Obavijestavam sve da ce se najavljena videokonferencija na temu "Povezivanje vjere i znanosti" odrzati u srijedu (20. 12. 2006. godine) od 18.00 do 20.00 sati istodobno na Elektrotehnièkom fakultetu u Osijeku, Fakultetu organizacije i informatike u Varazdinu, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Pravnom fakultetu u Rijeci i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, dok ce se videokonferencija moci pratiti i izravno putem Interneta na web-adresi:

mms://irtv.carnet.hr/ETFOS-online

Pitanja i materijali se mogu slati na e-mail:

osijek@efos.hr

Materijale za videokonferenciju mozete prouciti na web-adresi:

http://gau.psp.efos.hr/

Komentari (clanova koji su komentirali: 7) Komentara po autoru:    10 9 3 3 1 1 1

#1: d (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 22:48:26

#2: prof dr Mirna Flogel (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-17 22:56:31 Upravo sam obavio razgovor sa umirovljenom profesoricom i jako sam sretan sto ce mi uskoro poslati svoje materijale i razmisljanja o nasoj temi.  Mozda uspije i doci unutar predvidjenog vremena od 18-20 sati 20.12.06.  Do sada mi se nitko nije javio i bilo bi tuzno, ako nitko nema namjeru svoja razmisljanja iznijeti pred sve prisutne osim Borisa i mene.  Meni je 5-10 mojih suradnika obecalo aktivno sudjelovati i njihovi su materijali na portalu GAU.  Jos imamo 3 dana i duboko se nadam da ce rasprava biti bogata i da cemo svestrano raspraviti odnose vjere i znanosti, odnose prirodnih i drustvenih znanosti itd, odnose politike, znanosti i gospodarstva, no prioritet je o odnosu vjere i znanosti.

