.2007 - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa danas je pustilo u rad službene internetske stranice Drugoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva, koji će se održati u Splitu od 7. do 10. svibnja ove godine. Na njima se, osim pojedinosti o organizaciji, programu i ciljevima ovoga zasigurno najvećeg ovogodišnjeg znanstvenog okupljanja u Hrvatskoj nalazi i obrazac za 'on-line' prijavu za sudjelovanje u radu Kongresa, čime od danas službeno započinje i prikupljanje prijava zainteresiranih sudionika.
Drugi kongres nastavak je nastojanja u povezivanju i umrežavanju hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva započetih na Prvome kongresu, održanom od 15. do 19. studenoga 2004. u Zagrebu i Vukovaru, te njihovom učinkovitijem uključivanju u izgradnju Hrvatske kao društva utemeljena na znanju. Zadaća je Kongresa postavljanje osnova za ugradnju znanja i istraživanja u sustavni okvir znanstvenoga, gospodarskog, kulturnog i političkog razvoja Hrvatske.
Rad Kongresa odvijat će se kroz plenarna izlaganja i tematske rasprave usredotočene na pet tematskih cjelina od iznimne važnosti za budućnost hrvatske znanosti kao pokretača razvoja cjelokupnoga hrvatskog društva. Tako će se na Kongresu raspravljati o sudjelovanju hrvatskih istraživača i znanstvenih ustanova u europskim i međunarodnim projektima, modelima suradnje između znanosti i gospodarstva, sustavnom razvoju znanstvenih institucija, osmišljanju nacionalnoga strateškog okvira razvoja znanosti do 2010., te privlačenju pozornosti medija na znanstvene teme i istraživanja.
Cilj je Kongresa izrada nekoliko dokumenata koji će sadržavati temeljne smjernice, upute i konkretne akcijskih planove razvoja Hrvatske kao društva utemeljenoga na znanju za razdoblje do 2010. godine. Razvoj spomenutih dokumenata odvijat će se kroz 'online' suradnju putem internetskih stranica kongresa, te će trajati od uspostavljanja web stranice Kongresa sve do pred početak samoga skupa.
Posebna pozornost bit će posvećena aktivnom uključivanju naših mladih znanstvenika iz cijeloga svijeta u rad skupa.|
Malo sam pogledao kako je zamišljen rad na pripremi temeljnih dokumentata prije 2. kongresa, i moram priznati da nisam oduševljen.
Naime, postoji radna verzija dokumenta, koju je moguće snimiti, u nju unjeti svoje prijedloge/doprinose/komentare, te se onda takav dokument šalje emailom koordinatoru teme.
Zatim koordinator teme prolazi kroz dokument koji mu je dostavljen, pokušava procijeniti što je novo i korisno, te onda dopunjuje (pretpostavljam novim i korisnim sadržajem) radni dokument.
Taj način rada je daleko od idelnog zbog:
* nikakve interacije među samim znanstvenicima - svatko daje samo svoje komentare, bez mogućnosti direktnog sagledavanja tuđeg mišljenja, osim kroz već obrađeni radni dokument;
* prevelikog opterećenja koordinatora - koordinatori su izlođeni cijelodnevnom, svakodnevnom i po meni potpuno bespotrebnom poslu konstantnog uređivanja i dorađivanja radnog dokumenta. Ako koordinatori istovremeno obavljaju i neku drugu važnu zadaću, onda će se pije ili poslje potpuno iscrpiti, što će jako povećati mogućnost da se posao ne napravi kvalitetno kao što bi mogao biti;
* mogućnost malverzacija - budući da proces rasprave nije javan, moguće je da se dobri prijedlozi ignoriraju iz ovih ili onih razloga.
Po meni bi daleko bolje rješenje bio i običan forum (ili malo napredniji, poput ovog Portala), a još bolje bi bilo da je MZOS iskoristio neki kolaboracioni alat poput Wiki-ja. Kombinacija Wikija i foruma bi vjerojatno bila idealna, puno bi se više posla moglo napraviti, te puno kvalitetnije. |
|
Quote:
Po meni bi daleko bolje rješenje bio i običan forum (ili malo napredniji, poput ovog Portala), a još bolje bi bilo da je MZOS iskoristio neki kolaboracioni alat poput Wiki-ja. Kombinacija Wikija i foruma bi vjerojatno bila idealna, puno bi se više posla moglo napraviti, te puno kvalitetnije.
Nažalost, radi nekoliko tehničko-sigurnosnih dvojbi koje smo imali u organizaciujskom odboru, iako je ovo upravo i bio jedan od prijedloga za rad na dokumentima, nažalost na kraju ga nismo prihvatili.
Kakogod, budući da connect ima već implementirano i jedno i drugo (forum i wiki), predložio bih urednicima obaju ovih servisa da za potrebe sudjelovanja connect zajednice u razvoju tih dokumenata razmisle o tome da u sklopu connectovih resursa odvoje prostor za:
1) rasprave o svakoj od pet tema kongresa (na portalu) i
2) za kolaborativni rad na samim temama od strane connectovaca (na wikiFF-u)
Kako su dio voditelja sekcija ujedno i članovi connecta, možda se budu voljni izravno uključiti u suradnju na tim alatima
Ujedno, vjerujem da je ovo sjajna prilika da se brojne rasprave vođene proteklih par godina postojanja connecta napokon pretoče u nešto konkretnije, te da se time s (velikih) riječi pređe na (barem mala konkretna) djela. |
|
Što se tiče razvijanja tih tema na WikiFFu, apsolutno nema problema, dapače!
Svaki član connecta može otvoriti takvu raspravu, a možda bi bilo najbolje kada bi to učinio MZOSov koordinator (ali to nikako nije uvijet!).
Ja uvijek stojim na raspolaganju oko tehničkih pitanja.
Srdačno,
Bojan Pečnik
WikiFF administrator |
|
| Koliko mi je god drago da su connectovci ukljuceni u vodjenje sekcije prirodnih znanosti (Slaven), toliko mi nije bas jasno zasto ovu sekciju vode dva fizicara iz Hrvatske i dva fizicara iz inozemstva. Svaka cast fizicarima (u koje i sam spadam, doduse u njen primijenjeni dio), no za ovakav kongres je nuzna interdisciplinarnost i medju moderatorima - fizicari su "vladali" i na prvom kongresu - jer bi proizvod trebao biti univerzalan za sve prirodne znanosti. |
|
Stvarno sam uvijek podrzavao znanstvene skupove i kongrese ali ovaj puta se stavrno cudim da se ovako neodgovorno trose novci gradana. Stoga bih zapitao kolegu ) koji je clan organizacijskog odbora:
-koliki je budget organizacije ovog skupa i tko to placa
-kakav je pomak na bolje u znanosti u RH nakon prvog kongresa
-zar nije pametnije koristiti suvremene metode komuniciranja i razmjene ideja i savjeta (portali, discussion panels etc) nego placati sve ovo
-cini mi se da je ovo jedan anakroni nacin varanja javnosti a da ce znanstvenici opet na kraju izvisiti
-voditelji grupa su profilitrirani kadrovi proslog kongresa (uz par izuzetaka) mozemo reci nista novo
-zasto nema veci broj vrhunskih znanstvenika iz RH i inozemtsva koji su ukljuceni ili pozvani na ovaj skup. Ponavlja se prica sa prvog kongresa kada su samo izabrani dobili pozive a ne i oni najkvalitetniji
-vec sada mi se cini da ce nakon velike medijske pompe ostati gorak ukus u ustima mnogim znanstvenicima i da ce ovaj kongres dovesti vise do podjela na poslusne i neposlusne nego ujediniti znanstvenike u RH i u inozemstvu. Iz danasenjg pisma predsjednice NVZ ocigledno je da pametne kriticare iz inozemstva nitko nece pozvati nego ce to biti skup tapsaca po ramenu (oprostite na malo grubljoj analizi ali sjecajuci se trosenja novaca na prijeme i zakuske na prvom kongresu imam osjecaj povracanja na ovakve politicki-motivirane skupove).
