| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
MZOŠ: Objavljeni rezultati natječaja za znanstvene projekte!
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2006.12.20. 21:38
MZOŠ je na današnjoj tiskovnoj konferenciji objavilo rezultate natječaja za financiranje znanstvenih projekata.
Nakon provedenog postupka vrjednovanja prihvaćeno je 1994 znanstvenih projekta, a odbijeno 738, što daje ukupnu prolaznost od 73%. Usporedbe radi, 2002. godine prolaznost znanstvenih projekata bila je 87,5%.
Za financiranje znanstvenih projekata u proračunu za 2007. godinu osigurano je 142,5 milijuna kuna, što je povećanje od 48,7 milijuna kuna, odnosno 52% u odnosu na 2002. godinu.
Rang lista|
Joj selekcije...  |
|
Da li su poznati iznosi financiranja pojedinih projekata, te da li je istina da su znanstveni projekti financirani pausalno, tj. tko god je u grupi A ili B ili C dobiva isti iznos novaca bez obzira koliko su trazili u pojedinim projektima.
Prolazak od 73% te problemi, kasnjenje i neinformiranost znanstvenika u recenziranju projekata predstavljaju razocaranje za sve koji su se nadali poboljsanju znanosti u RH. |
|
Tresla se brda a rodio se mis,
Za pretpostaviti je da slijedi medijska kampanja u kojoj ce se prezentirati izvrsnost kao glavni kriterij odabira i naravno veliki uspjeh trogodisnje pripreme i samog provodjenja ovog postupka.
|
|
Iz priloženih podataka da se napraviti sljedeća tablica:
Godina 2002 2006 promjena*
========================================
Broj prijavljenih projekata: 1871 2732 +46%
Broj prihvaćenih projekata: 1637 1994 +21%
Prolaznost: 87.5% 73% -14.5%
Ukupni iznos sredstava: 93.8MKn 142.5MKn +52%
Prosječni iznos po projektu: 57K kn 71K Kn +25%
*u odnosu na 2002.
========================================
S obzirom na povećani broj prihvaćenih projekata (21%), zanimljivo je vidjeti što stvarno znači 52% povećanje ukupnih sredstava, a uz
smanjenu prolaznost - što medijski zvuči dosta moćno!
Naime, ako se pogleda prosječni iznos po projektu, on je narastao za 25%, odnosno prosječni projekt dobiva 71000 kn godišnje.
Dodatno, s obzirom na pretpostavljeni povećani broj suradnika i
istraživača u ovom krugu prijava (a zasad ne nalazim tih podataka),
vjerojatno ispada da će prosječan iznos po istraživaču biti malo ili
tek neznatno povećan u odnosu na 2002.
Dobro je pitanje što se može raditi na projektu s prosječnih 71000 kn _godišnje_! (dobro, pretpostavlja se da će kapitalna oprema, časopisi, putovanja i sl. ići preko nekih drugih natječaja kao i dosada, no to pretpostavlja dodatnu birokraciju, cijeli recenzentski ciklus i sl...)
Uglavnom, mali napredak, ali daleko, daleko nedovoljan! |
|
| Ako se nastavi sa tako "strogom selekcijom", doci cemo do nekih svjetskih prosjeka za 5 do 10 godina. Kao ni do sada, nema stvarne volje da se nešto bitnije promijeni. I opet će nebo biti puno šarenih balona a na zemlji - ništa novo. |
|
Nastavak na komentare u #4 s cijom interpretacijom se slazem.
Da li ovo rangiranje predstavlja kvalitetu projekata prema zavrsnoj analizi prosudbenih grupa ili odluku ministra znanosti? Bilo bi lijepo vidjeti i analizu prosudbe recenzenata i rang tih istih projekata?
Ono sto mene posebno zabrinjava su jos nepotvrdene informacije o tome da se financiranje pojedinih projekata vrsi u grupacijama (npr. prvih 20 ce dobiti isti iznos sredstava, te druge grupa manje i treca jos manje). To je toliko nelogicno i opasno za kvalitetu znanosti u RH da mi se cini da sanjam ruzan san iz doba sindikalnih pausla proslog stoljeca a ne modernog drustva temeljnog na znanju.
Prikazati cu opasnost te nelogicnosti na primjeru podrucja istrazivanja tumora. Da li je moguce da znanstvenik koji nema nikakve reference u istrazivanju tumora a bavi se informatickom analizom necega sto su vec mnogi konzorciji u inozemstvu djelom vec obradili a da nema znacajnu povezanost sa razvojem tumora - bude rangiran kao 14. medu projektima istrazivanja tumora u RH.
Najlude od svega je da ce mozda taj projekt dobivati slicna sredstva za kompjutorski rad kao i kolege od 10. do 20. mjesta a ciji pokusi kostaju najmanje 3-4 puta vise.
Takvih primjera ima i u podrucju biologije i gotovo se moze direktno iscitati gdje je politika imala svoje prste u odlucivanju. Da li je moguce da npr. D. Ugarkovic koja je EMBO clan i voditeljiva EU konzorcija ili kolega Vlahovicek ciji je rad, temeljem medunarodne recenzije prepoznat kao jedan od najperspektivnijih mladih znanstvenika u RH, budu rangirani vise od 10 mjesta ispod npr. kolega Marjanovica (ciju znanstvenu vrijednost ne umanjujem cak niti projekt opisan u #5, ali strucno je daleko od medunarodno prihvacene klase i kvalitete prije spomenutih znanstvenika). Tesko je ne odati se dojmu da je glavni adut kolege Marjanovica bio to sto je suradnik ministra znansoti i nedavno doveden kao glavni znanstvenik na projekt Jezgra 23 (koji je vec jako dobro financiran oko 6 mil HRK).
Nazalost na ovim primjerima vidi se da ce ovako koncipirano financiranje znanstvenika u RH sigurno ostetiti rad najkvalitetnijih, kreativnih i medunarodno priznatih grupa na ustrb poslusnih, povezanih ili podobnih. |
|
Ova rang lista je stavrno zabavna. Gotovo kao da citam dobar Alan Ford.