#3: prof dr Mirna Floegel Ocjena: -3, Suvisno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-19 04:33:25 Evo njenog teksta i mozda nekog motivira da se aktivno (jos mi se nitko od clanova portala nije javio sto me navodi da i ovu video konferenciju odgodimo - Boris i ja mozemo i van drugih voditi dijalog...)  Humani genom èitamo kao knjigu    Zamislite genom kao knjigu. U knjizi su 23 poglavlja nazvana kromosomi. Svako poglavlje sadr¾i nekoliko tisuæa prièa nazvanih geni, svaka prièa ima svoje odlomke koji se zovu egzoni, a isprekidana je promid¾benim porukama koje su nazvane introni. Svaki odlomak sadr¾i rijeèi koje nazivamo kodoni, a svaka je rijeè ispisana slovima koja su imana baza.  (Matt Ridley, Genome, Fourth Estate, London 1999.)    Usporedba humanog genoma s knjigom mnogo je stvarnija od pjesnièke metafore: svaka knjiga je digitalna informacija ispisana linearno i jednosmjerno poznatim simbolima abecede, poredanim u smislene rijeèi. Humani genom je golema knjiga. Milijardom troslovnih rijeèi ispisanih èetveroslovnom abecedom genom otkriva ¹ifru ¾ivota, ispisuje kroniku na¹eg postajanja i skriva tajnu na¹e biti. Kad bi èitao tu knjigu osam sati dnevno, brzinom od jedne rijeèi u sekundi, èitatelju bi bilo potrebno èitavo stoljeæe da je proèita. Udru¾enim snagama znanstvenici su ulo¾ili silni napor da i¹èitaju genom, da ga ispi¹u kao "knjigu" i da je obznane. To je pothvat bez presedana.  Bez obzira na nedvojbene koristi od objave humanog genoma, osjeæaj pobjede pomije¹an je s osjeæajem razoèaranja. Ljudski genom ima 30000 gena, a meðu njima samo oko 300 koji nisu zajednièki s drugim organizmima. Oèekivao se znatno veæi broj gena koji kodiraju èovjekove proteine. Kvasci imaju 6000 gena, 13000 muhe, 18000 crv i 26000 goru¹ica. Od Kopernika, koji je sredi¹te na¹eg svijeta, na¹u kolijevku Zemlju sveo na jedan od Sunèevih satelita i Darwina, koji je èovjeka smjestio na filogenetièko stablo kao ogranak ¹to pripada obitelji majmuna - samo je ispisani humani genom jo¹ grublje ranio na¹u slijepu umi¹ljenost i najbespo¹tednije omalova¾io na¹u posebnost. Humani genom otkriva povijest èovjekova nastajanja. 60% na¹ih gena izravne su kopije gena koje koriste muhe, crvi, kvasci i bakterije. Mi koristimo funkcije koje su usavr¹ili na¹i evolucijski prethodnici i koje su od tada u uporabi. Èak se ni tzv. hox-geni, koji odreðuju temeljni plan razvitka ljudskog embrija, ne razlikuju od gena koje muhe koriste za istu svrhu. 17 gena koji se aktiviraju pri pamæenju isti su genima pomoæu kojih pamti muha. Èini se da smo ih zajedno naslijedili od na¹eg zajednièkog pretka crva, koji je vjerojatno ¾ivio pred vi¹e od 600 milijuna godina.   Priroda nije rasipnik ni avanturist, polako se razvija, bri¾ljivo provjerava svoje korake, ¹tedljivo gospodari i èuva steèevine. Kad uspije domisliti novi "trik", ne æe ga odbaciti dokle god slu¾i svojoj svrsi. To se najizrazitije oèituje u genetièkoj ¹ifri - rjeèniku za prijevod DNA u protein. ©ifra vrijedi za sva ¾iva biæa i u biti otkriva da sva ¾iva biæa na na¹em planetu potjeèu od istog zajednièkog pretka. Analiza genoma zaista zbunjuje. Od gena koje kralje¹njaci ne dijele s muhama i kvascima, skup od 223 gena posuðen je izravno od bakterija. Taj tzv. horizontalni prijenos gena bio je uobièajen meðu mikrobima u rane dane ¾ivota na Zemlji. I danas je prisutan u tim organizmima. Meðutim nitko nije oèekivao da æe postojati i meðu ¾ivotinjama. Kimere DNA koje se sastoje od gena razlièitih tipova organizama mogu dakle nastati prirodno, a ne samo u laboratoriju. To je ozbiljan udarac oponentima genetièkih modifikacija koji najvi¹e prosvjeduju protiv prela¾enja granica vrste. Èini se da Priroda ne po¹tuje tu granicu, ¹to mo¾da umanjuje neprirodnost poku¹aja biotehnolo¹kih modifikacija, planiranih za medicinske i prehrambene potrebe.   Humani genom nije odgovorio na glavno pitanje na koje smo oèekivali odgovor: "¹to nas èini ljudima?" Meðutim, danas mo¾emo postaviti novo, vrlo va¾no pitanje: "¹to razlikuje jedan organizam od drugoga?" Uoèene razlike izmeðu muhe, goru¹ice, crva i kvasca u najveæoj mjeri le¾e u razlikama genetièkog nasljeða. Kralje¹njaci imaju nove gene koji se odnose na njihova nova svojstva, posebice na neuronsku kompleksnost, gru¹anje krvi i imuni sustav ili na poveæana opæa svojstva, kao ¹to su stanièna signalizacija, razvoj, programirana stanièna smrt i kontrola transkripcije gena.  Èinjenica je da na¹ genom jest velik, ali 98 % genoma ne sadr¾i gene. Taj golemi dio DNA ispisan je poznatim slovima, ali poruku ne razumijemo. Èini nam se da sadr¾i tek neizbrisane tragove nekih davnih ponavljanih poku¹aja i zbivanja. Na¹ genom je uvelike posuðen od virusa i jo¹ jednostavnijih tipova digitalnih parazita zvanih transpozoni. Drugim rijeèima, gotovo èitava ljudska simfonija sastoji se samo od starih melodija pokradenih iz tuðih djela. Mi jesmo jedincati, ali nismo sazdani od jedincato ljudskih dijelova. Konaèno, jedincatost je sveprisutna u prirodnom svijetu: svaka je vrsta jedincata. Na sreæu, na¹e samopo¹tovanje ne poèiva na iznevjerenom oèekivanju zami¹ljanih 100000 gena, nego na dvadesetak tisuæa godina uèenja i stvaranja, na dometima Sokrata, Leonarda, Shakespeara, Mozarta, Tesle, Einsteina, Watsona i von Neumanna.  Neki analitièari poku¹avaju na osnovi malobrojnosti ljudskih gena isticati da upravo ta èinjenica spa¹ava posebnost èovjeka, jer tako malo gena ne mo¾e odrediti na¹e pona¹anje, ¹to ostavlja mjesta za slobodnu volju i utjecaj okoline. Takav zakljuèak je bez temelja. Ako organizmi s manje gena imaju vi¹e slobodne volje, onda su bakterije i muhe od nas mnogo slobodnije.   Determinizam okoline nimalo nije manji od genetièkog. Slobodna volja se ne sastoji u prepu¹tenosti na milost i nemilost okolini. Na¹a sloboda volje je u tome da svojim pona¹anjem mo¾emo utjecati na okolini i na svoje gene. Na¹a okolina i na¹i geni ovisni su o na¹em pona¹anju. Geni uèenja i pona¹anja, koje dijelimo s muhom, aktiviraju se aktivno¹æu ¾ivog mozga. Oni su lutke, a mi povlaèimo konce u svojoj kazali¹noj predstavi.   Pitanje "¹to èovjeka èini èovjekom?" predmet je istra¾ivanja koje se nastavlja, ali slijed baza u genomu, èini se, ne æe dati odgovor na to pitanje. Genom èimpanze, oko 98,5 % jednak na¹emu, vjerojatno æe otkriti kljuène razlike zbog kojih izgledamo drugaèije nego na¹i najbli¾i srodnici. To nam neæe reæi mnogo o onom ¹to nas najvi¹e zanima, o jeziku, o sebe-svijesti. Kad bude proèitan genom psa (a to samo ¹to se nije dogodilo) postat æe jednostavnim prepoznati genetièke razlike meðu razlièitim pasminama pasa. Pasmine pokazuju da su geni odgovorni za agresivnost rottweilera, pouèljivost setera, ili pouzdanost psa ovèara. Kad ti geni budu identificirani, moæi æemo tra¾iti ljudske ekvivalente koji æe vjerojatno pomoæi da bolje razumijemo svoj mozak. Mo¾da su to pretjerana oèekivanja za digitalne podatke sadr¾ane u genomu. U tom æemo sluèaju morati prièekati ishod novog istra¾ivaèkog maratona - nazvanog proteom. Nedvojbeno je da smo mnogo slo¾eniji od muhe. Ljudi koriste drugaèiji "splicing", ¹to znaèi da se na drugaèiji naèin izdvajaju razlièiti segmenti gena i sastavljaju u nove kombinacije. Tako se od na¹ih 30000 gena mo¾da mogu sastaviti recepti za 300000 razlièitih proteina. Zasada je identificirano 50000 razlièitih proteinskih prijevoda. Dok ne budemo razumjeli kombinatoriku alternativnog lijepljenja pri prijepisu genskih poruka, jedincatost èovjeka u na¹oj svijesti ostat æe jednako tajnovitom kao u doba kad je èovjek prvi puta postavio pitanje svoje posebnosti u ¾ivom svijetu. Dapaèe, na¹oj "znanstvenoj" svijesti tajna bi se mogla prièiniti jo¹ veæom i dojmljivijom.    Zakon odr¾ivosti ¾ivota ili etika opstanka  Mirna Flögel  ®ivimo u vremenu opsjednutom kultom tr¾i¹ta i mode, u polariziranom svijetu gladnih i presitih, moænih i obezvrijeðenih. Na¹a je civilizacija znanosti povjerila namirivanje potreba, no za stanje u dru¹tvu ne smijemo kriviti znanost.  Znanje je oduvijek bilo globalni pokretaè napretka. Meðutim, usprks lavinama novih spoznaja, danas je i znanje u stegama ustroja. Gruba raskidanost znanosti na discipline i gomilanje informacija zatoèenih u ograðene specijalizirane pretince, ne dopu¹taju pogled na cjelinu i prijeèe razumijevanje cjeline na razini novih spoznaja. Vidici velike veæine zastrti su nesreðenim i zamr¹enim parcijalnim informacijama. Nedostaje preglednost utemeljena na razumijevanju svekolikih spoznaja koja bi omoguæila pogled na cjelovitost prirode, pogled na èovjeka i dru¹tvo kao sudionike biosfere, pogled na ¾ivot kao na kontinuirani usmjereni proces kojemu je izvor, ¹ifra i zakon. Nedostaje integralno znanje iz kojeg izrasta mudrost kako koristiti potencijale za napredak kojeg se ne moramo bojati.   Jedino inegralno znanje mo¾e stvoriti temelj svjetonazora koji æe usmjeriti evoluciju dru¹tva na dobrobit èovjeka. Novovjeka je znanost obeæala i osigurala znaèajnu materijalnu moæ, ali to nije dovoljno za opstanak. Moæ bez mudrosti izvor je neizmjerne opasnosti. U triumfalnoj znastveno-tehnolo¹koj avanturi zanemarena je ljudskost. Pohlepa dru¹tva zlouporabila je znanje za arogantno gospodarenje prirodom. Priroda ne podnosi arogancije - u njoj vladaju zakoni uzajamnosti i bogodanog sklada. Sam sebe ka¾njava tko taj sklad poku¹a naru¹iti. U tr¾i¹nom nadmetanju èovjekova se biologija bori sa stresom i posljediènim bolestima. Samo najbr¾i i najsnala¾ljiviji opstaju. Utakmica ne mari za zdravlje. Opomena ugro¾enih postaje sve glasnija. Globalizacija po mjerilima kapitala i tr¾i¹ta utemeljena je na prijevari èovjeka-pojedinca i ugro¾ava njegovu egzistenciju. Prenagla¹eni objektivizam znanosti raskidane u znanstvene discipline nametnuo je znanosti etièku indiferentnost, a primjena znanosti, prepu¹tena i potèinja politièkim i tr¾i¹nim interesima i mjerilima, dovela je i svijet i znanost na raskr¹æe bez putokaza. Premda se dièimo nakupljenim znanjem, potencijalom i iskustvom, svjedoci smo zlouporaba i podmuklog razaraja humanosti. Razvitak izmièe kontroli.Tom opasnom stanju ne mogu pomoæi niti etièki komiteti niti rasprave u saboru.  