-na kraju zasto je pola MZOSa u organizacijskom odboru i ministar-predsjednik oragnizacijskkog odbora (to je kao u banana republikama-zar oni nemaju pametnijeg posla). MZOS svakim novim poteziom radi sve vece gluposti. Zar nema niti jedan PR da ih savjetuje da se ovako ne organiziraju znanstveni kongresi:
Organizacijski odbor
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar, MZOŠ, predsjednik
prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, državni tajnik, MZOŠ
prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, državni tajnik, MZOŠ
mr. sc. Krešimir Rašan, pomoćnik ministra, MZOŠ
Monika Vričko, prof., MZOŠ
prof. dr. sc. Ivan Pavić, Sveučilište u Splitu
dr. sc. Biserka Mulac-Jeričević, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
doc. dr. sc. Saša Zelenika, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
dr. sc. Mladen Žinić, Institut "Ruđer Bošković"
mr. sc. Duje Bonacci, Institut "Ruđer Bošković"
Dunja Potočnik, prof., Institut za društvena istraživanja
prof. dr. sc. Josip Kregar, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
mr. sc. Marijana Grbeša, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Milan Sak-Bosnar, Odjel za kemiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
prof. dr. sc. Danica Škara, Sveučilište u Zadru
prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah, Sveučilište u Dubrovniku
dr. sc. Hrvoje Meštrić, UKF (Unity through Knowledge Fund) |
|
Dodatak na 5. Stoga bih zapitao kolegu #0 i #2 koji je clan organizacijskog odbora:
-koliki je budget organizacije ovog skupa ... |
|
| Nije mi jasno cemu ovi kongresi ako se nakon toga novinarima spocitava sto u svojim tekstovima imaju izjave nasih znanstvenika iz inozemstva, kao sto je meni u svom reagiranju prigovorila prof. Marija Ivezic. predsjednica Nacionalnog vijeca za znanost. Jer konkretno prof. Zlatka Bacica sam upoznala na proslom kongresu. No, ja ocito krivo shvacam ulogu tih kongresa. Izgleda da je uloga prof. Bacica, kako je vidi prof. Ivezic, bila iscrpljena onoga trenutka kada smo u JL, izvjestavajuci s kongresa, objavili njegovu i fotke jos dva HR znanstvenika iz inozemsta uz kratke izjave. |
|
na #3:
Hvala na konstruktivnoj podršci! Sutra cu probati kontaktirati voditelje tema i pitati ih za dozvolu stavljanja tema na wikiFF.
Što se tiče portala, bismo li mogli na portalu dobiti odjeljak posvećen samo 2. kongresu, kao što je to bilo učinjeno za prvi? Mislim da uz ovakav koncept kongresa (tj. bitno drugačiji, zasnovan na radu na temama i s jasnim ciljem izrade konkretnih dokumenata za dobro definirane teme, umjesto na radu po 'sekcijama') takav odjeljak može biti od iznimne vrijednosti kao forum za konstruktivne rasprave o svim identificiranim izazovima koji stoje pred hrvatskim znanstveno-obrazovnim i tehnološko-razvojnim sustavom.
na #4:
 istina. nažalost, ne možete zamisliti u kojim se problemima nađete kada trebate iz cijele akademske zajednice izdvojiti četvoro ljudi za ovakve 'pozicije'. Izbor se svede na to da se svatko u OO pokuša sjetiti nekoliko (a to uglavnom ispadne jedan do nijedan) ljudi koje zna iz određenog područja znanosti (jer one koje ne znate po definiciji naravno ne možete predložiti) i za koje je donekle uvjeren da će takvu funkciju prihvatiti. Slična stvar je bila i s voditeljima tema.
Upravo zato da bi se svatko tko ima dobre volje i vremena mogao dati svoj doprinos radu na temeljnom poslanju kongresa, t.j. dokumentima kongres i jest osmišljen ovako kako je. voditelji tema i sekcija nece imati nikakve beneficije, već će prvenstveno imati administrativna zaduženja. Naime, dok što ce jedni osigurati da sve prijave unutar njihove sekcije budu provjerene (nešto kao prijava morati administrirati prijave) te pomoći u 'agitiranju' kolega da se uključe u rad na dokumentima, drugi će morati osigurati da dokumenti budu gotovi do početka kongresa. |
|
Nemate li dojam da smo suočeni uvijek s više-manje istim imenima. Isto tako uvijek su ista imena izostavljena. Kad se to malo preklopi s javnim istupima (računajući i ovaj Portal) u kojima se MZOŠ kritizira, dobiva se prilično suvisla slagalica. U svim službenim događanjima i tijelima imate par desetaka istih imena, a dičimo se s (ne znam točno koji broj da napišem, ali najveći koji sam vidio bio je oko 14 000 znanstvenika u RH) svakako više od 10 000 znanstvenika. Da nam znanost dobro funkcionira, još bih razumio da se ne mijenja "momčad koja pobjeđuje". Ali kako sam uvjeren u suprotno, nisam siguran da je to dobra zamisao. Možda ipak nije u pitanju izvrsnost nego nešto drugo!
Upregli smo se da dobijemo kritične osvrte na Projekte (što je jedino ispravno), ali kritične osvrte na znanstvenu politiku i funkcioniranje znanstvenoga sustava MZOŠ, blago rečeno, baš ne voli. A trebalo bi ne samo voliti nego i biti zahvalno, kao što bi trebalo biti zahvalno i recenzentima za recenziranje Projekata. Dakako, to bi tako trebalo biti kad bi unapređivanje sustava znanosti bila glavna briga. |
|
Dragi connect portalovci, prema jučerašnjem obećanju, danas sam kontaktirao neke od voditelja tema 2. kongresa, konkretno kolegicu Elviru Marinković Škomrlj, te sam u dogovoru s njom na stranicama connect wiki foruma otvorio WikiFF dokument posvećen 5. temi kongresa, (Privlačenje pozornosti medija na znanstvene teme i istraživanja).
Ono što se trenutno tamo nalazi je nulta inačica tog dokumenta, pa pozivam sve vas koji imate ili sirovih podataka ili zanimljivih primjera dobre prakse iz hr ili inozemstva, ili pak kakvih razrađenih razmišljanja na dotičnu temu, da se uključite u razradu ovog dokumenta. Svatko zainteresiran tko možda ima početničkih poteškoća u baratanju wikijem slobodno me može kontaktirati za tehničku pomoć i savjet. Nisam ni ja neki guru, ali osnove znam a i one su sasvim dovoljne... 
Usput, kako bismo mogli o ovoj temi i malo življe raspravljati koristeći svima nam već dobro poznat alat - portal - zanima me postoji li mogućnost da se na portalu otvori rasprava posvećena ovoj temi koja se ne bi pojavila u redovnom tijeku postova (u srednjem stupcu portala), već negdje sa lijeve ili desne strane kao malo trajniji link (barem do početka kongresa, tako da je uvijek brzo dostupan)? |
|
| Ispričavam se, dao sam malo pogrešan link na wikiff dokument 5. teme kongresa. Ispravan link je ovdje. |
|
Na #5, #6, #9:
Bilo bi naivno tvrditi da kongres u Splitu nema politicku i promidzbenu funkciju. Ipak, kongres smo mi kojima je do toga bilo stalo i koji smo se tu angazirali pokusali strukturirati tako da rezultira sto konkretnijim i operativnijim zakljuccima. Voditelji sekcija tako, uz sirenje informacija o kongresu preko svojih kontakata u domovini i inozemstvu imaju zadacu i izraditi dokumente u kojima analiziraju ucinke koje je 1. kongres polucio. Vaznije od toga, uvedene su tematske cjeline u kojima bas svatko tko to zeli, moze, zainteresiran je i stalo mu je do toga moze vrlo konkretno predloziti mjere kojima se od danas do 2010. stanje u i oko znanosti u RH moze poboljsati. Pri tome je cilj bas izrada akcijskih planova s navedenim nositeljima aktivnosti (tko i sto), te resursima (sto, gdje, kada) potrebnim za implementaciju odredenih aktivnosti. Osobno sam uvjeren da ljudi poput Mile Dzelalije, Pere Lucina ili Elvire Marinkovic Skomrlj (navodim njih jer sam se osobno imao prilike uvjeriti vise puta u njihove neupitne ljudske i profesionalne kvalitete) i te kako uvaziti i integrirati u svoje dokumente sve argumentirane ideje i aktivnosti te vise nego argumetirano obrazloziti zasto neke druge ideje ili aktivnosti u te dokumente ne spadaju. Uostalom, za razliku od prvog kongresa, ovdje je broj i trajanje protokolarnih dogadanja sveden na minimum dok je trajanje diskusija po tematskim cjelinama sto duze bas da bi svi prisutni (a na kongres se, poput na svaki drugi kongres, mogu prijeviti svi zainteresirani koji zele aktivno raditi na temama kongresa) mogli i na samom kongresu obogatiti dokumente nastale po tematskim cjelinama svojim iskustvima, videnjima i prijedlozima. Ja se iskreno nadam da ce ljudi poput ak. Silobrcica ili Prof. Marcelje i drugih naci vremena da svoje dugogodisnje zalaganje za dobrobit sustava znanosti i analize nacina za postizanje istog pretoce (makar to bilo i po n-ti put) u prijedloge koji ce uci u dokumente kongresa. Mi smo se potrudili dati vam forum gdje to javno, jasno i glasno bez ikakvih inhibicija i pritisaka mozete konstruktivno iznijeti. Na svima nama je da to pokusamo na sto bolji nacin iskoristiti. Uvjeren sam da ce ovaj puta kongres biti toliko uspjesan koliko ga mi koji i ovdje svoje vrijeme investiramo u pokusaje poboljsanja sustava znanosti takvim ucinimo. Sve ostalo, ako mi to takvim napravimo, su nijanse. |
|
Hvala kolegi SZ na konstruktivnim rjecima i motivaciji. Lijepo je vidjeti da u organizacijskom odboru sjede i mladi i ambiociozni znanstvenici. Cini mi se da svaki kongres moze pomoci da se stavri pomaknu na bolje, no pouceni prijasnjim iskustvima zanima me:
- tko garantira da ce se konstruktivni i bitni (a neophodno je da budu i kriticni s obzirom na stanje) zakljucci ikada primjeniti u prakticnom radu znanstvenika u HR?
