| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Svjetsko priznanje prof. Tatjani Aparac-Jelušić
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2006.11.23. 20:43
JL donosi vijest o prof. Tatjani Aparac-Jelušić koja je primila prestižnu međunarodnu nagradu za izvrsnog nastavnika informacijskih znanosti - Thompson ISI?s Outstanding Information Science Teacher of the Year. Svjetsko priznanje i rad na dva fakulteta|
"Primjerice, ja kao redovita profesorica s 31 godinom staža imam mjesečnu plaću oko 11 tisuća kuna, od koje pola primam u Osijeku, a pola u Zadru. U odnosu na saborske zastupnike, moja plaća je ponižavajuće mala! Ako Hrvatska želi biti društvo znanja, s obrazovanjem kao jednim od kamena temeljaca, to se mora promijeniti.."
Htio bih skrenuti pažnju na LIDA konferenciju koja se organizira zadnjih nekoliko godina u Dubrovniku i Mljetu i koju posjećuju ugledni svjetski znanstvenici i studenti.Lista sudionika
Moram reći da sam razočaran time jer poznavajući zalaganje profesora koji surađuju na relaciji Osijek - Zadar i prema inozemstvu (recimo nedavno nas je posjetio profesor Bob Hayes sa UCLA Sveučilišta. tekst), pa i to što nam sve omogućuju i pružaju: motivacijsko usmjerenje, timski rad, znanstveno-istraživački pristup... tako sramotno mala plaća nije ni sjena radu prof. Aparac.
Mislim da je neprihvatljivo i omalovažavajuće.
I stvari se moraju mijenjati... |
|
Iskreno se divim profesorima koji u sadasnjim uvjetima rade u obrazovnom sustavu u RH, zrtvuju se i ostvaruju rezultate poput prof Aparac-Jelusic, uspjesi mladih matematicara, rezultati Visnjanske skole i mnogi drugi koje smo ovdje diskutirali. Iz osobnih kontakata znam da ne samo da su potplaceni nego jos ulazu i vlastite novce da bi mogli obavaljti nastavu na zadovoljavajuci nacin.
Ono sto me iznenaduje jest da nitko na portalu iz Hrvatske (ne znam koliko je clanova portala zivi i radi u RH) nema volju ili zelju postaviti post i ozbiljno prodiskutirati sto zele ti nastavnici, profesori? Sto im sve to treba sa strajkom? Mozda dati par informacija i nama koji zivimo vani da malo bolje shavtimo njihove zahtjeve i realnost zivota na fakultetima? Sutra prema najavama ce u strajku biti oko 80 tisuca profesora ukljucujuci i strajk na fakultatima,
To je prema najavama najveci strajk prosvjetara u RH dok politicari ponosno govore o RH kao zemlji znanja? Tko je u pravu i zasto? Zar to nije vrijedno bar malog komentara na portalu? Sto ce raditi studenti sutra, sto misle o svemu? Znanstvenici, studenti i kolege iz inozemstva mogu pomoci svojim znanjem i iskustvima ali sigurno ne mogu raspravljati detalje o problemima koji muce profesore i studente u RH. |
|
Za pocetak, postoji dovoljno informacija nastranicama sindikata.
