| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
British Medical Journal objavio članak o plagijatorstvu prof. dr. Asima Kurjaka
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Boris Lenhard
|
|
|
|
2006.09.15. 20:06
Portal Index.hr prenosi vijest o tome da je ugledni British Medical Journal u najnovijem broju objavio članak "Role of systematic reviews in detecting plagiarism: case of Asim Kurjak". Puni tekst Chalmersovog članka nalazi se ovdje.
Budući da su opisani slučajevi plagijatorstva beyond reasonable doubt, za očekivati je da će način na koji trenutni poslodavci prof. Kurjaka na Medicinskom fakultetu budu reagirali na ovaj slučaj pokazati svijetu jesu li moćnici hrvatskog medicinskog establishmenta jači od morala i zakona.|
U današnjem Jutarnjem listu, prof.dr.Kurjak kaže: Zanimljivo je kako se slučaj star 32 godine, u potpunosti razriješen još prije 15 godina, ponovno aktualizira. U pisanju rada 1974. greškom je ispušten samo jedan citat. U jednom od brojeva AMC ispričali smo se autoru jer uz tehniku epiduralne analgezije nismo naveli njegovo ime i time je cijeli slučaj završen
Tu nešto ne štima. Ako se pojavila isprika u nekom od brojeva AMC-a (sad mi je to nemoguće provjeriti jer AMC-a nema na Web-u), onda bi bilo logično ne samo da Chalmers citira tu ispriku u svom tekstu (što možda bitno mijenja i svrhu njegovog teksta), već i to da ondašnji (a i sadašnji) urednici AMC-a pročačkaju po tekstu iz 1974. i povuku članak ako se radi o plagijatorstvu (a u tom slučaju, poslodavci dotičnog autora su dužni učiniti što već trebaju (hint).
No, u svakom slučaju, spominjanjem Sveučilišta u Zagrebu u negativnom kontekstu donosi velike štete i za očekivati je neku bitnu reakciju... |
|
| Na #1: To uopće nije pitanje isprike. Radi se o dva dokazana slučaja plagijatorstva (i jako sumnjam da Kurjak govori istinu kada kaže da se radilo o "četiri rečenice" i "nenavođenju reference" - takvi minorni propusti ne dovode do suspenzije članstva u uglednim strukovnim udrugama i gubitka organizacije svjetskih kongresa, što se oboje dogodilo Kurjaku bez da je većina hrvatske akademske javnosti bila uopće obaviještena o tome). U bilo kojoj suvisloj akademskoj instituciji bi dva slučajeva plagijatorstva visoko pozicionirane osobe dovela do gubitka pozicije i stroge inspekcije njegovog cjelokupnog znanstvenog opusa: ako je u dva slučajeva uhvaćen, hajde razmislite kolika je vjerojatnost da je u slučaju ostalih 243 publikacije u PubMed-u sve čisto? Nakon ovoga pretpostaviti da je s ostatkom sve u redu znači neodgovorno Kurjaku ukazati povjerenje koje ničim ne zaslužuje. |
|
Mislim da u ovakvim slucajevima treba biti profesionalan do kraja i fokusirati se na ono sto je jedino bitno tj. da li je postojalo plagijatorstvo u ta dva rada ili ne. Duznost znanstvene zajednice, MZOSa, Sveucilista ili fakulteta je da ima instalirane mehanizme borbe protiv manipulacije znanstvenim podacima, plagijatorstva i ostalih aberantnih pojava. U zemljama u kojima sam do sada radio postojali su brojni primjeri kaznjavanja nekorektne znanstvene prakse ali i laznih prijava koje su se poslije dokazale neistinitima ali su optuzene osobe (bez obzira tko to bio - poznat je i slucaj dobitnika Nobelove nagrade koji je napustio mjesto predsjednika sveucilista dok je trajala istraga) bile podvrgnute temeljitoj i nepristranoj istrazi (u nekim slucajevima su bili ukljuceni i strani strucnjaci u analizu cijelog slucaja, npr optuzbe protiv osobe koja je dobila Leibnitzovu nagradu - nagrada joj nije dodjeljena dok se nije potpuno utvrdilo da li postoji ikakvih cinjenica u neznanstevnu praksu u njenom radu).
Normalno je da je nalaz takve istrage bio vjerodostojan i potpuno prihvatljiv javnosti jer je odbor pokazao iskrenu namjeru i potpunu transparentnost u cijelom slucaju.
Sva ostala skrivanja donose problema i onima koji su optuzeni ali i njihovim maticnim sveucilistima. Stoga je u najvecem interesu znanstvene zajednice u RH da u svojim redovima pocisti sve slucajeve nezkkonite i neznanstvene prakse.
Vec smo diskutirali o optuzbama za plagijat prof. Marusic na MF. Nova anonimna prijava za plagijat. Jos uvijek se ne zna da li je ista sluzbeno rjeseno o cijelom slucaju?? Samim time se nanosi najvise stete karijeri prof Marusic a i MFu. U raspravi sam se marljivo zalagao da se takavi slucajevi ne rjesavaju anonimnim pismima nego otvorenom i iskrenom istragom koja ce utvrditi da li postoji ili ne plagijat. To je jedino bitno u cijelom slucaju. Identican recept se treba primjeniti i u ovom slucaju jer bi to trebala biti prije svega potreba domace znanstvene zajednice, a ne medunarodne.
|
|
Tek sada sam pronasao nekoliko clanaka o ulozi istrazi MZOSa i Etickog odbora Sabora u cijelom slucaju. Zelio bih stvarno jednom dozivjeti da se u Hrvatskoj manje pustaju u eter politicki pamfleti o velikim istargama iako o rezultatima tih istraga rijetko ista cujemo - nego da se pocne primjenjivati dobro uhodana praksa kvalitetnih znanstvenih sredina koje imaju mehanizme i nezavisne odbore za borbu protiv nezakonitosti u svim sferama znanosti. Ti odbori obicno rade svoj posao bez velikih najava ali rezultati njihova rada su brzi, transparentni i obvezujuci za sve te ih javnost prihvaca bez puno dilema jer se temelje na utvrdenim cinjenicama koje su svima dostupne.