- koliki znacaj imaju clanovi org odbora u odlucivanju i provodenju primarno znanstvenih interesa ukoliko je ministar predsjednik odbora. Da li to znaci da ce ovaj skup ima snazan politicki cilj pred izbore ili se stavrno zeli pomoci znanstvenicima u RH i povezati ih sa onima u inozemstvu. Ukoliko je drugo zasto se nije izabrao netko od vodecih svjetskih znanstvenika da vodi cijeli skup (poput prof Marcelje, Paica, Bacica ili drugih). Siguran sam da bi oni svojim znanjem doprinjeli da ovaj skup bude primarno znanstveni a ne politicki intoniran.
- posto ste i vi u organizacijskom odboru moze li se saznati koliko ce kostati organizacija ovog skupa te koliki je iznos financiranja iz budgeta a koliki od sponzora? Uobicajeno je na svjetskim kongresima da se projekcije troskova naprave i do godinu dana prije odrzavanja skupova. |
|
Hvala kolegegama na stavljanju teme na wiki...
Kolega #10 ima li nade da i ostale teme uskoro osvanu na wikiju? |
|
| Ima. Samo moram danas pohvatat ostale voditelje tema i dogovoriti stvar s njima. Kolegica Marinković Škomrlj i ja upravo razrađujemo malo tehnologiju i protokole rada na dokumenata putem connect alata (wikija i portala, uz dodatak skypea), da bi svima zainteresiranima olakšali rad. Pa javim čim bude kakvih novosti. |
|
Na #13:
- Sto kritike budu konstruktivnije i konkretnije to su sanse za uspjeh vece. A garantirati primjenu mozemo jedino mi svojim radom i nasom "contractual power" kojom moramo i druge natjerati da rade svoj posao.
- Clanovi OO su od strane ministra imali potpuno slobodne ruke u slaganju rada Kongresa. Neki od nas su se tu malo vise, a drugi manje angazirali, pa je utjecaj onih koji su vise radili (kao i u svemu ostalome u zivotu) bio veci. O izboru voditelja pojedinih sekcija i tema se svakako da raspravljati, i siguran sam da ima veci broj kolega koji bi to napravili jednako dobro ili cak i bolje nego oni koje smo mi predlozili. Ipak, vazniji od samih voditelja su oni koji ce na dokumentima aktivno i ustrajno raditi, jer ce njihov utjecaj na konacni izgled dokumenata, pa tako i na ishode kongresa, biti veci.
- Troskove kongresa, o kojima dok se ni priblizno ne zna koliko ce biti sudionika (znate da se ovdje, za razliku od vecine kongresa, financira i boravak sudionika na skupu) je tesko procijeniti. U svakom slucaju smo mi s nase strane pokusali i tu utjecati, pa smo predvidjeli da se, za razliku od 1. kongresa, cijeli radni dio odrzava na prostorima clanica sveucilista u Splitu (dakle u predavaonicama i slicnim prostorima) a i smjestaj sudionika ce biti u hotelima puno manje luksuznim od Westina. Dio ugovaranja i pregovaranja je isao direktno preko administrativnih sluzbi MZOS a u koordinaciji pomocnika Ministra g. Rasana, pa konkretnije podatke, kada ce se oni moci procjeniti, moze najvjerodostojnije on dati. |
|
> Troskove kongresa, o kojima dok se ni priblizno ne zna koliko ce biti sudionika ... je tesko procijeniti.
Da li se danas znaju ukupni troskovi Prvog kongresa ? |
|
Na #16.
Oprostite mi ukoliko sam krivo shvatio cijeli ovaj kongres ali mozete li mi vrlo kratko objasniti sto se tocno zeli postici s ovim kongresom i s kojim ulaganjem. Gotovo je nevjerojatno da od 20tak clanova OO nitko nije postavio pitanje financiranja i cost-benefit omjera svega toga sto radite.
Sto se troskova tice naravno da je lako ( i kada placate za sudionike) i potrebno znati cijeli budget prije nego krenete u organizaciju jer bi to trebala biti polazna baza rada org odbra. Mnogi u svijetu kazu da su tri bitna faktora prije nego pocnete organizirati dobre kongrese (money, money and money).
S jedne strane morate imati budget za sve troskove organizacije, infrastrukturu te pozvane predavace i voditelje skupina, a s druge strane cijenu po osobi (reg fee, smjestaj itd.) koju ce ili MZOS platiti ili ce to morati znanstvenici platiti iz svojih projekata. Te dvije financijske stavke mogu biti odvojene a vama je neophodna samo prva za uspjesnu organizaciju.
Pridruzujem se pitanju u #17.
|
|
Ciljevi kongresa su navedeni u pozivu na njega (pocetna web stranica). Po meni su oni primarno umrezavanje znanstvenika doma i vani te koristenje ideja i iskustva i jednih i drugih na slaganju dokumenata kongresa kao strateskih smjernica i akcijskih planova za boljitak sustava znanosti u RH.
Cost-benefit analiza ce biti moguca tek ako cemo iz kongresa izvuci najveci moguci benefit. Da bi tome bilo tako, ne mogu nego ponovno pozvati sve koji misle da tom benefitu mogu pridonijeti da se aktivno i konstruktivno ukljuce u rad do i na samom kongresu.
O troskovima kongresa savjetujem da uputite upit na 2kz-organizator@mzos.hr (sluzbeni kontakt kongresa) ili direktno g. Rasanu (ured@mzos.hr). |
|
Mnogi u svijetu kazu da su tri bitna faktora prije nego pocnete organizirati dobre kongrese (money, money and money).
Nazalost, ja znam za razvikane kongrese u svojoj struci koji su to doslovno shvatili te naplacuju kotizaciju i do deset puta vecu od troskova pojedinog sudionika. I dobro zive od toga. Cost-benefit je u potpunosti ispunjen.
Ja bih u cost-benefit analizu ukljucio i nekoliko sljedecih stvari (osim navedeno u #19):
- ako se na kongresu ostvari direktan kontakt kolega iz Hrvatske i inozemstva koji rezultira zajednickim projektima (npr. FP) u buducnosti, tada ce benefit vjerojatno premasiti cost samo na toj stavci (npr. 2 projekta po 200.000 Euro = 3.000.000 Kn)
- ako se ostvari direktan kontakt znanstvenika iz RH koji ima znanstvenog novaka i brine o njemu, te znanstvenika iz inozemstva koji ima odgovarajucu mogucnost specijalizacije, tada je to veliki benefit (direktan i indirektan) za obje strane, a narocito za RH.
