Upravo sam se vratio sa nastave na MFu u SPlitu. Nezaobilazne rasprave medu kolegama bile su fokusirane na financijske malverzacije u ulaganju 50 mil eura proracunskih novaca RH u adaptaciju i opremanje Sveucilista u Mostaru. Vise detalja u clanku: http://www.nacional.hr/articles/view/29791/

"Vlada i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ¹porta dopustili su da se javni natjeèaj koji je raspisalo Sveuèili¹te u Mostaru za izbor tvrtke koja bi trebala realizirati projekt pretvori u farsu, prvorazredni skandal i izglednu zlouporabu i ¹verc novca hrvatskih poreznih obveznika. Posao projektiranja i izgradnje sveuèili¹nog kompleksa u Mostaru, koji plaæa Republika Hrvatska, povjeren je trgovaèkoj tvrtki bez graðevinskih referenci."

Komentari (clanova koji su komentirali: 6) Komentara po autoru:    6 5 4 4 4 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-16 16:37:12 Bilo bi dobro da je to ¹to se dogaða izniman incident. Meðutim, koga to jo¹ uopæe èudi u zemlji u kojoj "tko je jamio, jamio"? Bio bi  iznenaðujuæi incident da nije tako.

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-16 18:13:21 izvadak iz teksta u Nacionalu:  IQuote: Povjerenstvo za nabavu roba i usluga i ustupanje radova, (...) kao najpovoljnijeg ponuditelja odabrao, a rektor Ljubiæ odlukom 25. studenog 2006. potvrdio, odabralo je konzorcij u kojem su Brodomerkur, Dalekovod, A3 i Beindenegl.       Autor èlanka veli da je povjerenstvo Izabralo najpovoljnijeg ponuditelja. Prema zakonu o javnoj nabavi prilièno je jasno propisano kako se odreðuje najpovoljniji ponuditelj, i prilièno se striktno tra¾i da upravo taj najpovoljniji bude izabran. Najbolji je onaj koji, uz zadovoljavanje svih uvjeta propisanih natjeèajem, da najni¾u cijenu za natjeèajem definirani posao.    Stoga, ako je navedeni konzorcij dao najni¾u cijenu, a k tome zadovoljava i sve uvjete natjeèaja, onda bi bilo protuzakonito izabrati nekoga drugoga, bez obzira na rodbinske, prijateljske ili kakvegod druge veze.

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-16 19:02:45 Problem je u tomu ¹to bi taj isti ponuðaè bio najpovoljniji i bez javnoga natjeèaja. On je jednostavno najpovoljniji i gotovo. A da upæe ne ra¹èlanjujemo izraz "najpovoljniji".    Trebalo bi biti i protuzakonito i neetièno da se uopæe javljaju ljudi koji su rodbinski ili prijateljski jako bliski i da o njima odluèuje rodbina ili prijatelji. Ba¹ je tako plo¹no tumaèenje zakona jedan od razloga da je pitanje "konflikta interesa" u Hrvatskoj gotovo nepoznat pojam. Tako, na primjer, ljudi sjede u tijelima u kojima se odluèuje o njima. Obièno se kao znak "lijepoga pona¹anja" uzima to da osoba o kojoj se odluèuje izaðe iz sobe dok se odluka donosi glasovanjem; "da ne utjeèe na odluku". ©areni baloni!

