| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Prijedlog novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2006.12.15. 14:31
Današnji Poslovni dnevnik donosi članak Ksenije Rukavine o prijedlogu novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Naime, u prijedlogu novog zakona se predviđa da se napredovanje u znanosti veže isključivo uz radno mjesto, gdje za napredak ne bi bio važan ni broj objavljenih radova, niti broj citata, kao ni broj projekata na kojima je osoba bila angažirana, već isključivo radno mjesto.
Postoji li potreba za kadrom i ako ministar to odobri, ovlaštena znanstvena organizacija na temelju natječaja može promaknuti tek broj osoba kojima može jamčiti i mjesto i veća primanja.
Izbor zvanja koji se veže isključivo za radna mjesta neće omogućiti napredak za znanstvene novake, a poznavatelji hrvatske znanstvene politike prognoziraju da ćemo se ponovno suočiti s odljevom mozgova.
“Mislim da ova promjena nije dobra jer neće mladima omogućiti napredak u karijeri zbog čega postoji opasnost da se oni ponovno okrenu inozemstvu”, ističe Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Hrvatske.|
Ako izmjene zakona skoro idu u hitnu proceduru taj zakon bi trebao biti vec van MZOS-a i dostupan javnosti....
Ima li tko pristup tome zakonu i kako glase clanci o kojima se raspravlja u clanku Ksenije Rukavine.... |
|
Mislim da je navedena interpretacija netočna. Koliko sam ja čuo (ali doduše nisam još uspio doći do samog nacrta zakona) radi se o tome da bi se ukinuli 'izbori u zvanja radi zvanja samih', ali da bi se za dobivanje pojedinog radnog mjesta u rangu odgovarajućeg zvanja (npr. docent, izvanrednni profesor, redoviti profesor) trebalo zadovoljiti sve uvjete koje se do sada trebalo zadovoljiti za sam izbor u dotično zvanje povezano s tim radnim mjestom.
Jedino što se izbacuje (bar što se ove priče tiče) je dvostruki izbor u zvanje: jedan pri dobivanju samog zvanja, i drugi pri dobivanju radnog mjesta. Ostaje samo jedan - onaj pri dobivanju radnog mjesta, uz naravno, nužan reizbor ili napredovanje svako toliko.
Još jedna stavka koja sam čuo da se raspravlja je mogućnost da se ukine nužnost stalnog napredovanja u zvanju, tako da ne moraju svi napredovati do redovitog profesora odnosno znanstvenog savjetnika.
Prijedlog zakona se zapravo jako približava zakonu koji je bio na snazi prije nekih desetak godina. |
|
Quote:
Jedino što se izbacuje (bar što se ove priče tiče) je dvostruki izbor u zvanje: jedan pri dobivanju samog zvanja, i drugi pri dobivanju radnog mjesta. Ostaje samo jedan - onaj pri dobivanju radnog mjesta, uz naravno, nužan reizbor ili napredovanje svako toliko.
Koliko god mislim da je dvostruki izbor u zvanja nepotreban i treba ga ukinuti, toliko se bojim da se stvar moze unazaditi na nacin da se onemoguci stjecanje zvanja temeljenog na znanstvenom radu u neznanstvenim institucijama. Mene osobno je stari zakon (onaj na snazi prije 2003) je onemogucio da se biram u zvanje dok sam radio u neznanstvenoj instituciji (Hrvatski hidrografski institut). Takodjer sigurno postoji mnostvo znanstvenika koji rade u neznanstvenim organizacijama, koji bi bili uskraceni ako je ovo gore tocno. Naposljetku, zasto ne bi pastir na Dinari imao pravo baviti se znanstvenim radom te napredovati u znanstvenom zvanju? Taj isti pastir ima pravo doktorirati, pa zasto ne moze ici dalje?