Link 1, Link2 |
|
| Umjesto komentara, zeljela bih reci da sam kontaktirala Iaina Chalmersa i s njim napravila kraci intervju za Jutarnji list. Intervju je dostupan na stranici http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,9,17,intervju_chalmers,42962.jl |
|
| Slažem se s #3 i #4. Nema nikakvog drugog suvislog rjesenja nego da se cijela stvar nepristrano i ekspertno ispita. Nikako ne bi trebalo da politička tijela u tome sudjeljuju. Ona, kao što se to prečesto pokazalo, jednostavno ne mogu "izaći iz politike" i obaviti posao na osnovi utvrđenih činjenica, zanemarujući pri tome o kome je riječ. Samo takav pristup može konačno riješiti to pitanje, bez repova i dvojbi. Tek nakon toga se može govoriti o mogućim posljedicama. Jednako je neprihvatljivo osuđivati bez dokaza kao i ne kažnjavati nakon što se dokazi prikupe. |
|
| Indikativno je da su dekani u dva navrata bili informirani o navodnom plagijatorstvu ali se nisu niti udostojili odgovoriti na prijavu koja nije bila anonimna |
|
Plagijati naravno nisu nasa posebnost, i zabiljezeni su slucajevi kada se s njima postupalo konzekventno (dr. Mlinaric u RI) ili pak malo manje usjesno (Anto). Mozda nas u borbi protiv korupcije i drugih necasnih pojava koja se sada kod nas "nosi" nadlezni u ovom slucaju iznenade svojom revnoscu pa ipak organiziraju strucnu i transparentnu istragu? A mozda samo dobijemo jos jednog gradonacelnika jednog od nasih najvecih gradova?  
|
|
Ovo sto se sada zbiva oko plagijata A. Kurjaka je jos jedna sansa da u nasoj znanstvenoj zajednici posteni se bolje SAMOORGANIZIRAJU od onih koji su manje posteni, manje kreativni itd.
Mi se previse vrtimo oko negativnog, a premalo kako da se sposobni, vrijedni, kreativni daleko bolje samoorganiziraju. |
|
Na #9:
Vidim da su sudionici rasprava naučili ignorirati kolegu #9 i njegove nepresušne pozive na samoorganizaciju. Međutim, za njegovo dobro mislim da ga trebam upozoriti da vjerojatno nije svjestan da za apsolutno SVE probleme predlaže isto rješenje... čime me pomalo podsjeća na austrougarske garnizonske liječnike iz "Dobrog vojaka Švejka" koji su, neovisno o dijagnozi, svim pacijentima prepisivali klistir... |
|
Ne plagijat nego propusti.
Ova izjava poljuljala je sve moje nade da znanstvena i strucna zajednica u RH ima hrabrosti javno progovoriti o problemima u svojim redovima na temelju cinjenica a ne stalnog medijskog politikanstva i zamagljivanja svih mogucih vrsta. U komentraima 3 i 4 spominju se javni, medunarodni i strucni odbori u inozemstvu koji imaju znanje i moralne vrijednosti da utvrde cinjenice o bilo kojem znanstvenom pitanje, a u RH:
"Za drugi slučaj Povjerenstvo je našlo da su korišteni neki tekstualni dijelovi radova dr. Blaasa u knjizi Kurjak-Kupešić, ali nije citiran njegov doktorat znanosti.
Niti jedan originalni prilog poput grafikona, slika i brojčanih pokazatelja nije korišten pa se iz tog razloga može zaključiti da se radilo o propustu, a ne o namjernom plagiranju."
Izgleda da samo u Hrvatskoj plagijat nije prepisati tekst, pasose ili recenice nego samo ukoliko se prepisu tablice ili grafikoni. Tko je kriv za to - oni koji prepisuju ili oni koji to odobravaju. Mislim da su ovi drugi odgovorniji jer na taj nacin odobravaju sebi i drugima plagiranje, te uce svoje studente i kolege da je prepisivajne pasosa normalno u njihovim doktoratima, znanstvenim radovima, preglednim clancima itd. Nevjerojatno. Bas me zanima da li ce itko u RH reagirati na ovakve ocigledne propuste u ponasanju udruga, grupacija ili strukovnih udruzenja. Tu nije pitanje jedne osobe, ovog konkretnog ili nekog drugog slucaja nego pitanje opceprihvacenih drustvenih normi koje su neophodne gradanskom drustvu u RH.
Link1
Link2Link3
Svjedoci smo prepucavanja kolega ginekologa (uz svesrdnu pomoc medija) o tome tko je kome namjestio doktorat, cinio greske (smrti majke pri porodu, vadjenje organa zbog infekcije itd.) a nitko se stvarno ne pita zasto se ne utvrdi da li je nesto plagijat ili ne. To kao da i nije glavna tema. Istrazivacko novinarstvo - da li postoji, da li je tesko pokazati ili utvrditi kopirani ili prepisani tekst ili je bitnije potpuno zbuniti javnost svadama, polemikama i bombasticnim clancima?
|
|
| Na #11: Ovakvim zaključkom "Povjerensvo" implicira da jedan Iain Chalmers ne zna razlikovati plagijat od propusta. Bahatost hrvatskih medicinara zbilja nema granica, kao i nedostatak bilo kakvog osjećaja za štetu koju time čine ugledu hrvatske znanosti i zagrebačkog sveučilišta u svijetu. |
|
Odgovornost? Osjecaj? Ugled?