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-16 19:25:03 Quote: Trebalo bi biti i protuzakonito i neetièno da se uopæe javljaju ljudi koji su rodbinski ili prijateljski jako bliski i da o njima odluèuje rodbina ili prijatelji.     Zakon o javnoj nabavi vrlo jednostavno rje¹ava pitanje sukoba interesa - tko mo¾e isti posao obavit jednako kvalitetno, a za manje novce, taj posao dobiva. Ne vidim za¹to bi Hrvatska morala posao platiti skuplje samo da ga _ne bi_ dobio netko od 'roðaka i prijatelja', ako su ti 'roðaci i prijatelji' sposobni posao odraditi kako spada.    U postupku javne nabave (ako je provedena prema zakonu) pitanje sukoba interesa jednostavno ne postoji, jer de facto, o dodjeli posla odluèuje _zakon_, a povjerenstvo samo utvrðuje _èinjenièno zadovoljavanje kriterija_ koje taj zakon nala¾e - odnosno zadovoljava li ponuðaè sve natjeèajem propisane kriterije, te koji od ponuðaèa daje najni¾u cijenu. Èinjenièno stanje nije ne¹to ¹to mo¾e ovisiti o pojedinom èlanu povjerenstva, jer bi i svaka druga osoba na istom mjestu morala donijeti sasvim identièan zakljuèak. Na kraju krajeva, taj zakon je s tim ciljem upravo i napisan...    Druga stvar je ako se radi o izravnoj pogodbi izmeðu investitora i izvoðaèa, gdje se ne tra¾i najpovoljnija ponuda, nego se posao dodjeljuje iskljuèivo prema 'umjetnièkom dojmu' investitora. U tom je sluèaju pitanje sukoba interesa sasvim legitimno. No, koliko se dade proèitati iz Nacionala, kod ovog posla to nije sluèaj.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-16 21:01:45 na #2 i 4.   U tekstu stoji i ovaj dio :...dobila je splitska trgovaèka kuæa Brodomerkur, èija je ponuda gotovo 300 tisuæa kuna bila lo¹ija od ponude poznatog splitskog graðevinara Konstruktor-in¾enjeringa s partnerima. . Cijela prièa postat æe jo¹ dramatiènija ako se potvrde informacije da je presudnu ulogu u lobiranju za izbor splitskog Brodomerkura, u vlasni¹tvu ¹irokobrije¹kog tajkuna Mirka Grbe¹iæa, kao najboljeg ponuditelja, a potom i u pritiscima i prijetnjama na ostale sudionike natjeèaja da odustanu od prigovora i ¾albe, imao Stipe Mamiæ, pomoænik za financije ministra znanosti, obrazovanja i ¹porta Dragana Primorca.

#6: Hitno osnivanje povjerenstva (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 00:45:21 Prema vec zabiljezenim sllcnim situacijama u kojima je postojala opravdana sumnja da se radilo o sukobima interesa ili nepravilnostima, za predvidjeti je potez ministra:  Osniva se povjerenstvo za istragu mogucih nepravilnosti u natjecaju za odabor izvodjaca radova na Poslu projektiranja i izgradnje sveuèili¹nog kompleksa.   Na #4 Mozda i g.Stipe Mamic bude clan povjerenstva, jer zar bi ga zakon prijecio u tome?  Nakon toga negdje za godinu dana, povjerenstvo utvrdi da je sve provedeno po slovu zakona.   A u slucaju da nije, vuk je vec odavno pojeo magare.

#7: na #5 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 02:11:12

#8: na #5 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 02:23:02 isprièavam se, pobjegao mi komentar bez sadr¾aja: Dakle:    Quote: ako se potvrde informacije da je presudnu ulogu u lobiranju za izbor splitskog Brodomerkura, u vlasni¹tvu ¹irokobrije¹kog tajkuna Mirka Grbe¹iæa, kao najboljeg ponuditelja       Prema zakonu o javnoj nabavi vrlo je jasno definirano ¹to znaèi 'najbolji ponuditelj', te je isto tako vrlo jasno da 'najbolji ponuditelj' _mora_ dobiti taj posao. Vidi #2 i #4. Nikakvo lobiranje ne mo¾e imati nikakvog utjecaja na zakljuèke o zadovoljavanju formalnih uvjeta natjeèaja i na najpovoljniju ponuðenu cijenu. Tu je toj prièi kraj, bez obzira na Va¹u osobnu mo¾ebitnu netrpeljivost prema ministru... Jedino na ¹to Vam se ostaje ¾aliti je Zakon o javnoj nabavi.

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 09:29:30 Ako je nesto losija ponuda vjerojatno se na povjerenstvu moze takva ponuda ipak proglasiti najpovoljnijom ponudom. Medutim za to je potrebno ponuditi objasnjenje na temelju cinjenica zasto je nesto losije postalo najpovoljnije. Prema do sada dostupnim podacima o boljim kvalifikacijama drugih kandidata te njihovoj boljoj financijskoj ponudi ovaj slucaj jako mirise na jos jednu aferu bogacenja pojedinaca na racun gradana RH.

