| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Jutarnji list: Sukob interesa- Listu projekata za 2007.sastavili ljudi koji su i sami bili kandidati
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Boris Lenhard
|
|
|
|
2007.01.11. 12:56
U današnjem Jutarnjem listu izašao je opsežan članak Tanje Rudež o reakciji hrvatskih znanstvenika (većinom iz inozemstva) na rezultate natječaja za zProjekte MZOŠ-a. Članak se nalazi ovdje.|
| Izvrstan tekst. Valja vjerovati gospodini Vikiću kako će se institucionalno uvažiti prigovori, makar u mjeri da se više ne ponove. |
|
Po mome iskustvo, ono što se doista može očekivati jest drvlje i kamenje na kritičare. Naime, to je uvijek tako kad nemaš argumenata!
Da je MZOŠ-u doista stalo do poboljšanja sustava, trebao bi sazvati, najžešče kritičare i s njima se, u civiliziranome dijalogu, upustiti u raspravu. Da čuje sve zamjerke i da iz takve "radionice" izvuče korisne pouke. Samo se bojim da to nije tipično za autistične ustanove. |
|
Na 2.
Tesko je razumjeti zasto odgovorne osobe u MZOS-u ne zele cuti kritiku, ili je ne zele saslusati. Da li je to samo tipicno za autisticne ustanove, ili se radi o nesposobnosti, nedostatku otvorenog pogleda za probleme, ili nedostatka inteligentnog razmisljanja (da ne kazem nedostatka inteligencije) odredjenih osoba koje vode to ministarstvo.
U prilog vase teze da se radi o autisticnim ustanovama, ide recimo selektivnost javljanja glasnogovornika ministarstva na pitanja i teme postavljene na ovom portalu. |
|
Dr. Dražen Vikić-Topić je u izjavi za Jutarnji list istaknuo da su članovi prosudbenih skupina “istaknuti znanstvenici” koji su odlučivali na temelju svoje “stručnosti i etičnosti”. Tako je trebalo biti i doista ne smatram da dr. Vikić-Topić osobno snosi odgovornost za baš svaku nepravilnost koja se dogodila u ovome procesu. No, na žalost, prosudbena skupina za filozofiju (Ivica Martinović, Ante Čović i Zdravko Radman) gotovo konkluzivno opovrgava njegove tvrdnje o “stručnosti” i “etičnosti”. Evo i zašto.
Što se tiče stručnosti, dva člana prosudbene skupine, Martinović i Radman, nikada nisu studirali filozofiju. Iako se bave filozofijom, prvi je studirao matematiku, a drugi komparativnu književnost. Zar za prosudbenu skupinu za filozofiju nije bilo drugih kandidata koji bi imali posve čvrst obrazovni background u filozofiji? Također nije jasno kako je član prosudbene skupine za filozofiju (njezin predsjednik) mogla postati osoba (Martinović) koja još uvijek nema objavljenu niti jednu knjigu iz filozofije? Treći član ove prosudbene skupine (Čović) jest, doduše, studirao filozofiju, ali se zato nije proslavio kvantitetom (o kvaliteti nećemo) svojih radova. U 30 godina akademske karijere, Čović je napisao svega dvadesetak filozofskih članaka, koje je jednostavno reciklirao kako u svojim dvjema knjigama tako i u svojoj doktorskoj disertaciji. Posebice je zanimljivo da oko dvije trećine njegove prve knjige Marksizam kao filozofija svijeta (198 , ujedno čine cjelinu njegove doktorske disertacije (obranjene 1989). Njegova druga knjiga, Etika i bioetika (2004), također je zbirka ranije objavljenih 5-6 članaka. Čovićevu neproduktivnost možda najbolje oslikava činjenica da je njegov asistent na Odsjeku za filozofiju u zadnjih 5-6 godina objavio 30% više članaka negoli Čović u zadnjih 30 godina. Je li osoba koja proizvodi manje od 0,7 članaka godišnje (dakako, ne računajući recikliranja i višestruke publikacije) doista “istaknuti znanstvenik” odnosno pravi kandidat za bilo koju prosudbenu skupinu?