Who's fooling whom here? |
|
Na #13:
Vjerujte, ugled se može narušiti i nečemu što nema ugleda. Institucija za koju izvorno u svijetu gotovo nitko nije čuo, nakon članka u BMJ-u (u kojem se eksplicitno navodi i njeno vodstvo poziva na odgovarajuću reakciju) može debelo dospjeti na zao glas. A nakon ovakve imbecilne reakcije Kurjakovih kolega ništa drugo ni ne zaslužuje. Mi koji smo vani ćemo zbog takvih morati u CV-u pisati ime matične obrazovne institucije fontom od 2pt. |
|
Mozda minorno, ali se u priopcenju iz #11 navodi velik broj citacija prof. Kurjaka kao argument da njegov rad niposto nije u pitanju, bez obzira na ukazane plagijate. Kao ilustrativni kontraargument moze se uzeti primjer Jan-Henrika Schoena, koji je vjerovatno najuspjesniji plagijator do sada. Ako u Web of Science uzmemo deset najcitiranijih clanaka JH Schoena, vidimo da su svi objavljeni u casopisima Nature i Science u godini 2000. i 2001., svaki je citiran barem 90 puta. Uz sest od njih stoji i link da su povuceni jer su falsificirani.
Ono sto najvise govori o snazi odredjenog sustava je brzina otkrivanja i kaznjavanja ovakvih slucajeva nakon sto se otkriju. Mene je impresionirao norveski slucaj dr. Sudboa s pocetka godine, koji je bio vrlo brz. Rad je objavljen u 2005. godini, lazirani podaci su otkriveni pocetkom sijecnja. Sredinom sijecnja je vec ustanovljena komisija za provjeru, a norveska ministrica zdravstva je vec najavila nove zakonadavne mjere gdje bi se institucije stroze kaznjavale zbog slucajeva prijevare. Korejski slucaj WS Hwanga je bio puno sporiji, ali su stvari uz pritisak izvana ipak dovedene na svoje na kraju. |
|
Slobodna Dalmacija (od 23.09.2006) iznosi jos jedan slucaj plagijatorstva dr. Kurjaka iz 2003 o cemu je svojevremeno pisao Vjesnik.
Idemo dalje!
[URL=http://www.slobodnadalmacija.com/20060923/novosti02.asp] |
|
JL ima clanak o istoj temi.
JL link |
|
British Medical Journal objavio je u posljednjih 10-tak dana niz pisama potaknutih clankom Sir Iaina Chalmeresa. Danas je objavljeno i vrlo zanimljivo pismo dr. Branimira Catipovica, bivseg studenta Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Kopirala sam ga da ne petljam s linkovima
32 year old career of plagiarism: third look 26 September 2006
Branimir Catipovic,
M.D.,Ph.D.
VA Clinic, Mason City 50401 USA
Send response to journal:
Re: 32 year old career of plagiarism: third look
Dr Chalmers's article highlighted a very important subject. I graduated from Zagreb University School of Medicine in 1989. It is very disappointing to see how inadequately previous deans (dr. Granic 1991, dr. Labar 2002) handled the case of plagiarism of Professor Kurjak. It will be very interesting to see whether the current dean (dr. Cikes) will handle it differently. Will this dean take away the title professor from Asim Kurjak, or will the medical school continue on a path of further losing any normal criteria, except those of political correctness and blind loyalty. This tendency is exemplified by a recent case.
A young man had a routine laparoscopic appendectomy performed in Rijeka University Hospital, Croatia. The laparoscopic surgery ended up with perforated aorta, and the young man lost his leg and was treated in ICU for several weeks as a result of this "routine" surgery. One significant aspect of this case is that the Internal Committee from Rijeka University Hospital, and then immediately after them the Chamber of Physicians of Republic of Croatia passed the judgment that the outcome of this surgery was a statistically acceptable complication, adamantly claiming that there was no error or malpractice in handling this patient's illness.
The Zagreb University School of Medicine did not voice any opinion on this subject, as if it was somebody else's problem, not theirs. When the acceptable complication of appendectomy becomes leg amputation in a country, one would think that the leading medical school in that country would voice some sort of opinion. One would hope that just one of all these professors of ethics, internal medicine or surgery would say something.
Competing interests: None declared
|
|
|
Na #19: Osvrt je zanimljiv, ali sadrži bedastoće o tome kako se napreduje na sveučilištu u Zagrebu:
Kurjak je u trajno zvanje redovnog profesora imenovan 2000. godine, za vrijeme dekana Borisa Labara. Nije udovoljavao uvjetima za dobivanje tog znanstveno-nastavnog zvanja jer nije prošao potrebne stepenice. Bio je tek asistent na Fakultetu, i to sredinom sedamdesetih. Nije dobio zvanje višeg asistenta, na kojem treba provesti najmanje tri godine da bi postao docent, a potom najmanje četiri godine da bi postao izvanredni profesor te još četiri da bi bilo moguće imenovanje u redovnog profesora. I tek nakon četiri godine mogao je dobiti zvanje redovni profesor drugi put, što je Kurjak dobio prije šest godina.