Razbuktavanje moralnih dilema èini da pojedinci i institucije trnu u apatiji. Stoljeæima usavr¹avanu ljestvicu vrijednosti zamijnelilo je socijalno neosjetljivo dru¹tvo voðeno prioritetima konkurentnih interesnih zajednica. Utrka velesila i sila postala je sredi¹nji spiritus movens razvoja u svijetu. Arogantna samouvjerenost moænih, ravnodu¹je mnogih, medijska promid¾ba upitnih idola, perverzne strategije «Najslabije karike» i «Big Brother» Show potisnuli su duhovnu evoluciju na marginu. Svijet je prepun kiæene fraze i podmuklog zloèina. Nestalo je povjerenja. Nitko se ne osjeæa sigurnim i nitko vi¹e ne mo¾e zanijekati sve opasniju globalnu krizu. Produbljuje se jaz izmeðu oportunizma utjecajnih skupina i brige za opæe dobro.   Individualizam, egoizam, lakta¹tvo, profit, konkurentnost, neizvjesnost i stres samo su neke od kljuènih rijeèi koje opisuju suvremeno dru¹tvo (Tom nizu pripadaju i depresija, terorizam, neodgovornost, povr¹nost, dvostruki moral, la¾, nepovjerenje ....).   Ljudskim zajednicama, meðutim, treba i altruizam, uzajamnost, povjerenje, pouzdano upori¹te i red. Jesu li ti pojmovi proizvod kulturne evolucije èovjeka ili su oni nu¾no prisutni u biosferi?   Pitanje zbunjuje mnoge, posebice one koji odbaci¹e Boga, ali biolo¹ka znanost svima mo¾e pomoæi. Biologija je najkompletnija meðu rascjepkanim znanstvenim disciplinama, jer se razvila na znanju kemije i fizike, jer prouèava ¾ivot - zakone odr¾anja i razvitka ¾ivota.   ®ivot je jedincati fenomen u prirodi, kao pojava i tajna. ®ivot je materiji dodao smisao. U genom, u tu ¹ifriranu tajnu ¾ivota, usaðena je sposobnost samoorganizacije, ugraðen je i zakon ¾ivota, etika odr¾ivog razvoja i opstanka. Gen je jedinica replikacijskog smisla, ishodi¹te smisla. Smisleni gen ispunja ispra¾njeno sveti¹te iz kojeg je sekularna znanost protjerala kr¹æansku du¹u.  Od svog prapoèetka prividno se ljudski ¾ivot nije bitno promijenio, no znanje je potpuno izmijenilo realistièni pogled na ¾ivot. Shakesper je to sjajno oslikao (rijeèima Leonide, kralja Sicilije u Winter's tale): Pije¹ mirisno vino i prija ti. Na dnu èa¹e je pauk kojeg nisi zamijetio i netko te upozori na pauka. Odjednom ti se vino zgadi. Znanje o pauku uèini vino nepodno¹ljivim.   Mo¾da genetièko znanje nije jo¹ jedan pauk u Leonidinoj èa¹i, nego esencija koja æe bobolj¹ati okus vinu! Biologija postulira naèela koja moraju biti ugraðena u rje¹enje. Pojavom ¾ivota pojavila se svrhovitost i smisao podreðen opstanku ¾ivota. Dvostruka uzvojnica DNA uplela je u se i moralni sadr¾aj, u njoj je  i ¹ifra ¾ivota, u njoj je sve poèelo. ®ivot se na Zemlji veæ gotovo èetiri milijarde godina razvija po¹tujuæi Zakon na kojem je utemeljen! Upravo taj Zakon ¾ivota nameæe odgovornost èovjeka prema vlastitom i svakom drugom ¾ivotu, ali i dru¹tva prema pojedincu, prema prirodi i èitavom svemiru.   Za opstanak ¾ivog ureðenog sustava nu¾no je trajno ulaganje energije koju pojedinaèni organizam crpi iz okoline. ®ivot svakog organizma neodvojiv je od okoline. Odr¾ivost svakog ¾ivota ovisi o usklaðenosti ¾ivotnih uvjeta i potreba. Svrhovito pona¹anje pridonosi tom usklaðenju. Èovjek ne nasljeðuje pona¹anje. U humanom genomu ispisana je autobiografija ljudske vrste. Geni svakome daju jedincatu narav: oblik, intelektualni potencijal, sposobnost koordinacije fiziolo¹kih procesa. Genetièki determinizam predviða slobodu kao dio èovjekove naravi. Osjeæaj slobode znak je ljudskog zdravlja. Svrha je èovjekove slobode osigurati opstanak izborom pona¹anja u danim okolnostima. Èovjek je «ubiquitus» - nije vezan za stani¹te, ali uvjeti opstanka i za njega su strogo ogranièeni. Ne mo¾e pre¾ivjeti na -40oC, ali mo¾e nalo¾iti vatru da se ne smrzne; ne mo¾e ¾ivjeti bez vode, ali mo¾e iskopati bunar ili sagraditi cisternu da osigura vodu za doba su¹e. Sloboda, izra¾ena kao kreativno i svjesno djelovanje, polazi¹te je kulturne evolucije: samostalne, nenadzirane èovjekove avanture u nepoznato. Zlouporabom slobode, èovjek prijeti svom opstanku (oru¾jem, idejama i pona¹anjem): ¹to je moæniji, bogatiji i informiraniji to je disonantniji u biosferi. Biosfera nije nemilosrdna borba sebiènih jedinki. Najbolje su prilagoðene vrste koje suraðuju. Evoluciju ne potièe nadmetanje, nego uspje¹na prilagodba i komplementarnost. Promjene treba pokrenuti, a ne strepiti u neizvjesnosti.   Dru¹tvo koje ne po¹tuje  nije èovjekoljubivo. Dru¹tvo utjeèe na pona¹anje pojedinca, ali pojedinac svojim pona¹anjem oblikuje dru¹tvo. Dru¹tvene sile nadilaze snagu pojedinca i imaju masivni utjecaj na na¹e pona¹anje. Radi lak¹e manipulacije danas se od pojedinca ne oèekuje individualnost, nego pripadnost timu, stranci ili skupini! Neupitno je po¾eljna suradnja, no ¹to ako se cilj skupine protivi opæoj dobrobiti i temeljnim zakonima odr¾ivosti ¾ivota? Èovjek ne mora biti ¾rtvom stanja u dru¹tvu. Na¹e samopo¹tovanje ne poèiva niti na genetièkom niti dru¹tvenom determinizmu nego na dvadesetak tisuæa godina uèenja i stvaranja. Povijest uèi da pojedinac pokreæe promjene u dru¹tvu. Ljudska je povijest nabijena individualno¹æu. Sokratov poziv da iz uvjerenja stremimo jedinoj kreposti, prepoznanju ¹to je istinski dobro za ljude (, nada Isusove nauke koja svima obeæava ¾ivot u obilju, ili Brunin dalekovidni pogled u svjetove neizmjernog svemira i prepoznanje Boga imanentnog u svemu, pre¾ivjeli su otrov, galge i lomaèu kao neugasivo svjetlo svog i na¹eg vremena: svi jednako upuæuju na univerzalni s. Meðutim, i danas se kao nekad legalno zatiru i zastiru svje¾e misli koje bi mogle ugroziti interesnu skupinu i vjerodostojnost vidika iz njihove camerae obscurae .   Kolaps zajedni¹tva i korozija graðanskih kreposti u posljednjim desetljeæima nisu posljedica samo neobuzdane pohlepe, nego "mrtve ruke Leviathana", ka¾e Ridley. Kad autoritet zamijeni reciprocitet, blijedi osjeæaj zajedni¹tva. Dr¾ava ne povjerava graðanima odgovornost za red u dru¹tvu, niti zadaæe na koje bi pojedinac mogao biti ponosan. Dr¾ava graðaninu nameæe poslu¹nost. Ne zaèuðuje da se èovjek, tretiran kao zloèesto dijete, i pona¹a kao zloèesto dijete Povjerenje potièe vrline. Èovjek je podjednako spreman nesebièno ulo¾iti napor za veæe dobro koliko je sklon sebiènom i asocijalnom pona¹anju. Osobni doprinos morao bi postati izvor dru¹tvenog napretka i mjerilo dru¹tvenog ugleda. Veæ samim ohrabrenjem pojedinaènog doprinosa zajednici i obeshrabrenjem sebiènosti dru¹tvo bi moglo izbjeæi fatalne pogre¹ke.   Nema ozbiljog rivala demokraciji. Sustav radi i stvara bogatstvo. Pa ipak je previ¹e toga ¹to ne ¾elimo i ¹to ne funkcionira. Ali ¹to ¾elimo u biti? Pokornost finacijskom in¾enjeringu globalnog tr¾i¹ta, ono ¹to odgovara osobnim oèekivanjima, ili ono ¹to svima osigurava ¾ivot?   Uviðanje stvarnog polo¾aja ljudskog roda u dana¹njem svijetu tr¾i¹nog nadmetanja, te polo¾aja nièim za¹tiæenog pojedinca u lokalnom i globalnom dru¹tvu, razotkrivaju pogubnost politike koja za raèun interesa malobrojnih iskljuèuje obezvrijeðenu veæinu iz dru¹tva. Svatko ima pravo da bude zadovoljan svojim ¾ivotom i iskoristi svoje potencijale. Globalno dru¹tvo mora svjesno usmjeriti razvitak na opæu dobrobit.   Biologija uèi da organizacija zdravog organizma uèinkovito zbrinjava svaku stanicu, a svaka zdrava stanica svojim metabolizmom podupire usklaðeno funkcioniranje cjeline. Samo se rak-stanice mno¾e na raèun zdravih. Samo paraziti razaraju, a ksenobiotici truju organizam domaæina. Nema zdravog organizma koji bi jedno oko razvijao na raèun drugoga, hranio srce, a zanemario jetru. Nema pojedinaènog bioprocesa koji nije usmjeren na dobrobit èitavog organizma. Biomi su zajednice koje odr¾avaju ¾ivot svih sudionika. Bez uzajamnosti nema ¾ivota. ®ivi organizam ne pozna niti bi mogao podnijeti dvostruki moral koji vlada u dru¹tvu. Sam sebe ka¾njava tko ne po¹tuje etiku odr¾ivosti ¾ivota. Dru¹tvo je umjetno izdvojeni skup «homo sapiens-a» i odr¾ivo je samo kao prilagoðeni sudionik biosfere!   Evolucija nije preslagavanje postojeæih elemenata u novi raspored nego razvitak uz optimiranje sustava. Evolucija je izgradnja novog, izdr¾ljivog, prilagoðenijeg ustroja na naèelu uzajamnosti i suradnje koji æe osigurati dostojni opstanak svima ljudima. Zakon ¾ivota obvezuje pojedinca, interesne skupine i èitavo dru¹tvo. Zakon ne dopu¹ta liberalno ravnodu¹je prema obmani i zlu. Korijeni dru¹tvenog reda su u nama, u nas je usaðen izvorni i univerzalni s - mi posjedujemo snagu da stvorimo, mo¾da ne savr¹eno dru¹tvo, ali bolje od ovog koje sada imamo. Na principu uzajamnosti valja graditi povjerenje koje mo¾e osloboditi i pokrenuti slijevanje svekolikih pojedinaènih doprinosa evoluciji modernog dru¹tva i osigurati èovjeku da postane ne pogre¹ka nego kruna Geneze.   Isus je pozivao u Kraljevstvo Bo¾je i nudio ¾ivot za sve, ¾ivot u izobilju, jer Bog je otac sviju ljudi. Njegovo nauèavanje zahtijevalo je novo pona¹anje: uzajamnost i pouzdano zajedni¹tvo. Probudio je nadu za kojom je svijet vapio u ono vrijeme kao i danas. Bo¾iæ je s razlogom povod za radost èovjeèanstva: Bo¾iæ svakoga od nas poziva da zajedno proslavimo izvornu poruku nade.    p.s.  Jucerasnji sat razgovora s autoricom prethodnih tekstova me odusevio - taj duh, te zive rijeke nadahnutih recenica povezivanja znanstvenih spoznaja i vjerskih iskustava je nesto sto sam rijetko, uistinu rijetko dozivio.  Tko je osobno zna neka ju motivira da barem na kratko dodje od 18 do 20 sati sutra i "in vivo" da doprinos skupu. Ja ne znam u RH autenticniju osobu da spoji Borisov i moj pristup.