Stoga jedan od vaznih sekcija kongresa (barem sto se tice cost-benefit analize za znanstvenu buducnost u RH) upravo ova tematska cjelina (europski i medjunarodni projekti). Koja bi imala za posljedicu "suradnju s gospodarstvom" (jer biste imali veci postotak kvalificiranih ljudi), sto bi posluzilo za "razvoj znanstvenih institucija" i definiranje "strateskog okvira znanosti", te bi naposljetku rezultiralo "privlacenjem pozornosti medija na znanstvene teme" (ciji broj bi se visetruko uvecao). |
|
#18
Od kad je Boga i svijeta uvijek je bilo više pitanja nego dogovora. Zato stvarima treba prići sa malo više povjerenja! Naročito, ako su vrata otvorenja i ne treba kucati. |
|
#21
...nije -dogovora već - odgovora... ispravljam jer može biti pogrešno shvaćeno! |
|
Pridruzujem se kolegi u #18, sa pitanjem smisla i svrhe ovog kongresa. Proslost je najbolji, iako ne savrseni, prediktor buducnosti. Koji su bili konkretni, i za hrvatsku znanost korisni, rezultati I. kongresa? Odgovor je - apsolutno nikakvi, nije ih upce bilo. Nakon I. kongresa, ministar Primorac, MZOS i druge relevantne institucije nisu pokazale niti najmanje zelje za stvarnim, konstruktivni dijalogom sa renomiranim znanstvenicima u inozemstvu, kojih ima dosta. Mnogi od njih, pa i ja, dosli su na I. kongres, sa puno skepse, ali i nesto malo nade da ce time mozda ipak inicirati neke pozitivne pomake. No, to se nije ostvarilo; mogli smo svi mirno ostati kod svojih kuca.
Od I. kongresa do danas MZOS nije ispoljio nikakav interes da od nasih znanstvenika u inozemstvu sazna, sa njima se konsultira, o organizaciji i funkcioniranju visoko kvalitetnih i produktivnih znanstveno-obrazovnih sustava, i o mogucnostima da preuzme neke njihove bitne komponente. To u krajnoj liniji nije ni cudno, buduci da iz svega sto se moze vidjeti, MZOS niti nema namjere da temeljito transformira sustav u Hrvatskoj na principima znanstvene izvrsnosti i selektivnosti. Cemu onda pitati za savjet nekoga u inozemstvu, kada ce ti on(a) reci stvari koje ne zelis cuti, jos manje prihvatiti? Najbolji dokaz za to je tek zavrseni natjecaj za znanstvene projekte, sa svim svojim velikim slabostima i propustima. Ocito je da I. kongres nije ostavio ni najmanjeg traga u njegovoj pripremi i provedbi, kao da se nikada nije ni desio (osim izvjesno pozamasne rupe u proracunu).
Imajuci sve ovo u vidu, ne vidim sto se realno moze ocekivati od II. kongresa. Koncipiraju su ga isti oni koji su organizirali I. kongres, i koji ce nastaviti upravljati znanoscu Hrvatske i nakon II. kongresa. Njihov track record je los, nemaju ni malo kredibiliteta. Dok u politickom i znanstvenom vrhu Hrvatske ne sazrije svijest o nuznosti korijenitih promjena na sveucilistima i u znanosti opcenito, i nadje se volja za njihovu provedbu bez obzira na reakcije, ovakvi kongresi imati ce cisto manifestacijski karakter i zanemariv ucinak. |
|
Pridruzujem se postu # 5, i jednostavno ne razumijem zasto je komentar ocjenjen kao provokacija.
Pitati koliko je kostao prosli 1. kongres, te sto je rezultat tog kongresa ni u kojem aspektu ne bi trebali biti provokacija, vec temelj na kojem se bazira eventualna organizacija 2. kongresa.
Kao iskustvo sa prvog kongresa, milsim da treba biti jasno receno da u vise aspekata bio potpuni promasaj.
- Sudjelovanje u raspravama nije bilo moguce tijekom cijelog kongresa (podrucje biomedicine), kroz sva tri dana, bez ikakve mogucnosti inputa.
- Rastrosnost je bila jedna od osnovnih karakteristika, nepotrebno velike zakuske, ruckovi, vecere i ostala prateca ceremonija (materijali, torbe, transferi, dva-tri grada -Osijek, Zagreb, Vukovar).
- Zakljucci su napisani unaprijed, tako da sam otisao s dojmom da je kongres cisto politicka promidba ministra Primorca.
- Cost benefit je jos uvijek jedna od nepoznanica, sa naglaskom na COST.
- benefit su bili kontakti sa kolegama, a naravno neki su kolege ostvarili takve kontake koji su im omogucili otvaranje mjesta i povratak u Hrvatsku, naravno bez otvorenih natjecaja tako da mogucnost konkurencije nije bila bas velika.
Potaknut iskustvom s prvog kongresa. pitam da li uopce treba drugi kongres, (mozda ce on kako kaze kolega SZ biti analiza ucinaka prvog kongresa).
Opci dojam je, unatoc dobroj volji kolega da je politicka promidba jos uvijek na djelu, a nakon dosadasnjeg djelovanja ove postave ministarstva koja se pokazala, pa evo i zadnji primjer, POD NAVODNICIMA IZVANREDNO KVALITETNOJ ORGANIZACIJI recenzije projekata, mislim da treba razmisliti da li uopce biti dio takve avanture.
|
|
Na #19. Hvala na informacijam. Uputiti cu pitanje na navedene adrese.
Na #21.
Zato stvarima treba prići sa malo više povjerenja!
U znanosti sam nepopravljiv optimista i pristupam svim projektima sa ogromnom dozom povjerenja, ali i odgovornosti. Upravo radi tih osobina i pokrecem pitanje koncepcije, ozbiljnosti i isplativosti jedne ovakve avanture koja se zove 2. kongres. Najgore sto se moze dogoditi jest da kongres prode a onda ljudi pocnu kukati kako je previse novaca baceno itd: Zasto ih niste nama dali za projekte, mogli smo sve to napisati i preko kompjutora ili connect portala, suradnju ionako baziramo na znanstvenim interesima a ne ovakvim skupovima bez ikakve ozbiljne znanstvene teme...
Osim toga povjerenje se i stjece na temelju proslih rezultata a cinjenice napisane u 23 i 24 najbolje pokazuju da vrh ekipe koji je osmisljavao 1 kongres jednostavno nije dovoljno dobar, ne zna ili namjerno radi krivo.
Mislim da bi bilo koji ozbiljni ministar nakon rezultata 1. kongresa, prije nego sebe postavi za predsjednika org. odbora (sto je jos jedan od MOZS originalnih izuma koji se ne srecu nigdje u svijetu), trebao zamoliti nekog od uvazenih znanstvenih strucnjaka da vodi 2. kongres na nacin da istinski zainteresira znanstvenike za znanstvene teme i da priblizi znanstvenike iz RH i inozemstva. Nazalost dosadasnji rad MZOS doveo je do raskola, prekida komunikacije, napada i omalovazavanja brojnih strucnjaka u RH i inozemstvu... |
|
#23:
Koliko vidim iz Weba, ovaj II.kongres donosi bar tri bitne novosti u konceptu kongresa:
a) uvode se tematske cjeline s radnim dokumentima sa ciljem da postanu "akcijski planovi", a za koji su odgovorni njihovi voditelji (navedeni imenom i prezimenom!);
b) cijeli jedan dan je posvećen radu na tim dokumentima i nadam se da će svi zainteresirani moći sudjelovati. Zajedno s mogućnosću kolaborativnog rada preko Wikija, kongres je, čini mi se, bitno više orijentiran na "bottom-up" pristup;
c) bolje planiranje i mlađi organizacijski kadar - za razliku od I. kongresa, ovaj 1.poziv je uslijedio skoro 5 mjeseci prije samog početka - što je mislim dovoljan (bar za ovu vrstu kongresa) napredak , a nova (mlađa) imena u organizacijskom odboru jamče da će kongres biti orijentiran prema mlađim znanstvenicima;
Koji su bili konkretni, i za hrvatsku znanost korisni, rezultati I. kongresa? Odgovor je - apsolutno nikakvi, nije ih upce bilo.
Na temelju koje stručne evaluacijske studije to tvrdite? Naravno, vaša subjektivna procjena može biti indikativna, ali ne i dovoljna da se donese konačan sud na ovo pitanje.