Ovo je, naravno, besmislica. Niti se treba provesti tri godine na mjestu višeg asistenta da bi se postalo docent, niti se sve stepenice moraju proći s minimalnim trajanjem. Na taj način se nitko ne bi izvan hrvatskog ili po "stupnjevima" ekvivalentinh sustava mogao unovačiti u bilo koje zvanje osim najnižeg. |
|
Na #20:
Pa, po prosloj verziji zakona covjek je morao biti najmanje 3 godine u nizem zvanju (doc., izv. prof.) da bi bio biran u vise (izv. odnosno red. prof.). Po sadasnoj verziji je znanstveno i nastavno napredovanje razdvojeno (prica se da ce u sljedecoj verziji koja je u pripremi to opet biti spojeno) pa se u znanstvenu komponentu (zn. suradnik, visi zn. suradnik i zn. savjetnik) moze biti izabrano bez obzira na protok vremena, tj. cim se steknu uvjeti za vise zvanje, ali se u nastavnu komponentu (doc. izv. prof., red. prof.) jos uvijek moze biti biran ako je od prethodnog izbora proslo nominalno 5 a najmanje 3 godine.
Sto se tice izbora nekoga izvan sustava, to je nekako prepusteno diskreciji visokih ucilista pa neki forsiraju sistem "nema preskakanja stepenica" dok su drugi tu elasticniji. |
|
| Btw, cuje se i da u novom zakonu vise nece biti predvidena obaveza napredovanja u vise zvanje (izv. ili red prof.) nego ce manje ambiciozni i/ili uspjesni moci prakticki cijeli zivot ostati docenti odnosno izv. prof. Ne zanm da li ostanak u zvanju predvidati periodicni reizbor ili ne. |
|
... pa se u znanstvenu komponentu (zn. suradnik, visi zn. suradnik i zn. savjetnik) moze biti izabrano bez obzira na protok vremena, tj. cim se steknu uvjeti za vise zvanje, ...
Da, mozete biti birani u vise zvanje ali ne mozete ici na odgovarajuce radno mjesto nakon najmanje 3 godine. Ova stvar (uz to sto su internim pravilnikom propisali da se ne smiju preskakati zvanja, sto mene i druge mladje kolege koci u napredovanju) se nalazi u Clanku 41 Zakona:
Natječaj za izbor na isto ili više znanstveno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natječaju raspisuje znanstvena organizacija tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom znanstvenog vijeća, i uz suglasnost zaposlenika, natječaj može biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem. |
|
| To je tako u institutima. Na fakultetima se radno mjesto raspisuje samo za znanstveno-nastavna zvanja. Izbor u samo vise znanstveno zvanje ne donosi dakle povisicu. |
|
Nacionalni Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju objavio je rezultate šestomjesečne analize nedopuštenih postupaka u Kurjakovim objavljenim publikacijama: vijest na net.hr.
I što sad? Oštra usmena opomena? |
|
Certifikat
 |
|
Muk u znanstvenoj zajednici je dosta simptomatican. Cini mi se da je ovaj slucaj lakmus test za znanost u RH.
Sto ce napraviti znanstvenici da se ovaj i slicni slucajevi adekvatno kazne te da se rigorozno zabrani manipuliranje i plagiranju koje je prikrivano od vrha do dna znanstvenog sustava u RH cijeli niz godina?
|
|
|
Kurjak vise Kurjak manje, no veseli me sama cinjenica da Nacionalni odbor za etiku
nije postupio kao fikus nego su se ozbiljno zasukali rukavi i napravila impresivna
analiza sudeci po razmjerima obuhvacenog i proucenog materijala.
Mozda ce bar netko tko dvoumi o plagiranju i samoplagiranju i slicnim metodama
dva put razmisliti i odluciti se na apstinenciju.
Sankcije su u nadleznosti drugih. Lakse ih je sprovesti ukoliko
strucna i nezavisna analiza postoji u ovako kompletiranom obliku. |
|
#29
sankcije su u nadleznosti drugih
-- mislim ne u nadleznosti odbora za etiku koje valjda samo preporucuje (neka
me se ispravi ako sam u zabludi), pri tome nisam "oslobodio"
znanstvenu javnost duznosti da reagira...nego odbor da se odmore
nakon obavljenog posla, na sto je aludirano u #27
|
|
Intervju dr. Vedrana Katavica - SD
Moram reći da su ovakve pojave jako rijetke, pa se ne može govoriti što je uobičajeno.
? Nakon vrlo duge i opsežne istrage, taj je čovjek ostao bez posla. S druge strane, poznat je slučaj znanstvenika u Koreji koji je izmislio znanstvene podatke, no on i dalje najnormalnije radi, kao da se nikada ništa nije dogodilo.
Je li Hrvatska onda slična Koreji?
? Na neki način jest, što se vidi na ovom slučaju i mnogim drugim slučajevima. Naime, pitanje znanstvene prijevare tek se nedavno otvorilo u hrvatskom društvu i mi smo još uvijek pretolerantni na takve pojave.
Što očekujete kao epilog ovog slučaja?
? Očekujem da ministarstvo odgovorno postupi, odnosno da kontaktira s nadležnim institucijama i osigura rješenje ovog slučaja.
? Naš postupak nema izravne veze s postupcima Medicinskog fakulteta. Jednako tako, naše se odluke ne isključuju, a ne moraju se ni podudarati. Naše odluke nisu ni zakonodavne ni izvršne, niti imamo ikakve ovlasti u konkretnim predmetima.
(odgovor na #30).
|
|
| ...Vjerujte, ugled se može narušiti i nečemu što nema ugleda!" S obzirom da ne mogu zbog pokušaja provokacije ocjenjivati, a to i ne radim uzimam si za pravo reći kako dugo, dugo nisam pročitao efektnije rečenice. I sadržajne. |
|
| Zbog manjka tradicije u objektivnome ocjenjivanju, i činjenice da se neki posve jasni slučajevi vuku godinama, ja bih bio puno mirniji i sigurniji da je ekspertizu obavila koja skupina izvan Hrvatske. To sam, uostalom, bio i preporučio u svome prvome javljanju o ovoj temi (vidi #6). |
|
Apsolutno se slazem s kolegom #33.