#4: Barba non facit philosophum Ocjena: 3, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-19 19:07:30 Barba non facit philosophum       Uprkos odbojnoj nepismenosti kojom obiluju napisi prof Lauca odlucio sam komentirati najavljeno, mislim cak i za Guinness-a besmisleno, video dogadjanje.   Sukladno cestim prilozima g. Lauc dosljedno je nedosljedan jer ako istice da "VERBA VOLENT, SCRIPTA MANENT", cemu onda video konferencija? Zalutao u bespucima svoje znanstvene neozbiljnosti obecava nam on istresti godinama sakupljanu zuc svoje interdisciplinarnosti, renesansnog univerzalizma i obrusiti gromove autopoiesis-a i alopoiesis-a na sve "fach" idiote koji su ga 33 godine sprecavali da se ostvari u samo-organiziranosti jedinoga boga. G. Lauc razgovarao je naime, medju inima, s gospodinom Tinbergen-om i cak sto vise s gospodinom Friedman-om koji su verificirali njegove hipoteze i otkrica, rekavsi valjda kao pristojni ljudi, "very interesting".  Razabire se da jedan od ucesnika najavljenog bizarnog dvoboja zastupa "fach" idiote a drugi valjda ujedinene "sharlatane" svih zemalja. Treba istaci da se drugi pokroviteljski nada kako prvi nije "fach" idiot, docim drugi prvome nije odgovorio istom ljubaznoscu.  Zaista se necuveno odnosimo prema g. Laucu u nasem malogradjanskom, balkanskom politickom i ekonomskom kaosu. Predani pronositelj "osjecke skole" samo je profesor sveucilista u kojem je, indikativno, osim njega nedavno i jedan ministar izabran u isto zvanje.   U "materijalima za raspravu" na ucenickom portalu nestrpljivo cekam da se otvori prvi prilog sastojeci se od velicanstveno animiranog predocenja na krizu razapete, nije jasno iz konteksta, da li Hrvatske, Isusa Krista ili samog g. Lauca ?. Slijedi, valjda, strucniji "materijal" g. Geza Zake. Da bi nam pedagoski priblizio kompleksnu tematiku, zapocinje povijesno teoretskim prikazom suvremenog razumijevanja boja podnaslovom, a kako bi to drugacije moglo biti nego, "AUTOPOIESIS I ALOPOIESIS BOJA". Citiram " Ako je intenzitet vibracija jak s velikom amplitudom svijetlo je BIJELO, a ako je intenzitet najmanji, ako je nula, svjetlo ne postoji - vidimo CRNO" ... i dodatno "... èetverodimenzionalnost boja povezana je s èetverodimenzionalno¹æu svih osjeta, i sa èetverodimenzionalno¹æu biologije i prostor - vremena!!   Priznajem da sam se ovdje zaustavio u proucavanju "materijala".   Kao notorni "fach idiot" baveci se svjetloscu skoro cijeli radni vijek ostajem vjeran svojim izvorima te sa zebnjom cekam najavljeni sudbonosni trenutak u osamnaest sati nadajuci se da cu plakati od smijeha a ne od tuge. Jadni studenti !     Dalibor VUKICEVIC