Od srca sam se nasmijao kada sam u grupi "Presadba gena i tkiva" procitao projekt pod naslovom "DNA analiza ranosrednjovjekovne populacije s područja južne Hrvatske" koji je rangiran kao 4. projekt za presadivanje tkiva i organa u kojem se zakljucuje:
"Iz povijesti je poznato da su ove dvije županije mjesto nastanka današnje Hrvatske i stolovanja prvih hrvatskih knezova. Dobiveni rezultati pomoći će u širenju spoznaja o ovom, za hrvatsku povijest, iznimno važnom prostoru i njegovoj populaciji iz 9. stoljeća."
Da li cemo presadivati tkiva ili organe iz prvih knezova ili ljudi iz 9 stoljeca? Sto je poveznica tog projekta i presadivanja tkiva, te tko je uopce ukljucio ovaj mozda bitan projekt iz podrucja forenzike u ovu prosudbenu grupu a posebice na 4.mjesto (tj. medu najbolje financirane projekte) tesko mi je dokuciti?? Da li se to netko igra saha ili pozicioniranja svojih savjetnika u raznim grupama da jedan znanstveni program u RH dobije najvise novaca?
|
|
| MZOŠ je objavio priopćenje za javnost o završenom postupku natječaja za financiranje znanstvenih projekata. Možete ga pročitati na sljedećem linku. Priopćenje |
|
Na #8; Na strani 3. tog priopcenja, pri vrhu pise da je postupak vrednovanja "proveden prema novim kriterijima koji su u potpunosti uskladjeni sa praksom postupka vrednovanja u zemljama EU sto ukljucuje odabir projekata prema medjunarodnim kriterijima izvrsnosti, poticanje okrupnjivanja istrazivanja, poticanje i nagradjivanje izvrsnosti i vece sudjelovanje stranih recenzenata." Zvuci jako dobro, ali kako to izgleda u praksi?
Na istoj strani 3., u Tablici 3., stoji da je prolaznost projekata u Prirodnim znanostima 79%. Dakle, 4 of 5 predlozenih projekata ce se financirati! Moze li nam netko iz MZOS objasniti kako je tako apsurdno visoka stopa prolaznosti spojiva sa proklamiranim i toliko razglasenim poticanjem i nagradjivanjem izvrsnosti? Kao i obicno kad je MZOS u pitanju, postoji veliki raskorak izmedju deklarativnog i stvarnog.
Ocito je da je cijeli proces vrednovanja (ostao) manje-vise puka formalnost, bez znatnijeg konkretnog ucinka. I dalje nema selektivnog nagradjivanja, koncentracije novca na samo manji postotak doista najboljih istrazivaca/projekata. Taj bolni rez je ostavljen za neodredjenu dalju buducnost. |
|
Državni tajnik za znanost prof. dr. sc. Dražen Vikić - Topić me zamolio da stavim na portal odgovor na pitanje iz #2 o paušalnom financiranju z-projekata. Navodim ga niže:
" Znanstveni projekti nisu financirani paušalno, već su prosudbene skupine uzele u obzir niz parametara.
Prilikom predlaganja visine sredstava za projekte uvažavani su slijedeći kriteriji:
1) kreativnost i inventivnost istraživanja, 2) vrsta predloženog istraživanja, 3) kompetentnost voditelja projekta, tj. njegove znanstvene reference i izvrsnost, 4) kompetentnost istraživačkog tima i njegovu izvrsnost, 5) veličina istraživačkog tima koji sudjeluje u realizaciji projekta, 6) vrsta i vrijednost znanstvene opreme koja je potrebne za predloženo istraživanje, 7) interdisciplinarnost i multidisciplinarnost istraživanja,  uklopljenost projekta u prioritete istraživanja Znanstvene i tehnologijske politike RH 2006.-2010., 9) povezanost projekta s gospodarstvom, te mogućnost primjene rezultata projekta, 10) korisnost, te opravdanost istraživanja projekta za RH.
S obzirom na raspoloživa sredstva državnog proračuna, koja su dodijeljena svakom znanstvenom području (ima ih 6) temeljem zaključka 25. sjednice Nacionalnog vijeća za znanost, financirat će se samo oni projekti koji zadovoljavaju gornje kriterije. U financijskim sredstvima predviđenim za projekte predviđena je i 3% sredstava namijenjenih za poticanje izvrsnosti."
|
|
U priopcenju iz #8 nalazi se puno odgovora. Sramotno je da isti ljudi sjede u grupi 3%, clanovi su Nacionalnog vijeca za znanost, clanovi podrucjnih znanstvenih vijeca i clanovi Porsudbenih skupina. Tako da sami sebi i svojim najblizim suradnicima djele novce i mjesta bez ikakve znanstvene logike.
Primjerice prof Andjelinovic je savjetnik ministra, clan NVZ, predsjednik Podrucnog znanstvenog vijeca za biomedicinu i zdravstvo te predsjednik 3.08. Presadba gena i tkiva. Vrhunska je arogancija i nepotizam da sam sebi prihvaca projekt u podrucju kojim se ne bavi te u grupi u kojoj je predsjednik. I to o tome da ce istrazivati ostatke iz 9 stoljeca za potrebe suvremenog presadivanja tkiva i organa?? NEVJEROJATNO -nikada u svijetu za nesto ovako nisam cuo.
Na #10. Nazalost uopce ne shvacam ovaj odgovor jer ono sto je napisano uopce nije primjenjivano. mene zanimaju konkretni podaci a ne prepisani politicki govori: ukoliko znanstvenik A aplicira za 450 000 kuna a povjerenstvo donese odluku da prvih 10 u toj grupi svi dobivaju 100 000 kako ce taj znanstvenik uspjesno ostvariti svoje projekte sa 4 puta manjim sredstvima. Vasih 3% za izvrsnost je 103 000 - nedovoljno.
Na kraju sa prosjecnih 70 000 po projektu malo se moze napraviti. naravno da je sve ovo u nesrazmjeru sa projektima TV koji su multimilijunski i nikakva izvrsnot nece biti rezultat ovakvog financiranja.
