| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Frano Barbir
|
|
|
|
2006.09.30. 07:48
Da li netko zna sto je s projektima MZOSa? Kada ce se znati rezultati natjecaja? Nedavno je objavljen i drugi natjecaj bez da je prvi zakljucen.|
| Ne. Iako je proslo skoro 6 mjeseci. Prije desetak dana sam preko on-line sustava uputio i sluzbeni upit na tu temu, ali dosad nisam dobio nikakav odgovor. Zna se samo da je financiranje starih projekata produzeno do kraja ove godine, a da je razlog kasnjenju kasnjenje recenzija domacih recenzenata. |
|
| Ono sto sam ja cuo jest da su problematicni bili strani recenzenti, cija efikasnost se kretala oko 15-20%. I to da bi se cijeli postupak trebao zavrsiti do nove godine. |
|
| možda se nešto informacija o tome može naći na nedavno pokrenutim stranicama Nacionalnog vijeća za znanost. Stranice su inače dijelo velikog truda našeg kolege connectovca Dalibora Marijanovića, ujedno i člana tog vijeća. |
|
sreo sam nekoliko stranih recenzenata i stvarno sam cuo svakolike komentare:
-Ovo je najkompliciranija web stranica koju smo vidjeli. Dok smo uspjeli navigirati sto trebamo napraviti izgubili smo volju recenzirati.
- U nasim zemljama dobijemo vec gotov pdf document granta koji samo procitamo i napisemo jednu stranicu znanstvenih komentara. Nase vrijeme je dragocjeno
- ovoliko administracija nismo do sada susreli.
- pozivno pismo je neprimjereno....
- bombardiraju nas sa 3-4 granta u isto vrijeme. Ukoliko trebamo recenzirati za druge zemlje tolike projekte ponude nam i adekvatnu naknadu....
Mislim da se u ovakvim problemima nalazi odgovor zasto je odaziv stranih recenzenata tako nizak. Zar MZOS nije mogao uvrstiti standarde stranih zaklada??? |
|
| E, Ivane (vidi kraj u #4), Ti uvijek tražiš previše. A naše specifičnosti? |
|
Jedni misle da je zbilja bezumna, a drugi (rare birds) da je umna. Cijeli svijet sporo uci, i rijetki su pojedinci, jos rijedje firme i drzave, koje brzo uce.
Mi na ovomportalu imamo sansu biti brzo uceci sustav, ali to NISMO. Mene toliko ne muci sto to nije MZOS,vec sto ovakav skup, kakav je ovdje ne pokazuje dovoljno SINERGIJE, a ima najbolji moguci sastav ljudi, koji se moze naci u Lijepoj nasoj.
Dakle, STO MI MOZEMO UCINITI da MZOS bolje i brze izvede recenziranje. Ovakvi kakvi jesmo (najvise kriticni, a premalo kreativni) ne cemo daleko doci.
Mislim da akcije 3% za R&D ( u duhu Lisabonske deklaracije o Europi kao zajednica utemeljenoj na znanju) je sansa da nesto iniciramo. Tu spadaju recenzije, a najvaznije je VIZIJA sto RH moze biti ako se utemelji razvitak na ZNANJU.
Samom kritikom MZOS ne cemo daleko stici, jer stanje nije bilo bolje ni kad se drugi bili ministri, a ni u prethodnoj drzavi. Svi smo mi jos "ruzno pace", a vrlo brzo mogli postati LABUD.
|
|
Na #2: je li netko rekao i do koje nove godine? 
U najboljem slucaju do 2007, sto znaci da je za prijavu projekata bilo na raspolaganju 2 mjeseca, a za njihovu recenziju ce izgleda biti potrebno 9 mjeseci? |
|
Tako i treba, sve lijepo transparentno i temeljito! Poslije će još malo prosudbene skupine "dotjerati" ocjene i sve će doći na svoje mjesto!
|
|
Na #3: Referentno mjesto o projektima bi trebalo biti MZOS stranica o projektima. No, nažalost, jedino što sam našao na stranicama NVZ-a o znanstvenim projektima )link) je ovaj biser od zaključka sa zadnje sjednice NVZ-a održane u srpnju 2006. (a na stranicama objavljeno 19.rujna!):
Elektronički postupak dodjeljivanja i prihvaćanja recenziranja znanstvenih projekata odvija se predviđenom dinamikom. Uočeni su određeni problemi u pridržavanju vrlo kratkog roka za prihvaćanje i izradu recenzija (5, odn. 15 dana), pa je zaključeno da će se od rujna ti rokovi produljiti na 15, odn. 30 dana;
 Koji problem se ovime rješava?
Niti više od 10 mjeseci od objave ovog kruga natječaja se ne znaju kriteriji evaluacije, niti po kojem ključu su odabrani recenzenti/prosudbene skupine, s vrlo lošim ili nikakvim objavama o razvoju situacije... Zašto? Iz prve ruke mogu potvrditi da takav nekvalitetni pristup odbija mlade hrvatske znanstvenike u inozemstvu koji bi željeli raditi u Hrvatskoj... |
|
Niti više od 10 mjeseci od objave ovog kruga natječaja se ne znaju kriteriji evaluacije, ...
Mislim da u ovoj prici nisu problematicni kriteriji, jer se oni nalaze u uputama za recenzente i prosudbene skupine. Mislim da ono sto je tamo napisano (npr. za prirodne znanosti) je dovoljno kvalitetno napisano, i ja sam se kao recenzent vodio time. Takodjer nije problem ni u elektronskom on-line sustavu, dapace on je trebao ubrzati cijeli postupak. Problem je nepripremljenost cijelog recenzentskog pool-a - po meni je trebalo velik dio recenzenata, posebno stranaca (npr. njih cca 1000) kontaktirati prije otvaranja samog natjecaja, te bi oni bili spremni za cijeli postupak. Tada bi to bilo analogno EU FP projektima, jer se tamo pojedinac prijavljuje kao recenzent i biva spreman na mogucnost dobijanja projekta za recenziju (doduse tamo je postupak malo kompliciraniji, evaluatori idu u Bruxeless itd itd). Ovako mi se nazalost cini da ce cijela stvar pasti na ljudskom faktoru, a sve se moglo bolje zavrsiti uz malo vise truda i organizacije na pocetku. |
|
Niti više od 10 mjeseci od objave ovog kruga natječaja se ne znaju kriteriji evaluacije, niti po kojem ključu su odabrani recenzenti/prosudbene skupine, s vrlo lošim ili nikakvim objavama o razvoju situacije... Zašto?