A kao dodatak, evo jedan komentar frustriranog mladog znanstvenika iz Jutanjeg on-line, koji nekim kriticarima pokusava malo docarati cijelu stvar:
--------
Pozdrav svima. Čitam tu vaše postove o tome kako su profesori veliki neradnici i kako rade po 5-6 sati dnevno i sl...obzirom da ja radim kao asistent na Sveučilištu u Zagrebu evo vam malo "štofa" jednoj i drugoj strani. Moja plaća "na ruke iznosi 4680,00 kn plus 210 kn prijevoza koje ide za ZET-ov pokaz. Sigurno ste čuli za kredite za stan, one subvencionirane od MZOS-a. Tako sam i ja kupio stan za 51 000 eura s tim da mi je banka dala 48 000 eura a ostalo iz mog dzepa. Mjesecno je to oko 1200-1300 kuna. Stan je prazan i sve živo moram kupiti...tako da imam kredit za namjestaj mjesečno 2000 kuna....Dakle od 4860 oduzmite 1300 za banku i 2000 za kredit i eto cifre 1380. Mjesečni računi mi dođu cca 500 kuna...ostaje 880 kuna za život...hrana, odjeća, obuća, izlasci van....Upisao ja i magisterij jer po ugovoru moram...i na kraju i doktorat. Literaturu (a svaka knjiga vam dođe oko 50 USD i nema ih u Hrvatskoj jer se bave usko stručnim temama) si nabavljam iz svog dzepa uglavnom ili moljakam ekipu koju upoznam na skupovima da mi ili poklone ili fotokopiraju. Obzirom da sam na fakultetu pa moram napredovati, Ministarstvo vam financira JEDAN put godišnje što je ništa...i to vam naknadno daju novce tako da JA moram iz svog dzepa platiti, ici u minus pa onda nakon 6 mjeseci dobijem novce....to je sto se tice financijske slike. Ako mislite da profesori na fakultetu preko ljeta ništa ne rade, e pa varate se. Ja preko godine drzim nastavu, pišem članke, organiziram seminare, mentoriram seminare, održavam pismene ispite, ispravljam te ispite i po potrebi još štošta. A kad imate na godini oko 40 studenata pa puta 3 godine....moj radni dan često traje i do 15-ak sati dnevno. A od mene se traži kvaliteta, usavršavanje, dobar odnos sa studentima, pisanje članaka, sudjelovanje na kongresima, financiranje tih istih kongresa iz vlastitog dzepa.... Ako zelite biti kvalitetni, morate ulagati u sebe zar ne? Svake godine izađe oko 20-ak knjiga koje se tiču moje uže struke plus barem 50-ak članaka....barem trećinu bih trebao pročitati od svega toga da drzim korak s ostalim svijetom. Zar to nije posao, pitam ja vas? Sjediti i čitati...Vama se to čini kao "je, da, ak je to posao, onda ja ne radim ništa". Kao prvo, treba doći do te literature. Kao drugo, većinom je na engleskom jeziku. Kao treće, treba naći vremena pa sjesti i čitati (pa raditi bilješke i ubacivati ih u gradivo)...I kad to sve napravite onda vam dođu studenti...koje vam to sve previše i ne zanima. Evo baš danas sam krenuo s predavanjem (i to je njima bilo jedino za danas) i omdah prvo pitanje. "Do kad traje i jel nas mozete ranije pustiti doma?". A predavanje traje sat i pol (a inače traje 3 sata uz naravno 2 pauze).... Jesam li neradnik? Recite vi meni gospodo. Hocete se mijenjati? Znate li vi koliko sam ja stvari koje mi je naše cijenjeno Ministarstvo trebalo platiti SAM financirao iz svog džepa zato jer želim da naši studenti imaju najnovije informacije? Koliko smo puta kolege i ja uspjeli dovući vrhunske predavače BESPLATNO samo zato jer smo htjeli da naši studenti imaju privilegiju da ih čuju? I ne samo strane, već i domaće predavače iz struke? A tko će meni to platiti? Dajte se naučite već jednom da je su naš produkt VAŠA DJECA KOJA ZNAJU MISLITI SVOJOM GLAVOM...a da bi to postigli, iz gornjeg je vidljivo da nam trebaju novci. Barem za knjige...Koliko sam puta ostao