Nepotizam se moze iscitati u svim ovim dokumentima. Sve skupa cista je sramota za RH i pravi pokazatelj koliko je odgovrnost, kvalitetna evaluacija i izvrsnost samo politicka floskula za ljude koji vode MZOS. |
|
Uloga prosudbenih skupina?
Iz Uputa za prosudbene skupine se može vidjeti da oni daju završnu riječ o ocjenjivanju prijava:
"Molimo Vas da na temelju pojedinačnih i izračunanih prosječnih brojčanih ocjena recenzenata prijave znanstvenoga projekta predložite zaključnu ocjenu prosudbene skupine za svaku od točaka
I.–VI. obrasca. Ocjene iskazane s preciznošću od jedne decimale upisujete u rasponu od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan) u rubriku “Zaključna ocjena”.
Usporedbom sastava prosudbenih skupina (prvi put javno objavljen u jučerašnjem priopćenju
MZOŠ-a) i voditelja prihvaćenih projekata, vidi se da su u mnogo slučajeva predsjednik i/ili članovi prosudbenih skupina bili ujedno i voditelji prihvaćenih projekata iz tih istih prosudbenih skupina.
Npr. za područje fizika: (u zagradi mjesto na rang listi)
1.02. Fizika - prosudbena skupina
1.član, predsjednik (15)
2.član (6)
3.član (39)
4.član (2
5.član (1)
U ovom području su dakle svi članovi prosudbene skupine ujedno bili i voditelji dobivenih projekata kojima su dali zaključnu ocjenu!
Tako je i za druga područja, npr:
1.01. Biologija -prosudbena skupina
1. član, predsjednik (-)
2. član, (31)
3. član (37)
4. član (-)
5. član (-)
Ovdje su dva člana ujedno i voditelji dobivenih projekata.
Slična ili djelomično slična situacija je i u ostalim područjima.
S obzirom da javno nije precizno definirano kako prosudbena skupina daje zaključnu ocjenu, te na nedostatak transparentnosti u cijeloj proceduri, uvijek će postojati sumnja da su članovi prosudbenih skupina pogodovali svojim projektima. |
|
Posto se prof Vikic Topic javio u komentaru 10 zamolio bih ga za jos jedan odgovor:
Mozete li nam reci zasto su se zavrsne rang liste mjenjale s obzirom na liste koje su poslale neke prosudbene skupine, tko je to radio, u kojim konkretnim slucajevima i po cijim uputama se mjenjao redoslijed?
Unaprijed hvala.
|
|
Dobro zna se rang lista. Da li se znaju (da li su objavljene) kvote tj. odobrena
sredstva po projektu ? (pretpostavljam da su one odredjene jer su ume
odredjene do na kunu i pretpostavljam da su javne
jer to su globalne stavke u trosenju novaca poreznih obveznika).
Takodjer pretpostavljam da novci nisu dijeljeni samo prema opcim principima
navedenim u broju 10 nego i prema razmatranju konkretnog troskovnika koji je
predlozen s projektom. Recimo nije logicno da itko dobije vise nego je trazio. |
|
> ume odredjene do na kunu
Sume, ne ume (po podrucjima: fizika, kemija itd.) |
|
Mislim da je veoma zgodno proglasiti da imamo međunarodnu recenziju a onda se svesti na nekoliko okolnih zemalja. Zatim ne dobiti recenzije za sve projekte, čak niti iz tih zemalja. I na kraju, i ako su (a nisu) sve recenzije stigle, jednostavno dati ovlasti prosudbenim skupinama da naprave što žele. Dakako, uz to da im se daju neka opća načela i nitko ih ne kontrolira. Kao što im nitko ne zabrani da odlučuju i o vlastitim projektima.
Postupak recenzije stvarno ima svoje manjkove i dvojbenosti, i kad se provede najbolje, ali ovako kako je proveden u MZOŠ-u za nove projekte jednostavno nema smisla. Najbolji dokaz da je to tako jest konačni rezultat. |
|
| Na nekim je područjima, primjerice filozofiji, zgodno pogledati čiji projekti nisu na rang listi. Primjerice, projekt Tomislava Bracanovića i Nevena Sesardića, vodećeg hrvatskog filozofa znanosti. Prof. Sesardić je krajem prošle godine u izdanju Cambridge University Pressa objavio knjigu "Making Sense of Heritability" i to u biblioteci u kojoj objavljuju najveća svjetska imena na području filozofije znanosti. (http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,1,9,sesardic_knjiga,4418.jl) |
|
| U nekoliko sam navrata ove godine čula da je Makedonija u financiranju znanstvenih projekata napravila radikalan rez i da to vec pokazuje odredjene rezultate. Ima li netko od kolega konkretnije podatke? Nemam pristup scientiometrijskim bazama, no bilo bi jako zgodno napraviti usporedbu izmedju naše i makedonske znanosti. |
|
Na 18#: Za mog sabbaticala u Zagrebu ovog proljeca, u svibnju sam posjetio i sveuciliste u Skopju, gdje su me bili pozvali da odrzim predavanje. Slucajno su bas u to vrijeme moje skopske kolege saznale rezultate vrednovanja znanstvenih projekata u Makedoniji. Sa dozom ponosa rekli su mi da je samo trecina predlozenih projekata odobrena za financiranje. Naime, prije natjecaja dosli su do zakljucka da po starom vise ne mogu buduci da je novca za znanost premalo, i stoga je nuzno naciniti radikalnu promjenu u politici njenog financiranja.
Za tako nesto u Hrvatskoj jos ocito nema volje i hrabrosti; upravo zavrseni natjecaj i dalje odrzava status quo i time kupuje mir u kuci. No, na taj nacin se, unatoc svim deklaracijama, uopce ne stimulira izvrsnost. |
|
Ja ne bih ulazio u kriterije, raspravu o važnosti znatsvenih projekata za društvo i njihovo rangiranje, ali čitajući prethodne komentare, te gledajući neki dan na HTV emisiju o znanosti u kojoj je sudjelovao i gosp. Vikić, čini mi se neracionalnim projektu za čiju realizaciju do nekoga stupnja netko traži 500.000 odobriti 100.000. ako voditelj toga projekta nije već u financiranju osigurao druge izvore financiranja, a o tome ne znam, moguće je, onda je to bacanje novaca i uspješno održavanje privida znanstvenoga rada.