Ja se nadam da su autori ovih promjena bili nesto pametniji pa nacinili izmjene tako da postoji samo jedan izbor, no da ne onemogucava izbor bilo koga u znanstveno zvanje. Npr. tako da se izbor moze provoditi neovisno o radnom mjestu, a kad ste jedan put izabrani, onda se automatizmom (bez izbora) primate na neko radno mjesto putem natjecaja. Naravno, to znaci da bi trebalo uskladiti dodatne kriterija za ista radna mjesta (po podrucjima, poljima i granama) na razini drzave, sto sada nije slucaj. Nazalost o tome ne mozemo nista vise znati dok se ne stavi radna verzija zakona na web. No kako zakon ide po hitnom postupku onda se u njega moze uvaliti svega i svacega. I ne znam zasto bi jedan temeljni zakon u znanosti kao sto je zakon o znanstvenoistrazivackoj djelatnosti isao po hitnom postupku - stvari se ne smiju mijenjati naprecac, pogotovo ako to nije potreba. |
|
#3 I ne znam zasto bi jedan temeljni zakon u znanosti kao sto je zakon o znanstvenoistrazivackoj djelatnosti isao po hitnom postupku
Da, ni meni to nije jasno. Uz to što je po navodu u članku u Poslovnom sve obavijeno velom tajne, pogotovo što se (još) ne zna tko predlaže promjene (članovi radne skupine?). Mislim da ne-uključivanje i ne-informiranje znanstvene zajednice (ili bar njenih kompetentnih predstavnika) o prijedlogu novog zakona može samo dovesti do još većeg nezadovoljstva među znanstvenicima i još većeg otpora prema nužnim promjenama. Slično se dešava i kod prijave novih znanstvenih projekata, gdje već mjesecima ne postoji ozbiljan feedback (npr. zadnja novost na Webu projekata je od 30.8.! - takva ažurnost se ne može nikako usporediti sa redovitom ažurnošću raznih funding agencija, uključujući i NZZ). Zašto stvari štekaju? |
|
Kako je moguce da je istovremeno
1. nesto pred hitnom procedurom
2. javnost nema nacrt, preliminarne verzije
Ove dvije stvari su u kontradikciji jer 1. implicira vaznost, a 2. implicira nevaznost, ili
barem nehaj.
Imam pitanje: sto je s ljudima koji mijenjaju radno mjesto ? Recimo vi ste
izvanredni profesor, odete u inozemstvo iuli industriju godinu dana.
Vratite se i javite se na drugi
hrvatski univerzitet. Da li morate biti ponovno najprije biti izabrani u docenta i
cekati 3 godine zakonski rok da vas se izabere za izvanrednog ? Da li morate ponovo
placati (ili vasa firma) izbor i za zvanje koje ste vec imali ?
Da li to znaci da ce uloga
sveucilista biti smanjena u izboru (prije je sveuciliste biralo u zvanje a recimo za
radno mjesto ste mogli biti na nekom instiutu van sveucilista, koji vas sam po sebi nije mogao promovirati u zvanje).
Konacno koliko ove promjene imaju veze s uskladjivanjem s Evropom ? Tj. da li
su one nastale zbog uskladjivanja s Evropom ili je to neki nezavisni prijedlog.
Odgovor na to pitanje je vazno pitanje konteksta. U konacnici uvjeti moraju
biti uskladjeni sa stanjem na hravtskom terenu i sa stanjem u Evropi. Previse
na jednoj strani vage moze biti pogubno za dobro funkcioniranje sustava.
|
|
Cini mi se da clanak ipak implicira da ce se barem moci preskakati neka zvanja,
sto je dobar dio.
Premisa cijele promjene, da ako je nekom ekonomski isplativo drzati nekog
nazovi profesora nek ga nazove profesorom je pogresna. Recimo SAD gdje je
regulacija vecinom ostavljena univerzitetima imaju sustav akreditacije. Nije isto
izvanredni profesor na Harvardu i u Alabami, no da se ide previse nisko,
sveuciliste ne bi dobilo akreditaciju. A kako je Hrvatska mala i da dodje do kaosa
gdje neke male sredine same medju sobom biraju svoje tipuse
(tipicno samooplodjivanje) to bi narusilo akreditaciji i same Hrvatske i
kompetitivnosti kod trazenja FP7, NATO i drugih projekata. Na kraju kako ce neke
male institucije (jer ja bas ne znam neke velike institucije u znanosti koje zaista imaju
nezavisno financiranje koje bi opravdalo profesuiranje love i moci radi) birati
seniore ? Seniora moze birati samo dovoljno jaki autoritet, a toje kolegij ljudi koji su
u istom ili visem zvanju u istoj struci.
Recimo neko napravi institut za recimo
sumarstvo ili pak forenziku i ljudi prime na posao prvog biokemicara da im pomogne
u interdisciplinarnom timu. Ko ce ga izabrati ? Sumari i forenzicari ? Ili ce
ipak delegirati to natrag PMFu ili tehnolosko biokemijskom kao sto je bilo
do sada... ???
Jedan korak naprijed, dva koraka nazad. |
|
| Mislim da bi za pravu raspravu o Zakonu bilo nužno imati cijeli tekst. Baš je to jedna od najčešćih i najvećih teškoća sa svima zakonima u Hrvatskoj da se, u procesu njihova donošenja, dovoljno politički (ne stručno!) jake interesne skupine uspiju nametnuti i proguraju neki svoj interes koji može biti potpuno suprotan osnovnoj koncepciji zakona. Tako se ubrzo pokaže da je zakon neprovediv i da ga treba mijenjati. Ne može se zakon pisati tako da svaka interesna skupina dodaje svoju "krpicu" a na kraju imamo mozaik koji je neprepoznatljiv. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 8 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 1 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 5 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 8 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 8 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 13 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 17 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 18 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.07. 04:09h CEST