Mislim da je dosta istine u ovim pitanjima. Cudno je da iz NVZa dolaze izjave da se sve odvija ocekivanom brzinom kada je cijeli recnzentski proces u ociglednoj krizi.
Ukoliko MZOS ocekuje da ce sve to na kraju premazati voditelji prosudbenih grupa (za koje se jos uvijek pitamo po kojim kriterijima su postavljeni?) mislim da se varaju jer znanstvenici s pravom ocekuju ovaj puta puno transparentniji i kvalitetniji proces recenzije. Prema izjavama i e-mailovima s kojima sam upoznat planovi MZOSa kako rjesiti momentalnu krizu najvise slice znanstvenom Alo Alo showu. |
|
Lijepo je kolega u postu 9 naveo da su nepoznati kriteriji po kojima su odabrani clanovi prosudbenih skupina, a i sami recenzenti. Odabrani su od strane ministra a na prijedlog podrucnih vijeca (mali ili malo siri zatvoreni krug) i NVZ (kako se postuju kriteriji za izbor u to tijelo je odavno vec i vise puta raspravljeno).
U tom slucaju su barem postojali kriteriji koji nisu postivani, a u ovom slucaju kriteriji su nevidljivi a tek kako se onda drzi do njih.
Koji je razlog sto imena cijelog pool-a recenzenta, onih koji su prihvatili sudjelovati u procesu recenzije nisu objavljena (jednako stranih i domacih recenzenata) ? Bojim se da je kolega u postu 8 u pravu i da ce sve na ovakav nacin doci na svoje mjesto. Zasto se ne bi moglo vidjeti tko su ti peers po znanstvenim podrucjima koji trebaju biti medjunarodno priznati znanstvenici, naravno sposobni za provesti recenzije.
Primjera radi NIH redovito predocuje imena clanova studijskih sekcija, i naravno tijek procesa recenzije se moze pratiti kroz redovite promjene na web stranicama.
Proces je spor, uzima vremena ali je redovit i dobro pripremljen.
Procjena projekata je jedan od najboljih nacina kako provesti reformiranje znanstvenog sustava. Stoga je u ovaj proces trebalo investirati ne samo pojacano financijski vec ga i temeljito pripremiti. Vremena je bilo jako puno, pa i dvije godine prije same objave natjecaja.
|
|
| Napokon evo naznake o tome kada ce se projekti vrednovati (vidi zadnji pasus). |
|
U intervjuu Poslovnom dnevniku od 4.12.2006., ministar Primorac je dao više informacija o situaciji s prijavama znanstvenih projekata:
* Nitko do današnjeg dana (29. studenoga, op. a.), pa ni ja, nema točan uvid u sudbinu projekata osim prosudbene skupine. Struktura prosudbe je od ove godine potpuno drukčija i političke odluke su u ovom slučaju nemoguće. A ako ministar nema te podatke, ne može ih imati ni nitko drugi. Osim toga, prosudbene skupine imaju preporuke Nacionalnog vijeća za znanost koje govore koliki će postotak sredstava ići prema određenim skupinama, a na osnovi državnih prioriteta odredit će se rang financiranja projektata. Definitivno postoji pomak prema kriterijima izvrsnosti i on će se osjetiti pri početku financiranja 1. siječnja sljedeće godine. Rezultati će se znati i prije, oko 20. prosinca. Apsolutno je nemoguće da netko u ovom trenutku barata tim podacima jer ako netko iz jedne prosudbene skupine ima neke podatke, nema pojma šta se dešava u drugoj prosudbenoj skupini.
* Dio međunarodnih recenzenata nam, na žalost, nije ni odgovorio, ali sve prave podatke ćemo tek znati nakon 20. prosinca. Broj međunarodnih recenzenata zasad varira. Najmanje su zastupljeni u društvenim područjima, a najviše u prirodnim. Prema skupini odlučujju dva do tri recenzenta, a u iznimnim slučajevima i više. |
|
| Tijekom boravka u SPlitu nekoliko kolega mi je reklo da vec znaju svoje ocjene, rangiranje i iznos novaca koji ce dobiti. Prema njihovim rjecima nisu bile toliko presudne ocjene recenzenata (stranih niti domacih) nego su glavnu rjec imali clanovi povjerenstva koji su rangirali sve projekte u tri grupacije koje ce dobivati tocno definirane iznose s obzirom na grupu u kojoj se nalaze. |
|
Nesto vise o recenzijama i financiranju projekata moze se pronaci na stranicama NVZ. Pod zakljuccima sjednice NVZ stoji i sljedece:
a 25. sjednici Nacionalnog vijeća za znanost usvojeni su sljedeći zaključci:
( NVZ je informirano o trenutnom stanju u elektroničkom postupku recenziranja pristiglih prijava znanstvenih programa i projekata: 1768 projekata ima 2 recenzije, 177 projekata je s 3 recenzije, 2 projekta s 4 recenzije, a 108 projekata je bez ijedne recenzije. Ukupno, gotovo 2000 projekata je s 2 ili više recenzija. Od prosudbenih skupina, posebno je izdvojena PS za Veterinu, koja je u potpunosti završila s recenzijama, uz prolaznost od 70%, te PS za Psihologiju. Kao kritične, sa više od 50% projekata koji nemaju niti jednu recenziju istaknute su Arhitektura, Elektrotehnika, Kemijsko inženjerstvo, Strojarstvo, Istraživanja kroničnih bolesti, Javnozdravstvena istraživanja, Ekonomija, Odgojne znanosti, Filologija i Filozofija.
Potvrđeno je da su glavni kriteriji za odobravanje projekata njihova izvrsnost, nacionalni interes, broj suradnika na projektu, prethodni rezultati i vrste institucija, pri čemu je najvažniji parametar izvrsnost. Usvojen je prijedlog financiranja novih znanstvenih projekata i programa po znanstvenim područjima, s tim da se preciznija raspodjela, uz moguće korekcije od ? 3%, donese na kraju rada svih prosudbenih skupina.