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-19 20:03:37 Na #4:    Dragi kolega, nemojte tako ozbiljno shvaæati sutra¹nju raspravu. Jamèim Vam da ja neæu I ja se nadam da æete plakati od smijeha, a ne od bilo èega drugoga. (I usput, nikoga ne zastupam.)

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-19 20:20:48 I jo¹:  Quote: Razabire se da jedan od ucesnika najavljenog bizarnog dvoboja zastupa "fach" idiote a drugi valjda ujedinene "sharlatane" svih zemalja. Treba istaci da se drugi pokroviteljski nada kako prvi nije "fach" idiot, docim drugi prvome nije odgovorio istom ljubaznoscu.     Exactly

#7: pocelo je pocelo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-19 23:50:51 Lijepo je sto ce neki plakati, neki se smijati, a nadam se da cemo neki i nesto nauciti o sebi i drugima.  U svakom slucaju HVALA na ovim komentarima.  p.s.  Ne znam da li ce kolega Zake doci iz Paga u Rijeku (problem je spavanje) pa bi neke dileme mogle i ostati.  No bit ce i bez toga dovoljno razlicitih misljenja za SUCELJAVANJA, a najvrednije je vidjeti da li ce na kraju biti bolje no na pocetku, ili ce ostati isto, ili ce biti mozda i gore (po AL, BL itd).

#8: Bogu hvala (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-21 10:31:18 Video konferencija je iza nas. Razocaran sam sto nitko, bas nitko od clanova ovog foruma nije bio i razmisljam da se povucem sa ovog foruma.  Ako vecina misli kao BL onda nemam vise zelje slati poruke i sudjelovati na ovom portalu. Ukratko gdje dominira alopoiesis (nema sinergije vjere i znanosti itd - koga zanima neka pogleda na portalu gau materijale za minulu konferenciju) ne zelim gubiti vrijeme.  Molio bih Borisa da komentira materijale, koje je poslala prof dr Mirna Flogel Mrsic, jer ga nisam dobro cuo u njegovom osvrtu na to.  Moj je zakljucak iz dosadasnje rasprave da su male sanse da mi u RH razvijemo autopoieticni pristup vjeri, znanosti, drustvenoj problematici.  Hvala Borisu na iskrenosti i puno mi je pomogao da shvatim "drugu" stranu. U toj "drugoj" strani imam clanova obitelji, bliskih prijatelja i izvrsnih suradnika, ali njihova "argumentacija" je slabija. Volio bih jos "Borisa" za dijalog, jer ljubav i sloboda izbijaju iz borbe suprotnih gledista, a ne iz licemjernog i laznog laskanja, podilazenja i slicnih devijacija.  Svim clanovima ovog portala zelim SRETAN BOZIC, a ako ne bude osvrta na forumu na minulu video konferenciju, zelim istinsku srecu u NOVOJ 2007. godini ali se povlacim sa njega (kao sto i sa fakulteta na kome sam 33 godine radio).

#9: Ocjena: -2, Suvisno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-21 13:08:21 na # 8 Meni ja zao sto nisam sudjelovala na video-konferenciji jer sam u prvi mah izrazila zelju, no zbog posla nisam stigla pridrzuiti se. Nemojte biti razocarani ljudima s Portala jer imate sjajnu priliku razvijati svoje ideje o sinergiji u okviru znanstvenog projekta "Sinergija ljudskog, fizièkog i financijskog kapitala za autopoietièni razvitak" koji je medu 102 projekta u ekonomiji rangiran na visoko 10 mjesto.

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-23 01:06:21 Dobih mail, poslusah raspravu. Ponekad me podjecalo na jednu drugu raspravu.  Hvala anonimnom dobrocinitelju koji je stavio na google video, tko god on bio. Uglavnom:  link na snimku videokonferencije[google video]

#11: neimpresivno 10-o mjesto Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-23 01:52:49 Cak je i tako kratki sazetak (na 10om mjestu) pun tipfelera.     > autopoitiènog    > Tu je iako svima formalno an prvom mjestu    > kako bi stovrili sinergiju    > vikdi model    > ograniæenje    > Tu je najveæe ograniæenje ¹to se na nivou RH, a to je zakonitost u veæini zemalja u tranziciji mnogo bolje samoorganiziraju ljudi slabijih moralnih i intelektualnih kvaliteta    (bitan zarez iza 'tranziciji'; pogresna upotreba pokazne zamjenice)     Pravopis mozda nije bitan, ali da sazetak ima jednu gresku na dvije linije, to je  i za osnovnu skolu previse. Sadrzajno izgleda vise kao manifesto nego znanstveni  program. Svidja mi se da je autor spreman na kritiku i diskusiju i pozdravlja  inovativnost itd. no te moralne vrijednosti ne cine dovoljno da proizvedu   sinergiju (ili neki drugu magiju) za transformaciju misticizma u znanost.   Cast misticimu u nekim drugim slucajevima.