Što se tiče etičnosti nekih članova prosudbene skupine za filozofiju, ni tu stvari ne stoje najbolje. Primjerice, kako kvalificirati profesionalnu etičnost osobe koja, poput Martinovića, kao član Područnoga znanstvenog vijeća za humanističke znanosti, samu sebe predlaže za člana prosudbene skupine koja će također odlučivati o njegovu vlastitom projektu? Čović se, doduše, u svojoj filozofskoj teoriji bavi etikom (štoviše, bioetikom), ali je u svojoj znanstvenoj praksi ostao poznat po nekim etički krajnje neprihvatljivim postupcima. Evo tek jedne ilustracije. Godine 1994, u vrijeme kada je Čović bio glavni urednik časopisa Filozofska istraživanja, petoro članova redakcije tog časopisa javno je, u Vjesniku (14. veljače 2004), objavilo svoje istupanje iz redakcije zbog, između ostaloga, Čovićeva nesazivanja sastanaka redakcije, autokratskog i netransparentnog objavljivanja (nerecenziranih) tekstova te prikrivanja financijskog poslovanja časopisa. Filozofi koji su iz ovih razloga tada napustili ovaj časopis bili su Damir Barbarić, Vanda Božičević, Nenad Miščević, Goran Švob i Lino Veljak. Nešto prije njih, samo bez javne objave, isto su učinili Filip Grgić, Josip Talanga i Božo Kovačević. U zemlji kojoj je stalo do vlastite znanosti već bi ovaj podatak bio dovoljan da se Čovića zauvijek isključi iz svih tijela koja odlučuju o znanstvenoj politici.
Dr. Dražen Vikić-Topić je stručnjak za prirodnu znanost – kemiju. Koliko je meni poznato, u prirodnim znanostima, naiđete li na empirijske podatke koji opovrgavaju vašu hipotezu, tu hipotezu morate odbaciti. U slučaju prosudbenih skupina koje su odlučivale o projektima, dr. Vikić-Topić je iznio hipotezu da su njihovi članovi bili “istaknuti znanstvenici” koji su odlučivali na temelju svoje “stručnosti i etičnosti”. No, kako se čini, barem u slučaju prosudbene skupine za filozofiju, empirijski se podaci baš i ne slažu s ovom hipotezom. Pošten znanstvenik neće “naštimavati” podatke kako bi se oni uklopili u hipotezu, te stoga doista vjerujem da to, s obzirom na gornje (doista empirijske) podatke, neće činiti ni dr. Vikić-Topić. Kada je prije godinu dana otvoren natječaj za prijavu znanstvenih projekata, dr. Vikić-Topić je vrlo iskreno i odvažno na Connect portalu odgovarao na mnoge upite glede prijave budućih projekata. Siguran sam da će se i sada, jednako odvažno i iskreno, založiti za korigiranje svih anomalija koje su se pojavile u provedbi ovog natječaja. |
|
Na #4:
Nemam razloga sumnjati da su vaše sumnje u stručnost i etičnost konkretnih osoba o kojima govorite utemeljene, ali ovo:
Quote:
Što se tiče stručnosti, dva člana prosudbene skupine, Martinović i Radman, nikada nisu studirali filozofiju. Iako se bave filozofijom, prvi je studirao matematiku, a drugi komparativnu književnost. Zar za prosudbenu skupinu za filozofiju nije bilo drugih kandidata koji bi imali posve čvrst obrazovni background u filozofiji?
je nikakav argument. To je specijalnost hrvatskih akademskih krugova da se cehovi kemičara, fizičara, biologa ili filozofa stvaraju po dodiplomskoj diplomi, a ne po nečijem području djelovanja i postignutim rezultatima. Francis Crick je po dodiplomskom obrazovanju bio fizičar, pa je svejedno po svojem doprinosu znanosti jedan od najvećih BIOLOGA, ne fizičara. Eric Lander s MIT-a je trenutno jedan od vodećih svjetskih biologa, predaje uvod u biologiju brucošima na MIT-u, a po dodiplomskom obrazovanju je matematičar. Ugledni filozof Robert C. Solomon je po dodiplomskom obrazovanju molekularni biolog. So what? Mislite da prva dva ne spadaju (ili nisu spadali) u američke prosudbene skupine iz biologije, a treći iz filozofije? Ako su gospoda koju spominjete loši filozofi, u redu - ali lošima ih smijete proglasiti samo na temelju njihovih slabašnih rezultata u filozofiji, a ne na temelju toga koji dodiplomski studij su završili. |
|
Na # 5
Hvala Vam na komentaru. Naravno da imate pravo i da netko može imati dobre rezultate u znanosti koju nije izvorno studirao. Štoviše, sudeći po objavljenim radovima, dr. Zdravko Radman vrlo vjerojatno i spada u tu kategoriju znanstvenika. Utoliko sam spreman i priznati da to i nije baš neki argument, pogotovo ako bi ga se uzelo izolirano samog za sebe. No s druge strane,
1. Ako se od nekog očekuje, primjerice, da odluči o konkretnom prijedlogu projekta na temelju dvije oprečne recenzije, mislim da je poželjno da taj netko bude barem dobro informiran o području iz kojega je projekt predložen. Npr. fizičari koji su objavili zapažene radove iz filozofije fizike teško da će moći kompetentno arbitrirati u slučaju filozofskog projekta koji predviđa, recimo, istraživanje utjecaja njemačke srednjovjekovne mistike na sustave klasičnog idealizma. Pritom ne mislim, dakako, da znanstvenici koji se bave filozofijom ne bi trebali biti recenzenti filozofskih projekata (dapače, mislim da su u mnogim slučajevima neizostavni), ali nisam siguran koliko su iskoristivi kao koordinatori recenzenata i krajnji arbitri za filozofske projekte koji uključuju tako raznolike teme kao što su grčka filozofija, estetika, etika, politička filozofija i dr.
