Uporno imam probleme sa tim linkom na Novi List, pa evo copy-paste tog teksta ovdje.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA ZNANOSTI U VIŠNJANU NUDI PRAKTIČAN RAD U PODRUČJU BIOLOGIJE, KEMIJE, FIZIKE, GEO-ZNANOSTI I MATEMATIKE
Škola koja uči onomu što knjige ne mogu
Učenici koji deset dana provedu u Ljetnoj školi znanosti zapravo su asistenti mladih znanstvenika. Ovdje dobivaju puno više od onoga što je moguće naučiti iz knjiga i udžbenika jer prolaze kroz sve faze: od planiranja eksperimenta, preko rada u laboratoriju i različitih predavanja pa do vlastitih prezentacija namijenjenih drugim sudionicima, a uz sve to uče se i timskome radu. Dakle, to je zaista simulacija znanstvenog okruženja u kojemu će učenici, naravno ukoliko se odluče za to, raditi za nekih pet ili deset godina, istakao je organizator ovogodišnje škole
Karolina KRIKŠIĆ
Snimio Livio ČERNJUL
(Datum objave: 3.8.2004 Rubrika: Znanost)
Baš poput mnogih današnjih polaznika Ljetne škole znanosti i ja sam u srednjoškolskoj dobi najviše volio fiziku i astronomiju. Zbog toga su me u mojoj školi smatrali čudakom, a onda sam jedno ljeto došao ovdje i uvidio da su ovdje svi takvi! - objasnio nam je Branimir Lukić sa Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju koji je nakon nekoliko ljeta provedenih u Višnjanu, prvi puta u svojstvu učenika, a onda asistenta predavača i predavača, ove godine zaslužan za organizaciju četvrte po redu međunarodne Ljetne škole znanosti. Riječ je o dugogodišnjoj tradiciji aktivnog i krajnje napornog, ali, sudeći prema izjavama sudionika, izuzetno zanimljivom i motivirajućem upoznavanju sa znanošću gotovo svih znatiželjnih osnovnoškolaca i srednjoškolca koji iz godine u godinu okupiraju najpoznatiji astronomski gradić u Hrvatskoj. Naime, Višnjan je samo desetak kilometara udaljen od Poreča, a u svjetskim je astronomskim krugovima poznat po radu svoje zvjezdarnice koju već godinama vodi profesor Korado Korlević i koja je, unatoč znatno primitivnijom opremom postizala takve rezultate da se godinama na top-listama najuspješnijih zvjezdarnica nalazi među prvih pet ili među prvih deset zvjezdarnica na svijetu. Zbog svega toga, Višnjan tijekom cijele godine pohode učenici raznih škola, no ljeto je »rezervirano« za one ambicioznije. Tako je to već gotovo dvadesetak godina, koliko postoji tamošnja Škola astronomije, a od 2001. godine višnjansko je ljeto obogaćeno i Ljetnom školom znanosti.
Praktičan rad
– Iako se zvala kao i sada, Škola astronomije, njezin je program oduvijek sadržavao nekoliko interdisciplinarnih projekata koji su naginjali robotici ili geobiologiji. Kako bi polaznicima omogućili kvalitetne programa iz gotovo svih prirodnih znanosti, prije četiri godine pokrenuta je Ljetna škola znanosti (Summer School of Science) koja nudi praktičan rad u području biologije, kemije, fizike, geo-znanosti i matematike, objasnio je Lukić dodavši kako škola trenutačno broji šesnaest učenika i jedanaest mladih znanstvenika zaposlenih na hrvatskim, njemačkim, američkim i švicarskim fakultetima i institutima.
Raspoređeni u šest različitih grupa, učenici zajedno s voditeljima projekata nastoje praktičnim radom doći do znanstveno utemeljenih činjenica, odnosno upoznati se sa znanstvenom metodologijom koju je kasnije moguće upotrijebiti u bilo kojoj znanstvenoj disciplini.
– Učenici koji deset dana provedu u Ljetnoj školi znanosti zapravo su asistenti mladih znanstvenika. Oni su zaista uključeni u pravi istraživački rad bez obzira što on traje svega deset dana. Naime, taj je vremenski period sasvim dovoljan za upoznavanje sa znanstvenom metodologijom i sa znanošću u praksi. Dakle, oni ovdje dobivaju puno više od onoga što je moguće naučiti iz knjiga i udžbenika jer prolaze kroz sve faze: od planiranja eksperimenta, preko rada u laboratoriju i različitih predavanja pa do vlastitih prezentacija namijenjenih drugim sudionicima, a uz sve to uče se i timskome radu. To je zaista simulacija znanstvenog okruženja u kojemu će učenici, naravno ukoliko se odluče za to, raditi za nekih pet ili deset godina, istakao je organizator ovogodišnje škole objasnivši kako predavači, koji program ljetne škole osmišljavaju tijekom cijele godine, u Višnjan dolaze tijekom svojih godišnjih odmora.