Cini se da je odaziv recenzenata bio relativno los, pa tako u vise podrucja, a izmedju ostalog u podrucju istrazivanja kronicnih bolesti je 50% projekata bez recenzije. U tolikom periodu ne dobiti recenzije iz podrucja kronicnih bolesti, nije samo odgovornost na recenzentima, nego je to ocito i rezultat nedovoljnog pracenja procesa, te nepravovremenog odabira dodatnih recenzenata.
Za istaknuti da su cak dva projekta dobila 4 recenzije.
|
|
| Očigledno da cijeli proces nije bio ni dobro kontroliran ni dobro koordiniran. Pitam se je li itko od kolegica/kolega koji su u tome sudjelovali imao ikakva iskustva s recenzentima u kojem međunarodnom časopisu? To je posao koji, kao i svaki drugi, treba znati raditi! |
|
Ne samo da su recenzije nepotpune i da je doslo do velikog kasnjenja (vjerojatno su recenzentske grupe bile slabe ali veci problem je bio rad MZOSa i komunikacija sa recenzentima kao sto je i napisano u komentaru 4).
Ono sto se meni cini kao jos veci problem jest rad povjerenstava koji su odlucili pausalno financirati znanstvene projekte, tj. tko god je u grupi A ili B ili C dobiva isti iznos novaca bez obzira koliko su trazili u pojedinim projektima. To je gotovo nemogucea zadaca jer ukoliko netko trazi 500 a dobije samo 100 kako moze ostvariti recenzirani projekt. Cini mi se da je najveci problem uprosjecivanje odlicnih sa onima manje dobrima. Sama cinjenica da se jos nista ne zna, da se sire price po hodnicima i da sve to traje vec 9 mjeseci a da znanstvenici nisu obavjesteni o nicemu javno govori da je u pozadini svega "poznata kuhinja - ti meni ja tebi". Svi ce na kraju biti zadovoljni osim znanosti i studenata koji zele raditi s najboljim znanstvenicima u Hrvatskoj. |
|
Na #4: Medju stranim recenzentima bio sam i ja, i moje iskustvo bilo je negativno i frustrirajuce. Prije svega, on-line sustav recenziranja tehnicki jos nije bio potpuno spreman za upotrebu. U ponovljenim nastojanjima da ga koristim naisao sam na cijeli niz neobjasnjivih problema, detaljima kojih vas ne bih zamarao. Trebam spomenuti da sam u to vrijeme bio u Zagrebu, na sabbaticalu u IRB, i da se dosta ljudi tamo, kako na institutu tako i u MZOSU, trudilo da te probleme otkloni, ali bez uspjeha. Na kraju sam izgubio strpljenje, digao ruke, i od recenzija nije bilo nista.
U par navrata nekako sam uspio doci na web site za recenzije (ali ne dovoljno da bih dovrsio moje ocjenjivanje). Pokazao se vrlo user UNfriendly. Snalazenje na njemu bilo je komplicirano i neintuitivno. Projekti su razbijeni u dosta komponenti, umjesto da su u jednom fileu, sto ih je cinilo tesko preglednim. Na stranu sto se sustav pokazao hirovitim, i nije mi dopustio da svrsim svoj posao.
Tesko je razumijeti zasto MZOS, umjesto otkrivanja tople vode, jednostavno nije kopirao (preuzeo, kupio, adaptirao) provjerene on-line submission & evaluation sustave koji vec godinama odlicno funkcioniraju u drugim zemljama. Po prirodi stvari, najbolje sam upoznat sa onime koji ima NSF u SAD. On je vrlo jednostavan za koriscenje, za sve sudionike u procesu; citav projekt je u jednom pdf dokumentu kojega se "skine" sa web stranice, na kojoj se zatim napise recenzija. Nema trazenja, lutanja, nagadjanja.
Jeste, pozivno pismo je ispod kritike, neprimjereno svrsi, kao sto je vec spomenuto u #4. |
|
Uputstva i formulari za recenziranje projekata bili su dovoljno opceniti da omoguce slobodu prosudjivanja i zadovoljavajuce precizni da osiguraju nuznu uskladjenost kriterija. Internetska stranica nije bila bolja ali ni gora od drugih drzavno administrativnih
internetskih upitnika u usporedivim sredinama. Pohvalio bih kreatore koji su me postedjeli
ukrasa, grafika, animacija i suvisnog kolorita. Rijetke su stranice kojima je lagano ploviti, no jos su rijedje kojima nakon nuzne prilagodbe to nije moguce. Pozivno je pismo moglo biti profinjenije, no zato sve pohvale usluznoj, brzoj i profesionalnoj podrsci.
Nista od svega toga nije moglo znacajnije utjecati na, zasad navodno, slab odziv stranih recenzenata koji su osim toga ocigledno velikim dijelom bili "domaci" rastrkani po svijetu. Odbijanjem da se izrazi o projektu recenzent je taj projekt ocijenio kao bezvrijedan vlastitoga truda. Ministarstvo o tome treba voditi racuna.
Taj eventualno slab odziv posljedica je katastrofalno slabo oformljenih i napisanih projekata. Neki predlagaci, ne bih se zacudio da se radi o vecini, smatrali su da se prijavljuju za olimpiadu "vazno je ucestvovati" a ne za izbor najljepse djevojke. Neugodno je razmisljati, obrazlagati i opisivati ruznocu vecine a jos teze izdvoliti ljepotu nekolicine u takovoj situaciji.
Pristup svakog a posebno stranog recenzenta prije svega je dobrohotan. Nakon prvog soka u susretu sa slabo napisanim te jos gore obrazlozenim projektom, kojega predlaze voditelj manjkave strucnosti sa zbrda zdola sastavljenom ekipom, recenzentu ostaju dvije mogucnosti. Da digne ruke, na kraju krajeva to je sve skupa ispod nivoa ili da proguta knedlu, suzdrzi se i zbog ovog ili onog razloga napise sto je moguce pristojnije svoje misljenje.
Mislim da je ovaj natjecaj najcisce zrcalo stanja u nasoj znanosti. Trazenje "isprika" u organizacijskim slabostima i nedovoljnim honorarom uzrokovane nezainteresiranosti recenzenata promasiti ce nuzan zakljucak. Dobar dio projekata ne zasluzuje da bude financiran. 9000 "znanstvenika" treba svesti visokim kriterijima na prihvatljivu mjeru.