2. Nekako mi je teško ignorirati činjenicu da čak dvojica članova tako važnog tijela kao što je prosudbena skupina za filozofiju nemaju temeljno obrazovanje iz filozofije, pogotovo ako tu činjenicu promatramo u konjunkciji s drugim činjenicama koje sam naveo oko ove prosudbene skupine: (a) neobjavljivanje knjiga, (b) oskudna produkcija i višestruko recikliranje članaka, (c) sukob interesa u vidu samopredlaganja u prosudbenu skupinu i visokog vrednovanja vlastitih projekata, (d) povijest sukoba s kolegama iz struke oko nekih osnovnih načela znanstvenog rada i publiciranja. |
|
Stvarno je interesantna psihologija znanstvenika koji postanu politicari. Medu prvim fenotipskim promjenama su demagogija i neodgovornsot za pisane ili usmene izjave (nesto sto je u potpunoj suprotnosti sa znanstvenom edukacijom). To posebice komentiram glede izjava tajnika Vikic-Topica u ovom clanku i u Vjesniku (o evoluciji i izvrsnosti).
Zar vec nije dovoljno podataka izneseno u novinama o ociglednim malverzacijama u prosudbenim grupama? Zar cemo stalno slusati o istaknutim znanstvenicima koji nikako ne mogu nesto krivo napraviti. Naravno da mogu (i oni istaknuti i manje istaknuti) i to se treba istraziti. MZOS je odgovoran za evaluaciju cijelog procesa i stoga bi bilo korektno da se objavi listu svih financiranih projekata sa iznosima novaca pa ce javnost moci vidjeti da li se financira uranilovka ili izvrsnost ili mozda sarlatanstvo?
Npr.
Koliko novaca je dobio projekt prof Sime Andjelinovica u grupi "Presadba gena i tkiva" pod naslovom "DNA analiza ranosrednjovjekovne populacije s područja južne Hrvatske" koji je rangiran kao 4. projekt za presadivanje tkiva i organa. S. Andjelinovic bio je predsjednik te prosudbene grupe.
Kao znanstvenik iz podrucja medicine i biologije ne vidim nikakvu povezanost izmedu citiram iz sazetka projekta: Iz povijesti je poznato da su ove dvije županije mjesto nastanka današnje Hrvatske i stolovanja prvih hrvatskih knezova. Dobiveni rezultati pomoći će u širenju spoznaja o ovom, za hrvatsku povijest, iznimno važnom prostoru i njegovoj populaciji iz 9. stoljeća i suvremenog presadivanja tkiva i organa. Ocigledno je da je ovaj projekt odreden u krivu grupu i da nema nikakve veze sa presadivanjem organa.
Pitanje je tko je odredio da projekt bude u grupi gdje je voditelj projekta u isto vrijeme i predsjednik prosudbene grupe i zasto? Da li je to sukob interesa? Sa strucne strane u ovom slucaju je ocigledno neznanstveno grupiranje u prosudbenu grupu pa samim time i procjenjivanje doticnog projekta.
Tko je odgovoran za ovakvo djelovanje i da li ce tajnik MZOS ista poduzeti?
|
|
Na #7:
Da, ovaj projekt ne bi trebao biti u grupi u kojoj je. Kao prvo, sto tocno znaci juzna hrvatska? Hrvatska knezevina 9. stoljeca nastala je u sjevernoj Hrvatskoj izmedju Zadra i Splita a ne na jugu. Kao drugo, projekt npr. americkog profesora Michaela McCormicka koji drzi srednjovjekovnu povijest na Harvardu a koji se sad bavi DNA analizom ranosrednjovjekovnih relikvija, ukljucuje suradnju arheologa, biologa, povjesnicara i cijele hrpe ljudi a financira ga Getty donacija s milijun dolara. Hocu reci, mislim da ovaj projekt Hrvatskoj nije prioritet i ne znam zasto ga financira drzava. A i bas me zanima kako ce to organizirati. |
|
Iz dostupnih podataka na MOZSu moze se vidjeti da je Prof. Sime Andjelinovic clan nacionalnog Vijeca za znanost i clan podrucnog vijeca za medicinu i biologiju. Iz toga se moze zakljuciti da je sam sebe postavio kao predsjednika prosudbene grupe u kojem je i sam prijavio vlastiti projekt. Tko je birao recenzente za projekt? Kolike su sanse da ovaj projekt bude negativno recenziran -0 ili 0.0001% - iako po tematici i strucnim kriterijima svakako bi trebao biti odbijen.