na konzultacijama po 2-3 sata dulje da bih objasnio elementarne stvari koje studenti trebaju znati još iz osnovne škole? Mislite da mi netko plaća prekovremeno? Pa ja većinu posla obavim preko vikenda kad konačno mogu sjesti i napraviti nešto konkretno. A plus toga radim na projektu koji PODRAZUMIJEVA komunikaciju s cijelom Hrvatskom, rješavanje problema, mailovi....ihaj.... Ovo ljeto sam proveo ludo se zabavljajući na fakultetu...e, da....bio sam na moru 5 dana....od 15.07 do 01.09 sam svaki dan bio na fakultetu po 8 sati radeći zaostatke plus pripremajući nastavu za iduću godinu plus dovršavao magisterij...E zbilja sam neradnik. Ima toga još...ne kažem da je naš posao najteži na svijetu ali me vrijeđa kada se kaže da profesori nerade ništa (ili samo 5-6 sati dnevno) i da uživaju preko ljeta...Neki to rade, da. Ali pogledajte na svojim radnim mjestima pa ćete naći također osobe koje fušaju. U svakom žitu ima kukolja i nemojte generalizirati. Ne omalovažavam nikoga, ali nemojte i vi nas. Ili barem nemojte generalizirati zbog nekolicine loših jabuka. A sad idem...sutra kažu da štrajkamo. Blago njima. A ja sutra moram svejedno raditi jer sam izašao u susret studentima koji putuju doma....Ili da ih otpilim pa nek se sami snađu? Kaj vi kažete, ha? Pozdrav
-------- |
|
Na #3. lijep osvrt. Drago mi je vidjeti da vodeci novinari poput Sanje Modric progovaraju otvoreno i inteligentno o nagomilanim problemima u obrazovnom sustavu:
Neka samo strajkaju...
U Hrvatskoj 2,8 posto BDP-a za obrazovanje, u Sloveniji 6 posto BDP-a, dakle duplo, i preko duplo.
za škole, više od Hrvatske izdvajaju čak i Srbija, Makedonija i Albanija. Od velikog štrajka u Sloveniji 2001. godine, prosječna plaća u slovenskom obrazovanju drži se na 31 posto iznad prosjeka u zemlji. Samo za mandata ove vlade, dakle za tri godine, kupovna moć plaća u prosvjeti pala je za 7 posto. Plaće ljudi koji obrazuju i odgajaju našu djecu zaostaju za prosjekom ostalih oko 20 posto. Plaća nastavnika početnika je 4025 kuna, to je 13 posto manje od državnog prosjeka. Prije samo pet godina bila je 13 posto veća od državnog prosjeka.
U međuvremenu su iz prosvjete pobjegli svi kojima se za to pružila bilo kakva suvisla prilika, ne možeš više naći profesora matematike, jezika i informatike. Ostali su oni koji su zagazili u drugu polovicu staža, oni koji nemaju drugo rješenje i budalasti entuzijasti koji misle da je jako plemenito i časno učiti djecu, unatoč svemu. Koja je to tek trauma, dragi prijatelji, koji raspad osobnosti, koji dignitet, kad već ovdje volimo pričati o tim dignitetima. Veliki je dignitet u skromne profesorice koja djeci, u pokrpanim čarapama, priča o intelektualnim elitama. Kako li joj se slatko rugaju tajkunska djeca koja svaki dan dolaze u njen razred u drugoj odjeći, od glave do pete, i koja su već s 14 godina obišla cijeli svijet.
Moja profesorica povijesti, najpametnija žena na svijetu i velika dama, danas ima mirovinu od 1700 kuna. Malo manje od tih 900 milijuna kuna koliko traži kompletna prosvjeta, Vlada je oprostila nogometnim klubovima jer su oni, kao što znamo, siromašni i tako bitni za Hrvatsku. Zato neka profesori štrajkaju dok ovi ne popuste. |
|
#4
"Veliki je dignitet u skromne profesorice koja djeci, u pokrpanim čarapama, priča o intelektualnim elitama. Kako li joj se slatko rugaju tajkunska djeca koja svaki dan dolaze u njen razred u drugoj odjeći, od glave do pete, i koja su već s 14 godina obišla cijeli svijet."
Potaknut gore navedenim citatom osjećam se dužan ispričati svoju priču...