Podrzati treba samo izuzetnost, origionalnost i produktivnost ili ukratko, najbolje.
Dalibor VUKICEVIC
|
|
| Većina ljudi s kojima sam razgovarao na IRB također misli da treba poticati znanstvenu izvrsnost i uvoditi postupno visoke kriterije, ukratko podržati najbolje. S druge strane zanimalo bi me kako se u Francuskoj rješava problem onih u znanosti koji nisu izvrsni i/ili najbolji? Što učiniti s našim manje izvrsnim kolegama? |
|
Malo čudna vrijednosna skala: izvrsni i manje izvrsni! U Hrvatskoj, dakle, nema nesposobnih, neuspješnih i neznalica.
Jeste li uopće razmišljali o tome čije novce i za koju svrhu dobivaju "manje izvrsni". Ako je politika takva da se podržavaju svi koji su registrirani u MZOŠ-u, zašto se uopće igramo selekcije.
Po meni, prvo što treba napraviti jest: ne dati novac onima koji ga ne znaju dobro upotrijebiti, a dati onima koji znaju. Što s onima koji ne znaju? Što se radi s onima koji ne znaju svirati, ne znaju pjevati, ne znaju igrati nogomet, nemaju talenta za... Je li MZOŠ ministarstvo socijalne skrbi ili bi pak trebalo nastojati novac poreznih obveznika upotrijebiti za unapređivanje znanosti.
Molim da mi oprostite stanovitu ogorčenost, ali da Vi ova notorna pitanja ponavljate nekoliko desetljeća, vjerujem da biste i Vi izgubili strpljenje. |
|
#21:
Postoje mnoge mogućnosti, a sad ih navodim 3:
1) priključivanje uspješnim znanstvenim grupama, pri čemu se postiže okrupnjivanje projekata i homogenizacija po znanstvenim prioritetima (naravno, ako ih voditelj grupe želi) jer Hrvatska je premala i presiromašna zemlja da bi sve mogla financirati;
2) prilagoditi projekte novim vremenima (npr. traženje novih grantova s industrijom ili u primijenjenim istraživanjima);
3) prilagodba kadrova u kvalitetan nastavni i stručni kadar (kojih jako nedostaje!)
...
|
|
Ja bez otpustanja ne vidim nikakvih recepata. Sto ako neko ne dobije financiranje
projekta ? Moze i dalje trositi telefon, grijanje, seminarske sobe za ispjanje kave,
vrijeme svoje tajnice, provoditi radno vrijeme citajuci novine na internetu i slicno.
Zasto bi taj postao kvalitetan nastavni kadar,
radio na teskim projektima s industrijom ili slusao novog sefa
na okrupnjenom projektu ako je dokazani neradnik ?
Takodjer s brojanjem radova bez gledanja kvalitete, samostalnog doprinosa
(broja autora), orginalnosti, medjunarodnog ugleda itd. imate takodjer recept
da neki ljudi nekreativno ponavljaju varijacije na temu i godinam pisu jedan te
isti rad u raznim varijantama i trose vrijeme kako da ga "proguraju" u neki
casopis toliko da se broji.
Medjunarodne recenzije ce dovesti postepeno do raslojavanja
kreativnog od nekreativnog rada, no treba postojati i neka vrsta prisile na inovativnost.
Zagarantirano radno mjesto po raznim automatskim kvazikriterijima (npr. 3 rada
u pet godina; pozicija duplog savjetnika, 6 godina za novaka do doktorata) i
nikakav napor iz znanstvenog vrha da se testira i koontrolira inovativnost ne vodi nigdje.
Procitao sam abstrakte nekih od upravo objavljenih projekata.
Neki su neinovativni vec u samom prijedlogu!
Zamislite kaze projekt da ce nastaviti rad na temama koje su
doticni radili do sada i da ce to biti doprinos svjetskom znanju.
Dakle nema nikakvog zamisljenog cilja, MISIJE projekta. Cast na iskrenosti,
ali ako covjek ne posmisli o znanstvenim snovima ni u trenutku planiranja
5-godisnjeg projekta onda ne znam. Inkrementalna znanost bez rizika, bazirana
samo na konstantnosti trecerazrednih publikacija po meni ne bi trebala uopce
biti financirana.
|
|
#24 Ja bez otpustanja ne vidim nikakvih recepata.
#23 3) prilagodba kadrova u kvalitetan nastavni i stručni kadar (kojih jako nedostaje!)
Pa rjesenje (jedno od mogucih) se nalazi upravo pred nosom. Dakle, 20-30% znanstvenika proglasite kvalitetnim znanstvenicima (pitanje je jedino tko ce naciniti kriterije - ocito mora biti medjunarodni pool recenzenata), i njih ostavite na znanstvenim radnim mjestima. Odredjen postotak "manje izvrsnih" prebacite (prilagodite) u kvalitetan nastavni kadar, tako da se ne moraju opterecivati istrazivanjima (recimo u predavace, vise predavace, ...) ali i da se ne mogu prijavljivati na projekte MZOS-a - ionako fali mnostvo tih kadrova zbog Bologne. Jedan manji dio stavite na "led" - takvi vec zapravo postoje (barem kod mene), a to su djelatnici koji su zaposleni na projektima - ovaj dio ce se s vremenom vjerojatno povecavati (kako izvrsni znanstvenici budu dobijali sve vise projekata i novaca). Onaj najmanje kvalitetan dio (ili drugim rijecima totalne zabusante) posaljete na burzu.
No za ovakvu reformu morate imati kvalitetnu proceduru selekcije, sto je pitanje za sebe, no moze se rjesiti putem izbora u zvanje i/ili putem projekata MZOS-a. To mora obavezno ukljucivati medjunarodne izvrsne znanstvenike.