#10: Na #8 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 09:45:40 Veoma je jednostavno sve svesti na osobne netrpeljivosti jer onda vi¹e nisu va¾ni argumenti. Postaje va¾no tko govori a ne ¹to govori. Po istome naèelu, ja Vama mmogu prigovoriti da uvijek branite Ministra. I ¹to sada. Umjesto rasprave treba samo napraviti popis onih koji brane i onih koji napadaju Ministra. I to je veoma èesta zamka u ovim na¹im raspravama. Bilo bi doista kranje vrijeme da ju izbjegnemo.    A sada o meritumu. Ne znam jeste li ikada èuli za "namje¹tene natjeèaje"? Dalje, ako je zakonski sve tako jasno regulirano kako tvrdite (vidi #, ne treba nikakva natjeèajna komisija: ni za pisanje natjeèaja ni za odreðivanje "najpovoljnijeg". Onda svaki èinovnik mo¾e lijepo otvoriti kovertu i odrediti tko je "najpovoljniji".  Dragi mladi prijatelju, preporuèio bih Vam da se date izabrati u natjeèajne komisije pa æe Vam tada "definiranost u zakonu" postati odmah manje "definirana" a vi¹e podlo¾na "dogovorima".

#11: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 12:26:02 Jedini argument, koji bi mogao biti "van propisa", bar u tekstu novinara Rogo¹iæa, jeste razlika u iznosu od 300.000 kuna. cijeli tekst jasno oslikava i njegovu tendenciju da iza svega "ne¹to ima", pa tako bira izraze "bliski prijatelji", "iskljuèivo trgovaèka kuæa", "ako se poka¾e", ¹to miri¹e na senzacionalizam.     Za¹to ne bi trgovaèka kuæa, ako njen managment zakljuèi kako je to isplativ posao, okupila konsorcij te se ukljuèila u njega? Ne vidim tu ni¹ta specijalno problematièno!    Jer, najpovoljniji ponuditelj u natjeèaju mora zadovoljiti ukupnim referencama potencijal posla, a ako su oni okupili tvrtke koje ga imaju, ili na matiènoj razini / dakle u BiH ili drugdje/, onda taj argument otpada. I inaèe, s obzirom da æe HBOR u ime Vlade kreditirati, bespovratno taj posao, u natjeèaju se mora ocjenjivati i financijska potentnost tvrtke, nositelja konzorcija, naroèito u razvoju prispjeæa radova i dinamike plaæanja. U tom smislu, razlika od 300.000 kuna ne mora biti nikakav pokazatelj "lo¹ije" ponude. Dapaèe. To je razlika od 1% u operaciji financiranja, koja mo¾e biti nebitna s obzirom na stvarnu cijenu kapitala tijekom razvoja posla.    Meni se osobno ne sviða neispisano, a vrlo prisutno u "zraku teksta" operiranje imenima. Rekotr Ljubiæ, ¹irokobrije¹ki tajkun Grbe¹iæ, slijedom toga, valjda prezimena i gosp. Mamiæ!    Ja osobno poznajem sva ta imena, koja ¹to se mene tièe imaju svoju pro¹lost, koja nije za javnost. Osobna je. kljuèno ime tu nije istra¾eno, a previ¹e su to pametni poslovni ljudi, da bi dopustili pad, ako su "muljali", na formalnim stvarima. Ako je bilo namje¹tanja, koje ne izlazi iz sfere borbe za neki posao, onda æe ga bilo koje povjerenstvo te¹ko otkriti. a samo podrijetlo tvrtki i ljudi, nikako ne bi smjeli biti signal za uzbunu. Osobno na temelju napisanoga, ne cijenim tekst vi¹e od pukoga bacanja "kamena u bus", lovaèki reèeno.

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-18 17:17:21 Na 11. Ni meni se ne svida generaliziranje i povezivanje ljudi iz jednog kraja sa problemima u ovom clanku (posebice kako je napisao u podnaslovu). Mislim da je neprimjereno i nepotrebno, jer ukoliko postoji problem u ovom slucaju radi se o konkretnim imenima onih koji su ukljuceni u donosenje ovakvih odluka i oni bi trebali transparentno objasniti gradanima RH gdje i kako se ulazu njihovi novci.