Čisto racionalno, gospodarski, država bi morala financirati onoliko projekata koliko ima novaca, ali u cijelosti. Pa koliko god bilo! Sve ostalo je stvaranje invalida. |
|
| Isto je i u humanističkim znanostima, upravo sam pogledala. S tim da, u onoj skupini odbijenih projekata jamačno pripadaju i oni koji su kod prijava odbili pridružiti se združenim programima na čijem čelu bi bili ti isti, jači igrači iz kojekakvih vijeća, pa eto, sad "snose posljedice" individualnosti. Osobno sam bila novak 4.5 godine (do kraja 2005.) na projektu na kojem se nije ama baš ništa radilo a sad je isti voditelj na 3. mjestu rang liste. Ja sam i pisala u dva navrata mzos-u o tome i ništa se nije zbilo jer taj isti prof. sjedi u 2 vijeća. Ja sam dala otkaz i otišla zbog toga što sam željela raditi a nisam mogla i eto dobro sam učinila jer je sve isto kao što je i bilo. Ekipa je sebi dodijelila veliku lovu za projekte na kojima se jako malo istražuje, govorim o humanističkim znanostima, naravno. |
|
| Izgleda da znanosti ne gine "glavarina". Nisam siguran da su u rangiranju vrijedili, i bili poštivani neki jasni, prihvaćeni kriteriji. Jedan suradnik, kojemu je projekt prihvaćen (čak i dobro) rekao je da pozdravlja princip "svaki bratac po falatac". Jer, reče on, da se stvarno prihvaća samo 1/3 prijavljenih projekata, kolika bi tek tu bila paternalizacija (ili "ujakizacija"). |
|
| Na #10: Slobodno poručite državnom tajniku da bi ga trebalo biti sram tako prozirne demagogije. MA KOJA IZVRSNOST, MOLIM VAS???? Pa je li državni tajnik toliko slijep ili lijen da ne vidi da je financiranje prihvaćeno ljudima koji su osvjedočeno neproduktivni već desetljećima i njihovim projektima na kojima predlažu nastavak bavljenja istim jalovim stvarima kao i do sada. Hoćete li imena i prezimena? To je trivijalno lako. Osobno sam bio "strani" recenzent jednog projekta s liste, koji je bio ispod svih kriterija kvalitete, originalnosti i produktivnosti, i za koji sam (mislim argumentirano) obrazložio zašto ga ne bi trebalo financirati. Projekt je, naravno, prihvaćen, a na "rang listi" prihvaćenih u pripadnom području ima još priličan broj lošije rangiranih od njega. Taman nakon što je Europska komisija izrekla opreznu pohvalu naporima za određene pozitivne pomake u znanstvenoj politici (link), MZOŠ izlazi s ovakvo tragično odrađenim poslom koji svakom tko išta zna o izvrsnosti i financiranju znanosti jasno govori da se i to malo novca za znanost dobrim dijelom baca preko plota. Zaista bi Janezu Potočniku trebalo poslati anotiranu listu financiranih projekata da vidi kakvi se sve čudaci, diletanti i neradnici u Hrvatskoj ovime dokopavaju državnih novaca, i kako bi vidio tko to i kako Europsku komisiju vuče za nos obećavajući promjene kojih nema. |
|
Na #22: Ne slazem se sa tvrdnjom da bi znatno niza stopa prolaznosti, recimo 1/3 ili barem manje od 1/2, rezultirala u jos vecoj paternalizaciji (ili "ujakizaciji"). Naime, u takvoj hipotetskoj situaciji, kada vecina predlozenih projekata ne bi bila financirana, znanstvena zajednica u Hrvatskoj, svjesna da se ovog puta ne radi o formalnosti, bi vjerojatno sa puno vecom pozornoscu i kriticnoscu pratila cjeli proces evaluacije, rangiranja, i raspodjele novca, i insistirala na njegovoj transparentnosti.
Kada bi ljudi znali da im finaciranje projekata nije manje-vise garantirano kao sada, vec da se doista radi o znanstvenom biti-ili-ne-biti, postali bi puno osjetljiviji na sve malverzacije i nepravilnosti, i na njih bi glasno reagirali. Projekti odobreni za financiranje, buduci da bi im postotak bio puno manji, bili bi pomno analizirani od strane svih - a narocito onih, sada vecine, koji nisu prosli. U toj novoj klimi, slabi projekti bi puno teze dobili novce nego sto je to sada slucaj.
Naravno, moguce je da ja grijesim a da je kolega iz #22 u pravu. No, postoji samo jedan nacin da se to utvrdi - sniziti stopu prolaznosti na ispod 50% i vidjeti kvalitetu projekata koji tada budu financirani. |
|
|
Kada bi ljudi znali da im finaciranje projekata nije manje-vise garantirano kao sada, vec da se doista radi o znanstvenom biti-ili-ne-biti, postali bi puno osjetljiviji na sve malverzacije i nepravilnosti, i na njih bi glasno reagirali.
U slucaju da je vase radno mjesto vezano s radom na nekom MZOS-ovom projektu, ovo bi bilo u potpunosti tocno. No to nije tako, pa bi se vjerojatno dogodilo odredjeno "talasanje" no pitanje da li bi se dostigla kriticna tocka.