Da li je dopusteno studirati kosti i 9 stoljeca radi sirenja spoznaja o povijesti, a uzimati novac znanstvenicima koji se bave transplantacijom tkiva i organa. Meni to vise slici na lopovluk nego na korektnu znanstvenu proceduru.
Zar je to definicija izvrsnosti prema tajniku MZOSa ili je ovakav postupak dopusten samo poslusnicima koji su namjesteni kao clanovi NVZ, savjetnici ministra, clanovi i predsjednici vijeca i skupina MZOSa?
|
|
| Može li se očekivati da će, u ministarstvu u kojem ministar napreduje od docenta u profesora dok je na dužnosti ministra, drugi stalni i privremeni dužnosnici paziti na sukob interesa? Ništa što se događa, na žalost, nije novo pa nije ni čudno. Sve je dopušteno onima koji su nedodirljivi i umreženi u interesnu mrežu osobnih interesa. A javno ih mnijenje zanima samo kad mu trebaju prodavati šarene balone. |
|
Ispravak u #9. Prema dokumentu Clanovi vijeca i skupinakoji je prilozila kolegica u drugoj raspravi
prof Sime Andjelinovic bio je:
Predsjednik a ne clan podrucnog znanstvenog vijeca za biomedicinu i zdravstvo te
Predsjednik podredene Prosudbene skupine u kojoj se nalazio njegov projekt. |
|
Danas je u JL izislo i reagiranje prof. Marije Ivezic, predsjednice NVZ o ovom clanku. Ne ulazim u detalje ali ovakve kvalifikacije su tipicne za pocetak 20 stoljeca:
"Znakovito je također da su obično, kao i u ovom tekstu, među najžešćim kritičarima rada 37 prosudbenih skupina, u kojima je angažirano ukupno 210 znanstvenika, pojedinci s najvišim akademskim zvanjima i gotovo su u pravilu zadnji 50-ak godina bili kreatori ?uspješne? znanstvene politike u SR Hrvatskoj."
Ovo je toliko smjesno i bas me zanima na koje kolege iz tog clanka se ovdje mislilo na BL, DV ili ZB?
Ukoliko se ovako izrazava predsjednica NVZ sto ocekicvati od clanova NVZ, pa onda je normalno da su svi skupa toliko puni sebe i arogantni kao da im nitko nije ravan u RH. Stoga se dogadaju sve ove stvari opisane u 7, 9, 10
Javnost ne treba znati... |
|
Ne mogu vjerovati. Tvrdnja da
"Ni u svijetu nije uobičajeno da se objavljuju financijska sredstva za projekte na jednome mjestu i u tabelarnom obliku".
Trebalo mi je 30 sekundi na webu da se uvjerim u protivno, na prvoj i najkompetentnijoj instanci u svijetu: NSF.
Dakle pogledao sam www.nsf.gov (8 sekundi).
Kliknuo sam na desnom baru pod "search nsf grant"
http://www.nsf.gov/awardsearch/
Izasao mi je pred oci svemoguci pretrazivac. Gore pise
Hint: The text field below 'Search Award For' searches the title, abstract, and award number fields.
Sa je to RH, stavili bi tamo
"autopoeticni razvitak" i odma bi dobili cifru u pitanju. Ja sam stavio
physics i dobio ispise s ciframa i imenima. Npr. prvi na popisu je
0632657 Collaborative Research: Coupling Conversational Interactivity with Multimedia in Support of Physics Learning REC REESE 10/01/2007 Stevens, Scott PA Carnegie-Mellon University $329,955.00
Ne bih se hvatao za "u tabelarnom obliku". Zaista je irelavantno da li
se nesto sto je nazvano "nema smisla" u tablici ili bazi podataka. Radi
se o tome da je novac poreznih obveznika utrosen/udijeljen na transparentan
nacin s javnom objavom.
> Točno je da se prolaznost nacionalnih projekata u europskim zemljama kreće od 40 do 60 posto, ali treba shvatiti da se neke promjene jedino mogu provoditi postupno.
Slazem se. Najprije treba udriti sa samo 20-30% prolaynosti,
jer sadasnji nivo projekata nije dovoljan da dobije evropski nivo prolaznosti.
U drugom ciklusu, dok se jednom hrvatska znanost probudi, 40/60% projekata
ce zasluziti prolaznost. Brojke trebaju reflektirati kvalitetu. Ako se jednom
cudom autpoiesisa i Bozje pomoci iy jednog osjeckog projekta desi da svih
100% projekata zdovolji svjetski nivo i ja cu biti za 100% prolaznosti.