Citav slucaj ima i jednu 'clandestine' dimenziju koja je javnosti nepoznata.
Mislim da kolegi iz posta #33 mozete vjerovati u ono sto je komentirao.
-bg- |
|
Pretpostavljam da izvjestaj ima detaljnu listu "prijestupa" i konkretnih usporedbi (?),
a kako su clanci javni, a ne tajni i nepoznati, to ce moci svako provjeriti. Ako se
u Hrvatskoj do sada priznaju samo objavljeni radovi crno na bijelo, onda ne vidim
zasto bi me se ticale "nepoznate dimenzije" osim u slucajevima kad su objavljeni
rezultati do kojih je neki autor dosao personalnom komunikacijom od drugog znanstvenika, bez dozvole i/ili citiranja. |
|
Objavljen je danas kratki clanak u Jutarnjem.
Kurjak bi mogao ostati bez titule
Iz clanka
Pitanja postupaka prema znanstvenicima u slučaju sumnji na plagiranje znanstvenih radova regulirana su člankom 37. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a navedeni postupak, po zahtjevu nekog od mogućih nadležnih tijela, provodi nadležni matični odbor”, navodi se u priopćenju Ministarstva znanosti.
...
U spomenutom članku 37, koji se odnosi na trajnost zvanja i njegov prestanak, navode se razlozi zbog kojih može biti oduzeto znanstveno zvanje te tko pokreće postupak oduzimanja zvanja.
|
|
Na #36,
Stovani mladi kolega, trajno se zvanje, prema cl. 37, moze oduzeti ako se do njega doslo plagijatom ili nekom drugom prevarom ili ako izabrani profesor nije imao uvjete za svoj izbor a izabran je.
Prof. Kurjak jest eminentni znanstvenik i lijecnik i navedeni radovi koji su/nisu plagirani nisu nikakav bitan elemenat u njegovim opera omnia.
Gore recenim ne zelim ni na koji nacin ekskulpirati prof. Kurjaka od mozebitnih prekrsaja cestitosti ili etike.
Ali, nekako, priklanjam se stavu stovanog akademika iz posta # 33. A mozda bi se i istrazivacko novinarstvo moglo potruditi i pokusat zbrojiti 2 i 2 (nije vezano uz nalaze Etickog povjerenstva RH), pa ne bi trebalo izmisljati naslove a la BILD (ne odnosi se na nasu cijenjenu kolegicu TR).
-bg-
|
|
| #36 definitivno nije za kategoriju pronicavo, ali sam smatrao da je clanak informativan/zanimljiv u trenutku kad sam ga napisao (iako i to je upitno nakon objasnjenja u #37). |
|
Nastojim redovito otvoriti CMJ (www.cmj.hr) te barem preletim sadrzaj u potrazi za eventualno interesantim clancima ili komentarima.
U zadnjem broju stoji sljedeci komentar o povlacenju rada Dr. Kurjaka.
Dakle, spornih materijala ima jos,
U svakom slucaju i sami pregled sazetaka ova dva rada ukazuje na velike slicnosti, a i sam zakljucak oba rada je gotovo ista recenica.
Notice of Retraction
Matko Marušić, Editor in Chief, Croatian Medical Journal
The article ?What do contrast media add to three-dimensional power Doppler evaluation of adnexal masses?? by Šparac V,
Kupešić S, Kurjak A (1) has been retracted at the request of the editors because the authors had infringed the normal professional
ethical codes by submitting the above article to the Croatian Medical Journal after an article with substantial overlap of patients,
methods, and results has been accepted for publication in another journal (2).
1 Sparac V, Kupesic S, Kurjak A. What do contrast media add to three-dimensional power Doppler evaluation of adnexal masses? Croat Med J.
2000;41:257-61. Medline:10962043
2 Kupesic S, Kurjak A. Contrast-enhanced, three-dimensional power Doppler sonography for differentiation of adnexal masses. Obstet Gynecol.
2000;96:452-8. Medline:10960641 |
|
|
A kad rektor kaze da su plagiranje/prepisivanje relativno benigni, e onda nam je znanstvena etika stvarno u banani!
Sramota |
|
| Koji cirkus od emisije! Novinarstvo nam je "ozbiljno" kao i Kurjakova znanost. |
|
#41
To Vam je kao kad čovjek tvrdi da je zdrav a desetak godina nije bio kod liječnika. Niti misli ići, bez obzira što ga "malo probada". Ili, u stilu jedne anegdote, kad je, za moga stvarnoga znanca, koji je tijekom rata naglo od tokara posvršavao sve moguće škole i fakultete, lokalni šeret rekao: "Niko ko naš Jozo. Jedini na kugli zemaljskoj predaje sam sebi na fakultetu!" Ja jedino nisam siguran u to "jedini"! |
|
U znak zahvalnosti kolegi iz #39, koji me razveselio viješću da redovito čita CMJ, dopustite da kažem sljedeće:
Podsjecam dragoga kolegu iz #33 da su prve dvije točke iz izvješća Nacionalnog odbora za znanost MEĐUNARODNE ocjene (prvi slučaj Sir I. Chalmersa i drugi slučaj dr. Blaasa) koje je odbor potvrdio.
Međunarodna znanstvena zajednica pozvala je BMJ i CMJ da i oni istraže radove prof. Kurjaka i suradnika, što su ta dva časopisa i napravila, prema međunarodnim pravilima, tj tražeči stručnu ekspertizu. BMJ i CMJ su zatražili od relevantnih tijela - etičkog odbora World Association of Medical Editors (predsjednik odbora je američka odjvetinica specijalizirana za ta pitanja), i udruge Committee on Publication Ethics (COPE), dobila vještačenja. CMJ je postupio prema MEĐUNARODNIM pravilima u takvim slučajevima, te je retrakcija na koju je upućeno u postu #39 jedan od koraka koji smo morali napraviti. O svojim postupcima su BMJ i CMJ izvijestili međunarodnu znanstvenu zajednicu BMJ Rapid responses , a CMJ je, sukladno propisanom postupku za urednike u takvim slučajevima, uputio cjelokupnu dokumentaciju dekanici prof. dr. sc. Nadi Čikeš 15. ožujka 2007. godine.