Mozda najbolje ilustrirati na vlastitom primjeru - moj projekt je negdje na cca 60-70% mjestu prihvacenih a smatram da ne zasluzuje biti tamo barem u usporedbi s nekim drugima koje sam imao prilike procitati (prema kriterijima izvrsnosti koji ukljucuju kvantitet mojih radova i kvalitetu casopisa, citiranost, interdisciplinarnost, vrhunski strani znanstvenici s radovima u Nature i Science, interregionalnost - nabrajam kriterije koji su trebali biti afirmativni u postupku evaluacije). U ovoj situaciji vjerojatno necu "talasati" (osim ogovaranja po kantunima) jer mi je projekt ionako prosao. No da mi nije prosao, kao sto bi bilo da je limit bio stavljen na 50%, onda bi sigurno trazio objasnjenje i malo uzburkao duhove. Posljedica toga bi bila da: (i) bi se dobro iznevrirao i "posvadjao" s nekim svojim kolegama, (ii) mozda bih se nesto promijenilo ako bi "talasaca" bilo dovoljno, ali mi se vise cini da se ne bi nista bitno promijenilo jer ministarstvo sigurno ne bi ponavljalo proceduru i natjecaje i mijenjalo rang liste (koje su radili "najutjecajniji" hrvatski znanstvenici po prosudbenim skupinama), a sve je to ionako bili poprilicno frustrirajuce i "time-konsuming". Stoga, mislim da ovakav nacin evaluacije zasnovan iskljucivo na pojedinacnim recenzijama i povjerenstvima bi trebalo promijeniti prvo na ujednacene i medjunarodne recenzentske timove (po skupinama), a tek onda bi se mogao kresati broj prihvacenih projekata prema njihovoj kvaliteti. |
|
| Vec godinama radim na raznim znanstvenim projektima u Njemackoj i to je jedna od najuzbudljivoijih mogucih karijera. Svake tri godine ne znam, hoce li projekt proci ili ne i to bez obzira na mnostvo objavljenih knjiga i clanaka. Ali cak i ovdije, pri DFG-u, prolazi nekih 60 % projekata i samo po sebi to nije lose. Losi su mozda neki od projekata, ali smatram da volju investianja u znansot treba ponajprije pozdraviti, tim vise sto se na osnovu znanstvenih projekata rekrutira znanstveni i znanstveno-nastavni kadar. |
|
Jako dobar komentar. Iako je zamazivanje ociju jedna od vrlina ove postave ministarstva, ne vjerujem da je ministarstvo uspjelo vuci Europsku komisiju i Potocnika za nos. Vjerojatno znaju sto se realno dogadja u Hrvatskoj znanosti a sto se prikazuje.
Najveca je steta sto se mazu oci samima sebi, pa ovaku procjenu " izvrsnosti " imamo na drzavnom nivou, nivou Sveucilista, a onda i na fakultetima, i katedrama.
Evo izjave ministra od prije godinu dana, citiram iz Vjesnika ( Prolaznost znanstvenih projekata u Hrvatskoj je iznosi visokih 85 %, dok je europski prosjek bitno nizi oko 12 % , sto pokazuje da imamo PROBLEMATICAN sustav ) .
Problematican bio, a problematican i ostao. |
|
U cijeloj vertikali recenziranja i financiranja znanstvenih projekata iscitavaju se samo interesi pojedinaca a nikakvi znanstveni kriteriji. To je toliko ocigledno da nitko u MZOS to i ne pokusava prikriti. Sve je to ruzna slika nemoralnosti i lazljivosti onih koji javno obecavaju bolje sutra mladim znanstvenicima, a u pozadini kradu, jer to je uisitnu KRADA novaca gradana, a ne ono sto bi trebalo biti: financiranje najvrednijih projekata za dobrobit drustva.
SToga ne cudi da:
1. Mocne obitelji kontroliraju i izdasno financiraju clanove svojih klanova ukljucujuci supruge, oceve, striceve i necake, cak i umirovljenike. Principom ja tebi ti meni - nekoliko takvih grupa kontrolira vecinu novaca u znanosti u RH. Dodajte ovim projektima i novce tehnoloskih projekata i sredstva kapitalne opreme i dobiti cete jako jako dobro financirane laboratorije u RH (cak i puno bolje nego mnoge grupe u inozemstvu), ali njihova znanstvena produktivnost je mala, neprepoznatljivo, gotovo nih rekao niula u usporedbi sa ulaganjima. Zasto? Sigurno novac nije u pitanju. Ocigledno je da novac zavrsi u neznanstvenim disciplinama a ne ulaze se u laboratorije i mlade suradnike.... A baza suti i skuplja mrvice jer izgleda da im je to jedino i preostalo - ukoliko se jave izgubiti ce i te mrvice.
2. Imamo desetak podrucja iz biologije i medicine (nepoznato je tko i kako djelio ta podrucja) u kojima se djele projekti tako da poslusni i povezani sefovi dobiju i po 5-10 projekata za svakog suradnika s PhDom.
3. Primjere klasicnog manipuliranja prikazivanja znanstvene produktivnosti u projektu 0010012 (sto je i opisao kolega Vukicevic u
ovoj raspravi. Da li ce itko u MZOSu provjeriti ove nepravilnosti?
4. Iako tajnik Vikic-Topic nikada nece odgovoriti na pitanje #13 vec sada je ocigledno da su pojedinici u MZOSu rangirali projekte prema dogovorenom planu tako da su konacne liste drugacije nego one predlozene recenzentima i prosudbenim skupinama. Da li je moguce da nitko nece pokrenuti istragu niti protiv toga?
Nakon svega pridruzujem se kolegi #24 s identicnom porukom MZOSu. Osim sto se trebate sramite tolikih lazi i prevara, biti cete i odgovorni za unistavanje jos 5 generacija mladih studenata koji ce se obrazovati u poslusnickom i neproduktivnom sustavu. Oni najbolji studenti ce naravno pobjeci iz RH i to prvenstveno zbog nemorala i iskoristavanja studenata i mladih znanstvenika od klanova menadera/politicara/poslusnika kojima je novac i vlastiti probitak daleko prije znanosti... |
|
| Na tragu dobrih zelja koje se obicno izricu na kraju godine, ja cu iskoristiti ovdje priliku i zazeljeti svim "klanovima" u Connectu i MZOS-u, kao i obicnim i "nesvrstanim" znanstvenicima i djelatnicima MZOS-a (koji su znacajna vecina) te njihovim obiteljima da im 2007 godina bude uspjesnija nego 2006, te protece u osobnom zadovoljstvu i prosperitetu ... |
|
Ne znam gdje me kolega svrstao, u klanovce ili nesvrstane, ali mu posve neovisno zelim sve najbolje u 2007. godini, kao i svima onima koje je on nabrojio u svojoj čestitki.