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-20 15:18:12 #12  Pogledajte novi broj tjednika iz rasprave i vidjeæete sa koliko opreza treba prilaziti njihovoj objektivnosti. A ako se ne varam i na ovim stranicama smo, nekim ranijim povodom najmanje sa skepsom istu komentirali.  Na ¾alost, dominantna politika lista skriva i vrhunske novinare, pa poèesto, naèinom obrade i "prebrajanjem po prezimenima i podrijetlu", èini jako iskrivljenu sliku i ondje gdje nije. Zato bih ja na mjestu #2, bio oprezan u ovakvim raspravama i sa uzreèicom jednoga kretena, jer ona zaista nije zaslu¾ila, koliko god stvari oko nas bile za preispitivanje i stalnu kritiku, postati jedna od glavnih poruka razlièitih javnih i politièkih nesuglasica i rasprava.

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-20 23:24:10 Na 13. Ne zanima me objektivnost doticnih novina u ovoj raspravi (iako se slazem s vasim navodima) koliko cinjenice da li je u ovom konkretnom slucaju bilo dogovora ispod stola od strane clanova povjerenstva. Moram reci da sam cuo puno prica na hodnicima u SPlitu (za koje znamo da nisu sluzbene ali to je jedino sto se ljudi usude reci u RH) a koje su po informacijama bile slicne cinjenicama iznesenim i u ovom clanku (gledajuci samo podatke tko je sjedio u povjerenstvu, te karakteristikama konzorcija koji su se javili na natjecaj). Da bi se uklonile sve nedoumice u ovom slucaju MZOS moze javno objasniti zasto i kako je odabrana bas ova ponuda kao najpovoljnija i s time bi prica zavrsila. Dok god se to ne dobiju sve relevantne informacije o ovom slucaju ovaj clanak ce ostaviti (uz sve svoje nedostatke) percepciju u javnosti o bogacenju pojedinaca iz MZOSa na racun gradana RH.

#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-24 10:20:48 #14    Trebala bi kolega. Ne mo¾emo kad god i bilo gdje èujemo za moguænost nekakve pronevjere, ili bilo èega lo¹ega, tra¾iti od dr¾ave da se o tome oèituje. Takva dr¾ava bi bila smijurija.

#16: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-24 15:32:14 Mislim da bi to prije bila jedna ozbiljna demokratska drzava (nesto poput Svedske) u kojoj bi se nakon nekog vremena politicari naucili da gradani takva pitanja i ne trebaju postavljati nego mogu sve relevantne i transparentne informacije naci na web stranicama onih koji raspolazu novcima gradana.  Zasto mislite da bilo koji gradanin RH nema pravo pitati kada netko ulaze njihove novce u iznosu od 50 mil EURA u bilo koje sveuciliste u drugoj drzavi (ne sporim pravo politicara na takvu odluku, ali branim i pravo gradana da budu informirani o svim detaljima).   Ipak se ovdje radi o dvostruko vecem iznosu koji se daje jednom sveucilistu (350 MIL HRK) nego sto je cjelogodisnji budget svih znanstvenika u RH (160 mil HRK).

#17: Na #15 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-24 18:17:06 Kolega u #15 ima veoma èudne poglede na javnost rada i pravo javnosti da ima relevantne informacije. Za¹to bi odgovornost javnoga slu¾benika spram javnosti koja ga je izabrala (izravno ili posredno) uèinilo dr¾avu smije¹nom?