Prave avanture
Naime, prema Lukićevim riječima, svi oni u polaznicima škole prepoznaju sebe u mladim danima i žele ih naučiti onome što su i sami u tim godinama željeli saznati. A što je to, najbolje govore teme šest grupa čije polaznike više ili manje, ovisno o opredjeljenju, do konačne znanstvene spoznaje očekuju prave avanture. Naime, za mlade biologe i njihove kolege orijentirane na molekularnu biologiju moglo bi se reći da rade u »ekstremnim« uvjetima. I dok su prvi prije samog sjedanja za računala i obradu prikupljenih podataka, satima stajali u nimalo privlačnim, prljavo-smeđim barama, uvlačili se u spilje i noću ispred svjetiljki očekivali dolazak najrazličitijih kukaca i šišmiša, molekularni su biolozi najviše vremena provodili u laboratoriju baratajući s osjetljivim staklenim posudama, skupim aparatima i kemikalijama zbog kojih su kute i rukavice postala njihova »serijska oprema«.
Naime, grupa molekularnih biologa među prva se od svih grupa uvjerila u svoju znanstvenu pretpostavku. Njihov je zadatak bio u seriji pokusa proizvesti, a zatim i pročistiti jedan protein koji je, pod posebnim osvjetljenjem, moguće i vizualizirati.
– Učenici u ovoj grupi mogli su sve bitne elemente molekularne biologije zorno vidjeti i upravo je to ono najbolje i najimpresivnije za nekoga tko se po prvi puta susreće s konceptima iz te grane biološke znanosti. Kroz taj su proces naučili moderne tehnike molekularne biologije, dakle, nešto što s čime će se mnogi susresti tek na fakultetu, objasnili su nam voditelji projekta Danijel Dojčinović zaposlen na kalifornijskom sveučilištu te Martina Mijušković, trenutačno zaposlena na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju.
Asistenti s »Ruđera«
Za razliku od »molekularaca«, »obični« biolozi do kraja Ljetne škole znanosti (dakle do sutra) vjerojatno neće doći do pouzdanih rezultata.
Naime, njihov je zadatak bio utvrditi postoji li razlika između tipa svjetiljke koje se koriste, jer evidentno je da neke više privlače kukce, a neke manje. Osim toga, htjelo se ustvrditi kakva je situacija u Višnjanu koje bi vrste mogle biti privučene svijetlošću lampe, a koje ne, a otežavajuća okolnost bio im je stalno prisutan vjetar. Ipak, voditeljica projekta Zrinka Mesić iz parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, nada se da će pouzdan odgovor na to pitanje biti moguće dati u budućnosti te da će djevojke koje su joj u istraživanju asistirale na tom problemu nastaviti raditi i nakon odlaska iz Višnjana.
Grupu kemičara koji se bave proučavanjem svojstava vodikove veze koja, s obzirom na činjenicu da sve naše makromolekule u stanicama vezane baš tom vezom, predstavlja osnovu života, zatekli smo za računalima pomoću kojih su analizirali podatke snimljene na Institutu »Ruđer Bošković«. Nešto konkretniji posao mali su asistenti Ivice Crljenice sa zagrebačkog Instituta »Ruđer Bošković« koji su su se upustili u izradu skenirajuće tunelirajućeg mikroskopa. Riječ je o instrumentu čija cijena iznosi oko sto milijuna dolara, a koji će višnjanski učenici napraviti za svega sto dolara. Naravno, njihov mikroskop neće biti toliko dobar kao onaj puno skuplji, no njime će biti moguće snimiti grafikon strukturu, šest vodikovih atoma u jednoj heksagonalnoj mreži.
Razonoda na predavanju
Prilikom našeg obilaska Ljetne škole znanosti nismo zatekli učenike astronomske grupe koja je s radom počela nešto kasnije od ostalih, no zato je grupa zadužena za istraživanje kompleksnih mreža već došla do značajnih rezultata. Naime, kako smo saznali od voditelja Hrvoja Štefančića s Instituta »Ruđer Bošković«, grupa čije se područje nalazi na granici matematike i teorijske fizike, intenzivno radi na objašnjavanju kompleksnih mreža putem računalnih simulacija, odnosno pokušava objasniti njihovu strukturu pomoću njihovog rasta.
