Buduci stres aktivira hipotalamo-hipofizno-adrenalnu os, rezultat je (izmedju ostalog) i povisena razina kortizola. Kortizol (najvazniji kortikosteroid) pak svojim djelovanjem povecava razinu slobodne glukoze u krvi (glukoneogenezom) i tako proizvodi supstrat za sintezu masnih kiselina i posredno masti. Gdje ce se masti pohraniti ovisi o "prosirenosti" masnog tkiva, ali poznato je da se kod povisenih razina kortizola, masno tkivo nakuplja u podrucju sije i abdomena (tzv androidni tip nakupljanja masti) a taj je oblik pretilosti povezan sa povecanom incidencijom kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih komplikacija.
Eto, izjava je tocna. Jedino nisam siguran za dio o "tezini rjesavanja". |
|
S obzirom na poruku koja se meni ukazuje izmedju redaka ovog clanka ( ako citate Lider, lako je moguce da puno radite i zaradjujete, zato je vas organizam pod izrazitim stresom, pa da ne dodje do nepopravljivih posljedica i da budete u trendu odvojite dio prihoda za usluge life coacha), stvar nije tako jednostavna. Varijacije medju ljudima postoje u ponasanju, odnosu s okolinom, nacinu reagiranja na probleme itd., sto u dobroj mjeri utjece na pravu razinu stresa koja djeluje na organizam, kod nekih sigurno i vise nego sama funkcija ili posao koji obavljaju. Sposobnost amortiziranja stresnih situacija zapravo i jest jedna od bitnih znacajki koja nekome pomaze da dostigne visoki nivo u nekoj hijerarhiji. Istrazivanja na nekim vrstama majmuna su pokazala da su puno vise razine kortikosteroida u krvi onih koji su nize na ljestvici u coporu. Da li su u prosjeku i deblji, to ne znam. Osim ovih psiholoskih varijacija, postoje i one u metabolizmu glukoze, masti itd., sto opet utjece na ucinak izlozenosti stresu na organizam. Podjela na psiholoske i metabolicke cimbenike u ucinku stresa na organizam je malo nategnuta, mozda je bolja podjela na centralne (u mozgu) i periferne cimbenike.
I na kraju, stres je sam po sebi neophodan do neke mjere jer aktivira resurse organizma u rijesavanju problema. Previse ga se spominje u losem kontekstu, kao i kolesterol koji je neophodan za funkcioniranje ljudskog organizma. |
|
živjeti nije lako
treba znati kako
upomoć! upomoć!
treba mi life coach
Šalu na stranu, pitanje ovakvih tekstova zaista nije jednostavno.
Ima nekoliko stvari koje mi se čine važne, ali osim banalizacije neprimjerene za neki (specijalizirani) časopis i popularnosti koje takvi tekstovi izgleda uživaju, opasnija je stvar ovo nonšalantno i samouvjereno ulaženje u područje koje je izvan nečijeg stručnog okvira(gđa. Divjak je ekonomist po struci). Nutricionisti se za svoj posao ozbiljno i godinama obrazuju i zapravo očekujem od te (ili neke srodne) struke reagiranje na ovakve tekstove.
|
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.11.19. 21:13h CET