#18: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-25 21:30:29 Kolege #16 i #17    Ja se samo dr¾im tijeka rasprave po ovoj temi na ovom mjestu. Ako pa¾ljivo pogledamo uvod u raspravu u postu "0" i "1", izbor pasusa iz tjednika i komentar pod 1, prilièno oèito otvaraju, a onda zakljuèuju prièu o jo¹ jednom "izumu hrvatskoga dru¹tva". Naravano ne pozitivno vrednovanom.   E sad, prije svega komentar pod #17, sa inicijacijom rasprave nema nikakve veze, izuzev eventualni povod u neslaganju i to nervoznom, sa drugaèijim pristupom jednom javnom povodu. Ja sam se samo za to zalagao. Ni rijeèi nisam rekao, a pogotovo ne tvrdio, kako mo¾da, ponavljam, mo¾da; u tom natjeèaju nije bilo i nekorektnih postupaka. Upozorio sam i na prilièno prljav pristup novinara, ¹to je valjda evidentno, a sa èime se slo¾io kolega #16, koji kao ponajva¾niji "dokaz" o "muljanju" uzima podrijetlo, geografsko a na ¾alost nekritièki pa time i neznanstveno u hrvatskoj javnosti, u zadnjih deset godina prihvaæeno kao dostatan argument, te na stim u svezi jako izra¾enu moguænost otvaranja jo¹ jednoga "sluèaja" u javnosti, koji to mo¾e lako ne biti.  Komentar pod #1 je èuvenom uzreèicom, veæ pominjanoga "kretena", koristim svoj izraz iz rasprave, prilièno lako nastavio ton iz tjednika. A pa¾ljivo prateæi rasprave istoga kolege, te znajuæi pone¹to o njegovom ¾ivotnom opusu, dr¾im to neprimjerenim, njemu prije svega.  A oko javnosti i steèenih, ¹to æe reæi i dalje daleko ispod ©vedskih, realnih prava i standarda, ne ¾elim raspravljati, jer sam siguran kako sam veæ i na ovom portalu dovoljno rekao da svi koji ga èitaju o to mogu prilièno relevantno suditi.  Jo¹ samo na izravno pitanje, kolege #16- ne znam otkud èak i daleka moguænost da graðani ne bi trebali znati ¹ta se dogaða sa njihovih 50 miliona EUR-a, a pogotovo, da ja tako mislim. Ja samo ka¾em da u svakoj ureðenoj dr¾avi, prije svih u ©vedskoj, postoje modeli i kriteriji za ostvarivanje prava. Jer, dr¾ava je ipak institucija koja ne mo¾e funkcionirati ad hoc, veæ ureðenim sustavom.

#19: #18 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 16:52:38 U SAD mozete nazvati vaseg kongresmena ako hocete. Tema bilo koja. Zastita  Amazone ili uzurpacija u mjesnoj zajednici (local community).     U Engleskoj za svaku sumnju o nekoj neispravnosti dolazi do krize nekog kabineta,  clana kabineta i slicno.     U SAD je upravo civil movement doveo do ukidanja segregacije i slicnih pojava.   Parlament obicno progovori tek nakon javnih nemira. Ja NE ZNAM demokratsku  drzavu u kojoj je udio javnosti u promjenama manji nego u Hrvatskoj.   Ne zbog vlasti, nego zbog naroda.   Niti jedna evropska prijestolnica nije imala tako hladan odnos  spram rata u Iraku npr. ko Zagreb. Masovne daminstracije u Parizu, Rimu,   Venezii, a u Zagrebu par transparenata na trgu bana jelacica.   Ja u svom zivotu, a rodjen sam  u Zagrebu, nisam vidio vise od 2-3 demonstracije. U Madisonu u SAD  gdje sam doktorirao tesko da je bilo tjedna da nisam vidio nekakve demonstrante.    Engleska ima REVIZORSKU komisiju. Ona kontrolira sve drzavne natjecaje.  O tome je bila BBCova emisija na HRT pred nekoliko godina. Oko 200   zaposlenih koji nisu NI POD KOJIM MINISTARSTVOM. Vrlo zavidan sustav  vrlo pazljivo uredjen i koji ogranicava svaku pomisao nekom uredu vlade,  drzavnom institutu, sveucilistu i slicno da namjesti neki natjecaj. Bio je jedan  zanimljivi primjer gdje su se dvije ogromne firme iz dvije engleske pokrajine  borili za natjecaj gradnje ratnog broda. Veliki posao od interesa za prokrajine,   puno lobiranja, podjednake ponude. Revizorska komisija je promotrila sve  prednosti ponude jedne i druge pokrajine i na kraju na dobrobit nacije, a  u skladu s uvjetima natjecaja odabrala jednu prokrajinu, a druga je imala  pravo i duznost da subkontraktira u nekim domenama opremanja broda  u kojima je metalska itd. industrija te druge pokrajine bila razvijenija.     Jesu li SAD i Engleska smijurije od drzave ?