Student sam druge godine. U prošloj godini sam tražio stipendiju od MZOS-a. Tražio sam je u kategoriji za studente slabijeg imovinskog stanja, jer druge osnove nisam imao (nisam imao dotad ni jednu ocjenu). Na poreznoj kartici se nije vidjelo ništa. Poslao sam i ukupnu dokumentaciju koju su tražili.
Kad su izašli rezultati ja gledam na Internetu:
Nisam je dobio!
Onda sam pisao žalbu, iznio argumente, koje sam dokazao opet dokumentima. Dakle: Majka ... (urednik: dio komentara maknut zbog narusavanja privatnosti obitelji autora) E sad, sad sam mogao napisati kako imam prosjek 4,5 na prvom semestru. Nadao sam se da će moj trud ipak netko primijetiti. itd... itd...
Ovaj put sam dobio, ali odbijenicu.
Žalba bla bla smatra se neutemeljenom.
Dobro tu sam priču zatvorio. Mada moji kolege koji su imali stipendije, nisu nikako mogli shvatiti kako ja nikad nemam novaca.
(urednik: dio komentara maknut zbog narusavanja privatnosti obitelji autora) Meni je dosao nalog od suda za ovrhu na osnovi dugovanja koje sam imao na bankovnoj kartici.
E sad, da sam ja imao neke profesore, koji su frustrirani vlastitim problemima što bi se sa mnom dogodilo?
Pružila mi se prilika da radim na reviziji knjižnice IRB-a.
I na ljeto sam počeo raditi, posudio sam novac da odem u Zagreb, uspio sam se održavati i plaćati sobu. Sestra je pomogla i zaposlila se u jednom kafe baru. Mamina plaća je sjedala i pokrivala minus.Kad sam se vratio u rujnu, uspio sam nešto novaca i uštediti da platim dio režija.
Što sam htio reći time?
Da nisam imao podršku tih ljudi, (prof. Srećka Jelušića, Tatjane Aparac-Jelušić, i njihovog entuzijazma koji se prenio i na mene, zatim prof. Tomislava Janovića sa Odjela za kulturu i turizam, Jadranke Stojanovski koja me primila u knjižnicu, te drugih ljudi koji su stvarno bili ljubazni prema meni... pomagali mi na sve načine), ne bi se osjećao dobro.
Ali mene baš briga, ja sam ponosan na svoju obitelj, svoj rad i na svoj faks.
Ne znam kako, ali sad 1.12 izlazimo potpuno iz minusa, ja sam ponovno pisao molbu za stipendiju, ali ova je gradska. Naveo sam prosjek 4,62 ukupno na godini.
Apeliram ovdje da budu malo oprezniji kad pišu odbijenicu, jer možda nemaju svi sreća kao ja, mogu nekoga s tim i povrijediti. A i to su ozbiljne stvari koje se trebaju poštivati, mora postojati nekakav red. Ne možemo živjeti u kaosu.
A gdje su troškovi koje studenti moraju plaćati, npr. internet, skripte, zakasnine u knjižnici, kave, sendviči, i sve ostalo što je potrebno za jedno mirno studiranje bez stresa.
|
|
Na #3:
Suosje'am s mladim kolegom ali počnimo jd jednostavnih truizama:
1. Po količini posla koju radi i radnoj etici, kolega u hrvatskim akademskim krugovima nije tipičan primjer nego iznimka. Ovo tvrdim s dubokim uvjerenjem nekoga koji je pet godina života proveo u istim krugovima.
2. U Hrvatskoj ne postoje suvisli kriteriji kojim bi se kolege poput onoga iz #3 razlikovali od onih koji rade puno manje i lošije i na temelju toga različito financijski kompenzirali. Svi na odrenoj stepenici akademske karijere su plaćeni manje-više jednako.
3. Hrvatska je (relativno) siromašna zemlja i ne bi trebala trošiti više novaca nego do sada u one koji rade malo i loše.