– Kompleksne mreže predstavljaju novo interdisciplinarno područje znanosti koje obuhvaća sisteme iz prirode i društva. Područje u kojima se uočavaju kompleksne mreže seže od tehnoloških mreža kao što je Internet pa do mreža socijalnih kontakata u sociologiji, raznih bioloških mreža ili pak tehnoloških mreža, objasnio je voditelj grupe koja nakon samo četiri dana istraživanja uspjeli dobiti rast mreža do milijun čvorova što je već usporedivo s pravim velikim mrežama poput Interneta.
Ozbiljnost i kompleksnost problema kojima se srednjoškolci iz cijele Hrvatske, ali i iz Njemačke te Mađarske, bave u Višnjanu impresionirat će mnoge, no ono što je još zanimljivije je činjenica da za bavljenje tim problemima nije potrebno puno teorijskog znanja. Prema Lukićevim riječima, sve što je potrebno nauči se u Višnjanu ili pak kasnije tijekom školovanja.
Najvažnije je u učenicima pokazati koliko uistinu mogu postići svojim radom, a da oni to iskorištavaju na najbolji način, rekli su nam oni sami otkrivši kako nakon gotovo desetosatnog istraživanja, razonodu potraže na kakvom predavanju ili se pak priključe drugim grupama i novim problemima.
----------------------------------------
DOJMOVI POLAZNIKA LJETNE ŠKOLE ZNANOSTI
Antonio Kavčić
Završio sam gimnaziju u Bjelovaru i budući sam student fizike. Ovdje sam grupi koja radi na izrađivanju mikroskopa, što baš i nije toliko težak zadak koliko se možda nekome čini, no zahtjeva puno strpljenja i precizne ruke. Radna atmosfera je odlična, a osim mene u grupi je i djevojka iz Mađarske pa nastojim naučiti i nešto mađarskog jezika. Do sada na tom području još nema uspjeha.
Anna Soter
Baš kao i Antonio i ja se spremam za studij fizike, a ovo je, vjerujem, najbolji način. Ovdje mi je jako lijepo, kako u školi, tako i u Višnjanu. Svi predavači i učenici govore engleski jezik tako da nisam u ničemu zakinuta, a osim toga pomalo učim i Hrvatski. Za sada znam tek nekoliko riječi.
Tomislav Kokotović
Iako mi ovo nije prvi susret s laboratorijem, ovdje se osjećam zaista posebno. Imamo prilike raditi s instrumentima koje zasigurno nećemo vidjeti sve dok ne počnemo studirati. Ova je škola zaista odlična prilika za puno toga naučiti, ali steći prekrasno iskustvo. Temo je malo naporan, no uživam u svakom trenutku. Završio sam treći razred gimnazije u Zagrebu i do sada sam bio zagrijan za kemiju, no sad sam u dilemi - razmišljam i o molekularnoj biologiji.
Matija Matoković
Kad sam prvi put saznao za ovu školu, učinilo mi se da je to predivna prilika za stjecanje novih iskustava. Ovaj boravak u Višnjanu i sve ovo što sam ovdje vidio i naučio svakako će imati utjecaja na moj odabir fakulteta i ono što ću kasnije u životu raditi. Svi su projekti jako zanimljivi, no posebno mi je drago što sam imao priliku priključiti se istraživanju iz molekularne biologije. Nadam se da ću nastaviti školovanje u tom smjeru. Inače, završio sam drugi razred gimnazije u Požegi.
Nino Antulov Fantulin
Veoma sam zadovoljan ovom školom. U samo nekoliko dana naučio sam mnoge stvari što se tiče mog projekta, dakle kompleksnih mreža. Naučio sam kako se evoluiraju mreže prema Albarabašijevom modelu i njihovu primjena u statističke obrade. Dolazim i Slavonskog Borada i nadam se da ću nakon završene srednje škole upisati Prirodoslovno-matematički ili Elektrotehnički fakultet.
Tamara Vasilj
Moja su očekivanja od ove ljetne škole definitivno ispunjena. Svi su jako ljubazni, radimo nešto stvarno zanimljivo. Nisam očekivala da ćemo ovoliko puno raditi na računalnima, no takva je današnja kemija - sve se manje radi s opasnim kemikalijama, a sve se više račun na računalima. Voditelji su odlični: i stručni i prijateljski raspoloženi. Slobodnog vremena gotovo nemamo, no i navečer kad ga imamo provodimo ga učeći: ili gledamo filmove ili puštamo balone. |
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.11.19. 21:46h CET