#20: UK (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 17:10:09 "The National Audit Office scrutinises public spending on behalf of Parliament,   the Comptroller and Auditor General, Sit John Bourn, is an Office of the House of Commons. He is the head of the National Audit Office which employs some 850 staff.  He, and the National Audit Office are totally independent of Government. He certifies the accounts of all Government departments and a wide range of other public sector   bodies; and has statutory authority to report to Parliament on the economy, efficiency  and effectiveness with which departments and other bodies have used their resources.   Our work saves the taxpayer millions of pounds every year." (November 2006 NAO UK)    Smijurija od drzave, nema sta.

#21: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 21:24:32 #19    Nisu kolega. Poku¹avam stvarno pa¾ljivo pronaæi ne¹to novo, ne¹to ¹to bi osporilo bilo ¹to ¹to sam rekao i ne uspijevam. Stvarno mi je ¾ao. Pogotovo ¹to znam da nisam apsolutno u pravu!

#22: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 22:50:27   > Ja samo ka¾em da u svakoj ureðenoj dr¾avi, prije svih u ©vedskoj, postoje modeli i kriteriji za ostvarivanje prava. Jer, dr¾ava je ipak institucija koja ne mo¾e funkcionirati ad hoc, veæ ureðenim sustavom. <    > ne¹to ¹to bi osporilo bilo ¹to ¹to sam rekao i ne uspijevam    O, dajte mi telefonski broj mojeg kongresmena. Ili mojeg revizorskog sluzbenika  potpuno nezavisnog od vlade koji je potvrdio rjesenje natjecaja u pitanju.

#23: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 23:03:36 Neki dan je na TV bila diskusija u kojoj je ucestvovala neka osoba iz USKOKa. Bilo  je rijec o nekoj aferi, nije bitno sto. Bitno je da je tema bila aktuelna (a i akter, poznati  mocnik iz 1990h), a USKOKovka je rekla da ne poduzima nista jer uskok   ne moze sam pokrenuti postupak, nego treba neki sluzbeni organ ili   osoba dati sluzbeni zahtjev za postupak. Zamislite si vi da  porezna uprava SAD-a pokrece postupak provjere samo kad postoji sluzbeni zahtjev,   a ne vec kad uoci sumnjivo financijsko ponasanje ili bilo koju drugu sumnju.   No dobro, probao sam ja i sluzbene osobe. Dodjem policajcu na cesti dam mu u ruku   plakat s telefonskim brojevima lihvarske mafije, i velim molim vas prijavite. On meni veli idite vi na policijsku stanicu i prijavite. A da sam otisao u policijsku stanicu zapisali  bi MOJE podatke (ko da sam ja nesto kriv) i ne bi mi garantirali da nece lihvarska mafija doci do tih podataka!     Uz takvu atmosferu jos uvijek ima ljudi koji prijavljuju sa savjescu (neki dan mi je  jedna zena pricala kako jer zadrzana sat vremena u policijskoj stanici s raznim  formlanostima brojanaj novcica i slicno, ka dje donijela novcanik kojeg je nasla  na ulici) i koji ocekuju reakcije vlasti na svoje poticaje, informaicje i slicno.   Ne znam sto nekome smeta taj duh, koji ionako jenjava od problema  koji postoje.     Ja sam jedne noci uhvatio piromana u Dubravi. Da nisam stigao na vrijeme  pozar na smecu bi zahvatio obliznji automobil. Jadnik je bio dovoljno fizicki nemocan da sam ga mogao lako privesti u policiju. Ali nisam. Znate zasto.   Zato sto nisam htio da me neko drzi u policijskoj stanici kasno navecer nekoliko  sati sto mi sigurno ne bi ginulo. Da sam u SAD to bih napravio, znam da  bih se oslobodio formalnosti nakon 5 minuta. Jer se radi o profesionalnoj  policiji koja zna ko je sumnjivac, a ko je gradjanin cije vrijeme je dragocjeno.

#24: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-27 12:10:07 #23    Sla¾em se sa vama.