#12: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-23 06:38:13 Jedan od sudionika iz Osijeka je pricao kako je Nijemce zadivljavao svojim poznavanjem povijesti. Primjer na kojem je briljirao bio je rat Karla Velikog (zivio od cc. 747. do 814.) protiv Petra Velikog (1672.-1725.). Das ist sehr intereziert.

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-25 11:26:37 Taj sudionik je slucajno dosao a bit ce prilike cuti i znati sto je sve prosao u Lici 1991 kao sef vojne policije.  Uz poznavanje njegove biografije i to njegovo svjedocenje ima drugi smisao i dokaz je da nismo animalnog vec ozanskog porijekla.

#14: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-25 14:35:07 #4 > duh, te zive rijeke nadahnutih recenica povezivanja znanstvenih spoznaja i vjerskih iskustava    #13 > sto je sve prosao u Lici 1991     Inspiracija, svidjanje, emocije, itd. po odredjenju znanosti nemaju puno veze sa   znanstvenom istinom. Znanost se po svom odredjenju ogranicava na spoznaje  koje su provjerive, ponovljive, koje su podlozne logicnoj analizi i logicnim argumentima. Cinjenica da ste 33 godine predavali na istom fakultetu je vjerovatno   uzrok vasem cudjenju da vas sinkreticni pogled na svijet i samopredavanje misticnoj  spoznaji nemaju puno razumijevanja u redovima znanstvenika.   Da ste malo vise bile na free job marketu u inozemstvu i morali se dokazivati argumentima i konkretnim rezultatima vjerovatno biste bili naviknuti na   normalne kriterije znanstvenog rada.     Zao mi je da postajete svjesni karaktera znanstvenog okruzja tek u godini svog odlaska u panziju nakon 33 godine predavanja u samoubjedjenju samoispravnosti   bez argumentiranog suceljavanja s kriterijima u znanosti u   kojoj ste sudionik. Nadam se da ce vas projekt na visokom 10m mjestu   donijeti napredak u smjeru samotransformacije i samospoznaje do  minimalnog nivoa logicne samokriticnosti kojeg trazi znanost kao takva.     Misticna spoznaja za razliku od znanstvene ima svoju vrijednost kao instinkt  obrane jedinke pred neshvacenom opasnoscu i slicnim situacijama. Ne negiram  vrijednost osjecaja, no mijesati ih na krivo mjesto i dobivati za to pogresno  financiranje je pogresno. Ako zelite ljudima prikazati izljeve emocija snimite  film i trazite novce od drugog ministarstva -- od gospodina Biskupica.   Ako zelite ostati u znanosti, kao sto se cini  prema vasem projektu, prihvatite osnovna pravila ponasanja.     Ne znam zasto vam ove ocite stvari koje spadaju o osnovnu skolu znanstvenog  obrazovanja nisu otvoreno rekli drugi clanovi portala.

#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-25 14:35:58 #13 > sto je sve prosao u Lici 1991   > Inspiracija, svidjanje, emocije, itd.     Da dodam, niti SAZALJENJE.

#16: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-25 14:46:00 #15 jos nije vrijeme sazrijelo za njegova svjedocenja, jer je previse IZDAJNIKA u borbi za slobodu hrvatskog naroda. Platio je preveliku cijenu, jedva spasio zivu glavu i uistinu je ZIVA rana.  Shvati, molim te!

#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-25 20:23:26 Svaka cast svakome tko je tada stavio glavu u torbu, ali nema smisla spominjati neciji ratni ili zivotni put u kontekstu ispravljanja krivog navoda.

#18: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 10:05:38 #14 zao mi je sto ne vidite veze osjecanja i misljenja i sto to previse odvajate u kartezijanskom duhu to dvoje kao nesto NEZAVISNO, a to je duboko povezano.

#19: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 16:30:08 #18 Ako znate citati ja nigdje nisam rekao o nepostojanju veze osjecaja i misljenja  nego osjecaja i znanstvene istine. Misljenje moze biti itekako zavisno od osjecaja, moze  biti pogresno, besmisleno i slicno.     #15 Ja bih Vas molio da mi se ne obracate za "Ti". Ovo je koliko ja znam nas  prvi razgovor u zivotu. Govorite o ljubavi prema ljudima, a nemate   osnovnog postovanja prema nepoznatom covjeku i odgovarate impulzivno iz  vaseg nacionalnog osjecaja i osjecaja frendshipa prema svojim znancima./ to sto je  neko vama drag i vas znanac i sto ga sazaljevate i cijenite po nacionalnom kljucu  ne cini njegoev izjave relevantnim za znanstvenu diskusiju.

#20: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 16:34:50 #17 Za razliku od morala koji je ljudska kvaliteta, cast je pojam pijeteta necije  moralne ili kvazimoralne vrijednosti u kontekstu nekog drustva i njegovih   lokalnih vrijednosti. Vrlo jedan relativan, korumpiran, "time-dependent" pojam.  Neki srednjeamericki narodi danas slave gusare kao casne borce protiv   spanjolske okupacije. Cim razgovor krene u pogeldu priznavanja kojekakve  casti i slicno, znam da me vise ne zanima.

#21: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 16:38:09 > previse odvajate u kartezijanskom duhu    Mene nikakvo kartezijanstvo ne zanima. Znanost ima svoje odredjenje. Vi imate  pravo da odaberete mistiku za svoju djelatnost ili pak da se javite u ministarstvo   obrane ako to preferirate. Imate li ARGUMENTE ili cete jednostavno  etiketirati moj post VASIM ocjenam o pripadnosti koje su ocito simplificirajuce, a  konacno i irelevantne. Vazan je SADRZAJ, a ne proizvoljna kvalifikacija.  Zvali li vi nesto autopoiesis ili pak kartezijanstvo, cast ili izdajstvo sve je to isto  ako vaze nula na vazi logicnih argumenata.

#22: 15/16/19 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-26 17:31:33 U #19 je moj odgovor bio na #16, a ne na moj vlastiti #15 -- smatram da je recenica    "Shvati, molim te!"     s     **usklicnikom** (!)    i s  2im licem **jednine     malo pregrubi pritisak na necije razmisljanje  ako se ljudi ne poznaju.

#23: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-27 01:05:44 #20  Ovo o zaslugama, casti itd. je prozvakana tema, cesto je zloupotrebljavana uz puno patetike, ali ja nisam poceo pricu o tome. Slazem se i da je iskazivanje casti subjektivno, ali ako ste mislili da je od mene licemjerno (korumpirano, time-dependent), onda ste krivo mislili.

#24: #23 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-27 03:20:33 Ne, nista licno, samo sam dosljedno svom napisu 14 i 15, podsjetio i Vas, koji tu niste ni  krivi ni duzni, da ne samo da ne treba kao sto ste napisali spominjati neciji ratni  put, nego se ne treba niti izvinjavati za nespominjanje u kontekstu gdje ne spada.