Inace, nije fer da se prijasnja prolaznost od 87% trgovackim zaokruzivanjima zaokruzuje na 90%.
|
|
Slazem se sam vjerovatno trebao staviti u navodnike, jer neki mozda
nece shvatiti ironiju. Prolaznost treba krenuti od nule na vise, jer se materijalna
dobra sticu kao sto trava raste od nule na vise. Osim ako su sredstva bogom
dana i bogom trosena, stoje mozda situacija ? |
|
netočno se i neprimjereno obrušila na istaknute hrvatske znanstvenike, članove prosudbenih skupina, koji su, temeljem odluka Nacionalnog vijeća za znanost i područnih vijeća, sudjelovali u prosudbama prijedloga za znanstvene projekte koje će u sljedećem razdoblju financirati MZOŠ.
A po cemu netocno - sto reci o preko 170 komentara o cudnim dogadanjima u prosudbenim grupama, gdje clanovi sami sebi dodjeljuju projekte, neki presaduju kosti i gene iz 9 stoljeca, dok drugi otkrivaju da je ljubav pokretacka snaga uzgonskog motora.
A zasto se kolegica Ivezic ne pita kakva je to blistava momcad zvana NVZ kojoj je ona predsjednica. Neka krene od sebe i vidjeti ce da taj tim po nikakvim kriterijima ne moze i ne smije predstavljati znanstvenike u RH. Da li je to nesto krivo s mojim kompjutorom ali pronasao sam svega vasa 4 CC rada? Zasto vi mislite da ste vi usitinu moralna i strucna vertikala hrvatske znanosti.
Pokusajte doci raditi u inozemstvo pa cete vidjeti zasto se gore prozvani znanstvenici toliko brinu o projektima - jedini razlog je sto brze ukljucivanje znanstvenika u RH u medunarodne tokove i standarde, te pomoc mladim znanstvenicima jer nakon svega sljedecih 5 godina najvise ce gubiti nove generacije studenata koje ce odgajati nekvalitetni znanstvenici. |
|
Quote:
Ne bih se hvatao za "u tabelarnom obliku".
Gospođi Ivezić trebaju primjeri u tabelarnom obliku? Ma nema problema:
Swedish Research Council
Wellcome Trust UK
Sve skupa 30 sekundi posla da se dođe do oba popisa "tabela". Dakle, predsjednica Nacionalnog Vijeća za znanost ili laže ili je nedopustivo neinformirana. Pridružujem se pitanju kolege #15 - po kojim je to kvalifikacijama navedena gospođa zavrijedila da bude predsjednica NVZ-a? |
|
Ja se ne bih slozio s tonom u #16
da treba postavljati upitnost nekog clana NVZ vec zbog
krivog stava ili neobavijestenosti o nekom aspektu funkcioniranja
znanosti u svijetu. Ja ovo shvacam samo kao sukob misljenja, gdje su
po pitanju javnosti podataka o kolicini financiranja znanosti iz javnih proracuna
u demokratskim zemljama, argumenti koje
je naveo #16, i ranije ja u #13, dovoljno jaki da, ce, siguran sam, olako
izrecena i nadasve ocito ignorantna izjava (s obzirom da se da oboriti nakon
30 sekundi laickog guglanja na prvoj instanci koja ti padne napamet)
u jutarnjem listu biti skoro povucena ili bitno korigirana.
Na #15
> jedini razlog je sto brze ukljucivanje znanstvenika u RH u medunarodne tokove i standarde, te pomoc mladim znanstvenicima jer nakon svega sljedecih 5 godina najvise ce gubiti nove generacije studenata koje ce odgajati nekvalitetni znanstvenici
Ovo je srce motivacije bilo kog drustveno angaziranog znanstvenika koji voli
znanost i ima najelementarniju viziju. Sad je velika prilika za brzi razvoj hrvatske znanosti, i okruzenje i standard (kritiriji( u kojima se odgaja trenutna mlada generacija hrvatskih znanstvenika je izuzetno bitna. |
|
I ja se pridružujem pitanju po kojim je kriterijima kolegica Ivezić imenovana za predsjednicu Nacionalnoga vijeća. Gledajući čisto formalno: može li se očekivati da će netko tko je objavio ukupno četiri članka u kojem međunarodnom časopisa biti dovoljno osposobljen da vodi Nacionalno vijeće. No, što je još važnije, svojim pismom kolegica Ivezić daje puni legitimitet tome pitanju, čak i ako se ne osvrćemo na njezinu skromnu znanstvenu produkciju.