Matko Marušić, glavni urednik CMJ-a |
|
Dakle,prema svemu recenom i dosad ucinjenom ili neucinjenom, na dekanici Cikes lezi odgovornost za poduzimanje mjera. Mozda na fakultetskom vijecu, ali i na njoj.
Pitanje je na mjestu, kad ste trazili datum do kojeg ce se donijeti odluka.
U nas sve ode u zastaru. Ovo je vazan primjer i znanstvena zajednica se provjerava na njemu.
|
|
|
|
Lijepo, iz clanka u BMJ-u, se vec sada vidi da nitko ne zna nista, a proces jos traje. Do kada ce trajati i kako ce se zakljuciti je pod upitnikom.
Problem je sto neki izbjegavaju donijeti odluke (izvrsni organ MEF-a Zagreb)
a drugi se ne bi htjeli mjesati, iako bi itekako trebali.
Posebno mislim na ministarstvo i ministra osobno, a ako vec nije u stanju djelovati prema Sveucilistu zbog autonomije, ne znaci da nema pravo javno iznjeti misljenje o sada vec zakljucenom procesu ispitivanja slucaja od komisije.
Ostaje za vidjeti sto ce se dogoditi, i hoce li se dogoditi.
U emisiji # je upitano da se odredi datum no odgovor nije dan.
Glavni akteri nisu niti bili u emisiji.
Prognoza je vjerojatno da slijedi dugotrajan proces, a onda nakon promjene dekana MEF-a, to ostaje u naslijedje drugom dekanu, ministar se takodjer mjenja, i odluka jos nije donesena. Nakon godinu dana, svi vec zaborave na taj slucaj, nova je neka afera na vidiku.
Jedino sto moze biti pritisak je vanjski utjecaj, a to je sto ne vjerujem da ce BMJ prestati pisati o ovom slucaju, a mozda pocnu i drugi, sto bi bila puno veca cijena za Hrvatsku nego izricanje pravovremene i odmjerene kazne.
|
|
Prosao je tjedan od pocetka ove rasprave.
Da li netko od kolega mozda zna ima li pomaka, i da li je MEF Zagreb ili ministarstvo pokrenulo odredjene mjere glde ovog slucaja.
|
|
Dragi kolege,
Da li je mozda doslo do odredjenih pomaka u vezi s donosenjem odluka od strane Mef-a ili ministarstva znanosti.
Cini se da ce ipak prevladati stara Hrvatska metoda, prijedji brigo na drugoga, a i vrucine su vec pocele.
Da li mozda netko zna ima li ipak nekakvih dogadjanja na ovu temu.
|
|
Kurjak moze odahnuti
Blog Natase Skaricic o cijelom slucaju. Kakvu poruku salje MF i MZOS mladima? U ovom slucaju ne radi se o jednoj osobi nego o stilu ponasanja i odgovornosti vodecih ljudi znanosti u RH te slanja direktne poruke prema onima koji slicne stvari rade sada ili ce ih raditi. normalno je ocekivati da ce ZG sveuciliste uskoro dobiti jos jednu "poruku" iz inozemstva kao sto je i RH nazalost dobila za neprimjerene izjave ministra znanosti o samo 4-5 ljudi... |
|
Da li je penzija relevantna za emerituse ? Tj. ili nece nikad biti emeritus ili ako bude
onda je jos uvijek pod nadleznoscu maticne komisije gdje je emeritus. |
|
Da li je netko zbilja ocekivao razrjesenje navedene situacije?  |
|
Na53.
Ja sam mislio da ce ipak vodeci ljudi MZOSa i MFa shvatiti da ce ih ova afera pratiti i ukoliko to pokusavaju staviti pod tepih. Treba se i naglasiti da ce ministar i dekanica biti najveci krivci za nove clanke u svjetskim casopisima o nezakonitostima u znanstvenom sustavu RH. Da li netko zbilja ocekuje da ce BMJ preskociti ovu epizodu?
Opet ce biti packe po prstima i onda ce nasi politicari poslusno i zurno uocene nepravilnosti rjesavati.
Danas sam bio u Glasgowu i iznenadio me poziv iz casopisa Nature, zanimalo ih je moje misljenje o CMJ. Nisam zelio niti imao vremena davati nikakve izjave nego sam ih uputio da razgovaraju sa znanstvenicima u RH. Nisu mi tocno rekli o cemu pisu i nije mi poznato tko ih je uputio na mene niti tko je pokrenuo njihov interes za odredene teme ali ocigledno je da ih zanima nesto o CMJ. Tek toliko da se zna. |
|
Moze li urednik CMJ MM biti malo konkretniji na portalu o svojim nalazima o objavljenim radovima u CMJ?
Link
Dr. Christos Zavos, letter:
To the Editor,
I have read with interest the article by Chalmers [1] commenting on a case of plagiarism by Professor Kurjak. While Chalmers states that ?the case should not be taken to reflect badly on Croatian researchers, Croatian institutions, or Croatian journals in general? and praises the Croatian Medical Journal for its high research integrity, a quick browsing in PubMed reveals as many as 10 papers of Professor Kurjak in the Croatian Medical Journal. Moreover, what I found most striking was that Professor Kurjak managed to publish two articles in the BMJ itself [2,3]. This is a huge discrepancy; if the Croatian Medical Journal or the BMJ were certain that Professor Kurjak is a fraud why would they accept to publish his articles, and in case they did not know why would they not withdraw these papers later on? I believe the Journals should also assume their share of responsibility and be punished when they accept such papers for publication.