Da me se ne bi krivo razumjelo, i ja sam nezadovoljan s organizacijom I.kongresa i načinom na koji je ona prošla. Također se pridružujem onima koji traže transparentnost u financiranju. No, kako ovo nije puki znanstveni kongres, već društveno-cehovski-politički događaj o kojem će mediji brujati 3 dana, smatram da je ovo jedna od izvrsnih prilika ne samo za povećanje vidljivosti znanosti u hrvatskom društvu, već i za postizanje kritične mase koja bi mogla gurnuti znanost u Hrvatskoj prema naprijed, tj. prema svjetskim standardima. |
|
Na #26:
U replici na moju tvrdnju u #23 da I. kongres nije ostavio nikakvog traga u hrvatskoj znanosti, kolega pise:
Na temelju koje stručne evaluacijske studije to tvrdite? Naravno, vaša subjektivna procjena može biti indikativna, ali ne i dovoljna da se donese konačan sud na ovo pitanje.
Za ovo doista nije potrebna nikakva strucna evaluacijska studija. Mozete li mi vi, ili netko drugi, ukazati na neku pozitivnu promjenu, pomak, u hrvatskoj znanosti koja se moze dovesti u izravnu vezu sa I. kongresom? Osim toga, procitajte jos jednom sve ostalo sto sam napisao u #23, narocito o potpunom nedostatku interesa od strane MZOSa da se savjetuje, komunicira sa znanstvenicima u inozemstvu, nakon I. kongresa. Na osnovu cega ocekujete da se se ti isti ljudi ponasati bitno drugacije nakon II. kongresa?
No, kako ovo nije puki znanstveni kongres, već društveno-cehovski-politički događaj o kojem će mediji brujati 3 dana,
Tu se potpuno slazemo. Ovo je drustveno-cehovski-politicki dogadjaj o kojem ce mediji doista brujati 3 dana, mozda i cetiri. A nakon toga, kada se reflektori ugase, sto onda? Za mene, ovo je neopravdano trosenje novca poreskih obveznika Hrvatske. |
|
Na #26 (odgovor ponavljam jer sam zaboravio na drugacija HTML pravila u komentarima):
U replici na moju tvrdnju u #23 da I. kongres nije ostavio nikakvog traga u hrvatskoj znanosti, kolega pise:
Na temelju koje stručne evaluacijske studije to tvrdite? Naravno, vaša subjektivna procjena može biti indikativna, ali ne i dovoljna da se donese konačan sud na ovo pitanje.
Za ovo doista nije potrebna nikakva strucna evaluacijska studija. Mozete li mi vi, ili netko drugi, ukazati na neku pozitivnu promjenu, pomak, u hrvatskoj znanosti koja se moze dovesti u izravnu vezu sa I. kongresom? Osim toga, procitajte jos jednom sve ostalo sto sam napisao u #23, narocito o potpunom nedostatku interesa od strane MZOSa da se savjetuje, komunicira sa znanstvenicima u inozemstvu, nakon I. kongresa. Na osnovu cega ocekujete da se se ti isti ljudi ponasati bitno drugacije nakon II. kongresa?
No, kako ovo nije puki znanstveni kongres, već društveno-cehovski-politički događaj o kojem će mediji brujati 3 dana,
Tu se potpuno slazemo. Ovo je drustveno-cehovski-politicki dogadjaj o kojem ce mediji doista brujati 3 dana, mozda i cetiri. A nakon toga, kada se reflektori ugase, sto onda? Za mene, ovo je neopravdano trosenje novca poreskih obveznika Hrvatske. |
|
#26. No, kako ovo nije puki znanstveni kongres, već društveno-cehovski-politički događaj o kojem će mediji brujati 3 dana, smatram da je ovo jedna od izvrsnih prilika ne samo za povećanje vidljivosti znanosti u hrvatskom društvu, već i za postizanje kritične mase koja bi mogla gurnuti znanost u Hrvatskoj prema naprijed, tj. prema svjetskim standardima.
Misiim da u ovoj recenici lezi glavni problem. Sve navedeno u vasem komentaru sto je pozitivno u pripremi 2 kongresa moze pasti u vodu zbog volje politicara da i ovaj kongres bude poiigon njihova slikanja, pokazivanja i trabunjanja o zemlji znanja, vodecoj sili, povijesnom povratku znanstvenika. To se stvarno ne smije dopustiti jer : 1 to nije istina, 2. je uvredljivo za sve znanstvenike u RH i 3. jer to ne zasluzuju dosadasnjim radom.
Stoga ukoliko zelite dobro ovom kongresu zamolite politicare posebice ministra i njegove pomocnike i tajnike da se maknu i postave znanstvenike da vode kongres, jer ce samo oni moci stvoriti kriticnu masu koja moze gunruti znanost u Hrvatskoj prema naprijed.
BTW. Cisto sumnjam da ce 3 dana slikanja na ovakvom kongresu dovesti do povecanja vidljivosti znanosti u HR drustvu, nadam se da to nije ozbiljan cilj ovog skupa jer ukoliko jest dovedite statiste tamo i neka se slikaju tri dana i onda pa pa... |
|
Mozete li mi vi, ili netko drugi, ukazati na neku pozitivnu promjenu, pomak, u hrvatskoj znanosti koja se moze dovesti u izravnu vezu sa I. kongresom?
pa evo mozda ova jedna stvar nije nesto tako veliko ali je ipak pozitivan pomak i mislim da ima potencijal:
Na prvom kongresu se dogodio _kljucan moment_ kada se krenulo u suradnju izmedju Splitskog Sveucilista (Fizickog odsjeka) i Foruma Hrv. astronoma. Te se nakon inicijalnih sastanaka prof. Mile Dželalije i dr. Dejana Vinkovića u Zagrebu za vrijeme 1. Kongresa, krenulo u izradu kurikuluma za diplomski studij astrofizike u Splitu.
Astrofizika u Splitu
Forum hrvatskih astronoma
|
|
Na #30:
Mislite li da se kolege Dzelalija i Vinkovic ne bi nasli, stupili u kontakt, da nije bilo I. kongresa? (b) Da li njihovo sastajanje opravdava troskove kongresa? Ima li jos takvih primjera?
Za ostvarivanje izravnih kontakata, i eventualne suradnje, izmedju nasih znanstvenika u Hrvatskoj i inozemstvu puno su efikasniji, i stoga vise cost effective, manji ciljani skupovi ili radionice, organizirani od strane znanstvenika i koji okupljaju eksperte u jednom podrucju, nego veliki, amorfni, i skupi kongresi koje sa puno pompe organiziraju politicari.
|
|
na #31
Mislite li da se kolege Dzelalija i Vinkovic ne bi nasli, stupili u kontakt, da nije bilo I. kongresa?
Naravno da u to ne mozemo biti sigurni, no mislim da ne bi (ili barem ne na vrijeme da se astrofizicari ukljuce u bolonjsku reformu.)
(b) Da li njihovo sastajanje opravdava troskove kongresa?[I]
Ovo pitanje je izrazito nekorektno. Vi ste pitali "
[I]moze li netko .... ukazati na neku pozitivnu promjenu, pomak, u hrvatskoj znanosti koja se moze dovesti u izravnu vezu sa I. kongresom?", i ja sam Vam pokusala ukazati na "neku" ... No kako ste se postavili u ovoj raspravi cini mi se da Vam nitko vise nece ukazati na nesot slicno, ako ga je i bilo ... jer ce te pitati "i onda ...da li to opravdava troskove cijelog kongresa...?"
a sto se tice vaseg "cost effective" prijedloga, po tom modelu se prof Dzelalija i Vikovic _nikad_ nebi sreli jer rade u razlicitim podrucjima znanosti.
I na kraju, mislim da jedan znanstveno-strateski kongres Hrvatskoj treba svakih nekoliko godina, no naravno jos vise joj treba volje hrvatskih znanstvenika da ga dobro i konstruktivno iskoriste.
A ova rasprava kao i vecina ostalih u zadnje vrijeme na portalu pokazuje koliko jos gorcine, apatije i jala lezu u Hrv znanstvenoj zajednici i sto gusi i one male pozitivne pomake... mi sami.
|
|
A ova rasprava kao i vecina ostalih u zadnje vrijeme na portalu pokazuje koliko jos gorcine, apatije i jala lezu u Hrv znanstvenoj zajednici i sto gusi i one male pozitivne pomake... mi sami.