#25: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-27 16:58:50 Zaka¹njeli odgovor na #8:    U neèemu se sla¾emo: I meni je drago da je videokonferencija iza nas... Uznemirujuæi broj kolega mi je nezavisno pripomenuo da ih je cijela ekipa podsjeæala na Malnarovu Noænu moru. Dragi profesore, nema NIKAKVE ¹anse da bilo koji razuman i uspje¹an znanstvenik pristane na "sintezu" svog svjetonazora s onima ostalih sudionika videokonferencije. Ako smatrate da je to uvjet za "razvijanje autopoietiènog pristupa", onda slobodno mo¾ete zaboraviti cijeli projekt. To bi Vam bila i moja preporuka.    Moj odgovor na natpis prof. Floegel:    Prof Floegel je bila moj nastavnik na studiju (i dodiplomskom i postdiplomskom) i cijenim je kao iznimno lucidnu osobu vrlo ¹irokog znanja. Meðutim, i njezinom mi¹ljenju, za koje sam uvjeren da je vrlo pa¾ljivo sroèeno, mo¾e se pone¹to zamjeriti.    - Na prvi dio (o ljudskom genomu) mogu odgovoriti samo da se osobno u svakodnevnom poslu bavim s onih "98%" genoma za koje se navodno ne zna èemu slu¾i. Ta je brojka veæ dobrano zastarjela, jer je prof. Floegel oèito koristila izvor iz 1999 - ¹to je u svijetu genomske biologije prastar izvor informacija. Dok se neki drugi dive misteriji i misticizmu goleme kolièine informacije koju jo¹ ne razumijemo, mi drugi strpljivo odgonetavamo funkciju tog dijela genoma postotak po postotak. Ne proðe ni par tjedana da se u nekom od vodeæih svjetskih znanstvenih èasopisa ne objavi otkriæe biolo¹ke funkcije nekog do tada misterioznog komadiæa ljudskog genoma. To je, dragi profesore, znanstveni pristup - umjesto divljenja neznanju mi usmjeravamo na¹e znanje, energiju i kreativnost da bismo to neznanje smanjili.    - O drugom dijelu teksta, naslovljenom "Zakon odr¾ivosti ¾ivota ili etika opstanka" imao bih ¹to¹ta za reæi, jer se ne sla¾em s nekim temeljnim postavkama:  -- "Globalizacija po mjerilima kapitala i tr¾i¹ta utemeljena je na prijevari èovjeka-pojedinca i ugro¾ava njegovu egzistenciju. " - Sorry, ali ovo je ideolo¹ki optereæena floskula. Ja sam èovjek-pojedinac i ne osjeæam se prevarenim niti da je moja egzistencija ugro¾ena. Tr¾i¹te je sastavljeno od ljudi-pojedinaca. Kapital stvaraju i tro¹e ljudi-pojedinci. I kapital i tr¾i¹ne zakonitosti za¾ivjele su u relativno ranom stadiju razvoja ljudskih civilizacija, i to na vi¹e lokacija istodobno. Malo mi je logièki nekonzistentno da osoba koja zagovara integralno znanje i za koju ZNAM da zna puno o samoorganizirajuæim sustavima vidi globalizaciju po mjerilima kapitala i tr¾i¹ta kao aberantnu pojavu umjesto kao emergentno svojstvo sustava....  --"Kolaps zajedni¹tva i korozija graðanskih kreposti u posljednjim desetljeæima..." - Kakvim posljednjim desetljeæima? Molim Vas, naðite mi i jedan povijesni dokument koji opisuje stanje ljudskog dru¹tva u bilo kojem trenutku u povijesti, a da ne smatra da je to dru¹tvo degradiralo u odnosu na neka pro¹la vremena. Od Hesiodove Teogonije nadalje, uvijek je doba krijeposti i juna¹tva smje¹teno u pro¹lost, a doba nastanka dokumenta je puno zla, nesreæe i izopaèenosti. A da to ipak nije posljedica idealiziranja pro¹losti, ukljuèujuæi i doba vlastite mladosti (koje nam se uvijek èini kreposnijei nevinije od naèina na koji ¾ivid ana¹nja mlade¾)? Razbuktavanje moralnih dilema nije nikakvo obilje¾avajuæe svojstvo dana¹njega doba - i iz osnovne filozofijske literature je prilièno jasno da su moralne dileme bile visoko na listi prioriteta obrazovanih ljudi u svim povijesnim razdobljima.  --"...polo¾aja nièim za¹tiæenog pojedinca..." - OK, a kako i èime je to pojedinac bio za¹tiæen prije 50 godina? 200? 2400?  --"Integralno znanje" i "Moæ bez mudrosti izvor je neizmjerne opasnosti. U triumfalnoj znastveno-tehnolo¹koj avanturi zanemarena je ljudskost. Pohlepa dru¹tva zlouporabila je znanje za arogantno gospodarenje prirodom." -- Moæ bez mudrosti, hm... Èujte, svako znanje se mo¾e dobro upotrijebiti ili zloupotrijebiti. Opstruirati znanje zbog moguænosti njegove zloupotrebe nije rje¹enje. Ba¹ kao ¹to je znanje omoguæilo arogantno gospodarenje prirodom, to isto znanje omoguæilo je èovjeku da bude prva biolo¹ka vrsta koja je svjesna svog utjecaja na prirodu (i ¹tetnog i korisnog).  -- Dio o Isusu je, uz svo po¹tovanje prema prof. Floegel i njezinim uvjerenjima, strano tijelo u gornjem tekstu. Na tim mjestima mogla je slobodno ostaviti placeholder da svatko u njega stavi skup moralno-inspiracijskih ikona iz vlastitog naslijeða i po vlastitom ukusu. Stavljajuæi Isusa automatski iskljuèuje Allaha, Bodisatvu, Vi¹nu, Thora, Johna Fruma i Flying Spaghetti Monstera, èime nakon rasprave o potrebi integralnog pristupa (za koji pretpostavljam da bi trebao biti prihvatljiv svim ljudima) jednostavno sama sebi skaèe u usta. Ne zamjeram joj puno, ako zbog nièeg drugog a onda zbog vlastitog dubokog uvjerenja da niti jedna ideologija, niti jedno dru¹tveno ureðenje, ma kako savr¹eni bili, nikad neæe odgovarati svima. Kao ¹to prof. Floegel ka¾e, demokraciji nema alternative. Treba joj pustiti da radi svoj posao.