Recimo kako ja vidim efikasan nacin evaluacije projekata MZOS-a (ovo je prijedlog za garnituru politicara za 5 godina i to samo za prirodnjake). Pozovete svjetske strucnjake, recimo 4-5 po prosudbenoj skupini, zatvorite ih u zgradu 4-5 dana (od ujutro do navecer, tako je kod FP projekata) da procitaju sve projekte (njih 100-tinjak po skupini), zatim oni nacine rang listu i ministarstvo podvuce crtu pod recimo 20-30% najuspjesnijih (ili koliko ima novaca). Ako kvalitetnih projekata ima vise od financiranih, projekti se mogu prihvatiti i bez financiranja ako imaju smislenu temu istrazivanja. Tim svjetskim strucnjacima platite smjestaj, prijevoz, dnevnice i recimo 500 Eura - ukupno 25 skupina prirodnjaka x 5 strucnjaka x 2000 Eura = 250.000 Eura = 1.8 mil kuna. Pri ovom natjecaju je na recenzente potroseno ako su svi uzeli novce (u stvari nije, jer ja i kolege nismo jos dobili novce za recenzije): 5500 recenzija x 500 Kn = 2.8 mil Kn (jos bi trebalo pridodati rad prosudbenih skupina). Dakle, s manje novaca je bilo moguce naciniti puno kvalitetnije recenzije. Na ovaj nacin se ne bi dogodilo da ja budem recenzent svome kolegi u Zagrebu, niti da dva slicna projekta (koja se preklapaju u cca 80% stvari, a i pisani su na slican nacin i slicne su kvalitete) budu rangirani jedan u prvih 10% a drugi negdje oko 60-70% po izvrsnosti. A sve zato sto je jedan projekt imao "user-friendly" recenziju a drugi "peer-reviewed" recenziju. |
|
| Na #21: Eto, današnji Dilbert govori o tom tipu problema: link |
|
Nije problem u tome što je procedura recenziranja nepoznata ili se ne može kopirati. Nije ni u tome da se slični prijedlozi, kao u #25, nisu bezbroj puta i formalno predlagali. PROBLEM JE U TOME ŠTO TO DO SADA NITKO OD POLITIČARA NIJE ŽELIO SPROVESTI. Nemjerno se, zapravo, izbjegava takav kirurški rez u bolesno tkivo hrvatske znanosti. Dakako, osim poznate nespremnosti politike da radi snažne poteze koji uvijek nekoga pogađaju (osobito ako "sustav" dugo funkcionira bez pravih vrijednosti) treba uzeti u obzir i to da politika ne želi izgubiti mogućnost utjecanja na takav "sustav". Osim toga, javnost u RH nije bila nikada dostatno jaka da konačno postavi pitanje razbacivanja poreznog novca u "sustavu" znanosti.
Dakle, nespremnost političara, njihova nebriga za opće dobro i slabašna javnost daju dobitnu kombinaciju za održavanje status quo. |
|
Zelio bih nadopuniti ako smijem vasu zadnju misao,
Slabasna javnost, a u nju moozmo svrstati i znanstvenike, jer nakon ovakve procedure i nastavljanja statusa quo, zar nije za ocekivati da oni znanstvenici koji zele pomake izadju u javnost i kritiziraju ovakav postupak, pojedinacno, skupno, na ikakav moguci nacin.
Nije li ipak doslo vrijeme, da podignu glas.
Mozda se boje,
Sutnja je izgleda jedna od vrlina u Hrvatskoj. Tko muci dva uci. Tako sute izvrsni da se ne zamjere znanstveno politickom establismentu, sute dobri, jer ne znaju sto bi bilo s njima da se provede ono sto bi trebalo, a losi cine sve da nitko ne govori.
Dakle i oni izvrsniji znanstvenici koji ne dizu glas samim tim podrzavaju status quo.
|
|
Poštovani kolega, postavili ste mi preteško pitanje: Kako bi se problemu o kojemu raspravljamo prišlo u Francuskoj? Nakon mnogo truda, obnavljana relevantnih statistika o Hrvatskoj i Francuskoj, pročitanih stotinjak i napisanih desetak stranica shvatio sam da će disertacija koju ste mi zadali do daljnjega ostati nedovršena. Ne želeći vas ostaviti potpuno bez odgovora, rekao bih instinktivno da se to pitanje u francuskoj uopće ne postavlja. Da budem iskren tražeći kako da vam odgovorim nedostajalo mi je uporište u procjeni stanja u hrvatskoj znanosti. Pokušao sam se posvetiti tome pitanju no događaji su me pretekli, rang liste su objavljene. Vaše pitanje više nije samo principjelno nego konkretno: je su li liste i do kojeg stupnja korektne ? Nisam zadovoljan s rang listom u fizici. Premalo je selektivna i previse neujednačena među područjima. No barem je kriterij jasan: C.C. publikacije ! Potaknuti vašim pitanjem, u međuvremenu, nekoliko se kolega izjasnilo kristalno jasno. Mada bih se ja drugačije izazio zahvaljujem im i s njima se potpuno slažem. Uznemirila me kolegica uputivši na visoki rang 10/102 projekta u društvenim znanostima koji mi nije ulijevao povjerenje. Detalji tog projekta :"Sinergija ljudskog, fizičkog i financijskog kapitala za autopoietični razvitak" nedostupni su mi no taj je projekt nastavak projekta "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa" iz razdoblja 2000-2005., pa sam pokušao utvrditi kojim su se kriterijima mogli voditi recenzenti i područno znanstveno vijeće za društvene znanosti ?
Već naslov toga projekta nije jasan. Predmijeva li se da se radi o analizi razvitka Hrvatske koji počinje s autopoiesisom a završava s alopiesisom ?
U svakom slučaju, http://zprojekti.mzos.hr/zProjektiOld/
Naziv projekta : "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa"
Šifra : 0010012
Područje : Društvene znanosti
Glavni istraživac : Ante Lauc (Ekonomski fakultet, Osijek)
Suradnici : 25 istraživača + 3 znanstvena novaka.
Upučen na link "Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)" uredno se otvara lista publikacija realiziranih u okviru projekta 0010012
1) Knjige (11)
2) Poglavlja u knjizi (1)
3) Radovi u ostalim časopisima (1)
4) Radovi u postupku objavljivanja (1)
5) Ostali radovi u zbornicima skupova (2)
6) Sažeci u zbornicima skupova i neobjavljeni radovi (1)
7) Disertacije i magistarski radovi (1)
 Ostale vrste radova (22)
9) Patenti (2)
Na prvi pogled sve djeluje vrlo koherentno mada je, za nekoga tko dolazi iz prirodnih znanosti, zbunjujuće velik broj istraživača (25 + 3). U fizici takove se ekipe mogu susresti u području teških, kompleksnih, skupih, dugotrajnih i rizičnih istraživanja elementarnih čestica. Drugi zbunjujući detalj predstavljaju dva patenta ! Čak i u razvijenom svijetu rijetko se patentira u području društvenih znanosti. Francuzi bi rekli "chapeau" a mi u istom smislu "kapa dolje", čak dva patenta. Kao "prirodnjak" očekivao bih takodjer pozamašan broj publikacija u C.C. časopisima.