Zapanjuje me ova vasa generalizacija. Dakle, sve ostre, ali i izdasno argumentirane, kritike koje ja i mnogi drugi na ovom portalu, upucujemo na racun MZOSa i drugih instanci, u vezi brojnih ozbiljnih deformacija i nedostataka znanstvenog sustava, po vama su plod gorcine, apatije i jala, pa prema tome, neobjektivne i neopravdane! Da li su to gorcina, apatija i jal kada smo kriticni na konflikte interesa, netransparentnost, neselektivnost i druge ozbiljne nedostatke u natjecaju za znanstvene projekte, kada ukazujemo na vrlo slabasan CV predsjednice NVZ, kada kritiziramo akademsko unaprijedjenje ministra tijekom njegova mandata, itd., itd?
Ja sam svoju karijeru napravio vani, ponajvise u SAD, gdje zasigurno ostajem do kraja svoje znanstvene aktivnosti. Prema tome, ne ocekujem nikakvu osobnu korist od svoje aktivnosti na portalu i drugim medijima. Sasvim sigurno me ne motiviraju gorcina, apatija i jal, vec prije svega zelja da mladi znanstvenici poput vas imaju bolje sanse za uspjeh ako se odluce jednom vratiti u Hrvatsku.
|
|
Mislite li da se kolege Dzelalija i Vinkovic ne bi nasli, stupili u kontakt, da nije bilo I. kongresa? (b) Da li njihovo sastajanje opravdava troskove kongresa? Ima li jos takvih primjera?
Uz dužno poštovanje, mislim da (a) nije izdašno argumentirana kritika, nego prije pokušaj negiranja činjenice da je bilo i pozitivnih stvari koje su proizašle iz 1. kongresa. S druge strane, Vašom stavkom (b) posredno obezvrjeđujete rad tima mladih astronoma i astrofizičara koji su uložili ogroman trud i veliku količinu vremena ne bi li pokrenuli astrofiziku u Splitu. U ovom slučaju stvarno nije pravedno postavljati pitanje opravdanosti troškova kongresa. Umjesto toga, trebali bismo biti zadovoljno što je jedna takva inicijativa uopće i pokrenuta!
Slažem se da kritike MZOŠ-a treba glasno i jasno izreći, ali bi bilo dobro pokušati biti konstruktivan i ne "gušiti" i pozitivne stvari koje se događaju u RH, bez obzira na to gdje im je početak. |
|
Sve kritike koje su "ostre, ali i izdasno argumentirane" i upucene preko portala na mnoge adrese, izrazito cijenim.
Ono sto me razocarava je velika doza gorcine i nekonstruktivnosti kojom cesto i neke "ostre" kritike smrde.
Evo, sada kad bi trebali sjesti na WikiFF i dobro pretresti dokumente za 2. kongres, svi ce radije propitivati koliko ce to kostati? Koliki ce si ministar PR iz njega izvuci za predstojece izbore?
I naravno, sve legitimno. I daje osjecaj mirne savjesti sto necemo uloziti trud da iz tog kongresa nesto mozda dobro i izadje. Jer na kraju krajeva:- "Zasto bi mi Primorcu pomogli u politickoj karijeri?". Sve legitimno.
No na kraju krajeva, nije ministar Primorac otac hrvatske znanosti niti mu je u vlasnistvu. On je samo jedan ministar u nizu i cinjenica da je on ovakav ili onakav ne bi trebala demotivirati ili omesti hrvatske znanstvenike da kad mogu rade konstruktivno na poboljsanju sustava - jer njima ce na kraju to ostati.
Neki su ovdje revolucionari, sve bi sravnili i krenuli iz pocetka, neki pak vjerujui da se isplati sustav popravljati. No na kraju koliko god mnogi imali iste ili slicne konacne ciljeve i vizije hrvatske znanosti... o metodama se ne mogu dogovoriti.
I onda, preostaje nam beskonacna igra/borba ... rijecima.  |
|
Ja bih rekao da postoji još jedna vrlo važna izravna pozitivna posljedica 1. kongresa. O toj posljedici ama baš svi na ovome portalu svakodnevno svjedoče, iako toga možda nisu niti svjesni.
A radi se o slijedećem. Znate li koji je bio prijelomni trenutak zaživljavanja connect zajednice i njezina portala, upravo ovoga koji danas okuplja preko 1000 ljudi, i koji je jedini uistinu neovisni i za svačije mišljenje otvoreni javni medij u Hrvatskoj (a i šire)?
Connect je prije 1. kongresa okupljao točno 213 članova. Do tih 213 članova narasla je zahvaljujući osobnom vućenju za rukav svojih kolega od strane nekolicine entuzijasta iz znanost orga koji su cijelu stvar pokrenuli nekih gotovo dvije godine ranije, tada u okviru studentske sekcije Hrvatskog fizikalnog društva. U portalskim raspravama tada je sudjelovalo ne više od 15tak ljudi.
Onda je došao kongres. Par dana prije početka istoga je jedna kolegica novinarka iz jednog visoko tiražnog dnevnog lista napisala mali člančić o connect zajednici koja okuplja 213 hrvatskih znanstvenika iz cijelog svijeta. Na temelju tog članka, MZOŠ se jako zainteresirao za projekt connect, zato što je imao izravne konceptualne veze s deklariranim ciljevima 1. kongresa. Pa je ministar pozvao predstavnike znanost.org-a kao utemeljitelje i administratore connect zajednice i njezinog portala da na kongresu predstave connect i njegov portal.
Na samom kongresu je onda dr. Vinković je održao plenarno predavanje, neposredno nakon kojega je broj prijava u connect bazu jednotavno eksplodirao, tako da je par dana nakon kongresa connect baza prešla sa 213 člana prije kongersa na preko 500 članova. I time je pređena kritična masa za rast connecta, čega je izravna posljedica to što je portal danas medij koji raste sam od sebe, bez da ikoga treba više povlačiti za rukav da se uključi u connect.
Sklon sam tvrditi da, da nije bilo 1. kongresa, ne bi bilo niti ovog portala. |
|
Ja sam pak sklon tvrditi, kao netko tko je tehnicki napravio dobar dio Portala, da bi ga bilo i bez 1. kongresa.
Dalje sam sklon tvrditi da korelacija (ako uopce postoji) ne implicira kauzalnost, i da je distinkciju izmedju dvoje potrebno vrlo dobro razumjeti.
Takodjer sam sklon tvrditi da 1. kongres moze traziti i vjerojatno naci i drugdje mjesta gdje je uspio, bez potrebe za prepisivanjem povijesti Portala i i pripisivanjem zasluga za Connect.
|
|
Na
#32
Rekao bih da se sve to moze opisati relativnim pojmovima. Sumnjam da ce itko reci da nakon potresenih 4 dana i miliona kuna nema apsolutno nikakvih pozitivnih dogadanja na 1. kongresu. Bilo je tamo preko 100 znanstvenika iz inozemstva i svi su dosli sa dobor voljom i s pozitivnim stavom.
Medutim nakon 1 kongresa najveci dio njih vratio se nezadovoljan i razocaran. Vidjeli ste sto je napisao prof. Mestrovic , voditelj jedne sekcije, o tome kako je cijeli kongres bio namjesten. Komentari prvog dana koje sam cuo bili su: pogledaj one politicare (od vlade, sabora, predsjednika do opozicije) svi su se dosli slikati a ne razumiju niti z od znanosti dok uvazeni znanstvenici poput npr. Davora SOltera koji je direktor MPI stoje u pozadini.
Stoga se pitanje moze gledati i ovako kolika pozitivnih pomaka je 1 kongres donio znanstvenicima (relativno s obzirom na njihova pozitivna ocekivanja). REkao bih 2-3 % dok je ostatak razocarenje (cak i knjiga sazetaka je objavljena dobrih godinu dana nakon i mnogi su to uzeli kao posljednja pljuska nakon svega sto su napravili.
No ukoliko pitate koliko je kongres bio podreden osobnoj promociji i hvalisanju ministra koji je vrsio i sada vrsi razne pritiske da tako i ostane te koliko su njegova ocekivanja ispunjena tim kongresom. Za odgovor trebamo njega pitati no ne trebate sumnajti da je rezultat blizu maksimuma. Zasto je tako i da li to zasluzuju svi oni znanstvenici koji su ulozili trud i pomogli u organizaciji?