#26: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-28 04:23:57 Hvala kolegi Borisu da je usmjerio diskusiju na temu video konferencije i nadam se da ce kolegice Mirna Floegel Mrsic se ukljuciti u ovu raspravu, te ne bih dalje to komentirao.  Sto se tice opaske Borisovih kolega da je to varijacija Malnarove skupine moram reci da mi nije bliska asocijacija i usporedba, ali nekom tko zivi u svom svijetu "znanosti" i nije dovoljno uronjen u zivot u Lijepoj nasoj to bi moglo tako biti interpretirano.  Ocito je vrlo riskantno izici iz svojih paradigmi i tumaciti sto tko od drugih sudionika sa video konferencije radi i to mi je vrlo dobro iskustvo da trazim bolje putove za takve komunikacije.  Moj bi zakljucak bio da su ogromne razlike u vizijama koje mi svi nosimo, a najvise me zanima da li je tu moguca KONVERGENCIJA, te da li i koliko mozemo doci do zajednicke vizije.  Za mene su ljudi u prirodnim znanostima veliki moralni i intelektualni potencijal, a ovaj portal "potencijalna energija" koja bi se mogla usmjeriti da RH bude uistinu zemlja utemeljena na znanosti.  No emocionalne varijable (strah, srdzba, tuga itd) i kongitivne mape su sada vise barijere no poticaj i ja sam sebe pitam nakon svih iskustava kroz koje sam prosao, sto mi to treba i da li mi treba tako nesto ponovo.  Toliko nesporazuma, toliko krivih recenica (ni ja tu nisam bezgresnik, priznajem) je za mene nepotrebni stres. No moja intuicija da su na ovom portalu ljudi, koji vole i znaju svoj posao i koji bi mogli (bottom up) sudjelovati u kreiranju ZNANSTVENE politike i kroz tzv AKCIJSKA ISTRAZIVANJA (action research) dati istinski doprinos ovoj zemlji DRZI ME DA NE ODUSTAJEM.  U tom kontekstu drago mi sto se BL javio i komentirao MFM, a zao mi je sto su njegove kolege imale asocijacije na Malnara. Takvim komentarima se gasi motivacija, a kreativnim doprinosima mogli bismo otici dalje u razumijevanju prirodnih i drustvenih znanosti.  Navest cu samo jedan primjer, koji nisam stigao elaborirati.  Ako na pretrazivacima napisemo SELF-REFERENCE dobivamo mnogo vise izvora iz prirodnih nego iz drustvenih znanosti.  Zasto?  To pokazuje kako je duh slobode vise prisutan u prirodnim no u drustvenim znanostima, koje nazalost prate i imitiraju stara dostignuca u prirodnim znanostima, a zaostaju (zasto taj "lag" ili "delay", kad bi duh slobode bio primarno imanentan u drustvenim znanostima?) tamo gdje bi trebala cvjetati!?!   Mislim da trebam ponoviti kako zahvaljujem BL na angazmanu, a ljudima oko njega porucujem da malo dublje razmisle sto cine i gdje nas sve zajedno njihove rijeci vode (vjerujem da je bilo jos toga osim usporedbe sa Malnarom)!?

#27: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-28 17:18:33 > Hvala kolegi Borisu da je usmjerio diskusiju na temu video konferencije     Tipicno za ljude koji nisu naviknuti na sukob misljenja, pobjeci u temu koja im  se svidja, pobjeci od argumenata i uzivati u KONVERGENCIJI ako slobodno  citiram s istomisljenicima, zatvoriti se na svoj univerzitet, u svoj projekt, u svoje  ministarstvo, medju svoje raten prijatelje, URONJEN u Lijepu nasu.     Rece neki dan jedan moj kolega matematicar iz Njemacke, zaleci se na udruzivanje  ljudi u kojekakve minibranse, ljudi koji sami sebe medjusobno citiraju itd. ovako  "Kad izgubis kao trener u nogometu deset utakmica za redom, moras dati ostavku.  Jedan cilj, jedan kriterij. No u znanosti danas ima dosta bransi, interesnih skupina,  koje nije briga za sto se dogadja van grupe i oni prezivljavaju.To je kao boks. Nisi  ti jaci od Tysona, ali si najjaci u perolakoj kategoriji."    Izmislimo kategorije npr. sinteza znanosti i vjere i bas nas briga sto ne zadovoljavamo kriterije znanosti niko nam nista ne moze jer imamo pravo  da budemo nacionalna manjina, perolaka kategorija, superfeather light,  i briga nas za Tysona. Objavimo polkic za "duh slobode" i imamo   kategoriju "spiritual science" if you wish.     Inace ne znam ko je Malnar, u ovoj diskusiji mi se cini da je to ime spominjao  samo BL i samo AL, a ipak Al tvrdi u mnozini "zao mi je sto su njegove  kolege imale asocijacije na Malnara". Uopcavate suvise olako.

#28: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-12-30 21:36:32 Dobro je da je postavljeno pitanje o sinergiji. Dok u prirodnim znanostima imamo razradjene tehnike obrade podataka u psihometriji, pa onda i ekonometriji i sociometriji uz testiranje razvile su se tehnike intervjuiranja i anketiranja. Tako koristimo PROCJENJIVANJE, a preko korelacije ocjenjivaca saznajemo o objektivnosti, a drugim operacijama saznajemo o valjanosti (validity) i pouzdanosti analiziranih varijabli.  Za mene je sinergija vezana uz kategorije ljubavi i slobode, o cemu smo premalo raspravljali i ovdje i na video konferenciji, a iz konfrontacije o tome (ljubavi i slobodi) sve je i krenulo.  Te dvije kategorije je najteze definirati, a ja sam pokusao u uvodnom izlaganju preko teorije R. Plutchika o emocijama i A. Maslowa o potrebama, te modela ABCD izvesti o moralnom kapitalu, iz modela profita o intelektualnom kapitalu, a u timskom radu se (na razvijenom moralnom i intelektualnom kapitalu) tada dolazi do SINERGIJE.  Naglasio sam kako je SAMOORGANIZACIJA C igraca bolja od B igraca. I ovdje se na portalu javljaju u raspravi B igraci, a medju njima dosta cesto vladaju konflikti i kompeticija, dok medju C igracima vlada (lazna) harmonija. Uz mali input a veliki output to je racionalno, ali malo tko vidi da tu nema ni moralnog a ni pravog intelektualnog kapitala, a sve funkcionira po zakonu opadajucih prinosa. Kod moralno i intelektualno superiornih, kad bi razvili sinergiju (timski rad) procesi bi se mogli odvijati po zakonu rastucih prinosa. Oni se donekle naziru u praksi najboljih firmi i drzava, ali je to daleko od potencijala, koje nose te tri vrste ljudskog kapitala (moralni, intelektualni i socijalni).  Zato ja izvodim vec 7 godina kako bi podizanjem ljudskog kapitala u RH (znaci moralnog, intelektualng i socijalnog) mogli imati stope preko 10% rasta i sa 20-30 mld eura ici ka 50 i 100. To podrazumijeva razumijevanje i primjenu zakona SINERGIJE.   Ukratko sinergiju gledam kroz teorije samoorganizacije i autopoiesisa o kojima se vise zna u prirodnim (posebno bioloskim) znanostima no u psihologiji, tehnologiji, ekonomiji i pravu, a od sudionika ocekujem da pomognu u tom transferu novih znanstvenih paradigmi iz prirodnih u drustvene znanosti. Po meni ce prije vrstan fizicar, kemicar i biolog ugraditi te nove paradigme u drustvene znanosti no sto ce ekonomisti i pravnici te zakonitosti shvatiti u svojim domenama istrazivanja i rada. Volio bih da se varam, ali me 30 godina demantira.