Usporedbe radi, projekt iz fizike s dva suradnika istraživača i tri novaka (2 + 3) objavio je u istom vremenskom periodu (2000 – 2005) 33 rada u C.C. časopisima. Proporcionalno projekt o kojemu je riječ trebao bi biti podržan s 412 C.C. radova. No u redu, uzmimo u obzir encikliku, ljubav, slobodu i sinergiju te prihvatimo da je pozicija društvenih znanosti u hrvatskoj naspram neprijateljskom internacionalnom okruženju kojim gospodare EU, SAD, OPEC, globalizacija, dominacija, imperializam, komunizam i Al-Qaïda puno teža nego u prirodnim znanostima gdje opasnosti vrebaju eventualno od skrivenih varijabli, još nepoznate funkcije nekog dijela genoma ili neunificiranih sila.
Zaključimo stoga bez ironije i zadnjih misli da u društvenim znanostima u hrvatskoj, mjera izvrsnosti nisu C.C. publikacije !
Otklonivši to pitanje svatko objektivan s poštovanjem če zaključiti da se projektu koji sam uzeo u razmatranje nema što zamjeriti jer napisati 11 znanstvenih knjiga, čak i sa velikom ekipom suradnika, u samo pet godina ravno je poduhvatu kojim se rijetko tko može pohvaliti.
No kao što znamo "vrag je u detaljima" pa pođimo dakle redom ili, kako to jedan "kolega" voli isticati, kartezijanski.
1) Knjiga "Metodologija društvenih znanosti" pojavljuje se na spisku triput :
pod rednim brojem 1. "Metodologija društvenih znanosti" (hypertext)
Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, 2004. (monografija)
pod rednim brojem 9. "Metodologija društvenih znanosti"
Osijek : Pravni fakultet, Osijek, 2000 (monografija)
pod rednim brojem 10. "Metodologija društvenih znanosti"
Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera, 2000. (monografija)
Jedino što je moguće zaključiti, a valjda je područno znanstveno vijeće za društvene znanosti tako postupilo prilikom evaluacije tog projekta kada mu je dodijelilo vrlo visoku ocjenu 10/102 , jest da se radi o tri različite knjige objavljene kod tri različita izdavača i to kod:
1) Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, 2004. (monografija)
2) Osijek : Pravni fakultet, Osijek, 2000 (monografija)
3) Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera, 2000. (monografija)
Tako doznajemo da Sveučilište J.J. Strossmayera, nije Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, a pogotovu da Pravni fakultet, Osijek nema nikakove veze s navedenim sveučilištima.
2) Druga je knjiga "Ale(O)luja" izdata 2004 u Osijeku u suradnji s koatoricom (koja nije suradnica na projektu) i u vlastitoj nakladi. (Da je knjiga bilo kako dostupna, rado bih pogledao vezu teme koju obradjuje s temom projekta 0010012)
3) Knjigu "Znanstvenost društvenih znanosti" objavio je 2004. kod Omnibus, Osijek autor koji nije na projektu, (ili mozda ipak: Str. 3-4: Predgovor / Ante Lauc. - Bibliografske bilješke uz tekst )
4) Knjiga " Kako nastaje uspješna država- Algoritam kapitala" pojavljuje se na spisku dvaput i to:
pod rednim brojem 4. objavljena je 2004 u Zagrebu kod Hrvatske udruge žrtava pretvorbe, kao (priručnik) dvoje autora (od kojih nijedan nije na projektu).
pod rednim brojem 6. objavljena je 2003 u Zagrebu kod Hrvatske udruge žrtava pretvorbe, kao (priručnik) jednog od dvoje vise spomenutih autora.
Knjiga "Algoritam kapitala : kako nastaje uspješna država" / Vladimir Vugrin, Snježana Dubak-Braškić/ objavljena je u Zagrebu 2003. : Hrvatska udruga žrtava pretvorbe, 2003. ([Zagreb] : Tiskara Puljko) ISBN 953-99370-0-0 vidi bazu podataka "CROLIST"
http://161.53.240.2/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0230829104
U kakovoj su vezi knjige " Kako nastaje uspješna država- Algoritam kapitala"/ Vladimir Vugrin, Snježana Dubak-Braškić (2004), i " Kako nastaje uspješna država- Algoritam kapitala"/ Vladimir Vugrin (2003), te knjiga "Algoritam kapitala : kako nastaje uspješna država" / Vladimir Vugrin, Snježana Dubak-Braškić (2003) nije moguće utvrditi, a jos manje kakova je njihova veza s projektom 0010012 ?
5) Knjigu "Rat" objavio je suradnik istraživač na projektu u vlastitoj nakladi,u Osijeku 2003.
(Da je knjiga bilo kako dostupna, rado bih pogledao vezu teme koju obradjuje s temom projekta 0010012)
6) Knjigu "Ponosita(o) Hrvatska – Slavonija(o) u Europsku uniju" izdao je u Osijeku, Želja-print 2002 autor koji nije na projektu.
Tu knjigu izdali su u Osijeku 2002 : Branitelji hrvatske, županijska organizacija .
7) Knjigu "Naši mentaliteti" objavio je suradnik istraživač na projektu u Varaždiskim Toplicama 2001. (Da je knjiga bilo kako dostupna, rado bih pogledao vezu teme koju obradjuje s temom projekta 0010012)
Poslednju "jedanaestu" knjigu sa spiska "Kako voditi poduzeće" izdao je u Vinkovcima, CERIS-Vinkovci 2000 autor koji nije na projektu.
9) Pod "Radovi u ostalim časopisima" nalazi se:
"Prof.dr.sc. Mate Babić: "Program privrednog razvoja Republike Hrvatske", prikaz predavanja". objavljen je u Ekonomskom Vjesniku (2002). Osim sto, valjda kao "fach" idiot fizičar uopće ne razumijem naslov ne zna se u kojem volumenu, kojem broju, na kojoj stranici se pojavljuje taj članak ?
10) Pod "Radovi u postupku objavljivanja " nalazi se naslov rada koji je prihvaćen za objavljivanje u 2007, ne zna se gdje, ali nije ni važno jer je od autora koji nije na projektu.