Zakljucak svega jest da ministar nece propustiti nikada sansu da 2 kongres bude pod njegovom kontrolom i da ce platiti sve samo da promovira sebe. Najbolji dokaz za to jest da se sam namjestio za predsjednika organizacijskog odbora ili su ga clanovi izabrali. Bes obzira kako je tamo to je ipak velika pljuska znanstvenicima u RH (nema bas nitko tko bi to mogao odraditi) a i SRAMOTA za demokratske standarde u RH (to se radi jos samo u ZImbabveu).
Sto se tice jala, apatije i gorcine. Mislim da toga nema puno kod znanstvenika iz inozemstva (posebice onih koji se ne zele vracati jer ne moraju biti konformisti). Osobno mogu reci da sam samo veceras dobio tri aplikacije mladih studenata koji zele raditi svoje diplomske u LMBT programu u Splitu. Svakako sam optimistican i sretan da mogu volonterski pomoci mladim u RH a tako shvacam i svoj angazman na portalu, kao pozitivno i konstruktivno.
na #35
No na kraju krajeva, nije ministar Primorac otac hrvatske znanosti niti mu je u vlasnistvu.
Tocno i upravo radi toga treba zastupati interese znanstvenika i ne treba se bojati reci kada je nesto neprimjereno. Osim toga komunikacija treba biti dvosmjerna. Ukoliko nesto pitamo MZOS trebali bi i dobiti odgovor. Vjerujem da bi svi clanovi portala sudjelovali u 2 kongresu aktivno kada bi imali osjecaj da ce to koristiti znanstvenicima no usitinu nisam siguran sa ovakvim pripremama. Ukoliko me kolegica ukaze na nekoliko primjera gdje bih moga svojim znanjem pomoci svakako sma spreman sudjelovati.
na #36
Sklon sam tvrditi da, da nije bilo 1. kongresa, ne bi bilo niti ovog portala
Zar ipak nije istina: da nije aktivnih clanova ovog portala ne bi bilo niti portala.
Ukoliko nemate drugih cinjenica za doprinos 1 kongresa nemojte ipak pretjerivati jer i drugi mogu reci da su ministar i njegovi sljedbenici pokusali kontrolirati sadrzaj portala a kada to nije uspio kolektivno su se ispisali s njega. I to moze biti posljedica 1 kongresa. No ipak je pretjerivanje zar ne kao i izjava u 36. |
|
| Ono sto ni u jednom raspravi nije spomenuta jest cinjenica da je originalna ideja za kongres na kome ce se okupiti hrvatski znanstvenici iz domovine i inozomstva potice od prof. Grete Pifat Mrzljak koja je godinama radila na uspostvljanju kontakata s nasom znanstvenom dijasporom i dosla do podatka da u prestiznim svjestskim znanstvenim i akademskim institucijama radi oko 450 vrhunskih (u pravom, a ne HR smislu te rijeci) znanstvenika. Inace, o ideji toga kongresa i povezivanju znanstvenika iz domovine i inozemestva ona je govorila u Jutarnjem krajem srpnja 2003. godine (ako nekog zanima, naci cu PDF). Prof. Pifat je clanica Connecta pa moze reci kako je ta ideja otisla drugim tokom u politicke vode. Koliko vidim ona nije ni u kakvom organizacijskom odboru. Osobno mislim da je ideja povezivanja znanstvenika izvana i u domovinu dobra, pogotovo za malu zemlju poput Hrvatske koja na tom planu moze dosta nauciti od Izraela i Irske. |
|
Quote:
Sklon sam tvrditi da, da nije bilo 1. kongresa, ne bi bilo niti ovog portala.
Ajmo za trenutak zanemariti cinjenicu da ovaj Portal postoji jer ga s tehnicke strane drzi na zivotu entuzijazam niza ljudi, a da mu vaznost daju clanovi Connect koji kreiraju sadrzaj svojim clancima i komentarima, pa se voditi samo idejom da je kljucni momenat bila reklama na 1. kongresu. Postavlja se pitanje zasto je 1. kongres uspio privuci toliko ljudi nakon kongresa?
Pa, odgovor se vidi iz komentara tokom i nakon kongresa.
Razlog je, naime, u tome sto je 1. kongres za vecinu sudionika bio veliko razocarenje (prije, tokom, te nakon odrzavanja), a Portal je postao mjesto na kojem su ljudi mogli izraziti i cuti takva razmisljanja jer se u klasicnim medijim takvo misljenje sudionika nije moglo cuti (a ono sto se moglo cuti zavrsilo pak je negutantnim medijskim ratom). S marketinskog gledista je zato Portal dozivio uzlet.
Ali ako se vodimo tom logikom, onda ne bi bilo Portala da nije bilo kontroverzi oko MedILS-a, da nije bilo svadja na temu religije i znanosti, da nije bilo nedavnog debakla oko znanstvenih projekata (primjetite samo koliko je ta tema ozivila Portal!), itd.
I kad se to pogleda shvati se da je Portal uspio jer nudi nesto sto niti jedan drugi medij u Hrvatskoj ne nudi publici koju teme znanosti i skolstva zanimaju. To je razlog medijskog uspjeha Portala, a 1. kongres je bio prvi veliki medijski "kolac" u kojeg je Portal zagrizao. |
|
Potpuno se slazem s komentarom 39. Prof Pifat Mrzljak je pravi inicijator prvog kongresa i zalosno je bilo vidjeti nacin na koji je bila marginalizirano tijekom tog kongresa. Uz njena neosporna iskustva i rezultate u istinskom otvaranje Hr znanstvene zajednice za svjetske standarde lijepo je i procitati njezin osvrt na 1 kongres u NL:
nullOdlično organiziran politički skup
To nije bio samo skup na kojem znanstvenici raspravljaju o znanstvenoj politici i ključnim koracima u sustavnom poboljšanju stanja u znanosti. To je prvenstveno bio politički skup što je manifestirano mnogim događanjima
Stoga da bi izbjegii naknadne kritike ovog tipa potrebno je unaprijed upozoriti da politicki interesi ne smiju biti ispred znanstvenih i tako se ponasati u pripremi nadolazeceg kongresa. |
|
Na netu, čak i od strane hrvatskih autora, postoji beskonačan broj tehnički jednako kvalitetnih portala. Razlika u njihovoj uspješnosti kao komunikacijsko-informacijskih medija je jedino u brojnosti, umreženosti i aktivnosti njihovih posjetitelja (aka 'članova').
Prije 1. kongresa, connect portal je bio marginalno okupljalište malene mreže nekolicine uglavnom fizičara i biologa, koji su za njega saznali preko izravnog poziva svojih kolega. U široj hr znanstvenoj zajednici nije uopće postojala svijest o postojanju portala, i njegovo daljnje širenje bilo je ograničeno na mrežu osobnih kontakata.
S druge strane, medijska agenda koje je postavio 1. kongres omogućila je bitno širu izravnu promociju connecta i portala prema puno većoj publici, od one koja je bila na raspolaganju prvotnoj mreži članova connecta. Ono što se desilo je da je portal (i connect) što se promocije tiče 'zajahao' na medijskom valu kojega je generirao 1. kongres. Upravo zbog medijske promocije omogućene u kontekstu kongresa, portal je naglo narastao, a connect zajednica se počela brzo širiti i daleko izvan one početne mreže njezinih članova. Desila se perkolacija u sustavu, koja je omogućila daljnji 'samostalni' rast portalske populacije, što je pak dovelo do uključivanja sve većeg broja ljudi u rasprave i širenje tema istih.
Tu je presudnu ulogu odigrala kolegica Tanja Rudež iz Jutarnjeg, koja je svojim prvim tekstom o temi portala, objavljenom nekih desetak dana prije početka kongresa, pokrenula pravu medijsku lavinu - o portalu je tijekom samo deset dana u našim medijima nakon njezinog članka napisano nekih pet ili šest velikih tekstova.
Upravo na račun tog prvog članka je dr. Pavo Barišić, tadašnji voditelj organizacije 1. kongresa, na dan objave tog članka, negdje oko 2 popodne mene, kao 'jednog od članova connecta' koju je predstavio tekst kolegice Rudež, pozvao da jel bi mogao doći na razgovor u MZOŠ jer su oni jako zainteresirani 'za poduprijeti projekt connect'. Moram napomenuti da prije tog teksta u Jutarnjem niti dr. Barišić, niti ministar, niti bilo tko drugi iz MZOŠ-a nije pojma imao ni o meni ni o connectu. Zapravo ni dan danas nisam siguran kako su došli do mog broja, ali im je tada to očito bilo jako stalo.