Već sam poslao odgovor na to pismo u Jutarnji list. Nadam se da će ga objaviti. Mislim da nebi bilo pošteno da ovdje prenesem cijelo pismo prije nego ga oni objave. Odgovorio sam zato što sam pretpostavio da se i na mene odnosila prva rečenica u posljednjem odlomku pisma, u kojoj mi se spočitava da sam suodgovoran za loše funkcioniranje znanosti od S. R. Hrvatske (nije zabuna: S.R.H) do današnjih "revolucionarnih iskoraka". |
|
| Po meni, dr. Ivezic je ispunila, ako ne i premasila, sva ocekivanja onih koji su je postavila za predsjednicu NVZ. Naime, ako su podatci u #15 potpuni, onda je ocito da ona taj visoki polozaj nije zavrijedila svojim osobito blistavim znanstvenim opusom. Znaci, mora imati neke druge kvalitete koje se cijene u odredjenim krugovima. Jednu od njih upravo je demonstrirala: spremnost da u javnost iznese cijeli niz tvrdnji koje ne samo da su potpuno, notorno neistinite i apsurdne, nego se njihova netocnost moze ustanoviti sa trivijalnom lakocom. Tvrdnje na koje mislim vec su prokomentirane u #12, #13, i #16, i nemam tome sto dodati. Zapravo, tesko je u odgovoru dr. Ivezic naci jednu jedinu recenicu koja je istinita, odgovara pravom stanju stvari. Dakle, predsjednica NVZ je pripravna je izloziti se na sasvim izvjesnu javnu blamazu, i to oko maksimalno vidljive i osjetljive teme. Nema puno ljudi koji bi pristali na tako nesto - to rjetku odliku trebalo je prepoznati i nagraditi visokim polozajem. Njoj i drugima poput nje od vitalnog je interesa odrzati sadasnji sustav, buduci da u nekom drugom, baziranom na izvrsnosti, oni ne bi mogli opstati. |
|
Pokusao sam pronaci zivotopis prof Ivezic kao predsjednice NVZ ali ocigledno je ponovo uklonjena web stranica na MZOSu:
MZOŠ - javni web - Članovi Nacionalnog vijeća za znanost
PROF. DR. SC. MARIJA IVEZIĆ. IZ ŽIVOTOPISA. Rođena je 1947. u mjestu Vrpolje, općina Trilj. Godine 1970. diplomirala je na Poljoprivredno-prehrambeno ...
public.mzos.hr/default.asp?gl=200502020000004 - 48k - Cached -
Cudi me da na stranici NVZ ne postoje podaci o svakom clanu, njihovi zivotopisi i razlozima njihovog biranja u to tijelo.
Umjesto toga pronasao sam vrlo zanimljiv komentar na portalu JL pa ga prenosim i u ovu raspravu jer donosi misljenje clana znanstvene zajednice:
Član sam znanstvene zajednice i nisam previše iznenađen da predsjednica najvišeg tijela znanstvene politike u ovoj zemlji tvrdi to što tvrdi. Na stranu notorna neistina da "u svijetu nije uobičajeno ... na jednom mjestu" objavljivati dodijeljena državna sredstva za projekte. (Na koji svijet gospođa misli, možda na Boratov Kazahstan?!!) Još je indikativnije da si gospođa Ivezić, umjesto da argumentirano (i istinito) odgovori na kritike, daje pravo govoriti u ime imaginarne mase hrvatskih znanstvenika (kao da ti isti igdje postoje en masse) te proziva same kritičare. Konkretno, tvrdi da su kritičari aktualnog (i potpuno netransparentno provedenog) natječaja za projekte MZOŠ-a "pojedinci s najvišim akademskim zvanjima? koji su "gotovo u pravilu zadnjih 50-ak godina bili kreatori ?uspješne? znanstvene politike u SR Hrvatskoj?. Riječ je o klasičnoj zamjeni teza. Naime, upravo u povjerenstvima za prosudbu projekata MZOŠ sjede pojedinci koji savršeno odgovaraju opisu gospođe Ivezić, s tom razlikom da su isti, u sprezi s nomenklaturom resornog ministarstva, i danas arbitri dobra i zla u hrvatskoj znanosti. (Ovo se osobito odnosi na pojedina povjerenstva u području društvenih i humanističkih znanosti.) Siguran sam da i gospođa Ivezić i onaj koji joj je sugerirao da reagira na članak gospođe Rudež, to dobro znaju. Naime, ti su "stari i provjereni kadrovi" angažirani iz dvaju razloga: prvi je taj što dotični imaju najviša akademska i znanstveno-nastavna zvanja pa se njihovom imenovanju ne može formalno prigovoriti. Drugi je taj što po svom mentalnom sklopu savršeno odgovaraju potrebama ministarstva: učinit će što god se od njih traži (a u zamjenu dobiti odgovarajuće benificije, npr. "pravo" da sami sebi dodijele najveće iznose za znanstvene projekte). |
|
Evo još jedan dodatni problem. Profesorica Ivezić kaže: "...angažirano 210 znanstvenika, pojedinci s najvišim akademiksim zvanjima..." I Profesorica ima najviše sveučilišno zvanje, koje je dobila sa 4 objavljena članka u međunarodnim časopisima. Imamo li pravo vjerovati da su svi ostali dobili svoja zvanja na temalju "težih opusa" kad je Predsjednica (prva među jednakima) takve "težine". Mislim da je kolega u #19 napiknuo pravu stvar. A sličan je tomu i komentar citiran u #20. Imamo znanstveni sustav koji favorizira dvojbene znanstvene i ljudske vrijednosti.