Ja mislim da je pretjerano govoriti o klanovima. Ima sigurno skupina pojedinaca koji slično ili jednako razmisljaju, ali bi klan, po meni, bio bliže nekakvoj urotničkoj skupini sa zadanim ciljevima koji obično nisu ciljevi općega dobra nego njihovi partikularni ciljevi. Dakako, ima i onih koji uvijek brane svoje osobne pozicije. Kad bi se uvijek razgovaralo s argumentima ta bi se razlika istopila u i bili bi važni samo argumenti. |
|
Uzgonski motor
Poštovani Connectovci, uz najbolje želje za sretnu i produktivnu 2007 molim vas da mi oprostite što i po treći put, prvi put u ovoj godini, komentiram projekt rangiran kao 10/102 odnosno projekt 0010012 "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa".
link
U prvom komentaru #29 nehotice, ili pak u želji da ne budem neugodno prekritičan ili agresivan, neutralnim navodjenjem patenta "uzgonski motor" opisao sam taj "rad" samo kao formalno neprimjeren projektu iz podrućja društvenih znanosti. Moglo bi se pomisliti da bona fide "rad" treba samo prekvalificirati u primjerenije podrućje tehničkih znanosti.
Radi potpunosti treba ipak naglasiti da se radi o izumu "perpetum mobile-a" (PM-a) a kao uvod u ovaj komentar citirati ću nezgrapno i po sjećanju: The "perpetual" in perpetual motion simply means that dumb ideas get recycled perpetually". Ne sjećam se imena autora te slatke misli.
Nije dovoljno taj "rad" samo preklasificirati, jer kada se radi o "perpetum mobileu" pokazuje se da zakoni termodinamike ne vrijede i autor neminovno zaslužuje Nobelovu nagradu za fiziku.
Naš autor skromno ali i u duhu vremena naglašava
"Ovo novo rješenje doprinosi kvaliteti čiste energije kako ekološko tako i prirodnim putem."
Kako sam već naveo Patent je prijavljen 13.06.2000, DRŽAVNOM ZAVODU ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO i predpostavljam nakon primjerene recenzije (ah te recenzije) prihvaćen te objavljen 28.02.2002 u HRVATSKOM GLASNIKU INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA.
Otipkajte u Google-u "BUOYANCY MOTOR" i, ako imate suvišnog vremena, dobro ćete se zabavljati. Pa što je onda tako posebno u našem "hrvatskom" PM-u ? Osim što ga karakterizira klasična balkanska šlampavost specifično je i njegovo pojavljivanje pod okriljem ZNANSTVENOG PROJEKTA kojega financira MZOŠ i koji se citira kao ZNANSTVENI RAD U HRVATSKOJ ZNANSTVENOJ BIBLIOGRAFIJI !
Ne ulazeći u detalje, ideja uzgonskog motora seže duboko u devetnaesto stoljeće. Nebrojeno je puta preispitivana od ljudi koje je u početku karakteriziralo puno respektabilnog znanja i još više kreativnosti do današnjih koji raspolažu sa sve manje jednog i drugog. Newton je tražio kamen mudraca, a tko ga danas traži? U medjuvremenu radovi na Buoyancy motoru toliko su uznapredovali da čete ih pronači medju studentskim zadacima kolegija i udžbenika iz termodinamike uvijek s ciljem pokazati da su zakoni termodinamike u upotrebi i nakon stotinu godina. Predlažu se suptilna rješenja "problema brtvljenja" upotrebom ultrabrzih ventila aktiviranih ultrasenzibilnim detektorima. Naš se pak autor ili zbog neinformiranosti (Google ?) ili zbog totalnog neznanja (vjerojatnije, i sukladno kriterijima projekta 0010012) vraća na "rješenja" manje više iz 19 stoljeća: malo masti i dobro obrađena cijev.
Citiram:
" Izlaganje suštine izuma"
"Primami cilj izuma je osigurati neprestano kružno kretanje kugli kroz dva susjedna medija, što samim tim izaziva razliku potencijala, te je krajnja posljedica - koristan rad. Za razliku od GE 2 GE, uzgonski motor ovoga tipa, krajnje je efikasno riješio odvojenost, tj. nemiješanje medija. Kruženjem kugli kroz dva susjedna medija -razlikom potencijala proizvodimo koristan rad, a "cijev" efikasno sprječava generalno prodor gušće tekućine u rjeđu. Tehnička se novost ovog izuma očituje u dodanom detalju - "cijevi" koja svojim tijesnim brtvljenjem kugli sprječava prodor gušćeg u rjeđi medij."
Zaključak:
Nisam znao i nisam želio ništa znati o autoru izuma "uzgonski motor". Možda se radi o ambicioznom petnaestogodišnjaku, u kojem slučaju treba savjetovati dječaku manje brzopletosti i zaželjeti mu uspješan nastavak školovanja. Ne bi me međutim čudilo da je izum HR P20000390A A2 citiran u prilogu projekta 0010012 možda i bez znanja autora g. Mihalak Dragana. Danas me ipak zanima je li i g. Mihalak Dragan registrirani znanstvenik ili čak sveučilišni nastavnik u Osijeku ili negdje u Lijepoj Našoj ?
Što još i gdje treba napisati da bi se konačno očitovalo to područno znanstveno vijeće za društvene znanosti koje projektu u svojoj nadležnosti daje visoki rang 10/102 ? Tko su recenzenti koji su izum perpetum mobile-a prihvatili kao temelj budučih istraživanja u projektu :"Sinergija ljudskog, fizičkog i financijskog kapitala za autopoietični razvitak" ?
Dalibor Vukičević
|
|
Meni je rang-lista ostavila vrlo neugodan dojam, jer nigdje nisam mogao naći algoritam po kojem je sastavljana. Jedino njegovim objavljivanjem i mogućnošću javne provjere mogle bi se osporiti sumnje da je lista naknadno prekrajana prema zadanim ishodima. U odsustvu takve transparentnosti, mislim da se javno rangiranje teško može javno obraniti.