Na temelju gore navedenog, mislim da je rastrošno (i to rastrošno obzirom na novce ostalih poreznih obveznika u Hrvatskoj) SVIMA u znanosti i školstvu povisiti plaće. Plaća i akademski status trebaju ovisiti u učinku, tako da ispravljanje stanja pod 2) treba biti prvi korak. Dalje, kolega je asistent/doktorand. Malo gdje na zapadu bi kao doktorand imao plaću s kojom bi si mogao priuštiti otplatu kredita za BILO KAKAV stan. Kolega kao da ne čita američki PhD Comics (PhD studenti = sirotinja). Osim toga, kao asistent/doktorand ima propisanu i gornju kvotu nastave koju treba držati. Ako radi puno više od toga, znači da ga netko protuzakonito iskorištava. Neka se raspita za svoja prava i neka protiv toga štrajka.
|
|
na #6
Slazem se da je potrebno naciniti reformu znanosti, kao i reformu skolstva (trebalo bi dati vise nastavniku ili ucitelju koji vise ulaze u obrazovanje i odgajanje djece). No stvar je ovdje da su u Hrvatskoj u prosjeku place prosvjetara manje za 13% od prosjecne place u RH, dok su istovremeno u EU 10-20% vece od prosjecne place. Dakle, svrha strajka je podignuti materijalni status prosjecnog prosvjetara/znanstvenika. Mozda ako mozete napisati kakva je situacija u Svedskoj? (recimo omjer nastavnika i prosjecne place)
Tesko je ocekivati da ce sadasnji sindikat znanosti pokrenuti reformu znanosti, jer im je ovako jednostavnije, zasto bi talasali kad ne moraju, a celnici (Vilim Ribic et al.) dobijaju placu iz drzavnog proracuna. A i znanost se u ovom slucaju pomalo "prikrpala" skolstvu (omjer visokog skolstva + instituti naspram srednjeg i osnovnog skolstva je cca 1:7), jer skolstvo je ono koje je u trenutnoj situaciji na vrlo niskim granama, nize nego sveucilista. Na sveucilistu znanstvenici s titulom dr.sc. dobijaju dodatak od 15% na placu - mozda bi se ovaj dodatak trebao rasporediti prema zaslugama?! No to je vjerojatno posao za buducnost - taknuti u "svetost" znanstvenog sustava je cista ludost iz perspektive politicara, no nadajmo se da ce uskoro pojaviti znanstveni "Bandic" (ma koliko kod nekih ovo ime imalo negativne konotacije) koji ce pomesti trenutnu upravljacku strukturu (citaj znanstvenici starog kova) u RH i ukljuciti u upravljacki sustav nove i mlade ljude (mlade duhom a ne godinama). |
|
Sredinom 90-tih na, početku postdiplomskog u Wisconsinu, nakon
odbitka školarine i poreza, dobivao sam ček na 752 dolara mjesečno. 3 mjeseca u godini sam imao manja odbijanja i plaću
od 1150 dolara, a 3 mjeseca u godini, tj. preko ljeta nije bilo posla
i dobivao sam 0 dolara. Imao sam pravo na 6 dana bolovanja
u godini dana, ako se slučajno to desi. Čini mi se da je
4500-5000 kuna mladjeg asistenta u RH, 12 mjeseci u godini, zapravo tu negdje.
Ne slažem se s konotacijom iznesenoj u #7 da je jedan
policijski bjegunac Bandić čovjek koji je suprotan političarima
starog kova. On je jako starog kova, tip debelog direktora,
koji sve odlučuje improvizatorski, iza zatvorenih vrata,
netrasparentno. Tip novog kova će biti onaj koji će poslove
ugovarati transparentno, tj. osposobiti gradske službe i
dati im ovlasti da same obave sve poslove oko raznih natječaja,
bez uplitanja i znanja političara. |
|
Quote:
No stvar je ovdje da su u Hrvatskoj u prosjeku place prosvjetara manje za 13% od prosjecne place u RH, dok su istovremeno u EU 10-20% vece od prosjecne place.