Ono što još više zabrinjava jest pravo takvih znanstvenika da odgajaju mlade suradnike. Kako? Na temelju kojih znanja? |
|
U sada vec staroj raspravi o NVZ, isplivale i su i gore stvari.
Nije ni cudo da je opus od 4 rada dovoljan za biti pod navodnicima vrhunski i medjunarodno priznati znanstvenik i predsjednik NVZ.
Nakon sto je postavljena ova postava ministarstva uvjerila je cjelokupnu javnost da je moguce ici i suprotno slovu zakona i imenovati clanove koji nemaju uvjeta niti mogu biti registrirani kao znanstvenici i dobiti maticni broj znanstvenika. I to sve po slovu zakona potvrdjeno od strane sabora. (Clanove vijeca potvrdjuje i vlada i sabor).
Dakle, i bez ijednog rada se moze biti clan NVZ. Naravno ako to odredjeni lobiji zele.
A sto onda ocekivati od podrucnih vijeca, u kojima ce ponovo zasjesti clan recimo NVZ, pa imenovati prosudbene skupine, a mozda i sebe kao clana i k tome jos poslati svoj projekt na procjenu doticne prosudbene skupine.
Nazalost, u NVZ i prosudbenim skupina ima i dosta vrhunskih znanstvenika, koji sluze kao dobro opravdanje za muljanje koje se provodi. Ne razumijem jedino zasto oni ne dignu glas i kazu jasnom ostalima Dragi kolege, ovo ne moze ici ovako dalje.
Ili je podobnost jedan od vaznijih kriterija kao u bivsem samoupravnom sustavu u SR HRvatskoj (kako kaze Dr. Ivezic). |
|
Odgovor na pismo prof Ivezic Objavite iznose za znanstvene projekte
"Prof. Ivezić očito nije dobro obaviještena jer su sva trojica mojih sugovornika iz inozemstva sudjelovala u procesu evaluacije znanstvenih projekata u RH i svoje su kritičke opservacije izrekli upravo na temelju toga iskustva. Što je sporno u tome da svojim tekstovima iznosim kritička razmišljanja hrvatskih znanstvenika iz inozemstva? Nije li aktualna hrvatska Vlada kao svoj prioritet istaknula ne samo jačanje veza s našim znanstvenicima u inozemstvu nego im i uputila poziv za povratak?
Ako svaki američki građanin smije imati uvid u ono što se financira sredstvima poreznih obveznika, zašto bi takvo što bilo nedostupno hrvatskim građanima? Kako su prof. Ivezić na mjesto predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost postavili Vlada i Sabor, ona bi se, u skladu s motom naše vlade ?jasno i transparentno?, trebala zauzimati da se javno objave sredstva namijenjena svakom pojedinačnom projektu, uključujući i njezin vlastiti. |
|
Zeljela bih reci da me nakon objavljenog clanka zvalo niz osoba koje je iznijelo price o sukobima interesa u razlicitim skupinama. Ja naravno ne mogu pisati o svakom pojednicanom slucaju, a i ne mogu toliko baviti ovim problemom jer imam uzasno puno posla i obaveza u redakciji. Ukoliko se neko od kolega zeli sistematski pozabaviti problemom, mogu mu dati svu dokumentaciju.