Answer:
We are grateful to Dr Zavos for drawing our attention to the articles by Professor Asim Kurjak previously published in the BMJ and the Croatian Medical Journal. We asked the World Association of Medical Editors and the Committee on Publication Ethics to examine these articles, which they have now done. We have forwarded the relevant results of their investigations to Professor Nada Cikes, Dean of the Zagreb University School of Medicine.
Fiona Godlee, Editor in Chief, BMJ,
Matko Marusic, Editor in Chief, Croatian Medical Journal |
|
Poštujem kolege znanstvenike s Connecta i znanstvenu iskrenost i otvorenost, pa ću odgovoriti, ali odgovor zahtijeva kratko objašnjenje goleme i ružne pozadine slučaja. Nastavnik sam Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čija je dekanica prof. dr. Nada Čikeš 7. prosinca 2006. zabranila komunikaciju nastavnika s javnošću, za sve „slučajeve koji na Fakultetu nisu dovršeni i o kojima nisu doneseni zaključci“. Eksplicitno je naglasila da ni ja, iako glavni urednik međunarodnog časopisa Croatian Medical Journal, ne smijem javno govoriti ni o poslovima koji se tiču časopisa. Na sjednici Vijeća Fakulteta od 12. prosinca 2006., dekanica Čikeš je pokušala ishoditi da me Vijeće kazni zbog toga što sam nakon njezine Odluke dao izjavu za javnost o neslaganju s tom Odlukom. Zatražio sam mišljenje i intervenciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i – ne možete ni zamisliti što se dogodilo: Ministarstvo je moj dokument poslalo rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksi Bjelišu, a on ga je poslao – dekanici Nadi Čikeš. Treba li bolja slika stanja u kojemu se nalaze pravo i pravda u hrvatskoj akademskoj zajednici? Ovdje javno pozivam sveučilišne profesore – ministra Dragana Primorca, rektora Aleksu Bjeliša i dekanicu Nadu Čikeš da novinarima na uvid stave moj prosvjed i pripadnu mu dokumentaciju. U njemu, naime, ima i važnih a zasad zatajenih dodatnih činjenica o slučaju o kojemu me pitate.
Dana 14. ožujka 2007. sve dokumente o pitanju članaka koje je prof. dr. Asim Kurjak objavio u Croatian Medical Journalu predao sam dekanici Čikeš putem urudžbenog zapisnika Fakulteta. Dokumenti su jasni, potpuni, i u svakom pogledu sukladni najvišim međunarodnim standardima. Prof. Nada Čikeš te informacije ima, i po tim istim međunarodnim standardima bila je dužna po njima postupiti, a Vama (javnosti) o tome dati informaciju. Nadam se da ćete tu informaciju pribaviti i ovdje objaviti. U svibnju 2007., nakon priopćenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, istu sam dokumentaciju uputio Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa i nacionalnom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.
Vjerujem da ćete se suglasiti da, kao što kažu međunarodni standardi, urednik časopisa ponajprije treba štititi ispravnost informacije koju propušta u objavljivanje u časopisu koji vodi, a da su informacije za javnost i mjere koje treba poduzeti stvar organa koje plaćaju porezni obveznici i koje posredno biraju građani – da bi im primjereno služili. U ovom slučaju to su dekanica N. Čikeš i ministar D. Primorac.
U slučaju prof. A. Kurjaka, Povjerenstvo za znanstveni rad Medicinskog fakulteta u Zagrebu predalo je svoje nalaze dekanici Čikeš krajem studenoga 2006., ja 14. ožujka 2007., a Odbor za etiku u znanosti i visokom školstvu obznanio je svoje nalaze u svibnju 2007. na svojoj internetskoj stranici. Sasvim je jasno kome trebate postaviti pitanja o stanju toga slučaja, a to nikako nisam ja.
Sa svoje strane, štiteći ispravnost javne informaciju koju objavljuje, Croatian Medical Journal je postupio po najvišim međunarodnim standardima te je, u slučaju o kojemu pitate donio dva javna dokumenta (osim pisma u BMJ koje ste citirali). Ti se dokumenti mogu naći na:
CMJ link 1
CMJ link 2
Matko Marušić
|
|
| Nisam prozivao nikoga u komentaru 55. Zanimalo me sto su CMJ i BMJ pronasli. Hvala na informacijama danim u 56. |
|
Quote:
Zatražio sam mišljenje i intervenciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i – ne možete ni zamisliti što se dogodilo: Ministarstvo je moj dokument poslalo rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksi Bjelišu, a on ga je poslao – dekanici Nadi Čikeš. Treba li bolja slika stanja u kojemu se nalaze pravo i pravda u hrvatskoj akademskoj zajednici?
Preporučam da ovo predočite svim budućim mladim ljudima koje budete slali u inozemstvo prije nego ih zatražite da prisegnu da će se vratiti u Hrvatsku  |
|
mjere koje treba poduzeti stvar organa koje plaćaju porezni obveznici i koje posredno biraju građani ? da bi im primjereno služili. U ovom slučaju to su dekanica N. Čikeš i ministar D. Primorac.
Ne moze biti bolje receno. Da li ste dobili bilo kakav odgovor od ministra?? |
|
Jos jedan komentar iz linka u 55 koji ukazuje na praksu plagiranja u RH. Autor je sa IRB. Zanima me da li su ovi navodi tocni te da li je itko pokrenuo bilo kakve akcije da se zastiti znanstvenik i spomenuti rezultati na maticnoj ustanovi??