Opet, kako kome. Vjerujem da to vrijedi za učitelje i redovite profesore na sveučilištima. Za doktorande to jednostavno ne stoji. U većini zemalja s razvijenom znanošću plaćeni su znatno slabije od prosječne plaće u pripadnoj zemlji. U Hrvatskoj nisu. Dijelom je to i zbog malog udjela visokoobrazovanih u ukupnom sastavu radne snage u Hrvatskoj, ali ipak- američki doktorandi sigurno ne mogu otplaćivati nikakav kredit od svoje bijedne plaće, a stanuju ili po domovima ili ih po nekoliko iznajmljuje jedan stan. |
|
S obzirom da sam razgovarao sa jednom doktorandicom u Kanadi (nije "nase grane list" vec domicilna, doduse), mozda i stanje bas i nije usporedivo apsolutno svugdje.
Naime, ona je uistinu pricala o tome koliko je kosta studij (njezino podrucje rada kosta je cca 3-4k CAD po godini), ali ipak uz odredjene povlastice. Ne bih zelio sada da se obrusite na mene da je to jedan slucaj, da vi znate masu drugih slucajeva gdje je, kao sto navode #8 i #9, ali da ipak imaju puno bolje uvjete rada, to mi nitko ne moze poreci.
Doticna gospodjica koja mi je ovo pricala, pokazala nam je zgradu u koju stanuje (a u koju se je nedavno preselila nakon sto je stekla MSc), u kojoj u stanu zivi apsolutno sama, i moze si to priustiti, dapace, podrazumijeva se da si to treba priustiti (nesto tipa kuce u nizu). Dodiplomski studenti stanuju npr. u zgradama tipa Mamutice, u koje ide njih 4-5 u jedan stan, a placaju (svaki) otprilike 700-800 CAD. Ona s druge strane, ipak si kao MSc moze priustiti puno bolji smjestaj. Naravno, slazem se sa #7 i #8, a i ona bi se slozila - o kreditu za stan nema apsolutno nikakvog govora, ali vrlo vjerojatno su i cijene njihovih nekretnina jedan od vodecih razloga zbog cega nesto takvo ne dolazi u obzir.
Da skratim pricu - ja bih bio prvi koji bi prihvatio soluciju da mi netko na Sveucilistu ponudi stan kojeg bih placao odredjenu svotu, bez da se moram brinuti o gazdama, o rezijama i sl. Ne bih uopce razmisljao o kupnji stana i sl. Razmisljao bih o svom dok. studiju, a tek po zavrsetku istog bih razmisljao o kupnji stana. Mora se takodjer uzeti u obzir i stanje da je kod njih npr. rata stanarine cca 800-1000 CAD (van kampusa), dok je npr. rata kredita oko 2500-3000 CAD, dakle, skoro cetverostruke vise. Kod nas se ljudi vode misljenjem da je rata kredita i rata stanarine identicna, i uopce se ne varaju u tome - jer ako se pogleda, rata kredita za prosjecan stan u pravilu iznosi nekih 2000 kn, sto vam je i rata stanarine - zbog toga se mladji ljudi danas okrecu kupnji stana. Da je rata stanarine 800-1000 kn, ja sam misljenja da bi manje ljudi se odlucivalo za kupnju stana dok rade na svom studiju.
Uvjeti rada vani su opet druga stvar. Doticna gospodjica s kojom sam razgovarao ne mora brinuti o nabavljanju nastavnog materijala, najvise sto mora razmisljati je da se uputi do knjizare, pokaze iskaznicu i svi materijali koje kupuje u sklopu knjizare idu na racun odjela. Bez birokracije, bez moljakanja. Kod nas je situacija takva da asistenti u masi slucajeva kupuju od svojih skromnih placa nastavne materijale, za koje rijetko kada uspiju dobiti povrat novca. Kod nas je normalno da prvo moras moljakati svog sefa, pa onda on razmislja da li ce pribor koji je potreban za rad, a koji kosta cca 100 kn traziti sad od dekana, ili ce traziti za cca 2 mjeseca jer je sad vec nesto drugo doslo na red za 100 kn (ovo ne izmisljam, nazalost je istina).