|
|
| Koliki bi trebao biti broj slučajeva sukoba interesa da bi MZOS preispitao natječaj? Pitanje je dijelom retoričko, ali i praktično. Vjerovatno je potreban određen kritični broj da MZOS percipira sukob interesa u natječaju kao politički štetan. Nažalost, u ovom slučaju tek kada problem postane politički, postoji mogućnost njegovog rješavanja. |
|
Kolegice Ivezic i vi ste suodgovorni za znanstvenu politiku
Odgovor kolege VS u Jutarnjem na pismo predsjednice NVZ:
Mislim da je dobro da se kolegica Ivezić javila, jer je ona po ?zapovjednoj odgovornosti? suodgovorna za znanstvenu politiku, pa tako i za tijek selekcije i financiranja projekata. Ono što nije dobro, po mome mišljenju, jest obrazac obraćanja javnosti koji u MZOŠ-u ima uvijek isti stil. Stil je ovaj. Na kritike se odgovara tako da se nabrajaju brojke (svojevrsna inventura rada), ističe kako su sve to radili istaknuti znanstvenici, kako je to najbolje do sada, kako se ništa ne može napraviti preko noći, kako kritičari idu u red kostura iz prošloga režima, kako su kritičari uglavnom izvan RH, kako nisu odgovarali na pozive da se vrate u RH, kako su manje ili više domoljubni itd. Sve, osim odgovora na pitanje: je li postupak ocjenjivanja i financiranja projekata napravljen dobro ili nije? |
|
| Na postu pod naslovom: "MZOŠ: objavljeni rezultati natječaja za znanstvene projekte", pod #188 napisao sam što mislim kako bi se moglo riješiti pitanje Projekata. Pošao sam od toga da je rasprava o pojedinim projektima, o kojima se dozna za nepravilnosti, nedjelotvorna i iscrpljujuća. Ukratko: predlažem formiranje male skupine (3-5) neovisnih (onih koji nemaju projekte niti su sudjelovali u njihovu ocjenjivanju) znanstvenika, koji bi pregledali sve dokumente i zatim podnijeli izvještšaj javnosti. Mislim da nije prihvatljivo da MZOŠ imenuje tu skupinu. Mogli bi je, na primjer, konektovci predložiti Vladi ili Saboru. |
|
Možda se dio odgovora na # 25 nalazi u sljedećim podacima koje sam izvukao iz “Predstavljanja rezultata vrjednovanja znanstvenih projekata u 2006. godini” i rang liste odobrenih projekata. Ako sam uspio dobro prebrojati, stanje je sljedeće:
A. Od 13 članova Nacionalnoga vijeća za znanost, njih 9 su ujedno i članovi raznih područnih znanstvenih vijeća i članovi raznih prosudbenih skupina i imaju odobrene vlastite projekte.
B. Od ukupno 57 osoba koje su članovi raznih područnih znanstvenih vijeća (ne računajući već spomenute članove NVZ-a) 52 osobe bile su ujedno članovi raznih prosudbenih skupina. Od ovih 52 osobe, njih 38 ima odobrene vlastite projekte.
C. 4 člana Nacionalnoga vijeća za znanost nije bilo članom niti jednog područnog znanstvenog vijeća i niti jedne prosudbene skupine.
D. 5 članova raznih područnih znanstvenih vijeća nije bilo članom niti jedne prosudbene skupine, niti Nacionalnoga vijeća za znanost. |
|
|
Ono sto sam ja prosao sa vjerojatno samorganiranom grupom koja sada napada MI nisam mogao zamisliti.
Ljudi izvana, koji ne poznaju moralne, intelektualne i socijalne kvalitet MI preko internet informacija donose presude i sude.
Prvo nisam mogao zamisliti da tako netko moze osjecati, misliti i pisati, a kad citam sto sve pisu o MI ostajem jos vise zapanjen i razocaran nasom "znanstvenom" zajednicom na ovom portalu.
Sve na kraju vodi SANKCIJAMA, A VJEROJATNO stremi smjeni ministra DP.
Srecom ministar uskoro dobiva priznanje u SAD (uz Irsku i Finsku) a mi ovdje KOLJEMO, PA KOLJEMO verbalnim nozevima.
Cisti DARVINIZAM, a mi intelektualci smo uistinu DUHOVNE ZIVOTINJE!
MI TO NIJE ZASLUZILA, a duboko se nadam da ce u Splitu na 2. kongresu biti prilike "in vivo" nesporazume i frustracije razrijesiti.
|
|
Vi, kolega, očito niste pročitali tekst kolegice MI u Jutarnjem (link u postu #12). Pokušajte s bilo kojega gledišta analizirati tekst Predsjednice NZV-a, pa se tek onda obrušite na njezine kritičare.
Jedna je od nezaobilaznih karakteristika raščišćavanja pojedinih pitanja i to da se stvari nazivaju pravim imenima. Ako to nekoga vrijeđa, bolje mu je da se ni ne pojavljuje u javnosti. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Zakljucak vijeca casti HNDa
(12 kom., prije 10 hrs.) | | Drzavne nagrade za znanost
(25 kom., prije 1 dan/a.) | | Izjava o recentnim postupanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
(43 kom., prije 1 dan/a.) | | Prvi magistri inženjeri Sveučilišta u Zagrebu
(7 kom., prije 2 dan/a.) | | Zločin je etanolom »hraniti« vozila
(68 kom., prije 3 dan/a.) | | Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a
(74 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost, nogomet i nacionalni identitet
(93 kom., prije 3 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(188 kom., prije 3 dan/a.) | | Tekst za godišnju novinarsku nagradu
(43 kom., prije 4 dan/a.) | | Upit o kriterijima za izbor kandidata na suradničko radno mjesto asistenta
(11 kom., prije 5 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.07.20. 12:49h CEST