11) Pod "Ostali radovi u zbornicima skupova " nalaze se dva priloga na Međunarodnom znanstvenom simpoziju "Corridor Vc as Euro-regional Connection on the Traffic route Baltic Sea – Central Europe – Adriatic Sea", Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2005. (bez komentara)
12) Jedan od tri znanstvena novaka magistrirao je 2005 godine.
13) U bibliografiji projekta pod naslovom "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa" naći će se još i "Rad s nadarenima", pa "Antinomija", "Strateško planiranje" i ipak "Strategija razvoja RH -; vizija RH od 100 mlrd USD GNP-a ulaganjem u ljude" i to u obliku video konferencije.
Dragi kolege znanstvenici, kakvi C.C. molim vas lijepo ta u 21. smo stoljeću. Video konferencije, pa tko voli nek izvoli. Ima tu takodjer u obliku video-konferencije "Nominacija banjolučkog biskupa mons. dr. Franje Komarice za Nobelovu nagradu za mir za 2004. g." it.d. Sveukupno citirano je deset (10) video-konferencija.
14) Red je da se pogleda i te patente, tako izuzetne za istraživanja u društvenim znanostima:
14A) Prvi patent nosi naslov "Uzgonski motor" autora Mihalak Dragana.
Patent je prijavljen 13.06.2000, DRŽAVNOM ZAVODU ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO i objavljen 28.02.2002 u HRVATSKOM GLASNIKU INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA (Napomena: Prijašnji naziv časopisa, do uključujući broja 1996(3)5, bio je HRVATSKI PATENTNI GLASNIK ) .
Bez obzira je li taj patent mogao nastati radom u okviru znanstvenog projekta "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa", bez obzira sto je krivo citiran, trebam li napomenuti da autor niti nije suradnik na projektu ?
14B) Drugi je patent ipak bliži temi projekta 0010012 "The new Method for Teaching Economics, management and Accounting" (2002). Nije jasno zašto je na engleskom jeziku ako je prvi na hrvatskom a oba su navodno objavljena u Hrvatskom patentnom glasniku (HRVATSKI GLASNIK INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ... Napomena: Prijašnji naziv časopisa, do uključujući broja 1996(3)5, bio je HRVATSKI PATENTNI GLASNIK ) ...? Trebam li napomenuti da autor niti nije suradnik na projektu, a osim toga tražilicom državnog zavoda za intelektualno vlasništvo utvrdio sam da ni patent niti prijava ne postoje! http://www.dziv.hr/DigitalLibrary/default.asp
Zaključak:
Naziv projekta : "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa"
Šifra : 0010012
Područje : Društvene znanosti
Glavni istraživac : Ante LAUC (Ekonomski fakultet, Osijek)
Suradnici : 25 istraživača + 3 znanstvena novaka.
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)
1) Knjige (4) prijavljeno (11)
2) Poglavlja u knjizi (1)
3) Radovi u ostalim časopisima (1)
4) Radovi u postupku objavljivanja (0) prijavljeno ( 1)
5) Ostali radovi u zbornicima skupova (?) prijavljeno ( 2)
6) Sažeci u zbornicima skupova i neobjavljeni radovi (1)
7) Disertacije i magistarski radovi (1)
Ostale vrste radova (?) prijavljeno (22)
9) Patenti (0) prijavljeno ( 2)
Od 25 "istraživača" s popisa na projektu njih petero (5) autori su popisom navedenih publikacija! Za očekivati je da se u slijedecoj "bibliografiji" projekta "Sinergija ljudskog, fizičkog i financijskog kapitala za autopoietični razvitak" pojavi rad "Zakon održivosti života ili etika opstanka" Mirna Flögel "objavljen" na Connectu i i takodjer nedavno "objavljena" video-konferencija: " sloboda-vjera-znanost".
Kada bih ovakovu analizu podastro francuskom područnom znanstvenom vijeću za društvene znanosti uvjeravam vas da bi ono smjesta, kao nekompetentno, podnijelo ostavku, a ministarstvo(uz predpostavku da je preživjelo skandal) poništilo rezultate natječaja te otvorilo reviziju svih prijašnjih projekata i raspisalo nove natječaje. Do tada 25 "istraživača" u društvu s "glavnim" već bi sretno zarađivali kao knjigovođe ili informaticčari u bankama, inžinjeri razvoja ili proizvodnje, tehničko komercijalni predstavnici ili savjetnici, a neki bi se dulje ili kraće vrijeme skrasili na burzi rada i na socijalnoj skrbi. Na kraju krajeva znanstveno istraživanje nije vitalna ljudska potreba.
Potez je na predsjednici područnog znanstvenog vijeća za društvene znanosti, dr.sc. Ljiljani Kaliterna Lipovčan, na njenom zamjeniku prof. dr. Marcel Meleru, na ministru prof.dr. Draganu Primorcu.
P.s. Što se mene tiče, ne mogu odoljeti da ne uputim jednu sasvim osobnu poruku g. Laucu: Nakon svega potpuno se slažem s vašom procjenom mentalnih sposobnosti hrvatske znanstvene javnosti, a jos vise hrvatskih institucija. Vaši projekti i vaše publikacije dokazuju da ste nas 33 godine krasno vukli za nos i još nam tepate sa "fach idioti". Zašto se ustručavate gospodine kada se radi o sasvim običnim, notornim, idiotima, kojima "uzgonski motor" prodajete kao rezultat znanstvenih istraživanja u području društvenih znanosti (ekonomija). Žao mi je da ste se rodili u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu; Iljfu i Petrofu bili biste nenadmašan izvor inspiracije.
|
|
Page TitlePravila_za_prijavu_znanstvenih_programa_i_projekata
Srecom, prema pravilima ministarstva,
ima lijeka za projekte koji su prihvaceni na osnovu
pogresnih podataka o uspjesnosti i slicno.
Clan 20: Voditelj projekta, svojim potpisom na prijavi i na izvjestaju
odgovara za istinitost iznesenih podataka, te daje suglasnost da se u slucaju
utvrdjivanja nepravilnosti navodjenja netocnih podataka, projektu moze
uskratiti novcana potpora"
Upozorio bih takodjer na clan 15 koji veli da medju neprihvacenim projektima
oni koji su dobili barem jednu pozitivnu recenziju imaju hladni pogon za
jendu godinu. Mene licno se ti projekti ne ticu, no ako su objavljeni razultati
natjecaja, onda bi trebalo objaviti i koji od onih 27% neprihvacenih projekata
imaju taj hladan pogon, tj. jednu pozitivnu recenziju, a koji ne !!