Dear Colleagues,
The actual case of prof. dr. Kurjak is a minor example only in the recent increasing of scientific plagiarism and other related falsifications in Croatia; different more extreme and evident examples of other plagiarists there occur, being less known outside this country. This is now provoked chiefly by local social traditions; the former communist authorities in Yugoslavia suppressed that by political force, and plagiarism there was rather rare as elsewhere in Europe. Then recently, the newcome democracy in Croatia is often interpreted as 'self-service' without any limits, and even several leading politicians (no more active) here reached their scientific theses by plagiarism; then any their sanction was blocked, and their example stimulated others to do the same without limitations; now the plagiarism and other 'scientific' falsifications there became nearly usual practice.
I experienced there two cases of such practice; the first was my minor scientific article long ago published in Croatia, and then copied (except title) by another Croatian author and published in Japan (any reply was in vain). Then my dr.sc. thesis before dozen years in Croatia was copied even in 3 iterative articles by other authors without any its reference. Instead of reply, I decided to made a well-documented scientific response i.e. to explore in details all accessible causes and conditions of this increasing pandemia of plagiarism and falsifications in Croatian scientific establishment. So far, after 39 years in scientific research, I published some hundred papers (mostly anthropology, genetics and palaeobiology), and at the end I prepared an extensive encyclopaedic monograph in 4 volumes on the plagiarism and falsifications in Croatian science during 20th century (in Croat & English). It will appear in the next year when I may be retired, out of the repression of omnipotent Croatian plagiarists.
Reference: A.Z. Lovric-Yoshamya 2007, An encyclopaedia of the Scientific Criminality in Croatia, vols. I - IV. Zagreb (in press), 3200 pp.
Ph.Dr. A.Z. Lovric-Yoshamya, Dept. Molecular Genetics, R. Boskovic Institute, 10000 Zagreb, Croatia
Andria Z. Lovric-Yoshamya,
Ph. D. (senior scientist) Dept. Molecular Genetics
R. Boskovic Institute, 10000 Zagreb, Croatia
|
|
Hvala. Nisam se osjetio prozvanim (i nisam uporabio taj izraz), nego sam htio reći da me je Vaše pitanje dovelo u delikatnu situaciju: na pristojan upit mora se odgovoriti, a odgovor potpada pod zabranu i kaznu dekanice Čikeš. No, ja znam svoja prava, a nije me baš lako ni ustrašiti, pa sam odgovorio, drago mi je da ste zadovoljni.
Nadam se i da ste shvatili u kakvoj su situaciji CMJ i njegovi urednici. S obzirom na tu situaciju, te činjenicu da sam Vam dao zadovoljavajuću informaciju, dopustite da se našalim:
„A lipo sam vam govorio da me boli“
(Natpis je na jednoj grobnoj ploči iz okolice Splita.)
|
|
Predlažem da ne budete zajedljivi, to ne zaslužujete ni Vi ni ja. Naime – u pravu ste (samo ste krivo protumačili): DA, ja ljude i šaljem vani – da bi se školovali, znanstveno, moralno i organizacijski, te vratili i popravili to strašno stanje u Hrvatskoj. U tome je BIT mojega djelovanja: da je stanje u Hrvatskoj dobro, takvo da ga Vi pohvalite, onda ljude ne bi ni trebalo slati vani, niti bismo se sporili oko povratka. Kao što sam već govorio (i bio krivo shvaćen) – tajna je u DOMOLJUBLJU: voljeti Hrvatsku i željeti da bude bolja. A za to, kao i za svaku ljubav – treba žrtva, poniznost, trud, hrabrost, vjera i spremnost na razočaranja i poraze. Na kraju, ukupno, i prosječan čovjek, ali koji vjeruje u ljubav – bude sretan.
|
|
Pa rekao sam Vam: pomoćnica ministra me je (tek na moje treće traženje) izvijestila da su moji dokumenti proslijeđeni rektoru prof. A. Bjelišu. Zatim sam pisao rektoru, nekoliko puta i nikad nije odgovorio. Onda sam mu e-poštom, osobnim pismom, zaprijetio da ću stvar iznijeti u novine i Europsku udrugu sveučilišta. Na to mi je on 23 ožujka 2007. odgovorio ovako (dio pisma):
Pisma Prof. Ane Marušić, kao i Vaše ranije pismo, sva spomenuta u Vašem e-mailu od 16 ožujka, proslijedio sam čelništvu Medicinskog fakulteta, kako bi se uzela u obzir u postupku koji je na toj sveučilišnoj sastavnici u tijeku. Podsjećam da su u takvim postupcima sveučilišna tijela, uključujući i rektora, posljednja potencijalna instanca, čime se impliciraju i ovlasti i ograničenja u djelovanju rektora u svim etapama postupka.
Moja napomena za Connect: ja rektorovo pismo zapravo ne razumijem: prof. Anu Marušić u svojim dopisima nisam bio spominjao. Ne računajući uvrjedljivu apsurdnost postupka da predmet na rješavanje šalje onome na koga sam se žalio (Čikeš, zabrana govora), ja dvije rektorove rečenice tumačim ovako (Connectovci, pomozite!): „kako bi se uzela u obzir u postupku koji je na toj sveučilišnoj sastavnici u tijeku“ znači da rektor Bjeliš podržava nelegalne postupke (anonimne optužbe, skrivanje dokumenata, kršenje pravilnika i zakona, neodgovaranje na službene dokumente – valjda ste vidjeli međunarodne ekspertize stanja na Medicinskom fakultetu
Ekspertize - 1. Ekspertize - 2. Ekspertize - 3.http://) napada na prof. A. Marušić od strane čelništva Medicinskog fakulteta – na koje se |
|
| | |
Edukacija