Inače mislim da je u Hrvatskoj financiranje istraživanja strukturalno deformirano time što ne postoje novci koji idu u trošak zapošljavanja. Time se miješaju razine osnovne podrške (recimo, jedno putovanje i jedan PC godišnje), koja zapravo spada u infrastrukturu, i podrške projektima koji su stvarno kompetitivni i zanimljivi. U osnovi, ako netko misli da neki znanstvenik nije vrijedan tog jednog putovanja, ne bi ga trebao ni birati na radno mjesto. Ako pak misli da jest, ne bi ga trebao mučiti da opravdava sitniš hrpom papira.
Svaki autohtoni istraživački napor mora imati i ekstenzivnu i intenzivnu komponentu. Ono što mi izgleda moramo trajno trpjeti, to je da se ekstenzivan pristup pokušava prikazati kao intenzivan, a intenzivnog zapravo nema - ili mi jedini na svijetu znamo napraviti za tisuće, na što drugi troše milijune? Nemamo se pravo žaliti da se politika miješa u znanost ako prihvaćamo takvo laskanje, makar i prešutno.
|
|
Što se tiče anonimnosti članova prosudbenih skupina, zapazio sam da su njihova imena objavljena na web stranici MZOŠ.
http://public.mzos.hr/Download/2006/12/21/Priopcenje_MZOS-a_o_rezultatima_vrjednovanja_znanstvenih_projekata.pdf
Nakon toga zapazio sam slijedeći dokument Sabora koji zabranjuje objavljivanje njihovih imena (vidi tč. 1).
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici 31. ožujka 2006., donio je
NACIONALNI PROGRAM
SUZBIJANJA KORUPCIJE 2006. – 2008.
6.1. Znanost i tehnologija
Sprječavanje korupcije u znanosti razumijeva nadzor nad provođenjem natječaja i praćenjem realizacije znanstvenih programa i projekata koje financira Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. Navedeno se osigurava na sljedeći način:
1. imenovanje članova prosudbenih skupina (koja broje 3-6 članova po skupini) je tajno i imenovani članovi ne smiju javnosti otkriti svoja imena,
2. pri imenovanju recenzenata moraju biti nazočni svi članovi prosudbene skupine i odabir recenzenata mora biti potvrđen jednoglasno,
3. imena recenzenata projekata su tajna, a imenuju se najmanje dva recenzenta za svaki projekt i to u pravilu jedan domaći (RH) i jedan inozemni,
4. ako se dvije recenzije projekta bitno razlikuju u ocjeni vrsnoće sadržaja, prosudbena skupina može i ima mogućnost imenovati dodatne recenzente,
5. prijava projekata, raspodjela projekata prosudbenim skupinama, odabir recenzenata u prosudbenim skupinama, recenzija projekata i programa, slaganje lista projekata i programa po bodovima uspješnosti, obavljaju se isključivo elektroničkim sustavom, čime je mogućnost neovlaštenog pristupa informacijama gotovo u potpunosti isključena.
Država treba poticati primjenjiva istraživanja, tehnološke inovacije i potencijalno komercijalno atraktivne tehnologijske projekte. Uvjet racionalnog korištenja sredstava osiguranih za te namjene jest potpuna transparentnost dodjeljivanja sredstava, otvorena i kritička rasprava o prioritetima te puna odgovornost za poštivanje pravila postupka, zaštitu interesa društva, kao i zaštitu intelektualnog vlasništva. Objektivnost u financiranju takvih projekata koji promiču inovacije i nova znanja, nužna je ne samo radi trošenja sredstava državnog proračuna predviđenog za znanost i tehnologiju, već i zbog zaštite slobode tržišnog natjecanja.
Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Rok: 30. lipnja 2006.
|
|
Stvar je vjerojatno u tome da su imena recenzenata tajna samo dok je postupak recenzije u tijeku, kako bi se izbjegla mogućnost pritiska i lobiranja kod njih za pojedine projekte od strane voditelja tih projekta ili trećih zainteresiranih osoba.
Međutim, kada su recenzije gotove, onda mogućnosti za pritisak više nema, pa je time glavni uzrok za tajnost imena članova prosudbenih skupina uklonjen. S druge strane, onda se javna dostupnost njihovih imena štoviše nameće kao nužnost, radi konačne transparentnosti cijelog postupka recenzije.
Stoga bi trebalo samo provjeriti da su imena recenzenata objavljena tek nakon što su objavljeni rezultati recenzija. |
|
Hvala kolegi Vukicevicu sto se dosta potrudio i od mojih suradnika izvukao Damira Mihalaka (DM).
On je kao ucenik osnovne skole slusajuci nastavnika fizike pokusao svojem pokojnom ocu (mojem bivsem studentu) objasniti da bi to moglo raditi. Ja sam se prije 3 godine u to ukljucio, kad mi je Ivica Saric iz SAD rekao da bi samo njegov projekt mogao pridonijeti ostvarenju mojeg sna. Sa njim sam, jer nisam fizicar, porazgovarao sa dr. Planinicem, bivsim rektorom Sveucilista u Osijeku, koji nam je rekao da taj stroj ne moze raditi i da rusi sve postojece paradigme u fizici.
Pokusao sam sa jos dosta strucnjaka, a zadnje je bilo na IRB prosle godine, gdje su doktori fizike isto to rekli, ali na drugi nacin.
Predlazem gosp Vukicevicu OKLADU prije eksperimenta, koji ce za kratko vrijeme nastupiti.
Ako je on toliko siguran u svoju tezu da je to perpetum mobile tada ne vjeruje da ce se uzgonski motor kretati. Vjerojatnost je jedan prema 1000, ili prema 1 000 000, a mogli bi ici dalje, a ja bih se zadrzao na JEDAN MILION KUNA.
Ja cu uloziti 1 ili 10 ili 100, a on bi trebao, ukoliko stoji iza napisanog MILION puta vise.
Za sada je tajna koliko cu ja (1, 10 ili 100 kuna) a za 3 mjeseca (mozda i prije) imat cemo eksperiment, gdje clanovi connecta mogu dobiti 1, 10 ili 100 kuna, ako ja izgubim ili milion, deset ili 100 miliona, ako gosp VUKICEVIC BUDE EKSPERIMENTOM demantiran.