Na kraju sto to tocno znaci "pozitivna recenzija" u tom kontekstu ? |
|
> sto ovakav skup, kakav je ovdje ne pokazuje dovoljno SINERGIJE, a ima najbolji moguci sastav ljudi, koji se moze naci u Lijepoj nasoj
Po kojem kriteriju mjerite sinergiju ?
Vjera u Boga i seljacka sloga  ))))))) |
|
Ispravak prilogu #29
Ne pogledavši radove u prilogu predhodnog projekta 010004 pod naslovom"Autopoetska organizacija" (1996 – 2002) promaklo mi je uočiti da su dvije knjige citirane u prilogu projekta 0010012 već bile prijavljene u bibliografiji toga ranijeg projekta.
1) Knjiga "Metodologija društvenih znanosti" Pravni fakultet, Osijek, 2000 (monografija) autora G.Lauca navedena je pod rednim brojem 2.
(U projektu 0010012– Pod rednim brojevima : 1, 9 i 10 )
2) "Kako voditi poduzeće" izdao je u Vinkovcima, CERIS-Vinkovci 2000 autor koji nije ni na ovom projektu, a navedena je pod rednim brojem 3.
(U projektu 0010012 – Pod rednim brojem 11. )
Prema tome zaključak iz komentara #29 treba ispraviti kao:
1) Knjige tri (3), prijavljeno jedanaest (11)
Ipak, moram priznati da u projektima 010004 i 0010012 ima sistema.
1) Na projektu 010004 - "Autopoetska organizacija" (1996 – 2002), prijavljena je samo jedna suradnica istraživač, dočim na projektu 0010012- "Razvitak Hrvatske između autopoiesisa i alopiesisa" prijavljeno je 25 suradnika istraživača i tri novaka. Uzevši u obzir princip "glavarine" isti se "posao" (vidi rezultate projekta 010004) može bolje naplatiti i tom se manevru uopće nema sto zamjeriti.
http://zprojekti.mzos.hr/zProjektiOld/ + link na Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)
2) Suradnica na projektu 010004 nije prisutna ni jednim prilogom na popisu radova projekta. Paradoksalno, uz malo dobre volje, to je skoro ekvivalentno brojci 5/25 s projekta 0010012.
3) Već ovim projektom (raniji mi nisu dostupni) iskazan je paradigmatski holizam (sve u jednom – jedno u svemu) pa i avangardizam spram toga koncepta u "sinergiji" ekonomija-mehanika koji če doči do punog izraza tek projektom 0010012 i patentom "uzgonski motor". U ovome, 010004, projektu nalazimo međutim "rad" "LEVITACIJA, ANTIGRAVITACIJA I GRAVIFUGALNA LETJELICA". monografija u vl. nakladi izdato u Samoboru 1998, 102 st. ISBN: 953-97644-0-8 .
Rad mi nažalost nije u cijelosti dostupan no držim značajnim napomenuti kako je već u kratkom sažetku, uredno predstavljenom pod bibliografskom jedinicom broj: 69647 Ključne riječi: antigravitacija, tehnologija, letjelica ( antigravitation, tehcnology, interplanet flight ), u HRVATSKOJ ZNANSTVENOJ BIBLIOGRAFIJI (CROSBI) - Copyright © 2002. IRB. Pripremili: Ivo Batistić i Jadranka Stojanovski. Dizajn: Studio8. Software: postgresql , autor naglasio " MZT i Svibor su za sada jedine državne institucije koje prepoznaju te procese."
Zaključak:
Rang lista zProjekata objavljena je. Razvila se diskusija o recenziranju, selektivnosti i rangiranju projekata. Spominju se kriteriji prolaznosti od 30 %, 50% i 75%.
Rasprava nužno vodi u smjeru medjusobnog uspoređivanja i procjenjivanja. Naravno da če među predloženim projektima uvijek srećom biti izvrsnih i manje izvrsnih i to uopće ne bi trebao biti predmet rasprave. Manje izvrsni će povećanim zalaganjem, poboljšanim izvorima financiranja koja će potražiti izvan sistemskih, pokusati postati izvrsniji da bi se dočepali povolnijeg ranga u slijedecem krugu i tako će vršiti pozitivni pritisak na već izvrsne projekte da budu još bolji. Predmet rasprave moraju postati projekti poput 010004 i 0010012 , projekti i aktivnosti koji se ni po kakovom kriteriju ne mogu svrstati u znanstvene. Na odgovornost treba pozvati recenzente, prosudbene skupine i područna znanstvena vijeća (kako to gordo zvuči) kadra rangirati ovakove projekte ocjenom 10/102. Prirodno se postavlja pitanje što je onda s projektima 11/102 – 102/102 ? Nažalost ni u drugim podrućjima stanje nije puno bolje, mada vjerujem i još se uvijek nadam da sam ne tražeći, naišao na najgori no time i najslikovitiji primjer. Pritom o temi i sadržaju projekata 010004, 0010012 i sličnih
ne želim imati i nemam nikakovo mišljenje koje bih želio javno izražavati. Neka ta gospoda, kao svugdje u svijetu, misle rade i pišu što ih je volja, no to ne može biti pod okriljem MZOŠ-a, ti se radovi ne mogu nalaziti kao bibliografske jedinice u HRVATSKOJ ZNANSTVENOJ BIBLIOGRAFIJI (CROSBI).
Smatram da smjesta treba objaviti recenzije, da područno znanstveno vijeće mora kao nekompetentno podnijeti ostavku, a ministarstvo poništiti rezultate natječaja te otvorili reviziju svih prijašnjih projekata i raspisati nove natječaje. Netko bi se na sveučilištu J.J. Strossmayera trebao ozbiljno zabrinuti, te sada prilikom odlaska g. Lauca u mirovinu temeljito pročešljati sadržaje kolegija koje je on 33 godine "prenosio" generacijama studenata.
Dalibor Vukičević
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 51 min.) | | cross citations
(8 kom., prije 53 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 21:17h CET