Na #7 i #8 - vjerujte mi na rijec kao osobi pred diplomom - ovog trenutka bih mijenjao placu naseg asistenta i njegov kredit za stan i sve "povlastice" koje nasi asistenti imaju za asistentsku poziciju u nekoj zemlji poput Kanade. Bez razmisljanja. Bez dvojbi.
Mislim na kraju, da smo jako zalutali u ovoj temi - zelio bih, ako ce ovo doci do nje, cestitati prof. Tatjani Aparac-Jelušić, i nadati se da cu i ja jednog dana mozda postici barem dio njezinih uspjeha i uspjeha opcenito svih clanova ovog portala, pa bilo da je ovdje u ovoj drzavi sa kreditom za stan, ili negdje vani gdje cu biti u kampusu u iznajmljenom stanu/sobi.
P.S. Ako vam je stalo do toga da si ne pokvarite sliku o ovoj drzavi, savjetujem vam da ne citate komentare citatelja u gore navedenom clanku, jer to samo pokazuje nasu zaostalost i opcenito, zavist na uspjesima, ali i sposobnost pljuvanja tudjih uspjeha - jal na prvom mjestu u ovoj drzavi! |
|
| Ispravak - komentari su #8 i #9 u tekstu, ne #7 i #8. |
|
Doktorski studenti u Kanadi su placeni otprilike oko 20 tisuca dolara godisnje, plus minus koju tisucu. To spada u najnizi rang placa u zemlji i dovoljno je za nekakav studentski zivot. Sto se tice stanarina koje navodite, vecina za koje ja znam su dvostruko nize, ali to jako varira od grada do grada i unutar pojedinog grada.
Ako bi isli usporedjivati place kanadskih doktoranada s hrvatskim placama, to bi bilo otprilike kao da su znanstveni novaci placeni 2000 kuna. Medjutim, studij za doktorat se ovdje smatra ulaganjem u buducnost za vrijeme cega ne trebate ocekivati financijsko blagostanje. Mnoge od tih domicilnih doktoranada i roditelji pomazu. Druga, pozitivna, strana medalje je mogucnost koja im se pruza da rade i uce na sveucilistima od kojih su barem 3 medju top 100 u svijetu (University of Toronto, McGill i University of British Columbia). Ako imaju i vise srece, mogu raditi s vrhunskim mentorima koji se bave nekim od najpropulzivnijih istrazivanja. Sad da li se upustati u sve to skupa nekome isplati, stvar je osobnog izbora i sustava vrijednosti. |
|
hvala #12 na komentaru.
ono sto sam napisao je cisto "citiranje" onog sto sam cuo prosle godine kada sam imao obilazak po UBC-u za vrijeme trajanje jedne konferencije. i uistinu, kao sto pisete, jako ovisi od grada do grada - gospodjica koja nas je vodila je napomenula da je za razliku od njezinog domicilnog Quebeca, u BCu dosta skuplje. medjutim, da ne bi ispalo da ja vama sada "solim pamet", u potpunosti prihvacam vase misljenje, zato sam i napomenuo da je ovo cisto jedan slucaj o kojem sam ja razgovarao, ali za koji sam smatrao da ga mogu iznijeti ovdje.
i ovo sto napominjete sam i ja zelio reci, ali mozda se nisam toliko dobro znao izraziti kao vi - da, kod vas je to ulaganje u buducnost, zato ljudi i prihvacaju placu koja je ekvivalent od 2000 kn, ali treba napomenuti da oni sa tim ekvivalentom place mogu i zivjeti najnormalnije (ok, nije to luksuzan zivot, ali ni ne gladuju).
i da, imaju prilike raditi na izvrsnim sveucilistima, u izvrsnim uvjetima, sto se bas i ne bi moglo reci za uvjete ovdje. i da, u potpunosti se slazem - to je uistinu stvar osobnog izbora, a sustav vrijednost ovdje nam je ionako poremecen. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 42 min.) | | cross citations
(8 kom., prije 43 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 21:08h CET