Meni taj novac ne treba od g. Vukicevica, ali ce dobro doci ulozen u neke humanitarne svrhe, ako connect-ovci to odbiju.
Da li uvazeni (ili mozda uobrazeni) gospodin prihvaca moj prijedlog?
Ja do sada nisam htio, a ne mislim ni od sada komentirati njegove zlonamjerne postove, jer ih nastojim reciklirati u duhu projekta, koji sam prijavio MZOS, a koji on nije shvatio.
Na drugom sam mjestu komentirao slucaj Zdenka Bande (NAKJN VIDEOKONFERENCIJE), a Dragan Mihalak je jos tuznija prica o nasim postenim i pametnim ljudima bez titula i statusa, ali PRODUKTIVNIH I KREATIVNIH.
|
|
1) Kao glavni istraživač projekta 0010012 G. Lauc trebao bi barem znati o kojem od njegovih "suradnika" se radi. Damira Mihalaka (DM) nisam ni jedan jedini puta spomenuo, ne znam čime se bavi, ne zanima me pa ga niotkuda nisam mogao izvuči. Dragan Mihalak je svakako tužna priča, jer nakon godina (čini mi se) ushičenja najavljen je trenutak njegovog nužnog otrežnjenja. Ne radi se o njemu, radi se o perpetum mobile-u i još više o tome što taj perpetum mobile ima sa "znanstvenim" projektom 0010012 ? Ne radi se o ničijoj tezi, riječ je o termodinamici. Netko vjeruje u boga, netko ne vjeruje. Termodinamika, koliko god vam se to činilo čudnovatim vrijedi za mene, za "doktore fizike s IRB-a", pa čak i za vas i za . G. Mihalaka a posebno za "njegov" uzgonski motor. Zdenka Bande-u ne poznajem čak ni "(NAKJN VIDEOKONFERENCIJE)"
2) Jesam li ja uobražen, ružan, ćelavi budist, kardinal, ili komunist ne može ništa promijeniti u raspravi o rangu 10/102 projekta :"Sinergija ljudskog, fizičkog i financijskog kapitala za autopoietični razvitak". Moji komentari toga projekta nisu zlonamjerni, što više oni su vrlo dobrohotni. Usmjereni su jasnom cilju unapređenja hrvatske znanosti koja je zagušena kvaziprojektima tipa 010004, i 0010012 itd. Ukinimo ih i ostati će više dragocjenih sredstava i za humanitarne potrebe.
3) Nemojte molim vas reciklirati moje postove. Neka se zna da vam pismeno zabranjujem da ih navodite kao znanstvene radove u prilog vašeg upravo osvojenog projekta koji, istina je, uopće ne shvaćam ! Ne shvačam niti kojim su se kriterijima vodili recenzenti i područno znanstveno vijeće za društvene znanosti na čelu s dr.sc. Ljiljanom Kaliterna Lipovčan kada su taj projekt ocjenili visokom ocjenom 10/102.
4) U životu se nikada nisam kladio, ne znam ispuniti listić LOTO-a niti kupiti srećku. Zadovoljan sam objavljivanjem rezultata djelatnosti kojom se bavim u znanstvenim časopisima i ne kanim prelaziti na video konferencije, klađenja, rekla-kazala i ostale metode koje s toliko žara preporučate. Čudi me da još niste predložili dvoboj mačevima ili torturu na lomači. Unaprijed vam dajem do znanja da se kukavički povlačim i ostajem vjeran metodi koju ste vi tako lijepo, i naravno krivo, jednom drugom prilikom najavili "VERBA VOLENT, SCRIPTA MANENT"
Dalibor Vukičević
|
|
Zamolio bih kolegu 36 da objasni da li su istinite informacije iznesene u diskusiji Link o projektu 0010012.
Primjerice da li je tocno da postoji nekorektnost u prijavljenim radovima u tom projektu:
Naziv projekta : "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa"
Šifra : 0010012
Glavni istraživac : Ante LAUC (Ekonomski fakultet, Osijek)
Suradnici : 25 istraživača + 3 znanstvena novaka.
1) Knjige (4) prijavljeno (11)
2) Poglavlja u knjizi (1)
3) Radovi u ostalim časopisima (1)
4) Radovi u postupku objavljivanja (0) prijavljeno ( 1)
5) Ostali radovi u zbornicima skupova (?) prijavljeno ( 2)
6) Sažeci u zbornicima skupova i neobjavljeni radovi (1)
7) Disertacije i magistarski radovi (1)
Ostale vrste radova (?) prijavljeno (22)
9) Patenti (0) prijavljeno ( 2) |
|
| Molim vas (#3budite precizniji o kojim nekorektnostima mislite (kvalitet, kvantitet itd.)? |
|
Kolega DV se dobrano potrudio proanalizirati moje izvjestaje i ja mu iskreno zahvaljujem, jer ce se tako o tematici koju sam istrazivao tridesetak godina poceti (konacno) raspravljati.
Kad bi DV bio manje zlonamjeran dao bih mu na svaku primjedbu konkretne odgovore, a prije ili kasnije sve ce se kristalizirati.
Ismijavanje mi je draze od ignoriranja i zao mi je sto je izbjegao "okladu" oko uzgonskog motora, kad je toliko siguran u svoju paradigmu.
Svi cemo nesto nauciti iz ove polemike, jer je po meni raskorak u paradigmama.
O kojim se kategorijama radi najbolje se moze vidjeti u direktnom dijalogu pa mislim da bi video konferencija bila optimalan oblik, ukoliko DV pristaje.
Dakle uvazeni kolega ne trebate se kladiti (ne mislim da ste za to kukavica sto to odbijate) a predlazem da o ovom sto ste do sada napisali mogli bi korektno raspraviti.
Ja cu vam iskreno priznati gdje grijesim, a ocekujem da cete i vi nakon "dijaloga" priznati gdje ste me nepotrebno i neutemeljeno okrivili.
Da li pristajete?
|
|
|
| | |
Edukacija