A jasno je i zašto je MZOŠu bilo stalo - connect je već radio nešto što je MZOŠ želio (ne ulazim sada u to je li to bilo iskreno ili samo promidžbe radi) pokrenuti, a to je globalno umrežavanje hrvatskih znanstvenika. Tu treba priznati ministru i dr. Barišiću da su iznimno brzo i mudro reagirali te pozivom na predstavljanje na kongresu ujendo i javno priznali vrijednost projekta. Netko drugi bi možda na njihovom mjestu cijeli connect u toj situaciji pokušao ignorirati ili čak onesposobiti (na kojigod način) jer bi ih vidio kao prijetnju i krađu ideje (a isplivali su tada i takvih ljudi, ali o njima nećemo) koja bi mogla upropastiti da upravo oni budu zapamćeni kao inicijatori procesa globalnog umrežavanja hr znanstvenika. Ali oni to nisu napravili, nego su politički iznimno razborito reagirali i time izravno pomogli promociji 'ozbilnosti' connecta i portala. Može svatko reć što hoće, ali kad vam ministar javno kaže da nešto dobro radite, to vam daje određenu službenu težinu i okreće medijske reflektore prema vama.
Medijska pažnja koju je priča o connectu također je prilično razumljiva. Oko 1.kongresa su 'zaspinane' brojne velike priče, ali sve u stilu 'to će biti jednog dana kao posljedica kongresa'. No tu kongres nije jedinstveni primjer, bilo je toga i sa drugim velikim znanstvenim projektima u Hrvatskoj u posljednje vrijeme - no nećemo sad ni o tome jer postoji izniman potencijal da na toj liniji krene flame war.
Dakle, 1. kongres je, medijski gledano, bio veliki 'hot air baloon', bez nekakvih konkretnih primjera za tadašnje 'ovdje i sada'. A to 'ovdje i sada' je ono što novinari vole, jer se samo o konkretnim temama može konkretno izvještavati. A upravo članak u jutarnjem je u svijest hrvatksih medija lansirao ideju da postoji jedan 'ovdje i sada' konkretan primjer te 'veliki priče' koja se zaspinala oko kongresa, za koju su se onda mediji expres zapalili. Ali da kongresa nije bilo, ne bi bilo medijske agende, i portal bi (do neke druge možebitne a i moženebitne prilike za promociju) ostao marginalni forum.
Sve u svemu, ne kažem da je 1. kongres bio briljantan, niti da je isti u cijelosti zaslužan za današnje stanje i javni utjecaj portala. No negirati ulogu 1. kongresa - i MZOŠ-a - kao iznimno važnih katalizatora u procesu stvaranja portala je jednostavno zanemarivanje činjenica. |
|
#31 Za ostvarivanje izravnih kontakata, i eventualne suradnje, izmedju nasih znanstvenika u Hrvatskoj i inozemstvu puno su efikasniji, i stoga vise cost effective, manji ciljani skupovi ili radionice, organizirani od strane znanstvenika i koji okupljaju eksperte u jednom podrucju, nego veliki, amorfni, i skupi kongresi koje sa puno pompe organiziraju politicari.
Odlično. Ali, netko to mora i organizirati, čak i te manje _znanstvene_ skupove i radionice. Štoviše, MZOŠ ima svake godine natječaj za financiranje takvih skupova (link, rok za prijavu je 1.listopada 2007.). MZOŠ nema vidljivu statistiku broja organiziranih skupova, ali vjerujem da ih ima u Hrvatskoj najmanje više desetaka godišnje. Pa samo naše Društvo znanost.org je dosad organiziralo četiri takva skupa (2x DECOS, 2x Forum hrvatskih astronoma) u protekle dvije godine. Međutim, koliko god ti skupovi bili korisni za razvijanje znanstvene suradnje, oni imaju svoj limit - ograničeni su na razvoj užeg područja znanosti. Ovaj kongres ima drugi cilj - opće umrežavanje i razvijanje strateških interesa znanstvenika u društvu (vidljivost/visibility) koji nadilaze interese pojedinih područja znanosti. Stoga mislim da je takav kongres neophodan!
Pogleda li se sastav org. odbora ovog i prijašnjeg kongresa, ne stoji Vaša tvrdnja: "Koncipiraju su ga isti oni koji su organizirali I. kongres...". Naime, od 17 članova sadašnjeg org.odbora, samo su 2 člana sudjelovali u organizaciji I.kongresa i to ministar i državni tajnik za VO (sigurno po funkciji jer je MZOŠ glavni organizator). Osim toga, čini mi se da je koncept tematskih cjelina, njihovo stavljanje u prvi plan, te mogućnost sudjelovanja u tim tematskim cjelinama već od sada pa do kongresa (više od 4 mjeseca!) bitno različit koncept, zar ne? |
|
Quote:
Postavlja se pitanje zasto je 1. kongres uspio privuci toliko ljudi nakon kongresa?
Pardon, mislio sam reci "zasto je PORTAL uspio privuci..."
Nego, sto se tice predstavljanja projekata i aktivnosti znanost.org-a na 1. kongresu - tu pak se radi o tome da smo tom kongresu pristupili na znatno drugaciji nacin od velike vecine sudionika. Naime, mi smo vidjeli taj kongres kao idealno mjesto za promociju nasih aktivnosti i dogovaranje suradnji. I zato je 1. kongres nama bio izuzetno koristan. A, izmedju ostalog, desio se i u kljucnom trenutku za pokretanje studija u Splitu, kao sto je u prethodnim komentarima bilo opisano.
Ali, na zalost, to da smo bili rijetki kojima je kongres bio koristan pokazuje zapravo da je taj kongres opcenito bio promasen. Jer da smo se u pripremi oslanjali samo na to sto su organizatori pricali prije 1. kongresa, zazalili bi i vremena i novca utrosenog na dolazak na kongres.
Medjutim, ono sto ohabruje kod ovog 2. kongresa je drasticno drugaciji organizacijski koncept. Takodjer, voditelji sekcija su sada svedeni vise na tehnicki posao i naglasak je stavljen na rad samih sudionika prije kongresa.
I naravno, nitko vam ne moze garantirati da ce vaš angazman na takvim aktivnostima poput 2. kongresa uroditi ikakvim plodom. Na svakome je da sam procjeni koliko ima zelje, vremena, i vjere u moguce promjene. Drustvene promjene su nesto gdje vam nitko ne moze garantirati uspjeh, bez obzira koliko velik i uspjesan i poznat i pametan znanstvenik se na tome angazirao. U toj igri vazni su i oni koji rade i oni koji kritiziraju, pitanje je samo iskrenih motiva na obje strane. Jer lako je upasti u petlju emocija i ogorcenosti gdje se nesto hvali ili kritizira zbog osobnih afiniteta ili netrepeljivosti, a ne stvarnih argumenata. |
|
Na #44. Medjutim, ono sto ohabruje kod ovog 2. kongresa je drasticno drugaciji organizacijski koncept. Takodjer, voditelji sekcija su sada svedeni vise na tehnicki posao i naglasak je stavljen na rad samih sudionika prije kongresa.
Slazem se s vama i stoga, ponukan vlastitim iskustvom organiziranja brojnih kongresa u RH, tvrdim da je potrebno vec sada znati koliki je budet ovog skupa te je potrebno jasno reci ministru da je nepotrebno i nestrucno da on sjedi na celu org odbora.
On moze biti domacin skupa, moze otvoriti skup moze pozdraviti goste ali NE SMIJE biti predsjednik org odbora jer jednostavno nema vremena za to, nije neutralan i izrazito je politicki motiviran, sto baza mrlju na cijeli skup.
Mislim da su te kritike validne i iskrene (bazirane na vlastitiom uspjesnom iskustvu) pogotovo jer ne rjesavanje istih dovodi automatski do ozbiljnih problema za ostale clanove organ. odbora u motivaciji strucnjaka i znanstvenika. Mislim da je kljuc uspjeha ovog kongresa prava motivacija najkvalitetnijih strucnjaka i prezentiranje njihovih ideja kroz otvoren i strucan rad organizatora istog.
Nakon prvog kongresa mnogi znanstvenici su se opekli i sumnjam da ce ponovo raditi isto ukoliko politicari budu u kontroli ovog kongresa (ipak je novac koji je placen za kongres novac gradana a ne ministra osobno pa ne vidim razloga da on ima vise prava od drugih).
|
|
|
| | |
Edukacija
